ࡱ>  eq`ܾbjbjqPqP ::ݠ3 j d   F %%%8:%t%<: a|%%%%0&)))```````$Eche` ,w)^),,`x x %0&Ga^^^,*%x l%: 0&`^,`^^ ` , H`0&% %2Q8``a0a@`cf YcfH`cf H`@)Y*^^*L+)))``]^)))a,,,,: : : "D: : : "$ 8 F V j x x x x  Calendarium pestis Ragusinum A.D. MCXLVIII Gordan Ravan i Hrvatski institut za povijest Opati ka 10 Zagreb Epidemija Crne smrti tj. kuge s polovice 14. stoljea zahvatila je gotovo itav europski kontinent. Iako su glavne sastavnice i smjerovi njena airenja uglavnom poznati u historiografiji, ovo pitanje nije se detaljnije obraivalo na hrvatskim prostorima. Ipak, primjer Dubrovnika tj. dolaska i airenja epidemije na dubrova kom prostoru pokazuje da tu postoji dosta  otvorena prostora za nova promialjanja i dopune postojeem znanju o tom problemu. Autor se u tekstu ato slijedi, na temelju dostupne literature i sa uvane arhivske i objavljene povijesne grae, pokuaao osvrnuti na neka pitanja u tom sklopu te se osvrnuo na neposredne posljedice ove epidemije na dubrova kom podru ju. Klju ne rije i: Dubrovnik, srednji vijek, epidemija, kuga, Crna smrt, Hrvatska Iako se mo~da ini da je jednostavno ustvrditi vremenski po etak neke epidemije, to uistinu nije lak zadatak. Naime, podaci koje donosi izvorna graa ne moraju se uvijek poklapati. Razlozi tih nepoklapanja le~e u jednostavnoj injenici da autori sa uvanih narativnih izvora nisu imali namjeru zbuniti svoje budue ita e nego su prenosili i zapisivali vijesti onako kako su ih sami uli, itali i razumijevali. S druge strane, izvorna graa poput oporuka i zapisnika opinskih vijea, nastaje iz sasvim drugih pobuda. Njihovim autorima nije bila namjera ostaviti traga za budua pokoljenja, nego jednostavno administrirati tekue poslove, sukladno odlukama upravlja kih i zakonodavnih tijela date zajednice. Jednako tako, glede pitanja dolaska bolesti u grad mora se imati na umu kako je vrlo lako mogue da je od trenutka stvarnog dolaska epidemije i trenutka od kad je njena prisutnost zabilje~ena u izvorima moglo proi neko vrijeme. Naime, radi se o vremenu potrebnom da zara~ena buha doe u kontakt s novim nosiocem, potom vremenu inkubacije, ali isto tako i o odreenom vremenskom razdoblju da zajednica (tj. oni koji zapisuju) primijeti, a onda i zabilje~i da se radi o ne em nesvakidaanjem  velikom pomoru stanovniatva u kratkom vremenskom intervalu. Sve u svemu, dosadaanja istra~ivanja europskih historiografija zaklju uju da u gradu ovo vremensko razdoblje  od dolaska prvih zara~enih do izbijanja epidemije koja bi bila zabilje~ena u pisanoj grai  iznosi pribli~no 6 tjedana. Dubrova ke kronike, naj eae govore o samom po etku 1348. kao vremenu dolaska epidemije u grad. Tako kronika Nikole Ragnine govori da je bolest u grad doala 15. sije nja, te da se proairila itavim dubrova kim podru jem i zadr~ala se sedam mjeseci, iako su se posljedice osjeale joa itave tri godine. Identi an podatak o po etku epidemije donosi i kronika Ivana Marinova Gundulia. Nasuprot tome, ini se da mlaim kroni arima nije bilo toliko va~no zabilje~iti taj podatak, jer Anonimova kronika i ona Junija Rastia, iako spominju ovu epidemiju, niata preciznije ne govore o vremenu dolaska bolesti u grad. S druge strane, uvodni tekst tree knjige arhivske serije Opera pia govori o 15. prosincu kao datumu po etka epidemije u gradu. Iz samog sa uvanog teksta ini se da se taj datum odnosi na godinu 1348., te tako ovaj podatak donekle unosi zbrku u kronologiju pojave epidemije na dubrova kom podru ju. Meutim, ako se izri aj predio millesimo protuma i kao  prethodne godine tada bi to zna ilo da je Crna smrt u grad doala 15. prosinca 1347. godine. Ako se ovakvo tuma enje prihvati, iz svega proizlazi da ovaj zapis nije u tolikom nesuglasju sa zapisima dubrova kih kroni ara. Poneato druga iji zaklju ci o po ecima epidemije mogu se izvui iz zapisnika Velikog i Malog vijea donesenih u razdoblju s kraja 1347. i po etka 1348. godine. Naime, odluke dubrova kih vijea s kraja 1347. ni im ne odra~avaju neku zabrinutost u svezi s epidemijom koja se pribli~avala gradu. Jedina vijest koja bi mo~da mogla odra~avati neku zabrinutost jest odluka Maloga vijea da se u gradu na dvije godine zaposli lije nik Jakov (magister Jacobus physicus) ija bi slu~ba zapo ela u o~ujku. Lije nik je iz Padove uistinu stigao u grad po etkom o~ujka o emu svjedo i i zapis u knjigama vijea. Meutim, dubrova ke vlasti su i ina e imale obi aj zapoaljavanja stalnog gradskog lije nika (ili ak viae njih), bez obzira na epidemije i bolesti u gradu. Stoga, ova odredba ne mo~e odra~avati zabrinutost dubrova kih vijenika glede epidemije Crne smrti. Dapa e, ini se da su se dubrova ka upravlja ka tijela joa na samom po etku 1348. bavila sasvim prakti nim i svakodnevnim stvarima poput odreivanja odnosima vrijednosti novca, problemima vezanim uz odreivanja tutora, postavljanjima carina na razli ite proizvode i sli nim pitanjima. Tek 19. sije nja dubrova ko Veliko vijee registrira pojavu epidemije, ali ne u gradu i njegovoj okolici, nego na otoku `ipanu. Iako svjesni opasnosti od airenja epidemije, dubrova ki vlastelini nisu u prvi mah puno u inili  izglasali su slobodu gospodinu knezu i njegovu Malom vijeu da u ine ato smatraju potrebnim kako bi sprije ili daljnje airenje epidemije. No, istovremeno vijenici se nisu mogli slo~iti treba li zara~eni otok izolirati ili ne, kako ne bi bilo zapreka prometu ljudi i roba. S obzirom na taj prioritet, otok je ostao neizoliran. ini se da Malo vijee s knezom nije moglo u initi naro ito puno  na `ipan su poslali brija a-ranarnika (barbira). Meutim, ta akcija nije urodila nikakvim plodom, jer je nesretni barbir uskoro i sam podlegao naletu epidemije. Stoga je Veliko vijee ve 12. velja e odlu ilo njegovoj udovici Marici isplatiti etiri perpera, kao nadoknadu za preminulog supruga u opinskoj slu~bi. Meutim, prema svemu sudei, preminuli barbir i dalje airenje epidemije joa uvijek nisu vijenike pretjerano zabrinjavali, jer i povrani pogled na zapisnike njihovih sjednica otkriva da su se sadr~aji voenih rasprava i dalje okretali svakodnevnim problemima. Dapa e i odluka o davanju nov ane potpore barbirovoj udovici donesena je  kao usput zajedno s nov anim potporama franjevcima. Jedina odluka vijea iz tog razdoblja koja bi mogla upuivati na zabrinutost glede epidemije Crne smrti jest ona o gradnji nove crkve patronu grada  sv. Vlahu. Naime, kasniji zapisi kroni ara povezivali su ovu odluku s epidemijom tj. kao da je crkva patronu grada podignuta iz zahvale ato je ovaj oslobodio grad poaasti. Meutim, ako se samo pogleda kronologija zbivanja i to an sadr~aj odluke dubrova kog Velikog vijea postaje jasno da odluku o gradnji crkve patronu grada ne treba usko povezivati s epidemijom. Naime, u spomenutoj odredbi od 26. velja e 1348. niti jednom rije ju ne spominje se epidemija, niti bilo kakva povezanost patrona grada s njom. Tom prilikom dubrova ki vijenici jedino su odredili da se nova crkva izgradi na gradskom trgu ispred pala e Velikoga vijea, pored ulice koja grani i s kuom Martinussia de Mene. Sve ostale poslove i dogovore glede gradnje Veliko vijee prepustilo je knezu i Malome vijeu. Ipak, u jednoj od odluka mo~e se uo iti da je epidemija ve tijekom sije nja i u gradu ostavila traga, samo ato Dubrov ani, ini se, nisu uo avali opasnost. Naime, zadnjega dana velja e Veliko vijee uo ava da je broj neizvraenih oporuka nakon Bogojavljenja (6. sije nja) znatno narastao uslijed nemogunosti njihova izvraavanja. Razlog tome bila je smrt svjedoka ili izvraitelja oporuka. Stoga je vijee odlu ilo izabrati tri vlastelina da zajedno s knezom pronau nedostatke ovih oporuka i izvrae ih. Iako se nigdje u ovoj odredbi ne govori o epidemiji, za vjerovati je da je do ovog problema doalo upravo zbog pojave bolesti u gradu. Ovakav razvoj situacije upuuje da je epidemija evidentirana na `ipanu ve tijekom sije nja polako doala i u sam grad. Kada je po etkom o~ujka u grad doaao lije nik Jakov iz Padove, bolest je ve uzela maha u samom gradu. Naime, 17. o~ujka zabilje~eno je u knjigama dubrova kih vijea da je mesar Vid, napisavai svoju oporuku uz pomo sveenika Talisa, tra~io od Malog vijea dopuatenje za ubrzano potvrivanje njegove oporuke i mogunost odabira svjedoka, jer je bolestan i na kraju samog ~ivota (infirmus corpore, in ultimo vite sue positus). Uskoro potom  ve 19. o~ujka  Malo vijee je odlu ilo, zbog sve veeg broja umiruih, izabrati trojicu vlastelina da pronau neko udaljenije mjesto za ukop preminulih. Naime, vijenici su ustanovili da postojee groblje viae nije bilo dostatno. Osim toga, i brzina kojom se moralo ukapati bila je velika pa su grobovi plitko kopani, te se u gradu pojavio nezdravi vonj. Stoga je Malo vijee povrh svega dalo slobodu trojici izabranih slu~benika da oko re enog problema mogu napraviti sve ato im se za odr~anje istoe zraka u gradu u ini potrebnim (generaliter possint circha predicta exercere totum illud, quod pro sanitate aris fuerit utile). Ova odredba o potrebi odr~anja istoe zraka u gradu ukazuje da su dubrova ki vijenici bili upoznati s tadaanjim teorijama o airenju epidemije, prije svega s teorijom o mijazmima, te se njihova reakcija u potpunosti uklapa u obrazac koji se mogao pratiti i u drugim gradovima zahvaenim epidemijom. Meutim, za razliku od vlasti u nekim talijanskim gradovima, dubrova ki vijenici nisu zakonski branili svaki kontakt sa zara~enima, njihovim stvarima i preminulima od kuge. Vjerovanje da se bolest airila zrakom mo~e se uo iti i u kroni arskom spisu Nikole de Ragnina, koji piae da su mnogi bolesti pokuaavali izbjei mirialjavim maramicama. Isti  lijek spominje i Boccaccio u Dekameronu. Prema svemu sudei, ovakvi lijekovi nisu pripomogli, pa je epidemija i dalje bila sve prisutnija. Ovakav razvoj situacije potvruje i distribucija pisanja oporuka tijekom 1348. godine. Naime, iz grafikona se vrlo jasno mo~e vidjeti da je broj pisanih (tj. sa uvanih) oporuka po eo rasti ve tijekom velja e. U o~ujku je doalo do naglog porasta, a broj pisanih oporuka bio je najvei tijekom travnja. Iako, ovaj grafikon pokazuje samo trend, jer broj sa uvanih oporuka nikako nije jednak broju napisanih oporuka (niti je jednak broju preminulih osoba tijekom epidemije), mislim da odra~ava stanje duha u gradu. Stoga proizlazi da poveanje broja oporuka odra~ava i napredovanje epidemije. Jednako tako, mogue je, da pad broja sa uvanih oporuka ozna ava prvo vrhunac epidemije, a onda i njeno uzmicanje. Zanimljivo je primijetiti da upravo tijekom o~ujka epidemija uzima maha i u drugim dalmatinskim gradovima. O tome zorno svjedo e zapisnici mleta kog Vijea umoljenih s kraja o~ujka. ini se da se i sama Serenissima tih mjeseci naala straano pogoena, jer na izjave Trogirana i Spliana o straanom pomoru odgovara samo samilosnim rije ima. Prema svemu sudei, bolest se iz ovih gradova proairila prema unutraanjosti. O tome posredno svjedo i podatak da su po etkom o~ujka graani Splita i Trogira ~eljeli pomoi knezu Mladenu `ubiu, koji se naaao pokoaen boleau. No bez obzira na dobre ~elje, bolest je bila ja a i knez Mladen je po etkom svibnja preminuo u Trogiru. Kuga je poput jaha a apokalipse samo pratila veliki rat koji se u to vrijeme odvijao u zaleu dalmatinskih gradova. Rat ato ga je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik pokrenuo protiv Venecije u ovoj fazi ponajviae je atetio gradovima na isto noj jadranskoj obali. Dalmatinski gradovi tako su se naali pogoeni i ratom i epidemijom, o emu mo~da ponajbolje svjedo e i njihove apelacije Veneciji. Rata su se tada bojali i Dubrov ani, ato se mo~e vidjeti i iz zapisnika rasprava dubrova kih vijea. O realnim izgledima da bi rat mogao zakucati i na dubrova ka vrata govori i injenica da je Serenissima u travnju odobrila izvoz odreene koli ine oru~ja iz Venecije u Dubrovnik. Zanimljivo je primijetiti da je ova mleta ka odluka o dopuatenju izvoza oru~ja upuena u Dubrovnik zajedno s mleta kim ~aljenjem na dubrova ki izvjeataj prema kojem je grad, pogoen epidemijom, izgubio mnoatvo stanovnika (& condolendo de pestifero casu mortalitatis, propter quam de personis multum diminuti dicuntur...). Iz navedenog se mo~e zaklju iti da je tijekom o~ujka bolest posvema uzela maha u samom gradu Dubrovniku, kao i na itavoj isto no-jadranskoj obali. U ovakvu kronologiju airenja zaraze na Jadranu u potpunosti se uklapa i slu aj Venecije, gdje je epidemija zamijeena krajem sije nja, a razbuktala se upravo u razdoblju od o~ujka do lipnja 1348. godine. S takvim tempom airenja epidemije, hitna reakcija vlasti bila je viae nego nu~na. injenica da su dubrova ke vlasti ve polovicom sije nja postale svjesne postojanja epidemije na svom teritoriju, u prvim mjesecima nastupanja epidemije ipak nije odigrala neku zna ajniju ulogu. Naime, bolest se uskoro naglo pojavila i u samome gradu, o emu zorno svjedo e spomenute odredbe o ukopu preminulih. Vezano uz pojavu epidemije na dubrova kom podru ju, postavlja se pitanje kako je bolest doala do grada, tj. iz kojeg smjera. Iako izvori o tome niata direktno ne govore, za pretpostaviti je da je bolest do dubrova kog teritorija doala jednim od onodobnih trgova kih pravaca na kojima se Dubrovnik nalazio. ini se da je epidemija, kako je ve navedeno, prvo izbila na otoku `ipanu, do kojeg je nedvojbeno doala morskim putem. Takoer, budui da je Dubrovnik joa od 13. stoljea imao vrlo razvijene trgova ke poslove i s krajevima u svom kopnenom zaleu, postoji mogunost da je epidemija do dubrova kog teritorija doala i kopnenim (balkanskim) putovima. Meutim, sa uvani arhivski materijal ne daje nikakve potpore toj tezi, iako ostavlja prostora za nju. Pri svemu ovome valja imati na umu i vrijeme kad je epidemija zabilje~ena u izvorima, te pokuaati razlu iti kad je epidemija uistinu doala do grada. Sa ato to nijim utvrivanjem vremena dolaska epidemije na dubrova ko podru je i sam grad moi e se preciznije ocijeniti promptnost reakcije dubrova kih vlasti, a istodobno razrijeaiti kronoloake nedoumice koju stvaraju sa uvani pisani izvori. Naime, ve je navedeno da narativni izvori navode polovicu sije nja kao vrijeme kad je epidemija doala do grada. S druge strane, knjige dubrova kih vijea spominju bolest polovicom sije nja na `ipanu, a ve tijekom o~ujka epidemija je uzela maha u samome gradu. Nasuprot ovim podacima, ve spomenuti zapis iz treeg sveska arhivske serije Opera pia govori o polovici prosinca 1347. kao datumu po etka epidemije. U ovom kronoloakom nesuglasju vjerojatno je najlakae odlu iti se za istinitost podataka koje donose zapisnici dubrova kih vijea, jer ti su podaci zapisivani paralelno sa samim dogaanjima u gradu. S druge strane, kronike u kojima se spominje ova epidemija pisane su tijekom kasnijih stoljea, na temelju sa uvanih dokumenata i usmene tradicije, pa je mogue da je uslijed toga doalo do  blagog kronoloakog otklona glede datacije po etka epidemije. Meutim, podaci koje donosi prolog treeg sveska Opera pia donekle stvara kronoloaku zbrku. Naime, podaci o izvraenjima oporuka iz 1348./1349. upisivani su u taj trei svezak tijekom 50-ih godina 14. stoljea, kada je sjeanje na minulu epidemiju bilo joa prili no svje~e i vjerojatno dovoljno precizno za utvrivanje vremenskog okvira dolaska i trajanja epidemije. Da bi se razrijeaio ovaj kronoloaki zaplet, valja se prisjetiti rezultata istra~ivanja airenja ku~nih epidemija u srednjovjekovnim europskim naseljima. Kao ato je ve navedeno, europske historiografije utvrdile su da gotovo uvijek postoji odreeni vremenski odmak izmeu vremena dolaska zaraze i trenutka kada to biva zabilje~eno u pisanoj grai. To bi zna ilo da su podaci koje donosi Opera pia vjerojatno najbli~i stvarnom vremenu kada je epidemija doala do dubrova kog podru ja, a to bi bilo negdje krajem studenog i po etkom prosinca 1347. godine. Dodatnu potvrdu ovakvoj rekonstrukciji mogu pru~iti i podaci o airenju epidemije u talijanskim gradovima. Crna smrt svoj put zapo ela je u Messini u rujnu 1347., da bi ve u prosincu zahvatila i Reggio u Calabriji, a do sije nja 1348. proairila se do Genove i Pise. U Veneciji epidemija je uo ena krajem sije nja i po etkom velja e, tako da se dubrova ki slu aj sasvim dobro uklapa u ovakav kalendar kuge na podru ju jadranskog bazena. Epidemija je najvjerojatnije doala u grad morskim putem i to na mleta kim laama koje su, jednako kao i enoveake, nosile Crnu smrt kao usputni i ne~eljeni teret zajedno s robom s Bliskog istoka. Prema svemu sudei, epidemija je prvo buknula na otoku `ipanu, a budui da dubrova ke vlasti u prvi mah nisu dovoljno rigorozno reagirale, uskoro se i grad Dubrovnik naaao pod udarom jednog od jaha a Apokalipse. Razlozi zaato dubrova ki vlastodraci nisu odmah izolirali zara~eni otok vjerojatno su bili gospodarske prirode  nisu htjeli nepotrebno proairiti paniku i time privremeno isklju iti svoj grad s trgova ke karte isto noga Jadrana. Sli no su postupale i vlasti u drugim trgova kim gradovima, no bilo je i gradskih magistrata koji su druga ije reagirali na pojavu epidemije. O skrbi za redovitost trgovine i gospodarstva svjedo i i injenica da su u tom razdoblju dubrova ke vlasti pomno vodile brigu o redovitosti prihoda svojih carina, vrijednosti novca, te poativanju privatnog posjeda svojih podanika. Meutim, budui da minimalne poduzete mjere nisu donijele rezultata, a epidemija se proairila do grada, Dubrovniku je uskoro zaprijetilo stanje potpunog kaosa. Ubrzo je postalo jasno da je promptna reakcija uprave neophodna, jer je ve u o~ujku smrtnost dosegla tolike razmjere da gradska groblja nisu bila u stanju prihvatiti toliki broj naglo preminulih. Reakcija vlasti Kao ato svjedo e zapisnici rada dubrova kih vijea, sav je javni ~ivot grada bio podlo~an odlukama tih zakonodavnih i upravlja kih tijela dubrova ke opine. Iako u prvi mah dubrova ki vijenici Velikoga vijea nisu dovoljno ~ustro reagirali na pojavu epidemije na njihovu podru ju, konkretna i organizirana obrana grada ubrzo je postala viae nego nu~na. Budui da nisu bili svjesni prirode bolesti i njenog uzro nika, dubrova ki su vijenici isprva pristupili problemu administrativno  rjeaavajui posljedice koje su unijele nered u upravu i svakodnevni ritam ~ivota grada. Jedan od prvih problema do kojeg je doalo ve je naveden  nemogunost legalnog izvraenja oporuka uslijed smrti svjedoka i pitropa. Problem se je pokuaalo rijeaiti tako da je krajem velja e i po etkom o~ujka oformljeno tijelo koje je trebalo otkloniti taj administrativni zastoj. Meutim, budui da osnovni problem nije rjeaavan, kaos u administraciji izvraenja oporuka nije mogao biti otklonjen, te je odredba ponavljana i po etkom svibnja, a i kasnije. Osim toga, pitanje izvraenja oporuka dodatno se zakompliciralo kada su dubrova ki vijenici postali svjesni da velik dio oporuka sadr~i odredbe o naplati nenaplaenih dugova oporu itelju. Stoga je ve po etkom svibnja odreeno da knez s Malim vijeem mora izvidjeti istinitost svih onih dugovanja izra~enih u oporukama iju valjanost nije bilo mogue utvrditi redovitim putem. Jednako tako, vjerojatno nastojei ubrzati taj administrativni zastoj, istoga dana Veliko vijee odlu uje da gospodin knez i Malo vijee imaju slobodu potra~iti i zaposliti joa jednoga notara uz postojeeg notara Ivana koji je stajao na elu kancelarije. Meutim, ve polovicom istoga mjeseca notar Ivan je preminuo, te Veliko vijee 14. svibnja daje gospodinu knezu slobodu izbora i zapoaljavanja dvojice notara. U meuvremenu, dok ne doe novi notar, odreeno je da kancelar mo~e bilje~iti isprave poslova zaklju enih u Dubrovniku, ali uz kontrolu suca kurije. Plaa za taj posao odreena mu je na pola groaa za vrijednost svakog solida u ugovorima koje e bilje~iti. Do sredine lipnja kaos u administriranju i izvraavanju oporuka mora da je postao izuzetno velik problem, jer Malo vijee 21. lipnja odreuje da se sve oporuke nastale u razdoblju epidemije moraju zapisati u jednu bilje~nicu. Taj posao povjeren je trojici plemia, Luki de Lucari, `imi de Resti i Jakai de Giorgio (Georgio), koji su povrh evidencije morali provjeravati i autenti nost samih zapisa i prijepisa. Za svaku od zapisanih oporuka ova trojica trebala su dobiti tri groaa (debeant habere ... gross. tres pro quolibet testamento). Istodobno je odreeno da se itavim gradom mora javno proglasiti obveza registriranja svih oporuka u vrijednosti od 100 perpera i viae (& et sic debeat gridari per civitatem, quod quilibet debeat facere registrari ipsa testamenta a ypp C supra ...). Ovakva odredba vjerojatno je svima omoguavala da ato prije dou do re enih slu~benika i time olakaaju i ubrzaju proceduru administriranja oporuka. Iako ni ova mjera nije rijeaila problem a~uriranja oporuka, o emu svjedo i i odredba Velikog vijea iz 1351. godine, ini se da bi gore spomenuta bilje~nica danas mogla ponuditi zanimljiv materijal za istra~ivanje pitanja vezanih uz Crnu smrt. Danas nije to no poznato je li ova bilje~nica sa uvana, no ini se da se njezin sadr~aj krije unutar zidova Dr~avnog arhiva u Dubrovniku, izmeu korica petog sveska arhivske serije Testamenta notarie. Naime, oporuke sadr~ane u tom registru, prema svemu sudei, su ad hoc injeni prijepisi oporuka iji su oporu itelji preminuli tijekom epidemije. injenica da su tri osobe upisivale oporuke sugerira da bi ova pretpostavka mogla biti to na, jer su upravo Luka de Lucari, `ime de Resti i Jakaa de Giorgio (Georgio) bili zadu~eni za upis oporuka koje je trebalo izvraiti tijekom epidemije. Osim neizvraenih oporuka, ubrzo se pojavio i problem ukopa sve veeg broja preminulih uslijed epidemije. Ve je nazna eno da su polovicom o~ujka gradska mjesta za ukop (locus sacri cemeterii) postala nedostatna, a povrh toga, s njih se airio nezdravi vonj. Stoga su gradske vlasti tra~ile novo i udaljeno mjesto za ukop preminulih od kojih mnogi, ini se, nisu imali sredstava za lijes pa su ukapani direktno u zemlju bez ikakva pokrova (quod persone parve conditionis, que non habent proprias sepulturas, absque cassis sepelliantur). Ovakav na in ukopa samo je otvarao mogunost daljeg airenja zaraze, no dubrova ke vlasti toga nisu bile svjesne, a administrativni problem je, ini se, rijeaen, jer se tijekom kasnijih mjeseci viae ne spominje problem ukopa velikog broja preminulih. Problem ukopa velikog broja preminulih pojavljivao se svuda gdje je kro ila Crna smrt, a ponegdje je smrtnost bila tolika da preminule nije imao tko sahraniti. `toviae, kako svjedo i Angolo di Tura, u Sieni ukuani su sami morali ukopavati svoje najbli~e. No, mjesta za ukop ubrzo su postajala nedostatna, pa su ~ivotinje nerijetko raznosile gradom rastrgana tijela stradalih. S druge strane, zanimljivo je primijetiti da dubrova ke vlasti nisu donosile nikakve odredbe o potrebi istoe grada i zraka u njemu, iako su prema svemu sudei bile svjesne  nezdravog vonja koji se airio po gradu. Istovremeno, gradske vlasti nekih talijanskih gradova reagirale su na airenje neugodnih mirisa razli itim mjerama. Tako je firentinski magistrat nareivao uklanjanje svih trulih stvari iz grada i njegova podgraa. U Veneciji su vlasti takoer stavljale naglasak na potrebu odr~anja istoe zraka i zemlje. Da se uistinu radilo o velikom pomoru koji je vrlo vjerojatno izazvao silnu paniku u gradu, te time zabrinuo gradske vlasti, svjedo i i jedna odredba s po etka travnja. Naime, ini se da se uslijed pomora velik broj stanovnika dao u bijeg i napustio grad, u kojem je harala Crna smrt  nadajui se da e tako spasiti ~ivu glavu. Vidjevai da e grad na taj na in  ato pomorom, ato bijegom  ostati bez stanovnika, Veliko vijee u subotu 12. travnja odlu uje da se svi Dubrov ani koji su izvan grada moraju vratiti u Dubrovnik do nastupajue srijede. Kazna za nepoativanje ove odredbe bila je 500 perpera za svakog vlastelina, odnosno 100 perpera za svakog pu anina. Jednako tako, ovom odredbom Veliko vijee zabranilo je svakom Dubrov anu odlazak iz grada i dubrova kog distrikta. Iako podaci o tome je li bilo pokuaaja bijega i nepoativanja odluka dubrova kih vlasti na~alost nisu sa uvani, ponavljanje ove odredbe u srpnju daje naznake da se barem dio stanovnika ogluaio na propisane norme i bijegom iz grada potra~io spas. No, za razliku od prvog puta, sada je kazna bila umanjena na 50 perpera. Meutim, odredba iz travnja svjedo i o joa ne emu. Iako je njome bio zabranjen odlazak Dubrov ana s podru ja dubrova ke opine, to ipak nije zna ilo potpunu izolaciju Dubrovnika, jer je odlazak izvan opinskih granica bio dozvoljen u trgova ke svrhe (& quod nullus Raguseus possit secedere de civitate Ragusii causa eundi extra districtum per mare vel terram, nisi iret causa mercandi ...). Time ova odredba vrlo jasno svjedo i o trgova koj orijentaciji Dubrovnika i svijesti dubrova kih vlasti o va~nosti trgovine za ~ivot grada ak i u trenucima velike destabilizacije itavog poretka. Osim toga, ova odredba svjedo i da trgova ki ~ivot i poslovi u Dubrovniku nisu stali ak ni u trenucima kada je epidemija naj~eae harala gradom. S druge strane, ovakav stav dubrova kih vlasti imao je i negativnu konotaciju. Budui da grad nije bio zatvoren i da je postojala stalna (iako donekle kontrolirana) fluktuacija ljudi i roba, postojala je mogunost da zaraza iznova doe u grad i da se proairi na aire podru je. Ovakvi postupci donekle se poklapaju s odlukama nekih talijanskih gradova poput Orvieta. No istovremeno, postupci gradskih magistrata nekih drugih gradova u Italiji odudarali su od gore navedenih primjera. Tako su, primjerice, milanske vlasti na prve znakove zaraze reagirale izuzetno restriktivno  zazidavajui sve sumnjive obitelji unutar njihovih domova. Ovakvim strogim mjerama demografski gubitak Milana sveden je na najmanju moguu mjeru. Nasuprot tome, u Dubrovniku je Crna smrt u velikom zamahu uzimala svoj danak. Strah da e grad i distrikt ostati bez stanovnika uvjetovali su da ve sljedei dan (13. travnja) Malo vijee donosi odredbu prema kojoj se svi du~nici, prognani iz grada ili oni koji su pobjegli zbog neplaenih dugova, mogu vratiti u grad, te da e im sva dugovanja biti oproatena. Meutim, ini se da je strah od epidemije ipak bio preveliki, te su dubrova ke vlasti morale ponoviti ovu odredbu u lipnju, kada epidemija izgleda po inje gubiti na svojoj snazi. Ipak, tijekom svibnja uope se nije inilo da e epidemija ubrzo posustati. Dapa e, Velikom vijeu se u inilo da e uskoro ostati bez svoga lanstva, pa je 30. svibnja odreeno da svaki plemi koji navrai 18 godina ~ivota mo~e postati lanom Velikog vijea, namjesto dotadaanjeg pravila da svaki lan vijea mo~e imati najmanje 20 godina. Istoga je datuma, vjerojatno iz straha od depopulacije, Veliko vijee donijelo joa jednu odluku kojom je pokuaalo poveati broj stanovnika grada. Naime Veliko vijee je odlu ilo pozvati sve strane obrtnike koji bi se ~eljeli nastaniti u Dubrovniku i tu obavljati svoj obrt. Da bi pospjeaile interes za doseljenje, dubrova ke su vlasti novim doseljenicima nudile petogodianje osloboenje od svih poreza, osim carine, a povrh svega svaki doseljenik dobivao bi i 5 perpera godianje. Ova povlastica vrijedila je samo za one koji bi se doselili u Dubrovnik unutar jedne godine od donoaenja ove odluke. Pri tome, ini mi se va~nim zamijetiti da se tom odredbom pokuaalo popraviti i gospodarsko stanje u gradu, jer se odredba odnosi samo na obrtnike, a ne na bilo koju drugu skupinu moguih naseljenika. V24RZ\~lnP R !!:'l'''(()),,1144b8d899~AAVGGGGLLLL|P~PQQ0R2R4R6RzX|XZ,Z$[&[\\]]``aaNbfbݿjh3&U h3&6 h3&6]jh3&0JUh3&h3&5CJaJhenCJaJh3&CJaJ h3&5KVv24`R#,14"7v>`DG4RX] $dh`a$$dha$$77]7^7a$gden$a$$dha$Vھfbbbdzee>h@hvpxpvwv{{>@TV܄ބ46Ƌȋf ƞȞȠʠ v( ̲вҲлһjlfjxz|~$&h3&5:^JaJ h3&6]h3&mHvsHvh3&6]mHvsHvjh3&0JUh3&Q]eDhZkmFq}df̠ ʴԻp.$dha$ dh $dh`a$z|nxz~\^(*(*HJ(.`> @ BDRTnp@BHJ##%%F-`-b-----L3p33333ļh3&mHvsHvh3&6]mHvsHv h3&6]jh3&Uh3&]mHvsHvh3&6mHvsHvUjh3&0JUh3&JIako je potreba za novim privredno korisnim stanovnicima bila velika, dubrova ke vlasti iz toga su isklju ivale Kotorane i Barane. Naime, bez obzira na pozive za doseljenjem stranaca u grad, svakom je Dubrov aninu, pod prijetnjom kazne od 25 perpera, bilo zabranjeno u grad dovesti nekog Kotorana ili Baranina (nullus Ragusinus ... audeat vel persumat ... conducere nec conduci facere Ragusinum aliquem Catarinum vel Antibaraneum sub pena ypporum XXV). Razlozi takvoj zabrani vrlo vjerojatno su bili pragmati ne prirode. Iako bi se mo~da moglo pretpostaviti da su se dubrova ke vlasti pribojavale da iz tih gradova epidemija ponovo ne doe u Dubrovnik, ipak mislim da je razlog bio tadaanje esto gospodarsko rivalstvo Dubrovnika i re enih gradova. Ovakav stav dubrova kih vlasti mogao je biti potaknut i injenicom da su i Kotor i Bar tada priznavali vrhovnu vlast srpskoga kralja, iji su podlo~nici Dubrov anima istovremeno zadavali silnih briga svojim prijetnjama i pretenzijama na dubrova ku imovinu. No, bilo kako bilo, veliki pomor, osim administrativnih zastoja, uzrokovao je i razli ite druatvene poremeaje svakodnevice. Naime, ovo nesigurno vrijeme, u kojem je veliki broj nekretnina i pokretnina nenadano ostajao bez vlasnika, otvorilo je prostor da se razli iti tipovi kradljivaca i prevaranata pokuaaju okoristiti nesreom svojih sugraana. U svrhu spre avanja takvih prijevara, dubrova ke vlasti su  izmeu ostaloga  donijele ve spomenutu odluku da knez mo~e intervenirati kod svih onih dugovanja izra~enih u oporukama iju valjanost nije bilo mogue utvrditi redovitim putem. Vjerojatno iz istog razloga, Malo vijee krajem svibnja bira trojicu du~nosnika koji su morali popisati koliko tko ima vinograda, a isto tako, po etkom lipnja izabrana su trojica plemia koji su morali nadgledati knjige gradskog katastika. Povrh svega, broj ljudi sposobnih za stra~u u gradu nije bio dostatan, pa su ve polovicom svibnja dubrova ke vlasti tra~ile od stonskog kneza da poaalje u Dubrovnik 20 ljudi, a ista je naredba odaslana i u Trstenicu i na `ipan. No, sve to nije spre avalo pojedince da iskoriste ovo pomalo kaoti no stanje i ipak pokuaaju otuiti imovinu svojih sugraana. Drugi pak, vjerojatno iz straha da se kretanjem po gradu i njegovoj okolici sami ne razbole, izbjegavali su radne obaveze ili pak za njih tra~ili veu naknadu nego ato im je to ugovorom bilo zajam eno. Stoga, su dubrova ke vlasti 13. lipnja donijele odluku o maksimalizaciji cijena kopa a vinograda i nadni ara na zemlji na 1 groa i 6 folara po danu, te kaznu od 1 perpera za one koji ne izvrae prethodno ugovorene radne obaveze. Unato  svim nedaama koje je epidemija donijela, pokuaaji dubrova kih vlasti da dovedu nove stanovnike uskoro su po eli donositi prve rezultate. Naime, ve u drugoj polovici svibnja 1348. u grad pristi~u prvi doseljenici. Kao ato se vidi iz prilo~enog grafikona, nakon prve trojice (Lombardus fornerarius, Dobroslaus filius Dragonem i Ple Milatich chalegarius) koji su stigli u Dubrovnik 18. svibnja, uskoro se u lipnju broj zainteresiranih doseljenika i viae nego udvostru io.  Doseljeni ki val maksimum je dosegao u srpnju. Tijekom narednih mjeseci novi obrtnici nisu viae tako revno pristizali u grad podno Sra. Tek pred kraj godine u Dubrovniku se javlja joa nekolicina novih obrtnika. Ukoliko se ovi podaci usporede s podacima iz grafikona koji prikazuje distribuciju pisanja oporuka u Dubrovniku tijekom 1348. godine, nemogue je ne primijetiti da se oni meusobno obrnuto recipro no podudaraju. Naime, broj zabilje~enih oporuka bio je najvei u o~ujku i travnju, a ve u svibnju bio je u laganom opadanju. S druge strane, upravo se u svibnju javljaju prvi doseljenici, a njihov dolazak sve je u estaliji u lipnju i srpnju  upravo kada broj zabilje~enih oporuka opada. Upravo ta injenica navodi me na razmialjanje da je kroz o~ujak i travanj epidemija naj~eae harala gradom. Ve tijekom svibnja njezin intenzitet je bio u laganom opadanju. No, iz odluka dubrova kih vijea vidljivo je da Dubrov ani nisu bili svjesni takvog stanja. Jednako tako, ini se da je u sljedea dva mjeseca epidemija u gradu polagano jenjavala, ato je dalo prostora i poticaja novim obrtnicima da dou u Dubrovnik. Zanimljivo je promatrati i broj slu ajeva dodjeljivanja tutora malodobnim i pravno nesposobnim nasljednicima preminulih graana tijekom epidemije. Za o ekivati je da je broj slu ajeva dodjeljivanja tutorstva rastao s bjeanjenjem epidemije, odnosno s porastom broja nenadano preminulih, ime su malodobni nasljednici ostajali bez svojih prirodnih skrbnika. Meutim, vodei se tom injenicom ipak treba imati na umu da se dubrova ka uprava u tom razdoblju teako nosila s poremeajem u administrativnim poslovima. Stoga je dodjeljivanje tutorstva, uslijed ve spomenutog zastoja u izvraavanju oporuka, moglo vremenski zaostajati do dva mjeseca. Prema tome i ovaj segment govori u prilog pretpostavci da je s po etkom ljeta epidemija u gradu jenjavala i bli~ila se kraju. Ovakvi postupci dubrova kih vlasti upuuju na joa jednu injenicu, a to je da su dubrova ke vlasti problem epidemije tretirale isklju ivo u administrativnom smislu. Ovakvim stavom pokuaavalo se zadr~ati formu ritma ~ivota kakav je bio prije epidemije, ato u osnovi nije rjeaavalo problem. S druge strane, primjeri nekih talijanskih gradova, poput Pistoie, Firence, Pise i Genove, svjedo e da su tamoanje gradske vlasti pokuaavale raznim mjerama sprije iti airenje zaraze u zajednici. Istovremeno, mislim da nije neva~no napomenuti da je u gradu tijekom epidemije djelovalo nekoliko lije nika, no, na ~alost, njihove aktivnosti nisu ostale zabilje~ene. Naime, ve je ranije spomenuto da po etkom o~ujka 1348. u grad dolazi lije nik Jakov iz Padove, a izvori ga ponovo spominju tek 1349., kada su mu dubrova ke vlasti produ~ile slu~bu, te mu dale dopuatenje da dovede svoju obitelj u Dubrovnik. Izvori takoer bilje~e da je u gradu joa od 1343. godine djelovao i lije nik kirurg Toma de Stillo, koji je od 1345. dr~ao i apoteku u Dubrovniku. Od 1346. godine djelovao je u Dubrovniku i Marin lije nik kirurg, kojemu je slu~ba produ~ena 1347. i 1349.  oba puta na dvije godine. O postojanju lije nika u gradu tijekom epidemije posredno govori i jedna odredba Velikog vijea od 15. srpnja 1348. u kojoj se svim gradskim lije nicima daje dozvola otkupa vina koje se tad nalazilo na Lokrumu. Je li to vino koriateno i u medicinske svrhe, teako je rei i malo je vjerojatno, iako je u srednjovjekovnom svijetu  pa onda i u Dubrovniku  postojalo uvjerenje u ljekovitost vina. Ipak, s obzirom na kasnije kroni arske vijesti o na inima prevencije i lije enja tijekom ove epidemije, te openito glede tadaanjih medicinskih stavova o lije enju i prevenciji od kuge vino nije koriateno u svrhe lije enja ove morije. No, prema svemu sudei, prisutnost ovih lije nika u Dubrovniku i njihov rad nije polu io nekog veeg rezultata, a mo~da su neki od njih i pobjegli iz grada, jer dubrova ke vlasti ve 1. svibnja odlu uju potra~iti lije nika kirurga, kojega bi zaposlili na dvije godine. No, ini se da su i tu odredbu dubrova ki vijenici donijeli viae iz administrativnih razloga, nego zbog svijesti o potrebi za stru nom lije ni kom pomoi. Na ovakav zaklju ak navodi injenica da je ova odluka donesena  u paketu s odlukom o potrebi zapoaljavanja joa jednog notara. Meutim, ini se Dubrov ani nisu mogli nai niti jednog dovoljno smionog lije nika koji bi doaao u grad u kojem je Crna smrt ostavila svoj pe at, pa stoga odredbu o potrazi za novim lije nikom kirurgom ponavljaju ak dva puta i u listopadu. I ovom prilikom, odredba o potrazi za lije nikom donesena je  u paketu s odredbom o potrebi zapoaljavanja jednog notara i kovni ara novca, ato iznova govori da su dubrova ke vlasti problemu epidemije pristupale prije svega administrativno. Naime, tijekom epidemije dubrova ke vlasti nisu pokuaavale niti jednom odredbom sprije iti veliku smrtnost stanovniatva, nego su uvijek pokuaavale rijeaiti probleme koji su nastajali uslijed velikog pomora. Razloge takvoj reakciji upravnih tijela Dubrovnika vjerojatno treba tra~iti u njihovu shvaanju epidemije i njenih uzroka  u Bo~ji naum se nije smjelo sumnjati. No, iz spomenutih odredbi s kraja listopada mo~e se naslutiti joa neato. Naime, dubrova ki vijenici ovom odredbom daju slobodu knezu i Malome vijeu izabrati du~nosnika koji bi trebao poi iz grada i pronai negdje lije nika kirurga, notara i kovni ara, ali istovremeno odreuju da nitko tko bi bio izabran ne smije odbiti povjerenu mu du~nost pod prijetnjom kazne od 100 perpera (Et nullus ... possit reffutare, si fuerit ellectus, sub pena yperperorum C). Ovo navodi na pomisao da su i ranije pojedinci odbijali poi iz Dubrovnika i prihvatiti se potrage za lije nikom i drugim potencijalnim slu~benicima. Ako se uzme u obzir vremenski okvir kada se donosi ova odluka, ini se moguim da je razlog odbijanja slu~be bio strah da se poslanik razboli u stranom kraju i tamo skon a. Prema svemu sudei, u Dubrovniku je u listopadu epidemija ve minula, pa su vlasti teako pronalazile nekoga tko bi bio voljan krenuti na put u krajeve iz kojih joa nije bilo vijesti o okon anju epidemije. ini se da su dubrova ke vlasti uistinu smatrale da se krajem listopada ~ivot u gradu polako normalizira, jer krajem listopada odlu uju zaposliti i jednog u itelja (magister gramatice) koji bi pou avao gradske mladie (pueros istius civitatis). Ve sredinom studenog u itelj Antun (magister Antonius) stigao je u grad i obvezao se pou avati svoje u enike itati i poznavati gramatiku (Et ipse teneatur tenere scolas et docere scolares legere et gramaticam ...). Ovako brz dolazak novog u itelja u grad dodatno potvruje pretpostavku da je krajem 1348. godine Crna smrt napustila Dubrovnik. No, epidemija je ostavila svoje tragove, jer je velik broj slu~beni kih mjesta ostao ispra~njen. Stoga dubrova ke vlasti upravo u ovom razdoblju potra~uju razli ite obrtnike i stru njake koji bi za opinu mogli izvraavati neke specifi ne slu~be. Tako se ve 23. studenog tra~i novi protomagistar dubrova kog arsenala, slikar i oklopar, a po etkom prosinca u grad sti~e i novi bravar. ini se da su u tom razdoblju dubrova ki vijenici pokuaavali polako  svoditi ra un oko oporuka nastalih u vrijeme epidemije. Naime, ve 16. listopada donesena je odluka da se izaberu petorica slu~benika koji su trebali preispitati sve ostavatine Dubrov ana namijenjene samostanima i prosjacima, posebno vodei ra una o preminulim ~enskim osobama bez nasljednika. Ovakav sumnji av stav dubrova kih vlasti spram oporuka iznova indirektno svjedo i o raznolikim prijevarama do kojih je dolazilo prilikom njihova izvraavanja. Ova odredba, prema tome, svjedo i da su i crkvene institucije u tim uzburkanim vremenima pokuaavale  uloviti u mutnom i proairiti svoje posjede. Meutim, iako se vijenicima mo~da inilo da e pitanje velikog broja oporuka moi rijeaiti vraanjem u uhodani ritam administracije, odredbe iz 1351. svjedo e da se problem velikog broja neizvraenih oporuka provla io joa dugo nakon ato je Crna smrt napustila Dubrovnik. Ipak, krajem listopada vijenici su se pomalo vraali pitanjima organizacije i izgradnje grada  pitanjima koja su s dolaskom epidemije stavljena  na stranu . Tako je ve krajem listopada ponovo pokrenuto pitanje gradnje gradskog hospicija, te su odreena dvojica slu~benika koja su trebala pronai prostor za gradnju tog objekta. U sklopu tih razmialjanja pred vijenike je iznova doalo i pitanje gradskog hospitala, te je odlu eno da se postojei hospital premjesti na novu lokaciju. Iako bi se mo~da moglo zaklju iti da je gradski hospital izgraen u sklopu sanitetskih post-ku~nih mjera, ove odredbe o gradnji gradskog hospitala svjedo e da se u biti radilo samo o premjeatanju ove institucije na novu lokaciju. Uostalom, o tom premjeataju dubrova ke vlasti su raspravljale i prije no ato je epidemija kro ila u grad. Meutim, du~nosnici koji su trebali ispitati ovu stvar i pronai novu lokaciju izabrani su tek polovicom prosinca. Ovaj vremenski zaostatak od mjesec i pol dana, govori koliko je Crna smrt ostavila traga u druatvenom tkivu grada, koji se ve tada, prema svemu sudei, polako po eo oporavljati. Jednako tako, o poremeaju koji je Crna smrt unijela u ~ivot srednjovjekovnog Dubrovnika posredno govori i podatak da se je Veliko vijee tijekom 1348. godine sastalo ak 32 puta, ato je bilo dvostruko viae nego 1347. godine. Svi izneseni podaci mislim da jasno govore o direktnim u incima Crne smrti 1348. godine na ~ivot onovremenog Dubrovnika. Njena kasnija pojavljivanja tijekom istog stoljea samo e dodatno naruaiti populacijsku sliku grada, te uzdrmati njegovo gospodarstvo. Meutim, koliko je bio dubok trag koji je Crna smrt ostavila u Dubrovniku tek se treba detaljno prou iti. Summary Calendarium pestis Ragusinum A.D. MCXLVIII (Calendar of the plague in Dubrovnik in AD 1348) Although it seems that determination of beginning of any epidemic should not be a difficult task, in historiography this can be opposed. Namely, extant sources sometimes can deliver vague information that should be put in the proper context in order to reveal past reality. Consequently, author tries to reveal and trace curriculum of the events during the plague months in the spring and summer of 1348 in Dubrovnik. Extracting the information from the extant sources and using the combination of qualitative and quantitative analysis author revealed a mainstream of the city s life and horror that befell on the habitants of Dubrovnik. It seems that the epidemic came to the city at the beginning of 1348 but fell down already at the beginning of the summer. However, it also seems that, though the plague fled, the fear did not since Dubrovnik authorities many times invited new settlers. Key words: Dubrovnik, Middle Ages, epidemic, plague, the Black Death, Croatia  O stanju sa uvanosti izvorne grae za prou avanje Crne smrti u Dubrovniku i ostalim gradovima isto ne jadranske obale vidjeti npr.: Gordan Ravan i.  Prilog prou avanju Crne smrti u dalmatinskom gradu (1348.-1353.)  raspon izvorne grae i stanje istra~enosti na primjerima Dubrovnika, Splita i Zadra Povijesni prilozi 26 (2004.): 7-18.  Vidjeti npr.: Ole J. Benedictow, The Black Death 1346-1353: The Complete History (Woodbridge: The Boydell Press, 2004.), 57-60.  L'anno di Cristo 1348. Peste orrendissima et crudelissima fu quest anno in Ragusa. Cominci a di 15 gennaro, et (continu) per corruzion dell aria, per tutto lo territorio, per mesi 7, bench durasse anni 3 ... Annali di Ragusa del magnifico ms. Nicolo di Ragnina, ur. S. Nodilo, u Scriptores vol. I., Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium vol. 24. (Zagreb: JAZU, 1883.), 227. Dalje: Ragnina.  Questo male cominci a scoprirsi li 15 di gennaro, e poi poco a poco crebbe tanto, che consum tanti, che pochi ne rimasero. Croniche ulteriori di Ragusa  probabilmente opera di Giovanni di Marino Gondola, ur. N. Nodilo, u Scriptores vol. II., Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium vol. 25. (Zagreb: JAZU, 1893.), 391. Dalje: Gondola.  Li Annali della nobilissima Republica di Ragusa - aggiuntovi nella fine un rattamento di moderni annali o veramente cronache, ur. S. Nodilo, u Scriptores vol. I., Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium vol. 24. (Zagreb: JAZU, 1883.). Dalje: Anonim.  Cronica Ragusina Junii Restii (ab origine urbis usque ad annum 1451), ur. N. Nodilo, u Scriptores vol. II., Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium vol. 25. (Zagreb: JAZU, 1893.). Dalje: Resti.  & Cuno sia che neli anni domini MoCCCoXLoVIIIo. Lo nostro signor Dio mando udisio oribile et inaudito in lo universo mundo si soura li Christiany come soura li pagani zoe mortalitade de homeni et plu de femene de infirmita inaudida et incurabile & la qual mortalitade comeno in Ragusi nel predio millesimo die XV de deembrio & (Opera pia, s. 92, vol. 3, fol. 9, Dr~avni arhiv Dubrovnik). Dalje: Opera pia.  Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium 10, Monumenta Ragusina  Libri reformationum sv. 1, (Zagreb: JAZU, 1879.), 285. Dalje: Monumenta Ragusina sv. 1.  Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium 13, Monumenta Ragusina  Libri reformationum vol. 2, ur. Franjo Ra ki (Zagreb: JAZU, 1882),, 17. Dalje: Monumenta Ragusina sv. 2.  Zlata Bla~ina-Tomi,  Uloga javnih zdravstvenih slu~benika kacamorata, vijea i medicinske profesije u spre avanju kuge u Dubrovniku u prvoj polovici 16. stoljea (doktorska disertacija, Sveu iliate u Zagrebu, 2001.), 60, 62, vidjeti i tablicu lije nika i kirurga u dodatku; Zlata Bla~ina-Tomi,  Historical development of the laws and regulations concerning public health in Dubrovnik (Ragusa) from the 13th  15th century , (magistarski rad, McGill University, 1981.), 90.  Monumenta Ragusina sv. 2, 7-11.  Monumenta Ragusina sv. 2, 11.  Monumenta Ragusina sv. 2, 12.  Monumenta Ragusina sv. 2, 13.  & dove, per devotione, hanno fabricato chiesa di S.to Blasio, nostro confalone (Anonim, 39); & alla fine, invocato el nome et ajuto de beato Blasio, furono subito liberati. (Ragnina, 228).  Monumenta Ragusina sv. 2, 15.  Monumenta Ragusina sv. 2, 17-18.  Monumenta Ragusina sv. 2, 18.  O reakcijama gradskih vlasti na pojavu epidemije Crne smrti vidjeti u poglavlju o historiografiji te: John Henderson,  The Black Death in Florence: medical and communal responses u Death in Towns, Urban Responses to the Dying and the Dead, 1300-1600, ur. Stephen Basset (Leicester-London-New York: Leicester University Press, 1992.), 136-150.  Ragnina, 227-228.  Giovanni Boccaccio, Dekameron, sv. 1, prijevod Jerka Belan i Mate Maras (Zagreb: Globus media d.o.o., 2004.), 12.  Grafikon je na injen na osnovu oporuka sa uvanih u arhivskoj seriji Testamenta notariae, 10-1, sv. 5 (Dr~avni arhiv Dubrovnik) [dalje: TN], gdje je zapisana veina sa uvanih oporuka (303). Upravo ovakvom metodom utvrivanja vremenske distribucije oporuka za podru je srednje i sjeverne Italije koristi se i Samuel K. Cohn Jr.,  The Black Death: End of a Paradigm, The American Historical Review 107/3 (2002.): 703-738.  1348. die 29 marcii, capta: quod istis ambaxatoribus de Tragurio et Spaleto exponentius mortalitatem magnam, que cives suos invasit, et incursiones Hungarorum, respondeatur cum verbis abilibus, ut domino, consiliariis, captibus et sapientius apparebit. Vidjeti: Listine ob odnoaajih izmedju ju~noga slavenstva i Mleta ke Republike, u: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium sv. 3, ur. `ime Ljubi (Zagreb: JAZU, 1872.), 71. Dalje: Listine.  Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 11, ur. Tadija Smi iklas (Zagreb: JAZU, 1913.), 444. Dalje: Codex diplomaticus.  Grga Novak, Proalost Dalmacije, sv. 1 (Split: Marijan tisak, 2004.), 128; Povijest Hrvata  srednji vijek, ur. Franjo `anjek i Franko Miroaevi (Zagreb: `kolska knjiga, 2003.), 224.  Listine, 71; Zdenka Janekovi-Rmer, Viaegradski ugovor temelj Dubrova ke Republike (Zagreb: Golden Marketing, 2003.), 62.  Monumenta Ragusina sv. 2, 18-19, 24 & ; Janekovi-Rmer, Viaegradski ugovor, 62.  Listine, 78.  Usporediti: Klaus Bergdolt, La peste nera e la fine del medioevo (Monferrato: Edizioni Piemme Pocket, 2002.), 74; Benedictow, The Black Death, 72.  O moguem pravcu airenja epidemije balkanskim trgova kim putovima vidi npr.: Philip Ziegler, The Black Death, (London: Penguin Books, 1998.), 85 i dalje.  Usporediti npr.: Benedictow, The Black Death, 75.  Isto, 92 i 94; Bergdolt, La peste nera, 65.  Bergdolt, La peste nera, 67, 74; Benedictow, The Black Death, 72, 94.  Benedictow, The Black Death, 72.  Mirko Dra~en Grmek,  Le concept d'infection dans l'antiquit et au Moyen Age: Les anciennes mesures sociales contre les maladies contagieuses et la fondation de la premire quarantaine a Dubrovnik (1377), Rad JAZU 384 (1980.):35-38 John Henderson,  The Black Death in Florence: medical and communal responses u Death in Towns, Urban Responses to the Dying and the Dead, 1300-1600, ur. Stephen Basset (Leicester-London-New York: Leicester University Press, 1992.), 143-144; Zdenka Janekovi Rmer,  I lazzaretti di Dubrovnik (Ragusa) u: Rotte Mediterranee e baluardi di sanit. Venezia e i lazzaretti mediterranei. urednik: Nelli-Elena Vanzan Marchini. Regione del Veneto: Centro Italiano di Storia Sanitaria e Ospedaliera del Veneto (Milano: Skira, 2004.): 246-250.  Monumenta Ragusina sv. 2, 7-20.  Duaanka Dini,  Uticaj kuge od 1348. na privredu Dubrovnika Godianjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 5 (1960.): 12; Monumenta Ragusina sv. 2, 23, 32.  Od sa uvanih oporuka iz ovoga razdoblja otprilike jedna treina (109 od 303) eksplicitno sadr~i odredbe o potrebi naplate razli itih nov anih dugovanja. (TN, 10-1, sv. 5, passim).  Monumenta Ragusina sv. 2, 23.  Isto.  Isto, 24.  Isto, 26.  Isto, 29.  Opera pia 92, sv. 3, fol. 9.  Monumenta Ragusina sv. 2, 18.  Bergdolt, La peste nera, 66; Benedictow, The Black Death, 91.  Henderson,  The Black Death in Florence &  , 143.  Monumenta Ragusina sv. 2, 20; Dini,  Uticaj kuge &  , 12; Risto Jeremi i Jorjo Tadi, Prilozi za istoriju zdravstvene kulture starog Dubrovnika, sv. 1 (Beograd: Centralni higijenski zavod, 1938.), 66.  Monumenta Ragusina sv. 2, 34.  Isto, 20.  Henderson,  The Black Death in Florence &  , 143-144.  Monumenta Ragusina sv. 2, 21.  Isto, 27.  Die XXX madii. In maiore consilio, sono campane more sollito congregato, in quo quidem consilio interfuerunt persone LXX captum fuit et firmatum per LXIV ipsorum consiliariorum, quod sicud actenus erat in statuto, quod habens XX annos possit et debeat venire in maius consilium et non minus, quod nunc et deinceps propter carentiam hominum deficientium in Ragusio propter pestileniam mortalitatis existentis, annorum XVIII possit et teneatur venire ad maius consilium. (Isto, 25); Dini,  Uticaj kuge &  , 13; Robin Harris, Dubrovnik  A History (London: SAQUI, 2003.), 128; Stjepan Krivoai, Stanovniatvo Dubrovnika i demografske promjene u proalosti (Dubrovnik-Zagreb: JAZU, 1990.), 37.  Monumenta Ragusina sv. 2, 25-26; Dini,  Uticaj kuge &  , 13.  Monumenta Ragusina sv. 2, 27.  Vidjeti npr.: Isto, 14 i 38-39, 50.  Isto, 23.  Isto, 26.  Isto, 27.  Isto, 24; Dini,  Uticaj kuge &  , 14.  Iako kazneni spisi za razdoblje 1348. nisu sa uvani, poneki slu aj krae iz 1348. godine zabilje~en je u zapisnicima dubrova kih vijea. (Monumenta Ragusina sv. 2, 24).  Isto, 28-29; Dini,  Uticaj kuge &  , 14.  Vidi: Monumenta Ragusina sv. 2, 29 i dalje.  Grafikon je izraen na temelju podataka iz zapisnika dubrova kih vijea za 1348. godinu (Monumenta Ragusina sv. 2, 29-55).  Grafikon je izraen na temelju podataka iz zapisnika dubrova kih vijea za 1348. godinu (Monumenta Ragusina sv. 2, 7-55).  Za detaljniji uvid vidjeti zajedno s literaturom koja se tamo navodi: Henderson,  The Black Death in Florence ... , 143-144.  Monumenta Ragusina sv. 2, 17, 69; Jeremi-Tadi, Prilozi sv. 2, 12; vidjeti i tablicu lije nika u: Bla~ina-Tomi, Uloga javnih, dodatak.  Monumenta Ragusina sv. 1, 136, 182. U dosadaanjoj literaturi (Jeremi-Tadi sv. 1, 12; Bla~ina-Tomi, Uloga javnih, tablica lije nika u dodatku) ovaj kirurg navodi se kao Thomasius de Stalo. Meutim, prezime ovog lije nika je de Stillo / de Stilo i on je sin ranijeg dubrova kog lije nika Ivana de Stillo. To se jasno mo~e razlu iti iz teksta njegove oporuke, kao i iz oporuka gdje se on navodi kao epitrop. Vidjeti: TN, 10-1, sv. 5, fol. 88', 100-100'.  Monumenta Ragusina sv. 1, 230, 261; Monumenta Ragusina sv. 2, 70.  Monumenta Ragusina sv. 2, 31. Literatura o dubrova kim lije nicima spominje i lije nika Nikolu mlaeg iz Padove (Jeremi-Tadi, Prilozi sv. 1, 12; Bla~ina-Tomi, Uloga javnih, tablica dubrova kih lije nika u dodatku). Meutim, taj je lije nik preminuo u listopadu 1347. godine, ato se jasno vidi iz odluka dubrova kih vijea (Monumenta Ragusina sv. 1, 281).  O tome vidi npr.: Gordan Ravan i,  Imago vini (pokuaaj sagledavanja predod~be o vinu u srednjovjekovnom Dubrovniku), Dubrova ki horizonti 38 (1998.): 93; Gordan Ravan i, }ivot u kr mama srednjovjekovnog Dubrovnika (Zagreb: Hrvatski institut za povijest - Dom i Svijet, 2001.), 43-44  Ragnina, 227-228.  Kratki pregled stavova srednjovjekovnih lije nika i njihovih savjeta za prevenciju kuge mo~e se nai u: Bergdolt, La peste nera, 36-40 i 270-281; Cosmicini, Storia della medicina e della sanit in Italia (Rim-Bari: Laterza, 1998.), 16-27; Bla~ina-Tomi, Uloga javnih, 26-41.  Die primo madii. Item in dicto maiori consilio captum fuit et firmatum per LXIV ipsorum consiliariorum de dando plenam et liberam potestatem domino comiti et suo minori consilio de adsumendo unum notarium pro soio Johannis notarii, et de mittendo ad quaslibet partes et salariare eum cum salario pactis et conditionibus quibus eis placuerit pro dubabus annis. Et similiter pro uno medico cerusico pro duabus annis. (Monumenta Ragusina sv. 2, 23).  Isto, 46 i 49.  Isto, 49.  Isto, 50.  Isto, 52.  Isto, 53.  Isto, 47.  In Christi nomine amen. Anno eiusdem millesimo trecento quinquagesimo primo, indictione quarta, die ultimo mensis ianuarii, tempore nobilis et potentis viri domini Marci Superancio honorabilis comitis Ragusii ac tempore nobilum virorum ser Savini de Bonda, ser Iohannis Pauli de Gondola et ser Marini Clementis de Goe honorabilium tesauriorum Sancte Marie. In maiori consilio sono campane more solito congregato. In quo quidem consilio interfuerunt consiliarii LXI per LIII ipsorum consiliariorum captum fuit et firmatum quod cum multe matres testamentorum tota die perueniant ad manum tesauriorum que admitti possent ex eo quod illico non possunt reddigi in publicam formam quod posset reddundari in maximum preuidicium et non solum (cassatum: I) deffunctorum sed etiam multorum aliorum sed (?) manibus testamentis que erunt scripta et (cassatum: rescripta) regristrata (!) per dictos tesaurerios in eorum quaterno, adhibeatur plena fides et eis oredatur quem ad modum si essent in publicam formam redacta. (Opera pia, 92, sv. 3, fol. 9).  Monumenta Ragusina sv. 2, 49.  Item in dicto maiori consilio captum fuit et firmatum per LX consiliarios de dando libertatem comiti et suo minori consilio de removendo hospitale de loco, ubi est ad presens, et de faciendo ipsum fieri in eo loco, ubi eis videbitur melius et condecentius. (Isto, 50).  Monumenta Ragusina sv. 1, 219-220.  Die xix mensis decembris. Pascha de Goze, Symon de Benessa, Sauinus de Bonda, Zive Mathei de Georigio, in minori consilio, sono campane more solito congregato, facti fuerunt provissores ad providendum, ubi et in quo loco hedeficari debeat hospitale; ac etiam providendum, ubi et in quo loco fieri debeat hospicium pro communi, et ad dandum et inveniendum modum et viam, quo et qualiter inveniri debeant domum ad faciendum fieri hospicium supradictum. (Isto, 54).  Tablicu sastanaka Velikog vijea polovinom 14. stoljea sastavio je Stjepan Krivoai: Krivoai, Stanovniatvo Dubrovnika, 38.      EMBED Microsoft Graph Chart   EMBED Microsoft Graph Chart   EMBED Microsoft Graph Chart    XN#J*269AK^N`NpNN*O"V$VVhYlZ]j`~bgdh!$a$$a$$dha$ $dh`a$384Z45555599|<~<@@CCDDnGpGVHXHKK`NpNNN*ONQ$TTVV V"V$V8VVVV¶zvhjh3&0JOJQJUhGhGhG5mH sH hGmH sH h>mH sH h)/mH sH h CmH sH henmH sH h3&mH sH h3&CJaJmH sH h3&CJaJ h3&5h3&5mH sH jh3&0JUh3&mHvsHvh3&6]mHvsHv h3&6]h3&(VWW YDYhYjYYYY ZZZ^ZlZnZpZ\\\\]]]^B_j`l`n``faa~bbbbb c"d$d*djdldrdtdxdzdddᷨyyyy#h3&6CJH*OJQJ]mHsHh3&6CJOJQJmHsHh3&CJOJQJmHsHh3&CJOJQJ]mHsH h3&6CJOJQJ]mHsHh3&CJOJQJ\jh3&0JOJQJUh3&6CJOJQJh,CJOJQJh3&CJOJQJ/~b"dZgh"jm$ndnnnfppp2qsttDx{|h~b$NL܃$a$gdh!gdh!dfffDgVgZg\g^ggg&h,h.hxhhhhhi&ixiiiij"j$jmmm nnn$n&n(nNnRnVndnfnhnnnnnnnnnnnnnooDpfphpjp̱̱̱̱֦̱̱̱̱̱̱̾̾̾̾̾̾̾̾̾h3&CJOJQJ]h3&6CJOJQJ]jh3&0JOJQJUh3&CJOJQJh3&6CJOJQJh3&CJOJQJmHsH h3&6CJOJQJ]mHsHzTzzzP{{{{P||||}8}}}}}h~j~l~|~~~~~~Vbdf $Ⱥyiyiyh,h,6CJOJQJ]h,h,CJOJQJh,h3&CJOJQJh,h3&6CJOJQJ]h3&6CJOJQJ]h3&CJOJQJjh3&0JOJQJUh3&CJ\aJmHvsHvh3&6CJ\]aJmHvsHvh3&6CJ]aJmHvsHvh3&CJaJmHvsHv)$&`$BNP *Ƃ&DLNdʃ܃ރ"$P…ԅ ʇ؇ \$(*,RlnBbތ<糣h3&6B*CJOJQJphh3&B*CJOJQJphh3&CJOJQJmH sH h3&6CJOJQJ]h3&6CJOJQJh3&CJOJQJjh3&0JOJQJU@܃"(lRbz(lđ*4Ld|̘gdh!gdh!<@DRTbdz|~(*@Z~84ΐlnpđƑͱ!jhh!h3&0JCJUaJh3&CJOJQJ]mHvsHv h3&6CJOJQJ]mHvsHvh3&6CJOJQJh3&CJOJQJmHvsHvjh3&0JOJQJUh3&6CJOJQJ]h3&CJOJQJ9Ƒȑpĕ :Fjޖ*,.Tҗ֗ؗ46LNdf|~˜̘Θ øøͪugh3&CJOJQJmHvsHvh3&CJOJQJ]mHvsHvh3&6CJOJQJmHvsHvh3&6CJOJQJ]h3&CJOJQJjh3&0JOJQJUh3&6CJ^JaJh3&CJ^JaJh3&CJaJmHvsHvh3&6CJ]aJmHvsHvh3&6:CJ]aJmHvsHvh3&CJaJ("$NlxzԚ֚ΛЛƜȜVĝƝȝ*:Ğڞܞޞğ4Xʠ $lnpܢ $&>Vƥȥ&$z.00lʩh3&CJOJQJmHvsHvjh3&0JOJQJUh3&CJOJQJh3&6CJOJQJ]N̘"xԚΛƜĝڞlƥ.Zޭ0H`xHH$a$gdh!gdh!gdh!ʩ.FZ\^|ƭ̭έڭޭ024HJ`bdxz|`btȶȸȡȡȡȓꅓꅓӡȡȡt h3&6CJOJQJ]mHvsHvh3&CJOJQJmHvsHvjh3&0JOJQJUh3&CJaJh3&6CJ]aJmHvsHvh3&6:CJ]aJmHvsHvh3&6CJ]aJjh3&0JUh3&6CJOJQJ]h3&CJOJQJh3&CJOJQJ]-&HJL|мܽBDFHLNξоҾԾھܾɸ馞|qmhGjf h3&UVj" h3&UVj$- h3&UVh3&jh3&Ujhy&Uhy&h3&CJOJQJmHvsHv h3&6CJOJQJ]mHvsHv#h3&6:CJOJQJ]mHvsHvjh3&0JOJQJUh3&6CJOJQJ]h3&CJOJQJ)Lؾھܾ$a$,1h. A!"#$% @= RrC$J +A5$K0%M xZlU?H^*VY8,O>qՆԁbHZjPhS9XK̤g$Dt$&if%M4JW|-1qPK8~{}Por={~}^nyD)sDW}rQyͣy4,d 9BDaU  n@9VxQ~| [;R%.V_1~+i<zC?RWJVTbE^@`7Vlce i{#SY%|4DmZh23c8om6Y0v{s)LՋБ=nK Oߢ 1ozF]+KZER`zd;΍Bn]{Grk@M/~g^W&VέILM.YMZ]JV'ݚjk.&hPNLPVC6WL}8ϼ`ǒwElt#jY :tgYD|5L7/QrߴGlz"Ja *7аҝ@ Sgh]XLdR7@mgr皼Cd?=_dlK)/٣GCwGwȂz$8lYju]\Sda-鄗4oI&SQ7륚#VTt?ƪ}Ez+JFɎyUWEAf/}Knn/yRsrmf?c#?r_u_u_tww;vGݑ??W9US#^VG})}Vԛe>w)"qOoX: r1*p|cǏgIaW]k}F6hHiZĞ;sᘈ>Ľk/bG^RT@?C1l$ܠ:uZl XF{44:uc7qj ͦN 2'|%%I9:%rYK aw}MhHi:u'boHn~̇$}$$ÀqMz&54: ץc7q`_z:x y`i?^kzדz>OKy )MNc"M/a=yy\py'1!`\s.NZl2U9c?58|XON"_QS,z*vK`v+44:عN2r-zfV"Gkd `5pEχ>j8 _[wc㚞>3>ۭzmҐt.^~&{ }r/~sW/a#z_W톝nՐt.-bKn~\z]o 5od؞(z~䠏v`gvG44>z/A>x<+ۺ#?gs1A!k,ܱAk,\Ak,ܰҜ#OԐ\kȬdu~/}`2Ocp֋d_Y;:7{Ut[۟ޕzz,mBuVuY]wջG,'%>+m9>q?w-+ _~ow{^u'Q|;Csyw):wo;y;^\\U,r*.n(=߿>S8+ީO G ERr8Rj?C \SJֱSvnPE6mߥ(cU~G i.{[ߛ>3[|߬ko7|JۧY@=oy gU7D&SmF+q{Ft̛)]]Ekӷ7U|1lm߆w~{Ol'͡rf̻[jPzP)U.vӓzيSsL*#k{j Vp!S~^hb EVsZ3 B?ۿuek_qٽ:\>gQ})q9]^L|a ?P>ր@=TA>9)W (X8@Ops+xmlTEpܵ 4 mz(Jxh5GRB(D%FEI4!Dc5H?1艨iۙt^m̽ٙٙٷ`B=d^0Aۚ[x=ft#̓@0i5 jCH!Y.\,#H Ļ F X^ E<=SR(7d^@Vj.{{eCH.pI|ʸ/֡u/Fȫa{7 ŊhG-wC֭^:~WoWxe7T݄m}(%WKȞxbY$se P^h_+ ~&]wlz$Բ4fzm"_H4.{(?",$_= ~U=}#<"L[1'lɎh2γX 7ja: py.D%Gv|} 6'1_6I"6QfB!~?2Xj^?Ş5l FEhz3j5#.Ov晟x~~׾S#s %~$Wmdfbs wgÿ4O?`0[ M&? ZO@=wc.N8'3j=%<< rMT. 3FI6N?s.O(DV>/P>RfH9Qy?6ܪ]sCGGo+]zo:Z_"گ ֞Jw IS`_sWh$4jR^jǸxMv5]+(:Cj΋|N9v+۷;v` [&yfg1ݏpeC dT_mFo[W_Iyd7z6Z?a#OX\H:,}BKo#x֧v>%}m5TaQͱg9gwثű6|v*ycD;R7Տ]XGIƮ ؂o GnmycKZK),L6XRp9~q4X V#}=[WMfq\.R+rⱼŪLU.626(Sml१8z*tڻY0n^Flq'{Os:"grva=#n]B% sDr3#H !e+}?D"ZFE{h~Z"]G77?¾ycL, v|ygrv;6Rʕ\9ʞgm= Efej#6EAS@v*?D`!gSRr :HRp*5xX_TUνw̘pʌb t5q!5bI(_|YQftwbgEE} {ԇA%VZ! "KVwqqw}ܙ{%?VHFS+j)_qG䫥,qa5c`XK˜}gyWZ??+}8fSf /*zrn۹hZBw)lh<*Z~4nT':gzӪV-/'O MݸUBϢYUn;h4H =P.&իW%Z_!juU^a]^fվiӾmi_GzQUC\1󴥙7C1b6sg[^Yʚi=/:)ւҺWZwKni^izG+SBAQO3yկwMK\TSx5M(Vq\RVMmС`gv6`~Cw* |z$yu/ö˾f`!g̏ c/}0+^ddu%8L ItVa>v]}] 6F*bxELpTay^쿂}{<yJρ}s\GĹW`W0 \}=M~0(I6"r^˴DS IUF"~늘\ao_O˴^M*7_#F;`K߲"&̰FA;~5ҋѽ``so]0޾BC ?EZ}lCl.+b3qޟm³%=dGG l䠏ld]zt͛{`{X5_V`MvIK- } ֣ # 6(X^`g;#ؔ`S`3N;Fݼ=b5R)v]|{=xb@d⹱Bɢkft,yt wZi<`ayuKVRln$Ju CSz:sFIǵK }{gϺ+)}J4XrG cP(.L9RNo޲ub6?[>Zz$"~NnV>;^_mS 拞`OtӴh;M_]?7?^uJ] w{VRԕRI9Zݠ_;Bttn&Ȇ6Gԫ~F'DpZgCsa{ۑތO?Wu6M{o+Q#^   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ #[$  !"*%&'()+CD-./0123456789:;<=>?@ABJEFGHIKZ\MNOPQRSTUVWXYc]^_`abdghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F -Data WordDocumentObjectPool _143863076F Ole EPRINT d-CompObje  !"#$%&'()*+,-./01234567:=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoruvwxyz{|}~ FMicrosoft Graph ChartGBiff5MSGraph.Chart.89q :B"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_-lQ a5  EMFd-'3\KhCF, EMF+@F\PEMF+"@ @ $@ !@ 0@?@     !" !" !  RpITimes New Roman  @(0xD51 0xN518 ݨ04 }wuw8 \4`0dv% RpYTimes New Roman  @(0xD51 0xN51 yݨ04 }wuw z\4`0dv% % % RpTimes New Roman  @(0xD51 0xN51? }ݨ04 zzzzzzzzzzzzzzzzz}wuw? \4<}`0dv% % % % % % " !%   5 % " !%   5 % " !%   BB{ '% %     V0F  F    F '% (   V0F F F F V0    &% F   6 6 FA 6 6 F66FX6.6.F66Fp6E6EF66% (   V0=    F   &% ( V0= F F F V0    &% ( '%   V0_  h h   h '% (   V0 q   h h  % ( '%   V0 % h    h &% ( '% (   V0Na  XWX  '% (   V0Wy ` ` ` % ( '%   V0WNaXWW`&% ( '% (   V0    '% (   V0    % ( '%   V0P&% ( '% (   V07  @ @   @ '% (   V0I  @ @  % ( '%   V0 @  @ &% ( '% (   V0 :  1 1 '% (   V00  9 9   9 % ( '%   V00 :  1  9  &% ( '% (   V0s | | | '% (   V0   | | % ( '%   V0 ) | ) | &% ( '% (   V0 u   l l  '% (   V0k  " t t   t % ( '%   V0k u)  l t  &% ( % ( '% V0    d   &% ( '% (   V0K\  T T e  T '% (   V0 ]   T T  % ( '%   V0\  T e e  T &% ( '% (   V07 N  k E@ E  '% (   V0Cb  L Lk k  L % ( '%   V0C7 Nt k E@ @ Lk k &% ( % ( '% V0    =   &% ( '% (   V0$\  - - e  - '% (   V0 6   - -  % ( '%   V0\  - e e  - % ( % ( &% F    6FF 6  FA 6 A F6 FX6 XF6 Fp6 pF6 % TTJ  @E@J LP0CH\TXQ  @E@Q LP10\\TXQb0 @E@QbLP20\\TXQ@E@QLP30\\TXQyG@E@QyLP40\\TXQ@E@QLP50\\TXQ_@E@QLP60\\F 6 F 6F  6  6  6  6 Z 6Z  6  6 3 63  6 n 6n   6   6 % RpYTimes New Roman  @(0xD51 0xN51 yݨ0Lww! w ! $G   hw ! w٨wƨw(dv% % (  RpY@Times New Roman  @(0xD51 0xN51 yݨ04 w !  ! wt ww !fwdv% %  T| & @E@ L\sije anjA.8JJT]8 % % (  Tp_ B @E@_ LXo~ujakTI]8T]Tx  @E@  L\svibanjceAT.]T]8Tp   @E@  LXsrpanjAJ]T]8Tl:  @E@: LXrujanJ]8T]Tx9 @ @E@9 L\studeniIA8]]J].% % " !% %   5 % % % % % % % " !% %   Kx   TDl@E@l)LDistribucija pisanja oporuka 1348. godineyEaSoEoES}?Ea}S}?}}o}?}}}}??}}Eo% % % % " !% %   5 % % " !% %   5 % ( % " 5 !  " !  ( ( ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfo OCXNAMEcontents Workbook >)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1.,Times New Roman1"Arial1Arial1.Times New Roman1.Times New Roman1Arial=h,##0.00\F :` ` J ` J 883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3& S TUExpr1000Countsije anj&@velja a6@o~ujakG@travanjK@svibanj:@lipanj@srpanj@kolovoz rujan ? listopad @ studeni  prosinac ?WYc3== '>X  4d5 3+2d|A  3Q CountQQQ3_ O    MMd4E4 3Q 2nd QtrQQQ3_4E4 3Q 3rd QtrQQQ3_4E4 3Q 4th QtrQQQ3_4E4D$% M*3O&Q4$% M*3O&Q4FASx 3OS 3 b#M&!  O43*#M&! M! M NM43" :dd44% DJ M 13O\0&Q V)Distribucija pisanja oporuka 1348. godine'44  _144188052FOle 8EPRINT ,t-CompObj9e FMicrosoft Graph ChartGBiff5MSGraph.Chart.89q :B"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_-l48 EMFt-'3\KhCF, EMF+@F\PEMF+"@ @ $@ !@ 0@?@     !" !" !  Rp"Arial|Q|@~0B|X%R*ILww!=Xw!"0!7{  /L(0dv% % ( Rp"Arial|Q|@~0B|X%R*ILww!=Xw!"0!7{}wuwT M\@P$`0dv% % RpYTimes New Roman  (0DxxD51 0xxN51t$ D`xݨ0 }wuw$ \腴`0dv% RpTimes New Roman  (0DxxD51 0xxN51tC Dxݨ0 zzzzzzzzzzzzzzzzz}wuwC \`0dv% % % % % % % " !%   % " !%   % " !%   BBtU'% %     V0   W    '% (   V0W  @WW  V0W W W W ( T&%    6W 6  6W 6  6W 6  6W66W66W6#6W6*6W616W696W 6 @6W6% % % " !% % %   BBtU% (    V0     W  &% ( ( TV0 `  @WW  V0N  W W W % % % " !% % %   BBtU&% ( 'MM%  MM MM  V0+ z  4 4  q q 4 '% (   V0{  =    4  4 % ( 'ss%  ss ssV0{ z  4  q    4  &% ( 'MM% (  MM MMV0 3   ** * '% (   V04 !  = = * * = % ( 'ss%  ss ssV04 3 3 ** y = * *&% ( 'MM% (  MM MMV0   @  '% (   V0 7  @@ % ( 'ss%  ss ssV0 I@3 @@&% ( 'MM% (  MM MMV0       '% (   V0  " "   " % ( 'ss%  ss ssV0    ^ "  &% ( 'MM% (  MM MMV0<  E E   E '% (   V0 N   E E  % ( 'ss%  ss ssV0  E    E % ( % ( &%     6@ 6  6  6  6 66#6#*6*161969@6@TT Q @E@ LP0 TTT X @E@ LP1TTT _ @E@ LP2JTTTg @E@LP3TTTn@E@LP4 TTTu@E@LP5CTTT|@E@LP6 TTT@E@LP72TTT@E@LP8nTTT@E@LP9 TTX4@E@4LP10TT 6  6"  6"  6" F 6F"  6 "  6 " r 6r " + 6+"  6"  6" W 6W"  6"  6" RpYTimes New Roman  (0DxxD51 0xxN51t$ D`xݨ0Lww!, w!$G   w!w٨wƨwdv% % ( M RpY@Times New Roman  (0DxxD51 0xxN51t$ D`xݨ0 w!! wZ ww!DLfw8dv% %  T|M  @E@M L\sije anjA.8JJT]8 % % ( " TpyM \ @E@yM LXo~ujakTI]8T]Tx M @E@ M L\svibanjAT.]T]8Tpf M 6 @E@f M LXsrpanjAJ]T]8TlM  @E@M LXrujanJ]8T]T|M K @E@M L\studeni A8]]J].*% % " !% %   % % % % % % % " !% %   O  T\@E@-LBroj doseljenih obrtnika tijekom 1348. godineguN:u[gANgA:ugNAu:NANgu:uuuu::uuAg% % % % " !% %   % % " !% %   % %   +( T% % % " !% % %   0 L% % % " !% % %   0 L&% ( '%     +d |     T T @E@ LlBroj doseljenikaoJT8*]TAJ.8J].]T % % % " !% % %   0 L% % % " !% % %   % ( % ( % " !  " !  ( ( ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfo;OCXNAMEcontentsWorkbook< >)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1.Times New Roman1;Arial1Arial1.Times New Roman1Arial= >I,##0.00\ :` J ` J 883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&S TUBroj doseljenikasije anjvelja ao~ujaktravanjsvibanj@lipanj@srpanj$@kolovoz rujan listopad @ studeni  prosinac ?WYr-= h>X 4*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_-h:*  I    '' Times New Roman-Times New Roman-"System>xM------'- -'- -'- --  $H8- $$HH~33p-HoccHHHQEEHHH---'--- - $H8H-~33p$$HH---'--- -f- ff $o&c&-  $oo- -  $o&ccoo- f-  ff$-  $\\\- - $l\-  --$-  f-  ff$sss-  $DDssD-- $sTDs-  f-  ff$?3-  $??-- $?33??-  f-  ff$[[?k3k[-  $--?[?[--- $[?k3=3-?[?-  f-  ff$-  $-- $-  f-  ff$DD?T3TD-  $?D?D-- $D?T3%3?D?-  f-  ff$-  $-- $-  f-  ff$,,o<c<,-  $o,o,-- $,o<cco,o-  f-  ff$-  $rrr-- $r-  f-  ff$%%-  $-- $%-- -ooQQ  2 0 2 V2 2 4 2 6 2 88 2 10 2 y12899!!  ~~ggOO88@Times New Roman- .2 sijeanj .- @Times New Roman- .2 oujak.- 2 svibanjj 2 ~srpanj2 prujanj2 Cstudeni  --'-- -------'-- xG I2 #P,Dodjeljivanje tutorstva tijekom 1348. godine* 0 ----'-- --'-- -- 33p---'--- |15r---'--- |15r- -  d%I  .e/@Times New Roman- .<2 e/#Broj sluajeva dodjeljivanja tutora      .- .---'---  |15r---'---  -- -' ' 'ObjInfosOCXNAMEcontentsWorkbookt >)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1.Times New Roman1Arial1Arial1.Times New Roman1Arial=/,##0.00\ ` J ` J 883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&S TUO#Broj slu ajeva dodjeljivanja tutorasije anj@velja a?o~ujaktravanj?svibanj@lipanj@srpanj&@kolovoz@ rujan @ listopad @ studeni  @ prosinac ?WYJ-= *>X  4&֧3d'  3Q J#Broj slu ajeva dodjeljivanja tutoraQQQ3_ O (  MMd4E4 3Q 2nd QtrQQQ3_4E4 3Q 3rd QtrQQQ3_4E4 3Q 4th QtrQQQ3_4E4D$% M3O&Q4$% M3O&Q4FA@K 3O7N 3 b#M&!  O43*#M&! M! M NM43" :dd(KU3O*D% M3O&Q423 M NM4444% ^ M"3O&Q \,Dodjeljivanje tutorstva tijekom 1348. godine'44  ՜.+,0L hp  HIP(y commune)#R 1TablesfSummaryInformation(f$8DocumentSummaryInformation8|CompObjq)Calendarium pestis Ragusinum AD MCXLVIII Reakcija vlasti Title Headingst Of  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89qOh+'07 0< \ h t ,Calendarium pestis Ragusinum AD MCXLVIIIGordan Ravani Normal.dotGordan Ravani5Microsoft Office Word@| @00UQ>@0N&@pۈG@6Rt    sU."SystemU9h%s -@Times New Roman- J2 *`gCalendarium pestis Ragusinum A.D. MCXLVIIIH2,882,8R8,'!'H328'88RHH^HHCI''' 2  `g ,6@Times New Roman-"2 FN`gGordan Ravani<**%)7%)&)%% 2 F`g ,&72 N`gHrvatski institut za povijest<)%!)) )%%**)%  2 `g ,&2 N `gOpatika 10<*%%)%** 2 `g ,%2 eN`gZagreb2&)%* 2 e:`g ,% 2 N`g ,%2 %:d`gEpidemija Crne smrti tj. kuge s polovice 14. stoljea zahvatila je gotovo itav europski kontinent. 3**%?%7)%!?*))& ***)%%** *%%%%%))%%%)**)*%%)%)** )**))&)R2 :/`gIako su glavne sastavnice i smjerovi njena ire%)* ))&))& %!%*)%%!?%*))%)% &Y2 r 4`gnja uglavnom poznati u historiografiji, ovo pitanje )%)*%*)+@**%)%)) **)&****%)$2 :f`gnije se detaljnije obraivalo na hrvatskim prostorima. Ipak, primjer Dubrovnika tj. dolaska i irenja )% %*%%)%**$*)%**%))% *?** *?%*%)*?%<)***))%**% )% %)%2 E:[`gepidemije na dubrovakom prostoru pokazuje da tu postoji dosta otvorena prostora za nova %**%?%%)%%*)**)%&)+?%+* *)%**)%%)%%*%%)%** )%** %%$*)*%)%%** *%$%%%%)*)&2 : `gpromiljanj**? %)2 W`ga i dopune postojeem znanju o tom problemu. Autor se u tekstu to slijedi, na temelju %)**))%** *$%&?%)&))**?***%@)<)* %)%* )!* %*)%&?%(2 :_`gdostupne literature i sauvane arhivske i objavljene povijesne grae, pokuao osvrnuti na neka ** )*)%"%%)%#" %&*)%*%"%))!)%""**%)%)%"**)% )%#)%*%"**)* %*"*!)*)")%#)&)&z2 d:J`gpitanja u tom sklopu te se osvrnuo na neposredne posljedice ove epidemije *%)%')'+?( )**)(%' %(* )*)*')%()%** %*)%'** %*%%'*)%'%**%@%'"2 d `gna dubrovakom )%'*)**)%%)+@2 : `gpodruju.a***)%) 2 x`g ,$ 2 $:`g ,%@Times New Roman--"2 :`gKljune rijei:A.%.%%%%-j2 >?`g Dubrovnik, srednji vijek, epidemija, kuga, Crna smrt, Hrvatska<)**))) %*))%)%**%?%)*)%7)%!@<)%!)% 2  `g ,& 2 N`g ,%@Times New Roman-2 S N\`gIako se moda ini da je jednostavno ustvrditi vremenski poetak neke epidemije, to uistinu -22!'-!N2-2,!,2!2-!-!,222',222!2'2!2!2",N,2'2!22,,,2!2,3,!-22,N,!2!2'22b2 N:`gnije lak zadatak. Naime, podaci koje donosi izvorna graa 2,*,2*-,2,,2+H,N,*222,,*22-*2222'*-22!2,+1",2,*:2  `gne moraju se uvijek poklapati. 3,*N2",2*(,*22,2*222,3,2 N]`gRazlozi tih nepoklapanja lee u jednostavnoj injenici da autori sauvanih narativnih izvora aC,-2,#2#2,222,2,2,#,-,#2#,222',222#,2,2,#2,#,23!#',,23,22#2,!,222#-22!-2 Y N\`gnisu imali namjeru zbuniti svoje budue itae nego su prenosili i zapisivali vijesti onako 2'2)N,)2,N,!2)-222)'22,)2222,,),-,,*2,13)'2)2!,22'))-,2'2,)2,')22,22G2  N(`gkako su ih sami uli, itali i razumijev2,22+'2+2+',N,,2+,,++!,-2N,2X2  3`gali. S druge strane, izvorna graa poput oporuka i ,+8+2"21-+'!,3,+-22!2,,1",3,+2222+222!23,+2 NY`gzapisnika opinskih vijea, nastaje iz sasvim drugih pobuda. Njihovim autorima nije bila k-,2'22,.22,2'22.2+,,.2,',,.-.','2N.2!212.22222,.H222N.,22!N,.2,.2+2 ^ N]`gnamjera ostaviti traga za budua pokoljenja, nego jednostavno administrirati tekue poslove, a2,N,!,!2',2!!,1,!--!2222,,!2222,2,!2,22!,222',222!,2N2'!!,!,22,,!22'22,@Times New Roman---.2 N`gsukladno odlukama uprav'22,2222222,N,22!-2O2 W-`gljakih i zakonodavnih tijela date zajednice.r,,22-,22222,222,,2,,-,,22,,-g`- 2 2 1,"'- 2 T `g , 2 m `g ,-2 uU`gJednako tako, glede pitanja dolaska bolesti u grad mora se imati na umu kako je vrlo u(,22,22 ,22 1,2, 2-2, 22,'2, 22,' 2 1!-2 N2!, ', N, 2, 2N22,22 , 2!32 cNT`glako mogue da je od trenutka stvarnog dolaska epidemije i trenutka od kad je njena ,227N212,,72,7,7237!,222,7'2,!221722-'2,7,22,N,77!,221,72272,27,72,2,F2 N'`gprisutnost zabiljeena u izvorima moglov2!'222'3-,2,-,2,323-22!N,3N212P2 .`g proi neko vrijeme. Naime, radi se o vremenu 32!2,42,2232!,N,3I,N,3",23',3232",N,232 NV`gpotrebnom da zaraena buha doe u kontakt s novim nosiocem, potom vremenu inkubacije, 22!,222N"2-"-,!,-,2-#222,"222-"2"222,2"'"322N"22'2,,N"222N"3!,N,22"2223,,,2 iNV`gali isto tako i o odreenom vremenskom razdoblju da zajednica (tj. oni koji zapisuju) ,6'26,22662622!-3,22N62!,N,2'22N7!,-222262,6-,,22,,7!6226226-,2'22!D2 N&`gprimijeti, a onda i zabiljei da se ra2!N,@,@222,@@-,2,-@2,@',@!,22 `gdi o neem nesvakidanjem 2@2@3,,,N@2,'3,22,'2,NA 2  `g,2#2 `g velikom pomoru @2,22N@22N2!22 NR`gstanovnitva u kratkom vremenskom intervalu. Sve u svemu, dosadanja istraivanja ',2222'2,D2D2!,22OD2!,N,2'22ND2,!3,2D82,D2D'2,N2D22',3,'2,D'!,-2,2-w2 nNH`geuropskih historiografija zakljuuju da u gradu ovo vremensko razdoblje ,2!22'22"2'2!21!-!-"-,22,22"2,"1"1!,22"222"2!,N,2'22"!,-222," 2 n`g,2&2 nE`g od dolaska prvih "22"22,'2,"2!21G2 N(`gzaraenih do izbijanja epidemije koja bi-,!,-,22!22!-2,2,!,22,N,!22,!2>2 "`g bila zabiljeena u pisanoj grai !2,!-,2,-,2,!2!2',22"1!,2! 2  `g,3)2 $`g iznosi priblino 6 !-22'!2!2-22!2--2 N`gtjedana.,2,2,-g`- 2 2,"'- 2 `g , 2 `g ,-2 tuN`gDubrovake kronike, najee govore o samom poetku 1348. kao vremenu dolaska H22!22,,3,%2!222,%2,,,',,&1223!,%2%',N2N&22,,22%2222%2,2%2!,O,22%22,'2-2 N]`gepidemije u grad. Tako kronika Nikole Ragnine govori da je bolest u grad dola 15. sijenja, a,22,N,21",2>,222!222,H22,D-122,1222!3,-22,'22!-222',22',,2,@Times New Roman--g`C2 N( 2 6 '- @ !N-- 2 `g ,-@Times New Roman-@Times New Roman- - - g`- 2 N1,'-2 %gg`g O stanju sauvanosti izvorne grae za prouavanje Crne smrti u Dubrovniku i ostalim gradovima istone < %)) %&*)%)* %)*)%)%*%%%**)%%)%)%7)%!A)<)***)))* %?)&**)?%!*%)%82 N`gjadranske obale vidjeti npr.: %*%) )%**%%)*%)*"2 `gGordan Ravani;**%)7%)%)&%e2 I<`g. Prilog prouavanju Crne smrti u dalmatinskom gradu (1348.$/*)**)&%)%))7)%!@)*%?%*!)+?)%*)**** 2 x`g-,-2 N`g1353.) **** 2 ;`g,*+2 e`g raspon izvorne graea% **)%)*)%)%*%m2 3A`g i stanje istraenosti na primjerima Dubrovnika, Splita i Zadra  %)% %%%)*!)%*?%?%=)**)))%.*%2%*%%@Times New Roman- &2 }`gPovijesni prilozi 3*%% ** * -2 `g26 **2 EN `g(2004.): 7**)** 2 E`g-,2 E`g18.** 2 E`g ,$- - g`- 2 ~N2,'->2 g"`g Vidjeti npr.: Ole J. Benedictow, <*%)*<% 8%)%*%);- "2 `gThe Black Death.*%3*%%<%**- 2 `g ,- 2 `g1346**)* 2  `g-,22  `g1353: The Complete History*))*.*%7*<*%%< * %-22 u `g (Woodbridge: The Boydell O)****)%4)%8*(*%-2 N `gPress, 2004.)/% **)*- 2 `g, -2 )`g57** 2 }`g-,2 `g60.** 2 `g ,$-gg``ff__ee^^dd]]cc\\bb[[aaZZ``YY__XX ^ ^W W  ] ]V V  \ \U U  [ [T T  Z ZS S YYRRXXQQWWPPVVOOUUNNd@d Normal$*$1$A$a$+B*CJOJPJQJ^J_HaJmHsHtHp@p Heading 2/$ & F<@&]^`5>*\]^JaJDAD Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List JOJ Absatz-StandardschriftartDA@D Default Paragraph FontBOB Footnote CharactersH*TO!T Char Char(5>*CJ\]^J_HaJmHsHtH@&1@ Footnote ReferenceH*@OA@ Endnote CharactersH*BOQB WW-Endnote Characters>*a> Endnote ReferenceH*NON Heading x$CJOJPJQJ^JaJ6B@6 Body Text x(/@( List^JH"@H Caption xx $6CJ]^JaJ.O. Index $^JF@F  Footnote TextCJOJQJaJ-? p 6 M ( Aa 1c">$$%=()t**c,,}-0;4=*>n>?ABHHIIJcKdLyOPhUWY\5^_cSee\g=iAlknplrLMG4>  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWTrM   9 QGFs)IQ]iu'Vv5 t !!! ""## $%&'(()+++++++/01D13333#Fi#Fij+;Yelmij0B ݠ1o#o#v:o#v:o#v:o#v:o#v:o#v:o#v:o#v:o#v:o# o#E(o#o#v:o#v:+;Yelmij0B d ;0%@(*."0124:>q@2D3DCDJHfLPRSeVWY8^ac f^g}jmnt{w { ~$N~ΐOAݠ1O*ԩmϬӭph.$#kP&.:FRqѼн3S_Qqd_`l}!!rsuvxy{|~0000000000000000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@003@0I0@0I0@0I0@0I0I0I0I0I0Pw+;Yelmij0B ݠ1O0HK0K0K0K0K0K0 K0 K0K0K0K0K0 03K00 K00K00 0 fb3VdjpFx$<Ƒʩܾort]~b܃̘ܾpsھq #ACFdfl:::?"$RrC$J ."$TA>9)W 2$SRr o~@r (     `A ?tt "  ZA ?tt"  NA ?"H c $%t}V *4@E 1"4h"4 ,Ԡu,>,wp,\>,Lxp,C,Yp,p,LuWWՠՠ``ܠܠB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity ؕr     "*2: % . > D E L CI4:;E"""""""&"'"/"0"5"6";"="A"B"E"F"N"O"T"U"["\"a"##$$% % %% ))x++'-2-^..$3*36677n9v999<<======>">%>)>??H???FG?LELvM|MMMMMMMMMGN}N OwOQQRRRRRRRRRRRRRSSTTTTTU U UUUUU&U(U+U,U/U0U6U7U?U@UJULURUSUYUZUfU#W%W.W3WYY\\\\5__|bbXcdcLdTdk?lqq|rrrrbthtuuuuuvvv vvvvv!v"v-v)w-whoz~KPszĈ -.j#+,5Y_`fgpJǗnwǜȜќҜ՜לߜݠjrADEFHRTWX]^cors{|Ңޢߢ "$4=ƣ̣Уڣ $*,0?DFM{ "'-1;ACFOPZ[demn{åĥϥХ٥ڥܥݥ 249?CMW`akluv~ƦΦϦԦݦߦ %'*34>?HIQR_jprvܧ #).9<=HLRSUVY]cgpqyz|ŨȨɨ˨Ϩب%(6@AJKSTapxĩ̩ "+8ACLQ~˪ժūƫѫҫԫիث٫ݫޫ !"%29NTU_yì۬  "#'(.067@BHQU\deghlmopuy~Э߭ ~ʮήӮԮ֮׮ܮޮ &(1CLMWX]ryȯͯޯIQ.48<=?CFGLMRTWXZ]ehkltu%&hjop|}fhqwǴдѴִش:BW`afhsŵȵɵѵӵݵߵ syzԶ޶%-/1278<FPRUV[\amwy|}y}~ŸɸθϸѸҸ׸ٸ޸߸!#,>GHRSXr{|ȹɹ˹̹ҹԹ۹&'*+139:BCEFLMVYdehioy~ºź˺8@<@BDEFHLNPQRZ]il}żƼ˼Ӽܼ߼$),2@EFMPUhpҽ %5JLMahinp58_dek{&5:=CShjqyLT(_ks*1CJ{ krJR{  (139:?KPQWXZ[amtKW_%&,-57>?FGIJRX^eop{|"$%+,459:AGMNXZ\aghpq}~&*,-1289<=DELMOPXY_`deklvwyz #(+,23>?ABGHPR\]bchiklopxy}~#;=@HJRssuuvvxy{|~*+:;XYdekmhj/0A B cd  :;/0%%?(@(**..!0"0112244::>>p@q@1D3DBDCDIHJHeLfLPPQSRSdVeVWWYY7^8^aacc f f]g^g|j}jlnmnttzw{w { { ~ ~#$MN}~͐ΐNO@Aݠߠ03ã#*rtCE6')ip),ө֩loάѬҭխorgj-0#&ö"%jmsbԹOR%(-09<EHQTpsмӼϽҽ25RU^aPSpscf^a_bkn| " #qssuuvvxy{|~3$:>ܠݠޠޠccijrr22PP++թթnnЬЬԭԭqqiiǴش(//%%¶¶$$llQQ''//;;GGSSrrҼҼѽѽ44TT``RRrree``aamm~~""qݠssuuvvxy{|~^`^`^`^`^`^`^`^`^`  Cy&%3&en>G,)/h!@/"%)DINOPTUV^fi}j@@8@L@R@Z@@@@@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 : Courier NewOBitstream Vera Sans5& zaTahoma"hƫfQ *ۈR#l$42HP?en(Calendarium pestis Ragusinum AD MCXLVIIIGordan Ravan iGordan Ravan i