Naslov
Analiza odnosa sektorske efikasnosti i bruto domaćega proizvoda u Hrvatskoj
(An analysis of relation between sectoral efficiency and gross domestic product in Croatia)

Autori
Bačić, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.02

Godina
2008

Stranica
208

Mentor
Jurčić, Ljubo

Ključne riječi
Proizvodnost; izvori rasta; Solowov račun rasta; opremljenost rada kapitalom; realokacija; deindustrijalizacija
(Productivity; sources of growth; growth accounting; capital-labor ratio; reallocation; deindustrialization)

Sažetak
U radu je istražena dinamika rasta proizvodnosti faktora i uloga te dinamike u realnome rastu gospodarstva u Hrvatskoj u razdoblju između godina 1998.-2003. Utvrđeno je da je godišnje realno povećanje proizvodnosti rada na osnovi dodane vrijednosti iznosilo 3, 1 posto, a isti je pokazatelj za kapital iznosio 0, 4 posto. Veliko povećanje proizvodnosti faktora vidi se i u rezultatima proizašlima iz primjene Solowovoga računa gospodarskoga rasta za Hrvatsku. Naime, čak se 63 posto realnoga gospodarskog rasta može pripisati povećanju ukupne faktorske proizvodnosti (UFP), 32 posto akumulaciji kapitala i samo 5 posto povećanju inputa rada. U hrvatskom se slučaju pokazalo da je povećanje proizvodnosti rada i kapitala, jednako kao i UFP, rezultat veće upotrebe postojećih faktora uz djelomično nastupanje neovisnih tehničkih promjena, a to znači primjene novih organizacijskih praksi, promjena u upravljanju i slično. To se podudara sa slabljenjem opremljenosti rada strojevima i opremom u industriji, gdje bi ta opremljenost rada morala biti glavni pokretač proizvodnosti rada. Utvrđeno je da je realokacija rada u gospodarstvu u prosjeku bila nedovoljna, pa se samo približno 3 posto prosječnoga povećanja proizvodnosti rada može pripisati realokaciji rada. Jednako je tako ustanovljeno da je dio djelatnosti u Hrvatskoj prekapacitiran kapitalom, a dio je podkapacitiran, pa se može tvrditi da je i realokacija kapitala također nedovoljna. U radu su još na osnovi modela iz rada Rowthorne i Ramaswamy iz 1997. prepoznati glavni uzorci uočenoga procesa deindustrijalizacije u Hrvatskoj, a to su veliki rast proizvodnosti rada u industriji u usporedbi s uslugama i jačanje međunarodne razmjene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA