ࡱ> 5@*bjbj22.6XX|"""""""6zzzzD6:2VR9T9T9T9T9T9T9$<Rk>`x9)"EEEx9"":,,,E ""R9,ER9,,,V25@""5J P!,zS&r5 R9:0:~5x>,>566"""">"5\vrT,D ;x9x966Dz, 66zE-MENTOR ISKUSTVA IZ JEDNOG POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA Milan Matijevi U iteljski fakultet, Sveu iliate u Zagrebu  HYPERLINK "mailto:milan.matijevic@zg.t-com.hr" milan.matijevic@zg.t-com.hr Sa~etak - Problemi koji su ote~avali mentorsko voenje u nastavi na daljinu prije dvadesetak godina su bitno umanjeni mogunostima koje pru~a elektronska poata. Naime, osnovni problem koji je tada trebalo rijeaiti bio je pravodobno slanje povratne informacije o uraenim zadacima ili pravodobrno odgovaranje na pitanja studenata ili u enika. U ondaanjim uvjetima studenti su trebali ponekad ekati i viae od sedam dana da im nastavnik  mentor javi da li je njihova zadaa pozitivno ocijenjena ili ato trebaju dalje raditi na nekom individualnom projektu. Optimalno vrijeme koje se tada moglo postii uz klasi nu poatu bilo je u okvirima dr~ave etiri do pet dana od slanja zadae do primanja povratne informacije od mentora. Ti su nedostaci u to vrijeme nadoknaivani koriatenjem telefonske komunikacije. Danas elektronska poata omoguuje svakodnevno komuniciranje udaljenih studenata i mentora. Tehnologija omoguuje da se u jednom danu poaalje zadatak i primi informacija o njegovoj kvaliteti i uspjeanosti. U nekoliko sati mentor i student mogu razmijeniti i po nekoliko pitanja i odgovora. Glavno pitanje s tim u vezi danas jesete: Koliko su nastavnici (mentori) osposobljeni i motivirani za mentorsko voenje studenata? Autor prikazuje iskustva u mentorskom komuniciranju putem elektronske poate na jednom poslijediplomskom studiju na Sveu iliau u Zagrebu (N=160). Iskustvo je pokazalo izuzetno dobro prihvaanje mentorskih usluga od strane studenata te studentske i mentorske prigovore na takav vid komuniciranja. Klju ne rije i: e-u enje, e-mentor, obrazovanje na daljinu, visokoakolska nastava Uvod Va~no je znati didakti ke vrijednosti izravnih kontakata  licem-u-lice (engl. face-to-face) sudionika nekog projekta obrazovanja na daljinu, ali isto tako va~no je poznavati didakti ke vrijednosti pou avanja na daljinu te didakti ke posebnosti komunikacije subjekta koji u e i subjekata koji pou avaju (Matijevi, 2000). Tu su uloge glavnih subjekata bitno izmijenjene u odnosu na projekte pou avanja koji se odvijaju isklju ivo uz svakodnevne izravne susrete svih sudionika obrazovje akcije. Danas je sve viae obrazovnih projekata za mlade i odrasle u kojima se kombinira izravno pou avanje te pou avanje i u enje na daljinu. U tim je projektima va~no didakti ki definirati odnose tih dvaju didakti kih modela u enja i pou avanja. To zna i definiranje uloga subjekata i uloga medija koji poma~u komunikaciju, odnosno koji poma~u u enje i pou avanje. Efikasnost obrazovanjapodrazumijeva mogunost skraivanja vremena koje je potrebno za svladavanje nekih obrazovnih ciljeva, te poveanje obrazovnih u inaka subjekata koji u e. To se vrijeme odnosi na neposredan rad s nekim apersonalnim medijem (npr. on-line ili off-line upotreba ra unala, upotreba DVD ili televizije i sl.), ali i na potrebu izravnih kontakata s osobama koje su zadu~ene za pou avanje (predava i, mentori, instruktori). Tu valja ubrojiti i vrijeme potrebno za putovanje od stana do ustanove koja pru~a obrazovne usluge. Kad su odrasli (i zaposleni) sudionici obrazovanja u pitanju tu je i dodatni problem u usklaivanju raspolo~ivog vremena studenata i nastavnika ustanove koja organizra obrazovnu akciju. Dio nabrojanih problema u novije vrijeme mogu se rijeaiti upotrebom suvremenih komunikacijskih medija kao ato su Internet i mobilni telfoni. Uz takvu komunikaciju javljaju se brojna didakti ka, pedagoaka i andragoaka pitanja koja treba sutavno prou avati i slagati mozaik koji e predstavljati dobro osmialjenu teoriju obrazovanja na daljinu uz nove medije. Ovaj rad ima skromne ambicije u smislu postavljanja nekih pitanja te u smislu davanja odgovora na ta pitanja na temelju stidija literature, pregleda Internet izvora te podataka prikupljenih od neposrednih sudionika jednog visokoakolskog obrazovnog projekta. Mentorska komunikacija U projektima obrazovanja u kojima se kombinira izravno pou avanje i samostalno u enje studenata (ili u enika) dio pou avateljskih aktivnosti i zaaa se mo~e prenijeti na apersonalne medije. To zna i da se mo~e rasteretiti nastavnike obveze da budu glavni ili jedini izvori informacija, te da se posvete drugim pedagoaki i andragoaki va~nim ulogama. Ovdje se ~elimo baviti modelom obrazovanja odraslih sudionika u kojem se izravno nastavnikovo pou avanje dopunjava (ili mo~e dopuniti) komuniciranjem na daljinu putem elektronske poate. Poemo li od pretpostavke da je idealan model komuniciranja odgojno-obrazovnom procesu komunikacija jednog pou avatelja s jednim studentom (u enikom) onda treba podsjetiti da se tu radi o mentorskoj komunikaciji (Mentor  prema legendi, osoba koja je podu avala Odisejeva sina Telemaha). Nastavni ki fakulteti uglavnom pripremaju budue u itelje za sve stupnjeve akolovanja za rad s grupom studenata (polaznika, u enika). Kompetencije za podu avanje jednog studenta se na nastavni kim fakultetima uglavnom ne uvje~bavaju, odnosno ne stje u. Izuzetak su studiji koji pripremaju u itelje za rad prema pedagoakoj koncepciji koju je utemeljila maria Montessori. Onim u iteljima koji se nau u situaciji da trebaju pomagati u enje jednog konkretnog studenta (u enika, polaznika) ostaje da se snalaze na temelju vlastite intuicije ili da metodom pokuaaj  pogreaka rjeaavaju probleme. U svijetu se u novije vrijeme razvijaju sustavi osposobljavanja u itelja za koriatenej elektronskih medija za komuniciranje i pou avanje (Vidjeti popis Internet izvora na kraju ovog teksta!). Uloga i mogunosti nastavnika - mentora koji se oslanja samo na izravne susrete sa studentom ije u enje poma~e su znatno ograni ene i specifi ne. Nastavnik  mentor koji se oslanja na nove komunikacijske medije su obogaene novim mogunostima. Evo samo nekih va~nih uloga koje nastavnik  mentor koji se oslanja na izravne susrete licem-u-lice mo~e (ili koje treba) ostvarivati: posredovanje (izvor) informacija (omoguavanje pristupa informacijama, procjena inicijalnog stanja, savjetovanje i voenje, poticanje na u enje (Mobbs, 2005. U tradicionalnim modelima obrazovanja na daljinu je uloga mentora pomagana medijima koji su omoguavali komuniciranje na daljinu. Svoje zadatke da uspjeravaju i poti u studente su obogaivali dopisnom i tlefonskom komunikacijom (Bth and Wangdahl, 1976). Zahtjevi prema nastavniku koji ~eli (ili koji mo~e) preuzeti uloge e-Tutora su neato airi i bogatiji. Ti zahtjevi se rijetko stje u organiziranim treninzima, posebno ne za sveu iliane nastavnike. Mobbs, 2005) isti e sljedea obilje~ja jednog suvremenog nastavnika  e-mentora: izvrstan pozavatelj on-line u enja, osiguvai inicijalne pretpostavke za on-line studente (pripremiti hardware i software, te definirati IT kompetencije studenata koji e biti uklju eni u on-line projekt u enja), sposoban utemeljiti online ugovora o u enju (pomo pri definiranju individualnog plana u enja za svakog studenta), razvija online odnos s osobom koja u i (otkrivanje ideja, iznoaenje argumeta, poticanje diskusije, kontrola razumljivosti, stvaranje klime povjerenja i sigurnosti), poti e aktivnosti koje e omoguiti (olakaati) i pomoi on-line u enje stalno evaluira napredovanje studenta Osim toga, uspjeaan e-metor bi se trebao moi poticati i motivirati studente te razumijeti ograni enosti tehnologije. On ili ona treba biti uvjeren u prednosti on-line u enja. Takoer e-mentor treba biti sposoban razviti online odnos s pojedincima i grupama (nije jednsotavno pou avati nekoga koga ne vidia, a za koga ponekad ne znaa niti kako izgleda!). Mentor treba biti sposoban dizajnirati aktivnosti studenata i pomagati im u u enju, biti sposoban vrednovati napredovanje, biti dobar poznavatelj sadr~aja u enja, te biti sposoban koristiti komunikacijsku tehnologiju (e-mail diskusijski forum i sl.). To je jedna lista varijabli koje valja prou avati u kontekstu stvaranja cjelovite didaktike suvremenog pou avanja na daljinu (vidijeti o tome Internet izvore: What is e-Learning & How to become an e-Tutor/e-Teacher, 2007, te LeTTOL - Learning to Teach On Line, 2007.) Metoda, uzorak i upitnik Cilj empirijskog istra~ivanja je bio prou iti kako studenti jednog poslijediplomskog studija prihvaaju pomo od strane profesora upuenu elektronskim putem, te kako procjenjuju kvalitet te pomoi. Broj polaznika na poslijediplomskom studiju  Suvremena osnovna akola (2004.  2006. godina) U iteljskog fakulteta u Zagrebu je 160. Broj polaznika je velik jer je to prvi poslijediplomski studij za u itelje primarnog obrazovanja i obveznog akolovanja koji su mogli upisati izravno i u itelji koji rade s u enicima u razredu. Na studij su se upisivali i stru ni suradnici (pedagozi, psiholozi i defektolozi) te ravnatelji osnovnih akola. Studij traje 4 semestra i procijenjen je sa 120 ECTS (European Certificate ...). Praenje aktivnosti polaznika ovoga studija pokazuje da krajem druge godine studija skoro jedna etvrtina (oko 45) nije trenutno aktivna! To se moglo o ekivati s obzirom na dob i strukturu polaznika (mlae osobe u dobi od 25 do 35 godina, 90% ~enski spol). Od ostale tri etvrtine  aktivnih poslijediplomaca na 90 elektronskih adresa je (po etkom prosinca 2006. godine) poslan Upitnik sa zamolbom da odgovore na postavljena pitanja. Ostali su usmeno obavijeateni na konzultacijama na koje se izravno odazvalo viae od 70 studenata i studentica, a za sve je studenti mjesec i pol dana (prosinca i sije anj) postavljena obavijest s anketom na web stranicu Fakulteta. I pored pisane zamolbe na web stranici odziv je oko 50% trenutno aktivnih studenata! Upitnik se sastojao od aest pitanja. Pri sastavljanju pitanja imali smo u vidu spoznaje da su studenti velikom broju profesora slali studijske obveze u vidu pisanih eseja i referata elektronskim putem. Upite o nejasnoama ili kvaliteti uratka su mogli tra~iti elektronskim putem, a profesori su im povratne informacije (ocjene) slali elektronskim putem. Dogovori o ispitima ili usmenim konzultacijama obavljani su takoer elektronskim putem. Tako je izmeu profesora i studenata postoajla intenzivna elektronska komunikacija. Voditelj studija (autor ovog teksta) je primao brojne upite o organizaciji studija, uvjetima za upise i polaganje ispita, te tra~ili informacije o profesorima koji se nisu javljali na elekronske upite ili koji uope nnisu koristili elektronsku komunikaciju. U prva dva pitanja tra~eno je od ispitanika da na skali od pet stupnjeva (5 najviaa ocjena) procijene dvije varijable:  korisnost (svrhovitost) komunikacije s profesorima putem elektronske poate i  brzina odgovaranja profesora  ocjene radova i odgovori na pitanja . Tree i etvrto pitanje odnosila su se na procjenu broja kontakata elektronskim putem s voditeljem poslijediplomskog studija te broj konatakata s ostalim profesorima. Peto pitanje nudilo je ispitanicima pet obilje~ja elektronskog komuniciranja s profesorima koja su oni trebali rangirati dodjeljujui im rangove od 1 do 5. Te su vrijednosti (varijable) u upitniku bile nabrojane ovim redom: - Poticaj za nastavak u enja - Uateda vremena  ne moram putovati ili bespomono telefonirati - Osjeaj da je profesorima stalo do mog uspjeha - Jasan i brz odgovor na postavljeno pitanje - Korisni savjeti za individualni rad od strane profesora `esto pitanje je bilo otvorenog tipa i omoguavalo je ispitanicima da napiau svoje komentare na elektronsko komuniciranje s profesorima poslijeidplomskoga studija. Na opisani upitnik odgovorilo je elektronskim putem 73 ispitanika odnosno ispitanice. Rezultati i diskusija Varijabla korisnost (svrhovitost) komunikacije s profesorima putem elektronske pote na skali od pet stupnjeva (5 najvia ocjena) dobila je prosje nu ocjenu: M = 4,7. Najfrekventnije ocjene su 4 i 5. Studentice i studenti poslijediplomskoga studija prepoznaju u ovom vidu komuniciranja i mentorske pomoi od strane profesora visok stupanj svrhovitosti (veliku korist). To se ogleda i u dodijeljenom prvom rangu za varijablu  uateda vremena  ne mora se putovati i telefonirati (pitanje broj 5), te u opisnim komentarima od strane ispitanika. U raznim modelima obrazovanja na daljinu od velike je va~nosti za studente mogunost dobivanja pravoremene povratne informacije o samostalnom u enju. U tradicionalnim modelima to je rjeaavano pomou pisama i telfona. Uz ta rjeaenja student je mogao dobiti povratnu informaciju u vremenu od 24 sata do nekoliko dana. Elektronska poata omoguuje slanje i primanje poruka tijekom 24 sata. Tako se posti~e velika brzina u dobivanju povratne informacije o individualnim aktivnostima, a to je s motivativnog stajaliata izuzetno zna ajno. Naime, ako osoba koja u i ne mo~e u optimalnom vremenu (npr., u istom danu) dobiti povratnu informaciju o kvaliteti samostalnog rada, nakon nekoliko dana ta informacija viae nema odgovarajuu obrazovnu i motivativnu vrijednost. U ovom ispitivanju ispitanici su varijablu  brzina odgovaranja profesora  ocjene radova i odgovori na pitanja dobila je visoku prosje nu ocjenu: M = 4,20. Uz ovako visoku prosje nu procjenu brzine primanja povratne informacije pojedini studenti su uo illi da ipak neki profesori ne dorauju taj vid nastavne aktivnosti na zadaovoljavajui na in, odnosno da ima i takvih koji ne razmialjaju o tome koliko stuentu zna i dobiti pravodobnu povratnu informaciju. O tome e biti rije i kasnije uz analizu komentara na kvalitetu i na in komuniciranja s nekim profesorima. Rijetki studenti poslijediplomskoga studija nisu koristili elektronsku komunikaciju s profesorima i Fakultetom. Ti rijetki izuzeti su se oslanjali na telefonsku ili izravnu komunikaciju s kolegicama i kolegama s kojima su se intenzivnije dru~ili. Ostali su imali izmeu 5 ili 6 te 40 i 50 poruka voditelju studija ili ostalim profesorima. Varijabla  broj kontataka elektronskim putem s voditeljem poslijediplomskoga studija iznosi 14,38. To zna i da je voditlej poslijediplomskoga studija imao preko 1600 primljenih i poslanih elektronskih poruka sa studenticama i studentima poslijediplomskoga studija u dvije godine. Osim toga ostali nastavnici su ostvarili preko 2000 elektornskih poruka jer varijabla  broj kontakata s ostalim profesorima elektoronskim putem  prosje an broj poruka iznosi 15,54 po studentu. Tek tri profesora nisu osobno koristili elektronsko komuniciranje sa studentima pa su ovi bili upueni na slu~benice studentske referade ili na voditelja studija. Ispitanicima je ponueno pet tvrdnji o elektronskoj komunikaciji izmeu profesora i studenata sa zadatkom da ih rangiraju prema zna enju za osobni stil u enja. Prema izra unatim prosje nim rangovima dobili smo sljedeu listu: 1 (2,46) Uateda vremena  ne moram putovati ili bespomono telefonirati 2 (2,56) Jasan i brz odgovor na postavljeno pitanje 3 (3,10) Korisni savjeti za individualni rad od strane profesora 4 (3,30) Poticaj za nastavak u enja 5 (3,52) Osjeaj da je profesorima stalo do mog uspjeha Od primljenih upitnika 4 nisu mogla biti obraena za pitanje proj 5 jer ispitanici nisu pozorno itali zadatak. Trebalo je rangirati pet varijabli a ne dodijeliti ocjenu od 1 do 5, kako su neki razumjeli. Tako je broj ispitanika za ovo pitanje iznosio 69. 1. rang: Uateda vremena  ne moram putovati ili bespomono telefonirati (M=2,46) Za studentice i studente poslijediplomskog studija izuzetno je va~no vrijeme koje investiraju za izvraavanje obveza na poslijsdiplomskom studiju. Kako je re eno, uglavnom su to mlae ~enske osobe (veina u dobi od 25 do 35 godina), zatim udane i zaposlene ~ene. Mnogi ne stanuju i ne rade u mjestu studiranja. Neki su od Fakuteta udaljeni i viae od 300 kilometara. Neka obrazlo~enja koja su ispitanice napisale uz postavljena pitanja dodatno objaanjavaju prvo mjesto na rang listi ove varijable: Ana, S.: Ako imate troje djece, stalno zaposlenje i hrpu drugih obaveza (a niste iz Zagreba) to je jedini na in da mo~ete uope studirati. Pohvaljujem sve profesore, a naro ito profesoricu dr. sc. M. Rijavec koja je uvijek brzo i poticajno davala odgovore. Marijana, T.: Kao nen D H J L :PBxl"n"þ{wpwpwlhmY h~lh~lh~l h w"h w"h w"h w"CJaJho5CJOJQJ^JaJh w"5CJOJQJ^JaJ#h/`Bh w"5CJOJQJ^JaJ hX5 hmY5hhX6hOvhX0JjhXU h- hXjhXUhXhhX5(np jln"@'B'p'r',*$a$gd|~`gdz_ $`a$gd~l $`a$gd w"$a$gd w" $^a$gd7@gdX$a$gdX*n",&j&&'>'@'B'r'**,*--//*0.020600445888:L<P<b<d<f<<<<<=> > > >,>2>ļļļ}oh h1 hNh2%+hN5B*\phhN hc:hNh2%+h2%+5B*\ph hu]UhN hsh 'h2%+h<&hhvh 'h1r-hah|~ hshs h'[hshsh'[ h'[h'[ hmY5 h~lhmY h~lh&hQYhRTh&(,*-45888:d<< >>@@@AGGG*H,HIM $`a$gdQ $`a$gdW`gdQ gdX$a$gd[ & Fgd2%+ $`a$gdv $`a$gd|~2>b>d>h>>>>>@?l?n??@:@>@@@B@H@J@@@AA2AJAAAxBBCC*E0EEGGGGGGGGGHHž񷳷}xs h4e5 hmY5 hN5 h1h[h[0JB*phh_h[0JB*ph h[0Jh1h[0Jh[h< hXhN h2%+h2%+h2%+hNB*\phh2%+B*\ph hkhNh2%+h2%+5B*\phh2%+hN h1 hN,H(H*H,HHHIIJrJJJJJJTKXKKKKKFL&MM~NNOQRR"RRRRRSSSYZ^`bb5bHbib˸Ӱӥӥӥӝ}yuyh *qhChdXB*phhAhmYhB*phhmYB*phh8mB*phhmYhRB*phh4eB*phh: B*phhmYhmYB*phhz?}B*phhmYh8mB*ph hQ hXhW hQ hQ hQ 5 hmY5 hdX5.MSSY^.__`l``bjbkbbbHgtnqNt $`a$gd\G $`a$gdK$a$gdK`gdYH[gd8m`gdC$a$gdmY^gdA $`a$gddX $`a$gdz?}ibjbkbbbbb@dLdVdFgHg|mmm.nh!Ih6B*phh!IhX6B*phhE hPB*phhE hQKB*phh!IhQK6B*phhE h<#B*phhE h%B*phh!Ih)m6B*phhE h.<B*phhE hCB*phh{ h9N5h{h{5hh}IJh%a0B*phhk@B*phh}IJh}IJB*phh}IJhHF5B*phh}IJhHFB*phDJLVX`jv:<px$Ϻtit\QhE huB*phh!Ihu6B*phhE h)gB*phhE hB*phh!Ih%6B*phhE hA#B*phh!IhA#6B*phhE h%B*phhE hO#B*phhE hS_B*phh_6B*phh!IhS_6B*phhE hdxB*phh!Ihdx6B*phhE hB*ph$.2.Zhnpr <z ս|og_W_W_O_W_W_W_OhX/B*phh;#bB*phh\B*phh"B*phh"h"5B*phh"hCB*phhE h"B*phhE hCB*phhE hGB*phh!I6B*phhE hBlB*phh!IhBl6B*phhE hW-B*phhE h`~B*phhE h`~B*mHphsH h!Ih`~6B*mHphsHvNP8:\J|vgd Yxgdigdi`gdz_gd $`a$gdX/$a$gdX/pttJL:\hnjln}kQ}2jhQhi5CJOJQJU^JaJ#hQhi5CJOJQJ^JaJ,jhQhi5CJOJQJU^JaJhi5CJOJQJ^JaJ#h;%hi5CJOJQJ^JaJh Yxhi5hihQhi5h"h\B*phhOB*phh}IJhk@B*phhk@B*phhX/B*phh\B*phnJLd|~6:<>vx |~RV°wpe^ hhij*hiU h%ahijqhiU hJhihDShi0JjdhiU hAHhihijhiU#h Yxhi5CJOJQJ^JaJ#hQhi5CJOJQJ^JaJ,jhQhi5CJOJQJU^JaJ'hQhi0J5CJOJQJ^JaJ#p  6  < > *gd$a$gdi$a$gdigdiVXZnpr   X\^`  ѽߣߘߋxoxdh3himH sH hi5mH sH h3hi5mH sH  h1hPhPh_yhi0Jj hiU h1hih_hi0JB*ph hi0Jh1hi0JjhiU h6hi hhihihDShi0JjhiUjhiU$     8 : < @ L N P R t v (*庱婞hihiB*mH phsH hv|himH sH himH sH hi6mH sH h3hi6mH sH h3hi0JmH sH #j" h3hiUmH sH h3himH sH jh3hiUmH sH ,1h. A!"#$% DyK milan.matijevic@zg.t-com.hryK Fmailto:milan.matijevic@zg.t-com.hrqDyK ?http://www.le.ac.uk/cc/rjm1/etutor/etutor/etutorwhatmakes.htmlyK ~http://www.le.ac.uk/cc/rjm1/etutor/etutor/etutorwhatmakes.html DyK &http://www.heacademy.ac.uk/etutor.htmyK Lhttp://www.heacademy.ac.uk/etutor.htmDyK Qhttp://my.sheffcol.ac.uk/index.cfm?ParentID=7F914096-F3E0-4E85-871B-6C21DE9821AByK http://my.sheffcol.ac.uk/index.cfm?ParentID=7F914096-F3E0-4E85-871B-6C21DE9821AB]DyK :http://www.le.ac.uk/cc/rjm1/etutor/etutor/etutorrole.htmlyK thttp://www.le.ac.uk/cc/rjm1/etutor/etutor/etutorrole.htmlDyK )http://www.okanagan.bc.ca/Page13291.aspxyK Rhttp://www.okanagan.bc.ca/Page13291.aspxqDyK ?http://zfh.uni-duisburg-essen.de/e-university/e-tutor-trainingyK ~http://zfh.uni-duisburg-essen.de/e-university/e-tutor-trainingDyK 'http://weblearn.sheffcol.ac.uk/lettol/yK Nhttp://weblearn.sheffcol.ac.uk/lettol/DyK milan.matijevic@zg.t-com.hryK Fmailto:milan.matijevic@zg.t-com.hr@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHX@X iNaslov 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ H@H 4Naslov 2$$@&a$5CJaJtH >A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisaTC@T BlUvu eno tijelo teksta$`a$6U@6 8m Hiperveza >*B*phDOD ititlestrapline1CJaJph.O!. iredtext1phF^@2F vStandard (Web)dd[$\$|678Hs c 7 2Vz g  "%%(z+++ ,6,p,-j-k---/:34'6899:H:m:::;;;=>5@AsBDEKFLFF5I"JJKKMNPP!P"PSMSSJUU@WWtYZ[/]0]M]N]^^7``aWbcdff-gg8h9hChDh ij;l]n^njnkn'o(ojokopp.phpp%qqqqqrrrr@sAstsss8ttttXuYuZuuuuuvvI|J||M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90 0 0p0p0p0p0p0p0p0p000 00p0p0p0p0p0p00p00p0p0p000p00 080p0p0p0p0p0p000p000p00000p00p0p0p0p0p0p00p000p0p0000p0p0p0p0p0p0p0p00p0p000 00p0 00`0p0p0p0p0p0p00p0p0p0p000000p00p00000p0p0p0p0p0p00p0p0p00p0p0p0p0p00000p00 0p0 0p0 n"2>HibR"(V$nV *CFHIKM,*MNt:*DGJL*Eshppp%qZqqqrorrs>stsss8tttt/uVuuvv|XXXXXXXXX4[* 5[*6[*D7[*48[*L 9[*:[*;[*<uuuuum{m{{{|uuuuuw{{{|8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName 78s  GHTW\]jk!"<>IU  b c   6 7 @A$&12TV1389vz fgvw<>TUkl    j k ! !9!:!O!P!a!b!!!""m#n###$$%%M%N%d%e%{%}%%%%%''''''[)\)--i-k----- .".&.'.+.,.//22.3033343:4;444&6'666/707>7@7778888E9F9999999: :I:L:n:q:::;;;;;;;;;;;;<<======>>>>4@5@@@A@@@AACC!D$DDDDDEE$E&EEEJFLFMFOFUFVFFFFFGG4I5I&J'JJJJJ KKKK%L&LMMNNNNNNNNPP P"PSSS SJSMSRSTSSSTTTTTTTTOUQUUUUU V V=W@WGWHWWWsYtYzY|YZZ#[$[b\d\.]0]L]N]^^^^^^``?`A```aaaaaaaaabbbb]b^bccccddeeffcfefffff4g5g7h9hChDhhhhhjjjjjjjjkkll:l;lmm]n^njnkn'o(ojokopp7p8pWpXpgpppp%q[qqqqrorrrrs>sAstssss7ttttttt0uVuuu|68GHr  b c 6 7 12UVyz fg  ""%%%%((y+z+++++, ,5,6,o,p,--i-k---//93:344&6'6889999::G:H:l:m:::;;;;==>>4@5@AArBsBDDEEJFLFFF4I5I!J"JJJKKKKMMNNPP P"PSSLSMSSSIUJUUU?W@WWWsYtYZZ[[.]0]L]N]^^^^6`7```aaVbWbccddffff,g-ggg7h9hBhDh i ijj:l;l\n^ninkn&o(oiokopp-p.phpppp$q[qqqqrprrrrs?sAssssss7ttttt0uWu|2g(FKFLFFTT0]N]^nknp.ppq||*** Y-%{Vu!dZx~l^`OJPJQJ^Jo(-tt^t`OJQJ^Jo(hHoDD^D`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHTT^T`OJQJ^Jo(hHo$$^$`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHZx Y-%u!d>|v<*        X/(PP E Q YXTrn%GN8NX qL w"<#A#O# &&%& '2%+1r-Z.%a0}0Z6=.`= >;>7@k@l@:iA%B2BCC;CG0H!I}IJLJKQKf#N]P[Q0TRTTW@WAXdXmY'[YH[S_z_;#be4ey firjaklm)m8mp *q6HqNxqrrXCu w Yxvyt6{0c{z?}|~`~!\|[-W<&m-GQY%)go77VAfkv C~W-9N B8["N]d%~tBIg4HF] WX93QQN;X(O<N|U_Q;s?CHDxXY_.<Ku{ %#G,Qedxk_$TdmOR{a*v:kE: rBllvf=z n33{YT!\GP#AW~l@\a<M@yyFyy$  !#%),-./3678:?|pppp"p&p4p:p>p@pHpJpNpRpZp`p@pdpfpnptpvpxp|pUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"qX:æX:æi?i?!r4dV|V| 3QHX)?YOdgovori opisni KORISNIK1***   Oh+'0p  , 8 DPX`hOdgovori opisnidgo KORISNIK1piORIORINormalK***2*Microsoft Word 10.0@G@,,@,,i՜.+,D՜.+,< hp|  o?V|A Odgovori opisni Naslov 8@ _PID_HLINKSAp6]!#mailto:milan.matijevic@zg.t-com.hrzz'http://weblearn.sheffcol.ac.uk/lettol/ps?http://zfh.uni-duisburg-essen.de/e-university/e-tutor-trainingE)http://www.okanagan.bc.ca/Page13291.aspx\ :http://www.le.ac.uk/cc/rjm1/etutor/etutor/etutorrole.htmlCY Qhttp://my.sheffcol.ac.uk/index.cfm?ParentID=7F914096-F3E0-4E85-871B-6C21DE9821ABR^&http://www.heacademy.ac.uk/etutor.htm=}?http://www.le.ac.uk/cc/rjm1/etutor/etutor/etutorwhatmakes.html]!#mailto:milan.matijevic@zg.t-com.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F 4,Data 1Table>WordDocument.6SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q