ࡱ> ]_Z[\#` bjbj <"3& BBBV~~~8b!DVZ!!"!!""""]X_X_X_X_X_X_X\h^|_XB%""%%_XR<!("$Z&MMM%t B"B"]XM%]XMMPBBQ"! `s2~EFP]XJZlZP,n_Kn_Qn_BQH"hY#JM#<#?"""_X_XM^"""Z%%%%VVV$zVVVzVVVBBB Marina Butorac Dra~en `imleaa Vipa d.o.o.  pejza~na arhitektura Institut Druatvenih znanosti Ivo Pilar Ulica dr. Franje Tumana 8 Maruliev trg 19/I 32000 Vukovar 10000 Zagreb  HYPERLINK "mailto:marina_butorac@hotmail.com" marina_butorac@hotmail.com drazen.simlesa@pilar.hr Zelena srca gradova va~nost vrtova i perivoja u urbanim podru jima Cilj rada je propitati va~nost zelenih povraina u gradovima 21. stoljea. S obzirom na gomilanje ekoloakih i socijalnih problema u sve napuenijim gradovima, zelene gradske zone zaista postaju klju na mjesta urbanih prostora, srca gradova iz kojih kola ~ivotna energija i za ostala podru ja. Prvo e se pristupiti kratkom pregledu povijesti parkovne arhitekture i opisu odnosa razli itih kultura prema va~nosti zelenih prostora. Takoer e se govoriti o razvoju parkovne kulture u Hrvatskoj, te odnosu prema zelenim prostorima u naaem druatvu. U radu se problematiziraju i sveprisutni fenomeni koji se javljaju u podru ju ureenja javnog prostora, koji se o ituju u smanjenju javnog prostora i zelenih povraina, te utjecaju profita na kreativni proces ureenja nekog prostora, parka i njegovog dizajna. }elja je takoer iznijeti mogunosti stvaranja i koristi zelenih prostora u gradovima, koje otvara svjesniji pristup ureenju javnog i privatnog prostora, a koji razvoj naaeg druatva u budunosti ini uistinu odr~ivim. Klju ne rije i: gradovi, urbano, odr~ivost, zeleni prostori, oblikovanje 1. Dobro doali na planet Urbano Worldwatch Institute kao jedna od najuglednijih institucija na podru ju istra~ivanja tema vezanih za odr~ivi razvoj za svoj ovogodianji izvjeataj State of the World 2007, izabrala je kao glavnu temu upravo gradove i ~ivot u njima, nazvavai cijeli izvjeataj Our Urban Future. Time su najavili svijet u kojem urbani ~ivot prevladava, jer prema podacima UN-a, negdje u 2008. godini, ui emo po prvi put u povijesti naae vrste u razdoblje, gdje veina globalnog stanovniatva ~ivi u gradovima. Mo~emo rei kako svjedo imo nastanku  urbanog planeta (Girardet, 2004: 3). Do 2030. godine uz sadaanje trendove priliva stanovniatva u gradove, udio gradskog stanovniatva na planeti porasti e na 60 posto urbanog stanovniatva na planeti. U ovom trenutku to je nezaustavljiv trend, i gradovi se sve viae nameu i kao problem i kao rjeaenje odr~ivog razvoja u svijetu. Problemi se nalaze u prenapu enosti gradova, transportu dizajniranom za automobile, loaoj kvaliteti zraka, nedovoljno razvijenoj infrastrukturi za opskrbu pitkom vodom i zadovoljavajuim sanitarnim uvjetima, gomilanju smea, te socijalnim problemima koje ve~emo za prostore s loaim uvjetima stanovanja  siromaatvo, getoizacija, nesigurnost i kriminalni oblici ponaaanja. Gradovi troae ogromne koli ine energije s obzirom na energetski neefikasne stambene i poslovne objekte, loae dizajniran transport, ovisnost o uvozu hrane iz sve udaljenijih prostora, te openito ovisnost o uvozu veine resursa koji se koriste. Gradovi zauzimaju samo 2 posto povraine na planeti, ali troae 75 posto od ukupno potroaenih resursa (Girardet, 2004). Ekoloaki otisak koji mjeri potroanju resursa potrebnih odreenom stanovniatvu da zadovolji sve svoje potrebe, pokazuje ekoloaki otisak veine gradova na svijetu za nekoliko desetina, pa ak i stotinu puta vei, nego ato je sama gradska povraina. Gradovi su postali centralna mjesta ekonomske, kulturne i politi ke moi razvijenog svijeta, ali i neodr~ivi centri koji kao crna rupa usisavaju svoju okolinu dok se i sami ne probude u tamnoj to ci iza koje nema povratka. Jane Jacobs (1985: 45) je u istra~ivanju funkcioniranja gradova zaklju ila kako  granice gradova odreuje njihova ekonomska energija . Posebno e svi nabrojeni problemi biti izra~eni u urbanim sredinama zemalja u razvoju, u kojima e se i preliti najvei dio rasta stanovniatva koje ~ivi u gradovima. U opse~nom izvjeau State of the World Cities 2006/7 (UN-Habitat, 2006) isti e se kako e gradovi zemalja u razvoju  pokupiti 95 posto rasta urbanog stanovniatva u slijedeih dva desetljea. Ti gradovi e biti do 2030. godine dom za 4 milijarde ljudi ili 80 posto budue urbane populacije na planeti. To e iznimno opteretiti sposobnost tih gradova da osiguraju kvalitetne prostore za ~ivot tolikom broju nadolazei ljudi. Ve danas gotovo milijardu ljudi ~ivi u slumovima - gradskim prostorima s loaim ~ivotnim uvjetima, a ukoliko se sadaanji trendovi rasta nastave, do 2020. godine broj e im narasti na 1,4 milijarde. Viae od 90 posto slumova je locirano u zemljama u razvoju. Ta situacija je prepoznata i unutar Milenijskih ciljeva UN-a, kao dio sedmog cilja Osiguranja odr~ivosti okoliaa, gdje se spominje i poboljaanje ~ivotnih uvjeta za 100 milijuna stanovnika slumova do 2020. godine. Na prvi pogled mo~e izgledati udno, no prednosti gradova upravo se kriju u koli ini, odnosno u velikom broju ljudi koji ~ive na jednom mjestu. Naime, zbog velike gustoe, u gradovima je i energetski, ali i financijski najisplativije ulagati u odr~iva rjeaenja u transportu, grijanju, proizvodnji energije, organskoj hrani i recikliranju otpada. Gustoa u gradovima mogla bi postati odgonetka kojom bi rijeaili najzamraenija i najkompliciranija neodr~iva stanja u njima. Koliko e gradovi zemalja u razvoju imati problema krenuti prema odr~ivom razvoju uslijed nekontroliranog porasta stanovniatva, a slabe infrastrukture i mogunosti djelovanja uprave, toliko e i gradovi ekonomski razvijenih zemalja imati problema zbog pretjerane ovisnosti u (o?) unosu velikih koli ina energije na raspored stanovniatva slabije gustoe naseljenosti. Ovdje su najbolji primjer brojni gradovi u SAD-u, u kojem veina stanovniatva ~ivi u predgraima, iz kojih su potpuno ovisni o automobilima za obavljanje bilo koje dnevne aktivnosti. Mnogi smatraju takva gradska podru ja  najgorim rasporeivanjem resursa u povijesti svijeta (Kunstler, 2007: 3). 2. Prema odr~ivim gradovima Odr~ivi gradovi te~e postii stanje  cirkularnog metabolizma (Girardet, 2004: 123), zaokru~iti procese, zadr~ati ato viae energije i resursa na samom podru ju grada, kako bi se ubla~ila ili dugoro no potpuno zaustavila linearno kretanje potroanje. Stoga je definicija odr~ivog grada poneato adaptirana verzija najpoznatije definicije odr~ivog razvoja:  Odr~ivi grad omoguava svim svojim graanima zadovoljenje potreba i kvalitete ~ivota, bez ugro~avanja prirodnog svijeta ili ~ivota drugih ljudi, sada i u budunosti (Girardet, 2004: 6). Odr~ivi razvoj bilo kojeg grada mora u svom ukupnom dizajnu tra~iti rjeaenja za slijedee sektore: transport, potroanja energije za grijanje i struju, proizvodnja hrane, graditeljstvo, gospodarenje otpadom i vodama, te ureenje zelenih povraina. Mi smo naveli kako emo se u ovom radu fokusirati na va~nosti zelenih povraina u gradovima, te cjelovitog, svjesnog i odr~ivog pristupa njihovom ureenju. Bavljenje svim sektorima prelazi okvire ovakvog rada, i dose~e granice podeblje knjige. Osim osvrta na ulogu oblikovanja zelenih povraina, kao i odabira formi i biljnih vrsta u stvaranju/nastajanju odr~ivih gradskih prostora te njihovom doprinosu u formiranju njegova kulturnog identiteta, spominjat emo i ostale sektore koji su vezani za zelene povraine. Primjerice, proizvodnja hrane kroz urbane vrtove mo~e oplemeniti zelenu zonu grada, jer pored ekoloake uloge doprinosi i poveanju javnih prostora, boljoj raspodjeli resursa, samoodr~ivosti kuanstva, olakaati kuni bud~et, te doprinosi i smanjenju pothranjenosti siromaanijeg dijela stanovniatva. Vea rasprostranjenost parkova i perivoja osim doprinosa kulturi grada, takoer doprinosi kvaliteti ~ivota njegovih ~itelja, jer mo~e ubla~iti i upiti dio emisije stakleni kih plinova iz sektora transporta. Ovime ne smatramo kako zelene zone rjeaavaju problem neefikasnog gradskog transporta i zaguaenja prometa. Za to je potreban vei fokus na taj sektor i rjeaenja koja nude pristupa nost transporta s manjom potroanjom fosilnih goriva od automobila, ali zelene zone tu shvaamo kao korisnu i vrijednu pripomo. 2.1. Perivoji i vrtovi kroz povijest Park se definira kao planirani prostor iji su oblik i graa uvjetovani konfiguracijom terena, vodom, raslinjem, arhitektonskim elementima razmjeatenim u pravilnim i nepravilnim uzorcima. Kao ureena zelena povraina ima estetski, uzgojni, rekreacijski i kulturni sadr~aj. Kako bi se dobila u parku potrebna kvaliteta, umjetni kog djela i funkcionalnog prostora proces oblikovanja, odnosno projektnog planiranja nekog prostora je kompleksan rad te se oslanja na teoriju krajobraznog oblikovanja. Ona prou ava elemente krajobraza:plohe, volumeni, linijski elementi, te njihove karakteristike i zna ajke: boja, oblik, volumen, sintakti ni oblici, na koji na in se javlja red u krajobrazu, te kontrast. Simbolizam u krajobraznom oblikovanju prou ava sintakti ke postupke, odnosno na koji na in se artikulira forma u krajobraznom oblikovanju, kako se stvara oblik, takoer prou ava odnos krajobraznog oblikovanja i arhitekture, te  land art . Prijenos odreenje teorije, filozofije u praksu vidljivo je u slijedeem presjeku. Dakle, perivoji, parkovi i vrtovi kao va~ni dijelovi zelenih zona gradova su odraz kulture nekog doba, filozofije i odnosa ovjeka prema prirodi, te prostoru stanovanja i boravka. Oni su ogledalo na ina ~ivota, poimanja sebe i drugog u odnosu na cjelinu. Pritom su se kroz vrijeme mijenjale razli ite tradicije i pristupi te utjecaji razli itih kultura, koji su se isprepletali sa, ali i odra~avali u, teoriji, filozofiji oblikovanja. U tom smislu, ve u odnosu prema plohi, koja se smatra prostornom kategorijom bez kojeg prostora nema u krajobraznom smislu, vidljive su razlike u odnosu pojedinih teorija prema oblikovanju, ato e ukratko biti predstavljeno u narednom tekstu. Isto nja ki pristup bio je puno srodniji s prirodom i nije stavljao ovjeka u odnos opreke i dominacije nad njom, ve se smatrao neodvojivim dijelom. ovjek isto ne kulture iaao je prema prirodi kao u iteljici sa tendencijom stapanja s njom i prilagoavanja, sa ciljem da postane dio nje. U tom smislu zelene zone su istovremeno bile ope prihvaene potrebe, ali i privatne zone ureenja ~ivotnog prostora. Kineski i japanski perivoji su bili temeljeni na filozofiji da je ovjek dio prirode, te su vrlo esto i danas prikazi prirode u malom prostoru. Time se sjedinjenje s grandioznom prirodom oponaaa na minijaturnom prostoru ne realisti no, oponaaajui vrlo esto odnos na simboli an na in i koriatenjem apstrakcije kroz umjetni ku senzibilnost. Kineski perivoj je usko vezan uz razne vidove umjetnosti, slikarstvo, pjesniatvo, literaturu, skulpturu i arhitekturu. Krajobraznoj arhitekturi i dizajniranju vrtova u Kini i Japanu, prethodilo je razmialjanje, kontemplacija, razumijevanje i povezivanje s prirodom. Na taj na in se ispreplitao unutarnji i vanjski prostor. Nastajali su tzv.  u enja ki perivoji-prostori u kojima se mogu iskazati emocije i filozofske ideje, predstavljana su mjesta gdje je mogue poboljaati samoga/samu sebe. U ureenju ~ivotnog prostora kua i vrt su nedjeljivi, te se kua prilagoava kompoziciji vrta. Raeni su vrtovi uz kuu kao vrtovi kontemplacije, zen vrtovi, perivoji za ceremoniju aja. U staroj Kini perivoji su odra~avali kompleksnost, mogunosti do~ivljaja scenografskih efekata, zrcaljenje postojeih krajolika, razmialjalo se o komunikacijskim putevima, stazama unutar perivoja. Koriatenje i povezivanje oblika se slagalo sa pa~njom. Pritom nije bila presudna tlocrtna kompozicija, ve ugoaj prostora, koji je bio namijenjen razgovoru i itanju, ali i meditaciji i stvaranju prostora za vlastiti mir. Elementi perivoja kao ato su stijene, graevine, voda i biljke slagane su u skladnu cjelinu. Pri dizajnu je bio va~an element promjene kroz promjenu svjetla, sjene, kretanje staze, te raznolikosti aetnica. Japanski vrtovi i perivoji su takoer inspirirani krajolikom, kroz oponaaanje i unoaenje prirode simboli kim zamjenama. Motivi su imali svoje vee uzore u prirodi pa je primjerice jezerce bilo odraz mora. Za tlocrt perivoja je bila va~na asimetri nost tlocrtne kompozicije, teme su izvirale iz prirodnog krajolika uz stapanje kamena, vode, biljaka, drveta i drugih oblika biomase. Zajedno su za~ivljavali kao mala carstva estetike i do~ivljaja prostora i polo~aja ovjeka u njemu. Iz navedenog je vidljivo da su ljudi odra~avali divljenje, poativanje i ljubav prema prirodi, te je samom ureenju prethodilo duboko promialjanje i vizionarenje. Po eci krajobrazne arhitekture, kao jedne od va~nih grana ureenja javnih zelenih prostora, u zapadnoj kulturi vezani su uz stare Rimljane. Na zapadu su ureene i prirodne zelene zone od po etka bile vrlo esto vezane za zadovoljstvo elite i bogatih, te su u njima u~ivali kao ograenim ekskluzivnim prostorima. Obi an puk, ukoliko je htio u~ivati u zelenilu i prirodi, bio je osuen na odlazak izvan sigurnosti zidina grada. Ovdje se, osobito pri ureenju, na prirodu i okolia prenose antropocentri ni stavovi, te~i se prilagoavanju i podreivanju prirode sebi i svojim potrebama. Zelene zone su odraz takvih stavova. Nakon svojevrsne povijesne stanke, u renesansi je vrtni dizajn ponovno o~ivljen s ostalim umjetnostima. Ekonomska i druatvena mo pojedinaca o itovala se i u oblikovanju njihovih parkova. Veli ina, grandioznost ploha i volumena u razli itim materijalima i kroz razli ite vrtne elemente iskazivali su bogatstvo, mo i utjecaj nekog tadaanjeg kralja, grofa ili koga drugog u strogo hijerarhijskog druatvenoj ljestvici. Primjeri takve krajobrazne arhitekture u europskim zemljama se i danas uvaju, te su pripojene zgradama i ostaloj arhitekturi toga vremena. Svaki takav park ili ukrasni vrt odra~ava takoer i umjeanost i kreativnost svojeg autora da izrazi ~elju vlasnika vrta, kao i uskladi arhitekturu zgrade sa njegovom okolinom. Kao primjere mo~emo navesti dvorac Versaille i njegov pratei perivoj ili perivoj uz dvorac Vaux le Vicomte. Tek s daljnjim razvojem gradova u Europi i manje fizi ki vidljivim ograivanjem imunije i monije elite od graanstva, po inju se javljati i zelene zone otvorene svima. Inspiracija prirodom u perivojnom dizajnu se po inje javljati u zapadnoj kulturi u djelima klasicisti ke krajobrazne arhitekture pa onda nastaju gradske perivojne aume i perivojni trgovi. Karakteristi na je pejza~na tlorisna kompozicija koja se prote~e od renesanse do baroka. Karakteristi nost pak pejza~no-romanti arskog perivoja s po etka 19. st. su organski oblici, primjena scenarija aumske staze. Razvoj parka kao forme kakva je danas dogaa se nakon industrijske revolucije i razvoja grada. Grad kvantitativno raste, a zeleni prostori nestaju. Javlja se socijalni razlog nastajanja parkova o itovan u potrebi zelenih prostora za zadovoljenje potreba, uglavnom ni~ih slojeva druatva koji ~ive u zgusnutim kuama. Parkovi u tom razdoblju po inju slu~iti zadovoljavanju rekreacijskih i edukacijskih potreba graanstva, ali i kao prostori odmora i ugode. Pariz, kao jedan od prvih primjera u drugoj polovici 19. stoljea prolazi kroz urbanu preobrazbu pa perivojna arhitektura postaje va~an initelj prepoznatljive slike grada, te ima va~nu ulogu u urbanom planiranju. Javlja se tendencija stvaranja zelenih jezgri gradova. U Hrvatskoj takoer imamo zanimljive primjere o uvanih parkova i perivoja koji su odra~avali kulturu i umjetni ki stil toga doba, a koji je takoer odra~avao i druatvena kretanja, promjene i promialjanja, meuljudske odnose, odnos ovjeka prema prirodi, te kulturu ~ivljenja openito. Postoje kao pre~ivjeli svjedoci toga vremena, koji u prostoru i vremenu na najizravniji na in, svjedo e o povijesti te su vrijedni o uvanja i divljenja, jer i danas tvore duh toga mjesta. Tako u Dubrovniku poseban zna aj imaju renesansni vrtovi, koji danas ine sastavni dio identiteta grada i smatraju se vrijednoau na nivou Europe. Dubrova ke renesansne vrtove  karakteriziraju mnoga zajedni ka obilje~ja u prostornom ureenju i izvedbi, koja ih ujedno ine sasvim osobitima i prepoznatljivima, kako u usporedbi s izvornim obrascem talijanskog renesansnog vrta, tako i gledajui ih u okviru sveukupnih ostvarenja u vrtnoj umjetnosti renesanse (`iai, 1991 :92). To je bio prvenstveno graanski vrt i govori o kvaliteti ~ivljenja dubrova kog ovjeka u renesansi, te njegovoj povezanosti s prirodom:  Humanisti ki odnos prema prirodi i njezinim vrijednostima nije se o itovao samo u rafiniranom odnosu ladanjskih sklopova prema prirodnoj okolini. Humanisti ko se poimanje joa izrazitije odra~avalo, a renesansi ukus potvrivao, injenicom da je bitna i nezaobilazna komponenta prostornog koncepta ovih sklopova njihov izgraen, ureen i odnjegovan vrtni prostor...Sam vrt ureeni je isje ak kui najbli~eg otvorenog prostora uzetog od prirode, koji postaje medij u kojem se smjeata zdanje i organizira ladanjski ~ivot. To je medij koji osigurava neposredan dodir s prirodnim sastojcima: tlom, zelenilom, vodom, morem, svjetlom i zrakom, ureen po znanju i ukusu graditelja i po ~eljama vlasnika (`iai, 1991: 53). U to doba, dakle svaka je kua imala svoj vrt, a arhitektura kue i arhitektura vrta i krajobraza su bile skladno povezane. Prepoznatljivost dubrova kog renesansnog vrta osim gore navedenog je takoer specifi na oblikovna kompozicija, zbog koje mo~emo govoriti o osobitom stilu krajobrazne arhitekture etverokutnih dolaca. Sadnja bilja u vrtovima je pratila taj red, te je bila promialjena i usklaena sa cjelinom. Pri ureenju vrta, neminovno je zadiranje u divlju prirodu i njen slijed. Na in na koji se to ini odra~ava ekoloaku svijest pojedinog doba i civilizacije. Da je takva svijest postojala na ovim prostorima o ituje se i iz itanja namjere tadaanjeg dubrova kog ovjeka koja je bila u vrtu od divlje prirode stvoriti njegovan prostor, no unato  intervenciji, nije bila prisutna bahatost i podcjenjivanje va~nosti prirode, ve zahvalnost i sjedinjenje. Za razliku ovjeka renesansnog Dubrovnika, u ijem pristupu pronalazimo sli nosti s isto nja kim poimanjem zelenih zona u gradovima i oko kua, imamo u Hrvatskoj i cijeli niz vrijednih primjera perivojne arhitekture uz dvorce, iji se razvoj mo~e pratiti od 17. stoljea. (`itaroci, 2004: 167). Nakon toga, pa sve do po etka 20. stoljea, mo~emo pratiti i nastanak prvih javnih gradskih perivoja i parkova. Zagreba ki  Maksimir ide u red istaknutih romanti arskih perivoja. On je najzna ajniji tzv. objekt vrtne arhitekture u Hrvatskoj, spomenik je parkovne arhitekture, kulturno-povijesni spomenik i jedan od simbola Zagreba. (`itaroci, 2004: 166). Od gradskih trgova-parkova u Hrvatskoj jedan od najvrednijih primjera je Zrinjevac. Vrijedno je spomenuti i secesijske predvrtove u Europskoj aveniji u Osijeku koji su nastali sukladno buenju graanske svijesti toga grada, te bili upravo rezultat toga. 2.2. Zelene zone danas U razdoblju izmeu dva svjetska rata novi gradski perivoji su malobrojni te su uz rijetke iznimke urbanisti ki i kompozicijski manje zna ajni. Kreaimirov perivoj u Zagrebu, nastao prema urbanisti koj zamisli Josipa Seissela i perivojnoj zamisli Cirila Jegli a, smatra se da je  posljednje veliko djelo perivojne arhitekture u Hrvatskoj (`itaroci, 2004:7). Nakon toga prema autorima, nije ostvaren niti u Zagrebu niti drugdje urbanisti ki vrijedan primjer javnih perivoja. Naveli bi ovdje ipak da od novijih ostvarenja obnovljen Kazalini park u Rijeci, nastao je uz potivanje povijesnih kulturnih uvjetovanosti tog prostora te time pokuao doprinijeti cjelovitosti povijesne matrice grada. Ima jo parkova nastalih u posljednjih petnaestak godina koji su pokuali zadovoljiti potrebnu kvalitetu gradskog parka, no osim drugih navedenih problema u tekstu, slijedee injenice su se odrazile na njima. Nedostatak novih teoretskih baza teorije oblikovanja krajobrazne arhitekture, koja je danas uglavnom formirana isklju ivo njene povijesne ostavatine, iz ega proizlazi svojevrsna mitizacija je takoer posljedica toga. Prema postojeim istra~ivanjima ono ato je ponajviae ostvareno blisko je tzv. ekoloakim  zelenim povrainama u gradu. Ovaj pristup mo~e biti zanimljiv, koji ujedno podr~ava ekoloaka teorija krajobraznog oblikovanja a ka~e da park ili gradsko zelenilo ne smije biti oblikovano ve prepuateno prirodi, ako je svjesno primjenjivan, a ne rezultat nemara prema zelenim prostorima koji nas okru~uju. To daje novu estetiku, estetiku odozdo. Ovdje je ovjekova kreativnosti uklju ena sekundarno, no podr~ava odr~ivi razvoj, kojeg potrebe gradova novog doba prizivaju. Parkovi, trgovi te javni zeleni prostori novog doba u gradovima, trebali bi biti funkcionalni ovjeku, ali i podr~avati ostali ~ivi svijet u gradovima. Uloga im je podignuti kvalitetu ~ivljenja u prostoru, no takoer, emu te~i ideja krajobrazne arhitekture i drugih umjetnosti, stvoriti prostor koji ima kvalitetu i razinu umjetni kog djela ili  vrtne skladbe (`iai, 2004:87). Kako bi se dobila u parku potrebna kvaliteta, umjetni kog djela i funkcionalnog prostora proces oblikovanja, odnosno projektnog planiranja nekog prostora potreban je kao ato smo vidjeli kompleksan rad. Pritom je i ovaj umjetni ki pristup ureenju zelenih prostora izuzetno va~an i daleko je od isto estetske funkcije odreene ovjekom, jer je umjetnost kroz povijest esto bila kanal izra~avanja osobne slobode ili slobode grupe, kroz nju se, takoer i danas izra~ava stav prema sebi, druatvu, vladajuim strukturama, te ima aktivnu ulogu u druatvenoj promjeni, te stvaranju prostora graanske slobode. Grad prema parku mo~e postati prepoznatljiv, park mo~e biti turisti ka i prostorna zanimljivost znamenitost, mjesto edukativnih seminara na temu perivojne arhitekture i povijesti umjetnosti, ekologije, odr~ivog razvoja te urbanizma. Mogu biti istinska mjesta iscjeljenja za grad i njegove stanovnike. Takoer, bilo bi vrijedno primijeniti osobitosti u oblikovanju nekadaanjih lije ilianih perivoja pri ureenju zelenih prostora u gradovima budunosti. Ekoloaka funkcija zelenih prostora gradova koje emo navesti postaju sve va~nije u njegovoj odr~ivosti. Zazelenjivanje gradova direktno smanjuje ekoloaki otisak urbane populacije: pored lokalno proizvedene hrane imamo koristi i kroz upijanje gradskog zagaenja i emisije uglji nog dioksida, smanjenje lokalnog utjecaja zagrijanog zraka, pro iaavanje vode i tla. Na ~alost, brojni gradovi smanjuju svoje zelene povraine zbog  razvoja . Gradovi na istoku SAD-a, izgubili su 30 posto povraine pokrivene stablima u zadnjih 20 godina (WWI, 2007). Obi no to ide sa stvaranjem sustava potpuno ovisnog o koriatenju automobila, a vrijedi i obrnuto. Prosje an automobil u SAD-u vozi 10 posto dalje nego automobil u Velikoj Britaniji, 50 posto viae nego automobil u Njema koj i 200 posto viae nego automobil u Japanu. Daljina koju prelaze automobili u SAD-u vea je od svih industrijaliziranih zemalja zajedno (Worldwatch Institute, 2004). UN procjenjuje kako ak 800000 milijuna ljudi godianje umre od bolesti uzrokovanih zagaenim zrakom u gradovima, od ega se polovica odnosi na Kinu, gdje danas svega 1 posto gradskog stanovniatva diae ist zrak po standardima EU. U Meksiku ak tri etvrtine zagaenja zraka dolazi od automobila. Gradovi koji imaju organiziran javni prijevoz imaju i manju emisiju stakleni kih plinova. Transport je klju no podru je svakog grada s obzirom na broj putovanja svaki dan. U Curitibi u Brazilu koriatenje gradskog prijevoza je poveano s 25000 putnika na dan 1974. godine, na danaanjih 2 milijuna. U istom razdoblju, promet automobilima je opao za 30 posto, a Curitiba je svjetski prvak u najviae zelenih povraina po glavi stanovnika. Pored bogatog kulturnog ~ivota i kvalitetnih javnih usluga, asopis The Economist je u svom istra~ivanju istaknuo kanadski Vancouver kao najpo~eljniji grad na planeti za ~ivot. Razlozi su uspjesi programa za smanjenje emisije stakleni kih plinova u transportu, ato je od 1997. godine i po etka programa, rezultiralo porastom pjeaa enja od 44 posto, porastom bicikliranja od 180 posto, porastom koriatenja javnog prijevoza od 20 posto te smanjenjem koriatenja privatnih automobila za 10 posto. Zelene povraine nam osiguravaju i zna ajne uatede u potroanji energije te nam pru~aju ugodnija mjesta za ~ivot. U Kini ve danas, klima ureaji tijekom ljeta zauzimaju 40 posto ukupne potroanje energije. Studija u Tokiju je pokazala kako toplina koja izlazi iz silnih klima ureaja tijekom ljeta, povea temperaturu za 1C, a ista studija za Houston u SAD-u je pokazala poveanje temperature u ljetnim mjesecima za pola C tijekom dana, ali za itavih 2,5 C tijekom noi (WWI, 2007). Studija Agencije za zaatitu okoliaa SAD-a (EPA) isti e kako sadnja stabala na pa~ljivo odabranim i svrsishodnim mjestima u gradu, mo~e smanjiti koli inu energije potrebnu za hlaenje za 7-40 posto, s obzirom na airinu kroanje (WWI, 2007). Velik prostor za daljnji razvoj u gradovima s obzirom na rast cijena fosilnih energenata koji se koriste i u proizvodnji i u transportu hrane, biti e proizvodnja hrane. Primjerice, FAO procjenjuje kako e s obzirom na o ekivani rast stanovniatva, ve 2010. godine, Bangkok trebati novih 104000 kamiona i kamioneta koji donose hranu u grad. akarta e trebati 205000, Karachi 217000, Peking gotovo 303000, a `angaj neato ispod 360000 (WWI, 2007). Mo~emo pretpostavljati koje e to probleme uzrokovati s prometnim zaguaenjem u gradovima, zagaenjem zraka, ali i veim cijenama za hranu. Gradski vrtovi su prostori gdje graani sami ili uz pomo stru njaka stvaraju svoje zelene prostore za proizvodnju hrane, boravak i dru~enje te na taj na in preuzimaju odgovornost za javni prostor u kojem svakodnevno borave, takoer pridonose putem toga nekoj socijalnoj problematici, pa ak i rjeaavaju problem proizvodnje hrane na lokalnoj razini. UNDP isti e kako 800 milijuna ljudi u svijetu sudjeluje u urbanoj proizvodnji hrane, od ega ih 200 milijuna uglavnom proizvodi za tr~iate, a ostatak uglavnom za svoje potrebe. Najdalekose~niji je primjer Kube, gdje je 35000 hektara gradskog zemljiata pretvoreno u gradske vrtove, a u njima je zaposleno oko 120000 ljudi. Gradovi na Kubi osiguravaju polovicu svojeg povra i voa. U Dar-es-Sallamu u Tanzaniji, 23 posto gradskog zemljiata su gradski vrtovi, koji zajedno sa prigradskima, osiguravaju 90 posto svog povra koje se konzumira u gradu. Prema istra~ivanjima, ak 44 posto stanovnika Vancouvera izjavljuje kako uzgajaju povre i voke u svojim vrtovima, dvoriatima, balkonima, terasama i prozorima, ili u jednom od 17 gradskih vrtova. 2PP t v " & ( * ٵǠiIi(@jhI.hI.B*CJOJQJU^JaJmH phsH >HhJ;fhI.hI.B*CJOJQJ^JaJmH phsH 1hI.hI.B*CJOJQJ^JaJmH phsH :jhI.hI.B*CJOJQJU^JaJmH phsH (hB1hI.CJOJQJ^JaJmHsH"hxCJOJQJ^JaJmHsH"hI.CJOJQJ^JaJmHsH(hB1hxCJOJQJ^JaJmHsH"h^CJOJQJ^JaJmHsHPv \ ^ `bF $da$gdbO $da$gdo< $da$gdJ $da$gdx $da$gdxgdI.gd^j* ^ ` b  X ^ ܾ~lVG8l' hB1hxOJQJ^JmHsHh0Z 5OJQJ^JmHsHhrGE5OJQJ^JmHsH+hB1hx5CJ OJQJ^JaJ mHsH#hB1hx5OJQJ^JmHsH(hB1hxCJOJQJ^JaJmHsH"hI.CJOJQJ^JaJmHsH1hI.hI.B*CJOJQJ^JaJmHphsH:jhI.hI.B*CJOJQJU^JaJmH phsH EHhJ;fhI.hI.0J>*B*CJOJQJ^JaJmH phsH  2@BHLNͼͼxfUG9h0Z OJQJ^JmHsHh(XOJQJ^JmHsH h0Z hFOJQJ^JmHsH#h0Z B*OJQJ^JmHph3fsH h0Z h0Z OJQJ^JmHsH h0Z h{OJQJ^JmHsH h0Z hpOJQJ^JmHsH h0Z ho<OJQJ^JmHsH hB1ho<OJQJ^JmHsH hB1hpOJQJ^JmHsH hB1hOOJQJ^JmHsH hB1hbOOJQJ^JmHsHHj~n|T"Z`´Ӵ䣕‡vevWh3OJQJ^JmHsH hWih-OJQJ^JmHsH hWih{_OJQJ^JmHsHh{_OJQJ^JmHsHhwxOJQJ^JmHsH h0Z hwxOJQJ^JmHsHhWiOJQJ^JmHsH hB1hpOJQJ^JmHsH hB1ho<OJQJ^JmHsHh0Z OJQJ^JmHsHh{OJQJ^JmHsH`bFlðm[F4"#hB1hbO6OJQJ^JmHsH#hB1hbO5OJQJ^JmHsH(hB1h>CJOJQJ^JaJmHsH"h>CJOJQJ^JaJmHsH"hbOCJOJQJ^JaJmHsH4h $da$gdbOJj\v V$$x%%%&&,'B(D(N)ƵwewNw-jhB1h5e0JOJQJU^JmHsH#hB1h5e6OJQJ^JmHsH hB1h5eOJQJ^JmHsHh^OJQJ^JmHsH hB1h>OJQJ^JmHsHh hB1h:OJQJ^JmHsH-jhB1hkdH0JOJQJU^JmHsH hB1hkdHOJQJ^JmHsHhNOJQJ^JmHsH hB1h,ROJQJ^JmHsH hB1hWOJQJ^JmHsH hB1hV^nOJQJ^JmHsH-jhB1h5e0JOJQJU^JmHsH#hB1h5e6OJQJ^JmHsH hB1h5eOJQJ^JmHsHh]OJQJ^JmHsH 6666666688;<=~=======>܏ܯ~pbpQ@Q@ hF-hOJQJ^JmHsH hF-h'DOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHhg^OJQJ^JmHsH hWihg^OJQJ^JmHsHhWiOJQJ^JmHsH#hB1hs5OJQJ^JmHsH hB1hsOJQJ^JmHsHh5eOJQJ^JmHsHh]OJQJ^JmHsH hB1h:OJQJ^JmHsH#hB1h:5OJQJ^JmHsH>>>>>p>>>?R?V?p?????0@V@X@@@@@@@Ϳ~m~~_N= hF-hsOJQJ^JmHsH hF-h3OJQJ^JmHsHhz\{OJQJ^JmHsH hF-h]FOJQJ^JmHsH hF-hC-OJQJ^JmHsH hF-hOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH hB1hsOJQJ^JmHsHhF-OJQJ^JmHsH hF-hg^OJQJ^JmHsH hF-h'DOJQJ^JmHsH hF-hF-OJQJ^JmHsH@@ Allmmmmmn*nʹpbTCTT hhbvOJQJ^JmHsHhbvOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH hB1hOJQJ^JmHsH hhwOJQJ^JmHsH hhOJQJ^JmHsHh|OJQJ^JmHsHhMmHsH hB1hwOJQJ^JmHsHhMwOJQJ^JmHsH#hMwB*OJQJ^JmHphsH)hMwhMwB*OJQJ^JmHphsH*nBnvnnno8o:o򿮿᠏pbpbppTphJQJ^JmHsHhCOJQJ^JmHsH hB1hm#OJQJ^JmHsHhTeOJQJ^JmHsH hhv OJQJ^JmHsHhv OJQJ^JmHsH h%)3h.!OJQJ^JmHsH h%)3huOJQJ^JmHsH hB1hUsOJQJ^JmHsH hB1h:OJQJ^JmHsHhuOJQJ^JmHsH `FVfNPT fԒ *ޝzlU-jhB1h#0JOJQJU^JmHsHhB{OJQJ^JmHsH#hgB*OJQJ^JmHphsH hhgOJQJ^JmHsHhgOJQJ^JmHsH-jhB1hU0JOJQJU^JmHsHhCTOJQJ^JmHsHh% OJQJ^JmHsH hB1hm#OJQJ^JmHsH hB1hUOJQJ^JmHsH! Ɨޛb~ƳZ@j#* $da$gd( $da$gd> $da$gd$X $da$gd& , $da$gdxi $da$gdm#Д:Lh֕ؕܕ*dȖԖޖp—ėr|XZޱޱޱޱއykޱޱZ hhOJQJ^JmHsHh&~OJQJ^JmHsHh #OJQJ^JmHsHhWOJQJ^JmHsHh^OJQJ^JmHsHhN7OJQJ^JmHsH hB1hm#OJQJ^JmHsHhB{OJQJ^JmHsHh^OJQJ^JmHsH hB1h#OJQJ^JmHsH hB1h^OJQJ^JmHsH!ZjpBpܛޛ4Νпn_N@N2NhTROJQJ^JmHsHh%)3OJQJ^JmHsH hB1hxiOJQJ^JmHsHh15OJQJ^JmHsH#hB1h15OJQJ^JmHsH)h}zhxiB* OJQJ^JmHphsH)h}zhN7B* OJQJ^JmHphsH)h}zh}zB* OJQJ^JmHphsH h%)3h}zOJQJ^JmHsHh}zOJQJ^JmHsH hhOJQJ^JmHsH hhN7OJQJ^JmHsH8|~~FG\^`bڢVX«xgxVVE4x h%)3h;IOJQJ^JmHsH h%)3h?_OJQJ^JmHsH h%)3h)TOJQJ^JmHsH h%)3hBW~OJQJ^JmHsH h%)3hZ OJQJ^JmHsH h%)3hXIOJQJ^JmHsH h%)3h%)3OJQJ^JmHsH-jh%)3hD0JOJQJU^JmHsH h%)3hxiOJQJ^JmHsHhxiOJQJ^JmHsH hB1hxiOJQJ^JmHsHh~OJQJ^JmHsHXnʤ`bʥR."|~ͼͫxgVgVgD#h%)3hxiH*OJQJ^JmHsH h%)3h OJQJ^JmHsH h%)3h)TOJQJ^JmHsH#h?_B* OJQJ^JmHphsHh?_OJQJ^JmHsH$h?_h?_0JOJQJ^JmHsH h%)3h?_OJQJ^JmHsH h%)3h& ,OJQJ^JmHsH h%)3hxiOJQJ^JmHsH h%)3hZ OJQJ^JmHsH h%)3hBW~OJQJ^JmHsH~JȩªЪ4TXpv¬Ƭ ᩘӊ|nnnn] h4h)OJQJ^JmHsHh |OJQJ^JmHsHh7OJQJ^JmHsHh%)3OJQJ^JmHsH h4h4OJQJ^JmHsHh)TOJQJ^JmHsHhmOJQJ^JmHsHh?_OJQJ^JmHsHhrlOJQJ^JmHsHh*OJQJ^JmHsH h4hOJQJ^JmHsH4r468:$xбпޱޣތziRiA0 h4hHZsOJQJ^JmHsH h4hwOJQJ^JmHsH-jhB1h)0JOJQJU^JmHsH hB1hwOJQJ^JmHsH#h)B* OJQJ^JmHphsH-jh4h00JOJQJU^JmHsHh*OJQJ^JmHsHhrlOJQJ^JmHsH h4h4OJQJ^JmHsHhmOJQJ^JmHsH h4h)OJQJ^JmHsH h4h[OJQJ^JmHsH ³ijƳf±᠏xgVE4 h4h1OJQJ^JmHsH h4h_FOJQJ^JmHsH h4huOJQJ^JmHsH hB1h_OJQJ^JmHsH-jh4h?0JOJQJU^JmHsH h4hLvOJQJ^JmHsH h4h?OJQJ^JmHsH h4hwOJQJ^JmHsH h4hHZsOJQJ^JmHsHhP{;OJQJ^JmHsH h4h4OJQJ^JmHsHhrlOJQJ^JmHsHf|ȸ 02<>HͿ{jXjJ9 h ch"%OJQJ^JmHsHh"%OJQJ^JmHsH#h cB* OJQJ^JmHphsH hB1h$XOJQJ^JmHsH!hB1h$XB*OJQJ^Jph hB1hfOJQJ^JmHsH h ch>/jOJQJ^JmHsH hB1h>/jOJQJ^JmHsHh4OJQJ^JmHsH h4h1OJQJ^JmHsH h4huOJQJ^JmHsH h4h_FOJQJ^JmHsHHJԼּXZ$&28DFLN`bfhjltvܞ hPhfOJQJ^JmHsHhB1hfOJQJ^J hB1hfOJQJ^JmHsH hB1htTOJQJ^JmHsHh"%OJQJ^JmHsHhk_OJQJ^JmHsH hB1h$XOJQJ^JmHsH#hB1h$X5OJQJ^JmHsH2  .046DFVX\^pr 46FHNPRT\^bjtx  "&(hB1hfOJQJ^J hPhfOJQJ^JmHsHY(<>FHRTfh|~vx>@&6FhHhjѯ~mmkU hB1h>OJQJ^JmHsH)h{ h$XB* OJQJ^JmHphsHh{ OJQJ^JmHsHh[OJQJ^JmHsH hB1htTOJQJ^JmHsH hB1h$XOJQJ^JmHsH hPh$XOJQJ^JmHsH hPhfOJQJ^JmHsHhB1hfOJQJ^J$Wayne Roberts iz Vijea prehrambene politike Toronta, isti e kako  urbana poljoprivreda postaje nova granica javnog zdravstva (WWI, 2007: 53). Pored direktne opskrbe zdravom hranom, gradski vrtovi imaju pozitivan u inak na osjeaj pripadanja zajednici, socijalnim kontaktima, pa ak i smanjenja kriminalnih oblika ponaaanja u kvartovima i naseljima. Vidimo kako urbanih vrtova u kojima se proizvodi hrana imamo airom svijeta. Nalazimo ih u i u velikim i u malim gradovima, i u bogatim i u siromaanim podru jima, tamo gdje su potrebni kao nu~an izvor hrane i tamo gdje imaju zna ajniju socijalno terapijsku funkciju. Jedno je jasno  urbani vrtovi za uspjeaan razvoj tra~e uzajamno djelovanje samih graana koji pritiskom odozdo kreiraju potrebe za stvaranjem, te gradske uprave koja odozgo mo~e poduprijeti i osigurati okvir za razvoj urbanih vrtova. Bez aktivnih graana, uprava mo~e forsirati stvaranje vrtova, ali oni nee dugo trajati ili e zahtijevati velik unos energije, jer ne postoji plodna lokalna atmosfera za razvoj. Bez prijateljski nastrojene gradske uprave, graani e se vrlo esto nai pod pritiskom obrane zelenih prostora, ime im se smanjuje kvaliteta aktivnosti na samim vrtovima ili e jednostavno ostati bez tih prostora. Odr~ivi razvoj grada ne treba brkati s pukom sadnjom cvijea i stabala, ato je esto i problem u vienju i pristupu ureenju zelenih prostora. Dapa e, vrlo esto imamo primjenu povranog i neodr~ivog dizajna gradskih zelenih prostora, koji se o ituje u tome da zelene povraine zahtijevaju esti nadzor, primjenu sinteti kih kemijskih sredstava za zaatitu i poticaj rasta, te ogromne koli ine vode i to uglavnom pitke. Mo~emo rei kako je cilj  urbane ekologije stvaranje, o uvanje i obnova otvorenih zelenih povraina na odr~iv na in (Roseland, 2005), koje slu~e, uz ve navedene mogunosti edukacije, i kao ogledni primjeri lokalne prirode u gradskom prostoru, edukativne akole ~ivog svijeta te biotopi urbane raznolikosti. Takoer su i odraz lokalne klime i kulture, jer kako smo vidjeli iz primjera iz proalosti, kasnije postaju mjesta u kojima se ogleda duh vremena nekog prostora te postaju dio njegova identiteta. Na tragu toga mo~emo izdvojiti stav Jaimea Lernera, slavnog bivaeg gradona elnika brazilske Curitibe, koji ju je sa svojim timom u inio jednim od najboljih mjesta za ~ivot na svijetu. On isti e kako u svakoj gradskoj politici treba biti mjesta za tri klju ne kategorije: transport, odr~ivost i identitet. Lerner smatra identitet glavnim faktorom kvalitete ~ivota, jer predstavlja sintezu odnosa izmeu stanovnika i njihovog grada. Identitet daje osjeaj pripadanja i samopoatovanja ukoliko su ljudi zadovoljni ~ivotom u njemu (WWI, 2007). Nema odr~ivog razvoja gradova bez zadovoljnih ljudi u njima. Ovdje mo~emo otvoriti danas aktualnu problematiku ureenja prostora kod nas, ijim bi rjeaavanjem jednom i zauvijek, u budunosti otvorili prostor odr~ivim zelenim prostorima/zonama u gradovima i cjelovitom pristupu njegovom ureenju. Tipi an primjer uniatavanja identiteta nekog grada je smanjivanje zelenih povraina i javnih prostora u gradu Zagrebu, uz povlaateni status prometovanja automobilom. Na to se nadovezalo i nestru no upravljanje gradom uz ignoriranje osnovnih pravila i na ela struke te o iti kolaps u sustavu nadzora izgradnje, pa su se posljednjih pola godine zaredali i slu ajevi uruaavanja kua, pa i itavih ulica. Premda se Zagreb voli usporeivati sa svojim starijim uzorom, austrijskim Be om, u podru ju upravljanja gradskim povrainama i sustavom transporta kree se u suprotnom smjeru koji ima odlu an i ozbiljan gradski plan smanjenja koriatenja automobila na svega 25 posto ukupnog transporta u gradu do 2010. godine. Trenutno, gradska vlast u Zagrebu pokuaava sprije iti prevlast transporta automobilima isklju ivo podizanjem cijene parkinga na otvorenom, i gradnjom podzemnih gara~a, ato je ideja koja nigdje na svijetu nije rezultirala manjim koriatenjem automobila. Kada automobili izau iz gara~a, opet se nau na ulicama koje nisu dostatne za tako velik promet te se privatna vozila natje u za prostor na ulicama s javnim prijevozom. Takoer je sve vidljiviji i trend komercijalizacije prostora u gradu na kojima se mo~e ostvariti najvea zarada, neovisno da li ulogu osiguravanja profita dobivaju nekadaanja igraliata i livade, aetaliata ili prostori u samom centru grada. Slu aj Cvjetnog prolaza je primjer u kojem se sjedinjuje nekoliko ovih problema. Radi se o projektu privatnog investitora kojem je grad prodao imovinu nerijeaenih pravno-imovinskog statusa, a na kojem e se graditi sadr~aj isklju ivo privatne namjene bez poativanja kulturne i arhitektonske baatine tog dijela grada. Isklju ivo u korist privatnog investitora, gradska vlast uz podraku dijela struke, mijenja gradski urbanisti ki plan. Kroz te izmjene, ne samo da je dozvoljena vea visina zgrade s privatnim stanovima, ve je dozvoljena i gradnja gara~e za automobile, ime e se samo joa viae poveati prometne gu~ve u centru grada. Posebno je zabrinjavajue da dok europski gradovi pored drugih programa odr~ivog razvoja u gradovima, aire i zone bez automobila, grad Zagreb u svrhu realizacije projekta Cvjetnog prolaza, dozvoljava i ukidanje dijela pjeaa ke zone u Varaavskoj ulici, jer bi tuda po projektu trebao biti ulaz u podzemnu gara~u za automobile, dok bi izlaz bio u Gundulievoj ulici. Za vrijeme pisanja ovog rada, a to je kraj 2007. godine, joa je uvijek neizvjesno kako e se dalje kretati razvoj ovog projekta, isklju ivo zahvaljujui brzoj i javnoj reakciji civilnih inicijativa, ekoloakih udruga, umjetnika i dijela kriti ke struke, na ije su prosvjede i akcije na kraju reagirale i nadle~ne slu~be MZOPUG-a i Ministarstva kulture te upozorile na brojne propuste prilikom podrake gradske vlasti projektu Cvjetni prolaz. Druga ijeg izri aja, ali s istim predznakom i posljedicama, imamo problem u slu aju ureenja parka u gradu Vukovaru u samom centru grada, gdje se nezdrava ovisnost pojedinaca druatva o automobilu manifestirala na jedinstven na in u Hrvatskoj, pa ak i u svijetu. To se javlja sukladno problemima prilikom obnove pojedinih oateenih gradskih jezgri i gradskih tkiva, ato je izuzetno zahtjevan i osjetljiv proces. Park o kojem je rije  na prvi pogled park odra~ava slobodni perivojni stil. Sam park ispresijeca nekoliko popre nih staza s jednim dje jim igraliatem te klupama za odmor ispod kojeg od stabala koja trenutno tamo rastu. Prostor izgleda kao i bilo koji drugi zeleni prostor u gradu u koji nije ulo~eno puno energije i znanja te odr~ivi dizajn. No, zloupotreba javnog prostora je ovdje vjeato zakamuflirana te je teako osvijestiti kako se zapravo suo avamo s gubitkom kulture u ime razvoja ili obnove za kojom ovaj grad joa uvijek vapi. No dugoro no gledano, razvoja koji je sve samo ne odr~iv. Pogled s viaeg mjesta ili iz zraka nam pak otkriva kako su parkovne staze izgraene tako da tvore oblik reklamnog znaka automobilske korporacije Mazda, koja je financirala preureenje, to nije obnovu u ratu devastiranog gradskog parka. Prije devastacije u ratu taj prostor se navodi kao  perivoj zasaen izmeu dva svjetska rata (Poto i, 2001: 1). Prema rije ima jedne od starijih ~iteljica Vukovara, park je bio omeen drvoredom, bio je funkcionalno povezan sa Domom zdravlja u blizini, kao odmoriate i okrepa za pacijente koji ga posjeuju, te su njegove staze i neke od povraina slu~ile u nastavi tjelesnog odgoja obli~nje akole. Iz sintakti kih postupaka kojima se ovdje artikulirala forma u krajobraznom oblikovanju vidljivo je i u eae marketinakog tima automobilske firme. Ulazak krupnog profita na ovakav na in u sam in oblikovanja javnog prostora, te iskoriatavanje slike grada, pa makar i one zra ne, u reklamne svrhe svoje firme i stvaranje joa veeg profita, ne uzevai u obzir sve aspekte koji nose proces osmialjavanja i ureenja nekog parka ili drugog javnog prostora ima dugoro ne posljedice na sam grad u kojem se park nalazi, te na njegove ~itelje. ak i uz donekle funkcionalan raspored staza u parku, taj naizgled domialjat in sponzorske kue danas nagriza sliku toga mjesta, odra~ava uniformnost, stvara prostor i ovjeka bez identiteta ili mu ostavlja isklju ivo identitet potroaa ke individue. Pretvaranje gradskih povraina u sublimni prostor utjecaja poslovnog sektora, bez svijesti o va~nosti javnih zelenih prostora za identitet grada odraz je koruptivne vlasti, agresivnog biznisa, te ignoriranja kriti kih tonova iz struke. Svrhu o uvanja gradskog identiteta te pomirenja razli itih interesa pri ureenju prostora ima Generelni urbanisti ki plan, u obliku smjernica koje daje.  Zadaa preciznog  portretiranja takva identiteta ostaje meu glavnim obvezama generalnog urbanisti kog plana. (Rogi I., Darko S., 2000:103). Koji identiteti bi se pritom trebali uzeti u obzir nadalje je shemati no prikazano u studiji Grad i plan u poglavlju  Skica razlika .13 Vukovarski kulturno parkovni identitet postoji i prepoznatljiv je, te je dio cjeline urbane jezgre. Njega ine povijesne parkovne cjeline u dvorca Eltz, pred starom Gimnazijom, pred Franjeva kim samostanom i dr. Tu su i povijesni drvoredi meu kojima je i rijedak primjer  etveroredni potez drvoreda u }upanijskoj ulici, zatim drvored platana na ulazu u centar grada, te drvored vrste Sophora japonica, kao najstarijih ~iteljica ovoga grada. Uz jednu od najpoznatijih tvornica cipela Borovo izgraeno je i radni ko naselje koje je u to vrijeme zamialjeno kao  Vrtni grad - ideja avangardnog eakog funkcionalizma. Danaanji GUP grada koji je donesen puno kasnije od obnove parka atiti sliku grada slijedeim:  Zaatita slike grada podrazumijeva o uvanje svih kvalitetnih i karakteristi nih elemenata i dijelova ato doprinose prostoru i do~ivljaju cjeline. Pri tome su karakteristi ni elementi prostora relevantni u do~ivljaju slike grada. To su krajolik i reljef; prisustvo vodotoka i zelenilo okoliaa; tokovi povijesnih komunikacija; karakteristi ni potezi i mjerilo izgradnje uz komunikacije; simboli i akcenti grada i vrijedna kulturna dobra. (UZGZ, 2006:40). Nepoativanje zakona, kulturne baatine, demokratskih prostora za dru~enje ili u~ivanje u prirodnijem okru~enju te osnovnih na ela struke, mo~emo promatrati i na obali i otocima, Istri i drugdje. 2.3. Izazovi ureenja zelenih prostora danas Prostori koji nemaju neku jako prepoznatljivu povijesnu vrijednost ili posebne ekoloake karakteristike, naj eae se ne atite zakonskim niti nekim drugim posebnim odredbama. Pritom jedinu ulogu, pa i najva~niju ima svjestan i cjelovit pristup procesu stvaranja i ureenja nekog novog zelenog prostora ili preureenja starog, osobito ako je rije  o samom centru grada, te koji bi uklju ivao sve prije navedene aspekte i vrijednosti koje neki prostor u budunosti treba sadr~avati, imaju graani, nevladine udruge i dio struke koji se ne ~eli bezuvjetno prepustiti diktatu kapitala. Upravo e na struci vezanoj za ovu problematiku kao ato su arhitekti i graevinari, planeri i dizajneri, sociolozi i druatveni teoreti ari, ostati najvei dio usuglaaavanja temeljnih na ela ureenja jednog grada. Mlade generacije krajobraznih arhitektica i arhitekata nakon zavraenog studija novog programa iji je cilj spojiti arhitekturu s bioloakim i socioloakim znanostima, te drugih struka koje surauju s njima, o ekuju izazovi kojima bi se trebao savladati i prekinuti kreacijski zastoj ureenja vanjskog prostora, te omoguio ulazak novih znanja i suradnji koji bi taj proces u inio odr~ivim. Izmeu ostalog o ekuje ih i izazov rjeaavanja problema i nejasnoa vezanih uz legislative o ureenju vanjskog prostora. Takoer, proces postavljanja jasnih odredbi kako postii ovlaatenje unutar svoje struke. Rjeaavanjem navedenih problema kao i uvoenjem strukovnog ispita ili jasne strukture koji bi svima dao jednake mogunosti da iska~u svoje znanje i sposobnost unutar struke, te potencijal za odgovoran pristup za zahtjevnije projekte u budunosti, u inio bi proces ureenja prostora manje izlo~en mogunosti manipulacije, pa i korupcije na tom polju, te bi uklonio uzroke mnogih postojeih problema na podru ju ureenja prostora, a osobito zelenih prostora, u praksi. Donatori i donatorice novca za ureenje nekog prostora trebali/e bi imati u vidu da preureeni prostor odra~ava vrijednosti zbog kojeg e jednog dana biti mo~da i vrijedan dio novog identiteta grada i ujedno pridonijeti njegovoj odr~ivosti. To bi trebala biti i prioritetna te~nja kako politici ureenja prostora tako i timu koji radi na dizajnu ureenja nekog prostora, od arhitekta/ice, krajobraznog arhitekta/ice, urbanista/ice, permakulturiste pa sve do financijera, kao i graanstva koje takoer sudjeluje u odlu ivanju o tome. Daljnje educiranje graana o mogunostima njihovog uklju ivanja u odlu ivanje o ureenju javnog prostora takoer ima zna ajnu ulogu. Ina e emo se i dalje susretati s alarmantnim primjerima druatvenih odnosa koji iskoriatavaju trenutak oslabjelog identiteta nekog druatva i grada, zbog ope apatije i nezainteresiranosti ili teakih ratnih trauma i ekonomskog siromaatva. Nije li je to kraenje ljudskih prava na javni prostor koji im mo~e oplemeniti svakodnevni ~ivot? Iz rada je vidljivo kako su zeleni prostori va~an dio odr~ivog razvoja gradova. Ili druga ije re eno  gradove koji imaju viae zelenih zona mo~emo smatrati odr~ivijim gradovima. Razlog nije samo u brojnim prednostima koje takvi prostori daju gradu i njegovim stanovnicima, a koje smo nabrojali u radu, ve i u airokom spektru raznih mogunosti povezivanja s drugim va~nim podru jima odr~ivog razvoja: uatedom energije, manjom ukupnom emisijom uglji nog dioksida i drugih toksi nih plinova i estica, veim zdravljem lokalnog stanovniatva i osjeajem zadovoljstva, lokalno proizvedenom hranom i drugima. U zelenim prostorima gradova isprepliu se ekoloake, socijalne i ekonomske koristi odr~ivog razvoja. 3. ZAKLJU NA RAZMATRANJA Promialjajui problematiku ureenja vanjskog prostora te perivojne i vrtne arhitekture novog doba, vidljivo je kako e javni prostori, pa onda i zeleni javni prostori biti poticani i realizirani uglavnom u podru jima gdje graani, struka, politika pa i investitori shvaaju glavna na ela i principe odr~ivog razvoja urbanih podru ja. Dapa e, to e biti dokaz i emocionalno-kognitivnog razvoja odreenog prostora. Enrique Pealosa, gradona elnik Bogote, grada sa sedam milijuna stanovnika, kojeg je usmjerio prema odr~ivom razvoju efikasnim dizajnom u transportu i gradskim zelenim povrainama otvorenima za javnost, smatra kako su  parkovi i javni prostori va~ni za demokratsko druatvo, jer su to jedina mjesta gdje se ljudi zaista sreu kao jednaki i kao takvi su esencijalna mjesta za fizi ko i emocionalno zdravlje grada (Girardet, 2004: 170). Za vrijeme trajanja njegovog mandata, u gradu je ureeno ili izgraeno 1300 parkova. Mo~emo sumirati jedankovrijedne koristi odr~ivog i funkcionalnog zelenog prostora u gradu: >>> smanjuje troakove za energiju Dobro pozicionirana stabla osiguravaju za stambene i poslovne objekte sjenu, zaatitu od vjetra, ubla~avaju okolnu temperaturu te za 20 do 25 posto smanjuju godianje troakove za grijanje i hlaenje. >>> smanjuju efekt gradskog vrueg zraka Gradovi mogu biti topliji od svoje okoline za ak i do nekoliko stupnjeva viae. Razlog su velike koli ine asfalta, cementa, cigli i ostalih materijala koji upijaju toplinu, ali i zbog emisije plinova koji stvaraju osjeaj staklenika. Zeleni prostori, pored zagaenja, upijaju i sun evu energiju te predstavljaju prirodne klima ureaje i poveavaju vla~nost u zraku. >>> smanjenje koriatenja vode Koriatenjem lokalnih biljaka adaptiranih na mikro-klimatske uvjete, mo~emo uatedjeti i zna ajne koli ine vode za zalijevanje, posebno u toplijim krajevima >>> smanjenje ranjivosti na bujice i poplave Prirodne povraine sklone upijanju vode manje su ranjive na poplavljivanje od ravne povraina od betona i asfalta. >>> indikator su ekoloakog zdravlja Gradovi sa veom rasprostranjenoau zelenih povraina imaju i kvalitetnije stanje ekosustava. >>> poveanje uklanjanja toksi nih elemenata i plinova Stabla imaju funkciju  skladiatenja uglji nog dioksida i drugih plinova, a pojedine biljke imaju sposobnost upijanja i filtriranja ak izrazito otrovnih spojeva. >>> poveanje bioraznolikosti u gradovima Koriatenjem odr~ivog dizajna, mo~emo stvoriti male oaze divljine u gradovima koje nam mogu slu~iti kao mjesta za edukaciju i odmor. >>> poveanje demokratskih prostora javne namjene Pored o itih ekoloakih koristi, zeleni prostori osiguravaju i brojne socijalne i psiholoake beneficije. Imaju ulogu prostora za igru i dru~enje, meditaciju i odmor, upoznavanje i zabave >>> doprinose kulturi grada kroz stvaranje vizualno zanimljivih i oblikovno promialjenih, prostora, originalnih matrica, koji e inspirirati korisnika i svakodnevno mu oplemenjivati ~ivotni prostor, pozivati na igru i poticati na razvoj tijela i duha, te airenje svijesti uma i srca, otvaraju prostor parkovnoj i vrtnoj umjetnosti u budunosti koja te~i tome >>> poma~u u rjeaavanju nekih socijalnih problematika, spajaju ljude razli itih fizi kih i psihi kih mogunosti >>> mogu pomoi u otklanjanju uzroka ali i posljedica bolesti  lije iliani perivoji >>> stvaraju ~ivotnije gradove usklaene s okolinom Poativanje lokalnih specifi nosti i klimatskih uvjeta, omoguava nam daaak aire gradske okoline bli~e prostorima gdje ~ivimo, radimo i kreemo se na dnevnoj razini. >>> atede novac Dobro dizajnirani parkovi i vrtovi atede novac od manjeg koriatenja vode, energije i zdravstvenih troakova te veeg koriatenja lokalno uzgojene hrane i cvijea (Roseland, 2004). Kao socijalne skupine u druatvu kojima pogoduju zeleni prostori, a posebno urbani vrtovi, mo~emo navesti: siromaaniju populaciju, djecu zbog edukacije, starije osobe zbog aktivnosti na otvorenom, marginalizirane skupine zbog stvaranja zanimljivih i kreativnih sadr~aja, ali i airok spektar skupina zbog poveanja socijalnih kontakata. Openito, aira javnost u gradovima s veom povrainom zelenih prostora, izra~ava vee zadovoljstvo ~ivotom u tim gradovima. S obzirom na njihov utjecaj na funkcioniranje te identitet grada, te s obzirom na isprepletenost i utjecaj na druge va~ne sektore grada, kao ato su proizvodnja hrane, transport, potroanja energije i drugi, mo~emo zaklju iti kako je bez o uvanja, stvaranja i airenja zelenih zona u gradovima, nemogu odr~ivi razvoj gradova u 21. stoljeu. BILJE`KE     PAGE  PAGE 24  U skladu s tim javlja se i pojam meta-gradova, prostora gdje ~ivi viae od 20 milijuna ljudi, i koji su nadiali stanje mega-gradova s 10 milijuna ljudi i viae. Ipak, svega 4 posto svjetskog stanovniatva ~ivi u meta-gradovima, a viae od 53 posto svjetske urbane populacije ~ivi u gradovima s manje od pola milijuna stanovnika.  UN-Habitat je UN-ov program za ljudska naselja osnovan 1978. godine. Glavni cilj mu je istra~ivanje stanja kvalitete ~ivota u prostorima gdje ljudi ~ive, kao i financiranje projekata koji poveavaju tu kvalitetu.  UN-Habitat istra~uje stanje svjetskih slumova preko pet indikatora: nedostatak trajnih ~ivotnih prostora, nedostatak zadovoljavajue kvadrature ~ivotnog prostora u odnosu na koli inu ljudi, nedostatak pitke vode, nedostatak pristupa zadovoljavajuim sanitarnim uvjetima, te nedostatak sigurnosti. Vidjeti: UN-Habitat (2006) State of the World's Cities 2006/7  The Millennium Development Goals and Urban Sustainability: 30 Years of Shaping the Habitat Agenda, London: Earthscan.  Ovisnost o automobilima u nabavci hrane, u SAD-u je uzrokovalo poveanje prometa od 40 posto od 1990. do 2001. godine. Zbog kupovine, stanovnici SAD-a godianje naprave 584 milijarde kilometara, pri emu proizvedu 154 milijuna metri nih tona CO2.  `iai (1991: 83) ka~e:  Izgradnja i ureivanje vrta, izvedeno je primjenom geometrijskog pristupa, pri emu treba nazna iti primjenu ravnih linija, to jest pravocrtnost, kao i postavljanje uzdu~nih i popre nih pravaca u odreeni odnos, koji po esto te~i stvaranju prvog kuta, iako ne ustrajava na njemu, ato odgovara elasti nijoj primjeni geometrijskog uobli avanja, karakteristi noj za dubrova ke vrtove. Tako postavljen geometrijski red u raa lambi vrtnog prostora, iako se kod dubrova kog vrta nije isticao preciznoau, postao je oblikovnom podlogom za formiranje nasada, pa nema razloga za pretpostavku da je biljnim elementom bio negiran.  Tako izvadak iz latinskog teksta Ivana Gu etia na plo i u Trsetenom iz 1502. godine ka~e:  ...Di im se susjedima, no joa se viae ponosim vodom, zdravim podnebljem i obradom svijetloga gospodara. Evo ti putni e, o itih tragova ljudskoga rada, gdje valjano umijee usavraava divlju prirodu (`iai, 1991: 83) . 7Obad `itaroci ka~e (2004:7) ka~e:  Modernisti ki odnos prema dotadaanjoj gradotvornoj perivojnoj arhitekturi nije imao odviae razumijevanja za dotadaanji na in promialjanja o nedjeljivosti urbanizma , arhitekture i perivojne arhitekture, pa je iz godine u godinu gradsku perivojnu arhitekturu pretvarao u gradske  zelene povraine. Zato i nije udno ato u posljednjih pola stoljea u Hrvatskoj nije nastao nijedan vrijedan javni gradski perivoj. Ostaje nam nada i ~elja da tu pogreaku ispravimo na po etku 21. stoljea   Umjetnost kao mono mjesto politi ke akcije  likovno djelo u kojem autorice Marija Kuan i Jasmina auaevi gdje se problematizira tijelo kao produktivno mjesto razmjene s okolinom koje ne prima utjecaj  odozgo , nije objekt.  Primjeri za to su hram kraljice Hatshepsut, vrtovi Azurne obale ili vrtovi Toskane, zatim primjeri moderne arhitekture - park Citroen u Parizu, a ljubiteljima pop-arta vrtovi Marthe Schwartz.  Osobito su u tom pogledu va~ni su lije iliani perivoji u Hrvatskoj poput parka u Daruvaru uz daruvarske toplice. Lije iliani perivoji su bili smjeatani uz toplice ili bolni ke objekte. Takvi perivoji takoer imaju svoje posebnosti i oblikovani su tako da poma~u u izlje enju. Danas se takvi perivoji pri izgradnji bolni kih i drugih lije ilianih objekata na takav na in ne grade.  Primjerice, najvea urbana farma u SAD-u u Los Angelesu uniatena je polovicom 2006. godine, jer je teritorij kupio bogataa Ralph Horowitz. Nekoliko stotina policajaca je osam sati razbijalo otpor prosvjednika, pri emu je uhapaeno 40 prosvjednika. Farmu nije spasila niti podraka brojnih hoolywoodskih zvijezda, a dok je trajala hranila je 350 obitelji. Farma je spojila ljude iz lokalne zajednice i dala im osjeaj ~ivota, pa je kriminalitet opao za 70 posto. Drugi primjer imamo u brojim novozagreba kim vrtovima koji su nestali bez ikakve reakcije graana ili civilnog druatva od druge polovice  90-ih, te su na njihovo mjesto izgraeni supermarketi, uglavnom sa hranom.  Kao primjer mo~emo navesti iskustvo jednog od autora rada koji je svjedo io prskanju cvijea sinteti kim kemijskim sredstvima cvijee na Trgu Maraala Tita pored zgrade HNK-a. Djelatnici Zrinjevca kao nadle~ne gradske slu~be za upravljanje javnim zelenim povrainama, imali su zaatitna odijela i maske, ali se cijeli proces  zaatite odvijao usred radnog dana, dok su prolaznici hodali pored njih i udisali otrovne spojeve, uz nadu da e kasnije u~ivati u pogledu na cvjetnjak.  Pozitivan je primjer ulaganje grada Koprivnica u biciklisti ke staze za ato su dobili i europska priznanja. Takoer, graani Karlovca sudjeluju u projektu, gdje u suradnji s nadle~nim slu~bama sade stabla po gradu. 13 U studiji  Grad i plan , izdava a Institut Ivo Pilar, 2000., Zagreb, autora Ivan Rogi i Slavko Daki na str. 103, 104.,105. i 106. shemati no prikazuju identitete koje bi pri ureenju grada Zagreba trebalo uzeti u obzir. Kako svaki grad ima svoje specifi nosti, ato se i u Studiji navodi ovo je uistinu samo shema koja se mo~e koristiti kao baza ili smjernice za druge gradove. Takoer se u studiji problematizira odnos identitenih obilje~ja grada kao opeg dobra i identitetnih obilje~ja pojedinih aktera teritorijalne prakse, te ka~e  Lako je zamisliti aktere koji ~ele  barbarizirati grad gdje djeluju. (Rogi, Daki, 120:2000). Takoer pritom govore o identitetnim obilje~jima kao predmetu istra~ivanja, te ne em ato nije monolitno i nepromjenjivo.  Budui da se ta obilje~ja mijenjaju i longitudinalno (kroz vrijeme) i strukturno (formalni predloaci, tehni ka podloga itd.), stvarni je predmet istra~ivanja njihova vremenitost. (Rogi, Daki, 120:2000). LITERATURA Daki S. , Rogi I.(2000.), Grad i plan, Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar Jacobs, J. (1985) Cities and the Wealth of Nations  Principles of Economic Life, New York: Vintage Books. Girardet, H. (2004) Cities People Planet, West Sussex: Wiley-Academy. UN-Habitat (2006) State of the World's Cities 2006/7  The Millennium Development Goals and Urban Sustainability: 30 Years of Shaping the Habitat Agenda, London: Earthscan. Kuan M. I J. auaevi (2007), Umjetnost kao mono mjesto politi ke akcije, likovno djelo, Katalog za Femfest 07, Femfestkolektiv Kunstler, J.H. (2007) Finding Hope in Post-Oil Society,  HYPERLINK "http://www.alternet.org/"URL:http://www.alternet.org (23.01.2007.). Ogrin D., (2005./2006.) Biljeake sa predavanja predmetne nastave  Teorija i razvoj oblikovanja  Studij ureenja krajobraza pri Agronomskom fakultetu, Zagreb. Poto i Ivana (2001) Vukovar, URL:  HYPERLINK "http://www.arhitekt.hr/xsite/_hr/znanost/projekti/pr_hr/parkovi/zupanije/16_vukovar/16-vuk_grad.htm" www.arhitekt.hr/xsite/_hr/znanost/projekti/pr_hr/parkovi/zupanije/16_vukovar/16-vuk_grad.htm. Roseland, M. (2004) Toward Sustainable Communities  Resources for Citizens and Their Governments, Gabriola Islands: New Society Publishers. `itaroci, B. i `itaroci, M, (2004) Gradski perivoji Hrvatske, Zagreb: Arhitektonski fakultet, Sveu iliate u Zagrebu, `iai, B. (1991) Dubrova ki renesansni vrt, nastajanje i oblikovna obilje~ja, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku. Urbanisti ki zavod grada Zagreba d.o.o. (2006) Generalni urbanisti ki plan grada Vukovara-prijedlog za javnu raspravu Worldwatch Institute (2007) State of the World 2007  Our Urban Future, London: Earthscan. ####$X$$$%%%&&' ' '.(2(6(h(z(ͼs\K: h cha$OJQJ^JmHsH hB1hK[OJQJ^JmHsH-jhB1h10JOJQJU^JmHsHh@@OJQJ^JmHsHh*Z<OJQJ^JmHsHh cOJQJ^JmHsH h ch1OJQJ^JmHsHh1OJQJ^JmHsH hB1h1OJQJ^JmHsH hB1h(OJQJ^JmHsH'jh(0JOJQJU^JmHsHh(OJQJ^JmHsHz(|((r)**,,P,\-///20B01\1n11п~m\mK:K h cheOJQJ^JmHsH h cha$OJQJ^JmHsH h chOJQJ^JmHsH h chxiOJQJ^JmHsHhxiOJQJ^JmHsH hB1h>7.OJQJ^JmHsH hB1h_OJQJ^JmHsH hB1h1OJQJ^JmHsH hB1h* OJQJ^JmHsH hB1hK[OJQJ^JmHsHh1OJQJ^JmHsH h ch cOJQJ^JmHsH*/|GJzUxZP\_0cdhhjjjjjJy~  $da$gdK $da$gdC $da$gdWi $da$gda{ $da$gdg $da$gd78 $da$gd* 1111,2j2l203367 707:7<7>7@7V:X:Z:|GGHHHHܲܲܲܤܲ܍n`nRA h(h OJQJ^JmHsHh OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH hB1hLOJQJ^JmHsHh(OJQJ^JmHsH-jhB1h>7.0JOJQJU^JmHsHh>OJQJ^JmHsHh cOJQJ^JmHsHh LJOJQJ^JmHsHh8|OJQJ^JmHsH hB1h>7.OJQJ^JmHsH#hxiB* OJQJ^JmHphsHHHFITIVIXI`IbIrIIIIIIIIJJJJJJL|LMާziiiXJhCmOJQJ^JmHsH h(h78OJQJ^JmHsH h78h78OJQJ^JmHsHh(OJQJ^JmHsHhrlOJQJ^JmHsH hB1hLOJQJ^JmHsH)h h B* OJQJ^JmHphsH h(hC*OJQJ^JmHsH h(h@@OJQJ^JmHsH h(h OJQJ^JmHsH h(h64&OJQJ^JmHsHM@NOTOVOOOPPPQ.Q0QRQTQdQQQQQRRRRRRR.Sﴣ||n`|`R|h(OJQJ^JmHsHhZOJQJ^JmHsHhi ZOJQJ^JmHsH hhOJQJ^JmHsHhEOJQJ^JmHsHhmHsH hEhOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHh^OJQJ^JmHsHh8OJQJ^JmHsH hB1hLOJQJ^JmHsH hB1hY)OJQJ^JmHsH.S0SrSSSSSPTRTnTTUDULUxUzU V:VXXYNYYZ ZŷsbQ@Q@Q@Q@Q h?i]h?i]OJQJ^JmHsH h?i]hOJQJ^JmHsH hi ZhgOJQJ^JmHsH hi ZhMOJQJ^JmHsH hi Zh8rjOJQJ^JmHsH hi Zhi ZOJQJ^JmHsH hi ZhrlOJQJ^JmHsHhi ZOJQJ^JmHsH hhOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHhZOJQJ^JmHsHhdOJQJ^JmHsH ZvZxZ[\J\L\N\P\]]]]L_r___Ϳͣp_N<#h?i]h2H*OJQJ^JmHsH h?i]h2OJQJ^JmHsH h?i]h17>OJQJ^JmHsH h?i]hFOJQJ^JmHsH h?i]hmOJQJ^JmHsH h?i]hs*OJQJ^JmHsHhs*OJQJ^JmHsHh?i]OJQJ^JmHsHh8rjOJQJ^JmHsH hB1hY)OJQJ^JmHsH h?i]hOJQJ^JmHsH h?i]h?i]OJQJ^JmHsH___^`j````Daaabbbbbc.c0cFccc6d:dFd\dddddd2eFeή΀oaoaoaooSahp^OJQJ^JmHsHhi ZOJQJ^JmHsH hghgOJQJ^JmHsHhgOJQJ^JmHsHh:WOJQJ^JmHsH#hi Zhl&6OJQJ^JmHsH#hi Zhk 6OJQJ^JmHsHhl&OJQJ^JmHsHhk OJQJ^JmHsH hB1ha{OJQJ^JmHsH#h?i]hs*H*OJQJ^JmHsH FeHeLejfhhhhhhhh0iHidjfjhj´yhWhB-)hl,zhWiB* OJQJ^JmHphsH)hWihWiB* OJQJ^JmHphsH hB1h^"OJQJ^JmHsH hB1hY)OJQJ^JmHsH hB1hpOJQJ^JmHsHh8rjOJQJ^JmHsHh!7OJQJ^JmHsHh.2OJQJ^JmHsHh(=OJQJ^JmHsH hi Zh(=OJQJ^JmHsH hi Zhp^OJQJ^JmHsHhi ZOJQJ^JmHsHhp^OJQJ^JmHsHhjjjtjjjj"kLkkkklFlJlPlTljlrlllllLmNmmmmmn nqccUUUhKOJQJ^JmHsHh!!OJQJ^JmHsHh0OJQJ^JmHsH hB1h^"OJQJ^JmHsHh`_OJQJ^JmHsH hB1hY)OJQJ^JmHsH hB1ha{OJQJ^JmHsH hB1hxiOJQJ^JmHsH#hxihxi5OJQJ^JmHsHh65OJQJ^JmHsHhxiOJQJ^JmHsH n,nnnnLoNoPo"stt8t:t\ttuuu*uHuởo^M^o< h78hVtOJQJ^JmHsH h78h78OJQJ^JmHsH h78hgOJQJ^JmHsH h78hDr=OJQJ^JmHsH h78hFROJQJ^JmHsHh78OJQJ^JmHsHhE9POJQJ^JmHsHhgOJQJ^JmHsH hB1h^"OJQJ^JmHsH)hFRhFRB*OJQJ^JmHphsH hB1ha{OJQJ^JmHsHhFROJQJ^JmHsHHuuuv"v$v.v8v:vLvvv\wwwwwwww^xxxxxx2yFyHyJyLyPyTyZytyyͿͮͮͮͮͮͮ~m~_~hq OJQJ^JmHsH hB1h^"OJQJ^JmHsH hB1ha{OJQJ^JmHsHhJOJQJ^JmHsH h78hE9POJQJ^JmHsH h78hgOJQJ^JmHsHh8rjOJQJ^JmHsH h78h OJQJ^JmHsH h78h78OJQJ^JmHsH h78h^"OJQJ^JmHsH"yyyzzVzzzz*{,{0{2{8{P{T{l{z{{&||}}}~~Ŵl^^^^P? h78hCOJQJ^JmHsHhCOJQJ^JmHsHh`ROJQJ^JmHsH)h`Rh`RB* OJQJ^JmHphsH h78h`ROJQJ^JmHsH h78h^"OJQJ^JmHsH h78ha{OJQJ^JmHsH h78hE9POJQJ^JmHsHhE9POJQJ^JmHsH hB1ha{OJQJ^JmHsHhJOJQJ^JmHsHh1OJQJ^JmHsH~~~ ֆ؆^"BٺweTFT5 hB1h_OJQJ^JmHsHhi[OJQJ^JmHsH hB1hOJQJ^JmHsH#hB1h 5OJQJ^JmHsH#hB1hf5OJQJ^JmHsH#hB1hbO5OJQJ^JmHsH hB1hKOJQJ^JmHsHhKOJQJ^JmHsHha{OJQJ^JmHsH hB1h>/jOJQJ^JmHsH hB1hOJQJ^JmHsH)hChCB* OJQJ^JmHphsH؆چ"؎ؓJЖ>r@ ʠ2 $da$gd>/j $da$gd $da$gdJBbԎ֎؎֓ؓlprz`br">@΅pbpQpQppp hr<hr<OJQJ^JmHsHht|OJQJ^JmHsH hr<hOJQJ^JmHsH hr<hJ_iOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH hB1hOJQJ^JmHsH hB1h `{OJQJ^JmHsH hB1h1 (OJQJ^JmHsH hB1h_OJQJ^JmHsHh aOJQJ^JmHsH@ʠz|p@BFJNPRb޿޿ޱ~m\N@.#hB1h:5OJQJ^JmHsHh[,OJQJ^JmHsHh/uOJQJ^JmHsH hB1hN}OJQJ^JmHsH hB1h8OJQJ^JmHsH hB1h OJQJ^JmHsH hB1h `{OJQJ^JmHsH hB1hOJQJ^JmHsHhKOJQJ^JmHsH hB1ha{OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH hB1hOJQJ^JmHsH hr<hOJQJ^JmHsH2|BDFLNPRjnptvz|h]hgdfC &`#$gdyP $da$gdK $da$gdJbhjlprvx|~FHJſſſŰſϝhW hB1hKCJOJQJ^JaJ-jhB1hK0JCJOJQJU^JaJ hB1hKOJQJ^JmHsHhB1hKOJQJ^J%jhB1hK0JOJQJU^JhK0JmHnHuhK hK0JjhK0JUhHdjhHdU#hB1h45OJQJ^JmHsH#hB1hn!5OJQJ^JmHsHF$&:< n$9d`9a$gd) $$a$gd/xgd($a$gdD$a$gd/x$a$gd/xh]hgdfCJd"$(8:<>@ ԿԘ똆ԿtԿttatLԿt(h~hKCJOJQJ^JaJmHsH%hKCJH*OJQJ^JaJmHsH"hKCJOJQJ^JaJmHsH#hB1hKCJH*OJQJ^JaJ hB1hKCJOJQJ^JaJ+hB1hK5CJOJQJ^JaJmHsH(hPhKCJOJQJ^JaJmHsH-jhB1hK0JCJOJQJU^JaJ(hB1hKCJOJQJ^JaJmHsH  H|*:ԿԿreTA%jhB1hK0JOJQJU^J hChKOJQJ^JmHsHhChKOJQJ^J%jhChK0JOJQJU^Jhp hKmHsHhKmHsH"hKCJOJQJ^JaJmHsH(hp hKCJOJQJ^JaJmHsH(hPhKCJOJQJ^JaJmHsH-jhB1hK0JCJOJQJU^JaJ(hB1hKCJOJQJ^JaJmHsHnrtZ\hǶlZlZlZlK9K#h:hK5OJQJ^JmHsHhK5OJQJ^JmHsH"hKCJOJQJ^JaJmHsH(h0/hKCJOJQJ^JaJmHsHhKOJQJ^JmHsH#h2hKH*OJQJ^JmHsH(hB1hKCJOJQJ^JaJmHsH hB1hKCJOJQJ^JaJ-jhB1hK0JCJOJQJU^JaJ hB1hKOJQJ^JmHsH hPhKOJQJ^JmHsHtz( $da$gdJ d7$8$H$gdB1gd dhgdKdhgdKdgdB1dgds $da$gdB1NdX>Jrtxz̺̺̺̺̬o^L^7)jhB1hKCJOJQJU^JaJ#hB1hK5CJOJQJ^JaJ hB1hKCJOJQJ^JaJ(h[,hKCJOJQJ^JaJmHsH+hshK5CJOJQJ^JaJmHsH"hKCJOJQJ^JaJmHsHhKOJQJ^JmHsH#hB1hK5OJQJ^JmHsH hB1hKOJQJ^JmHsH#hshK5CJOJQJ^JaJ hshKCJOJQJ^JaJ68:prtd¯¡|ff|f|Q|<<(hi ZhKCJOJQJ^JaJmHsH(h{FhKCJOJQJ^JaJmHsH+h{FhK5CJOJQJ^JaJmHsH%hK5CJOJQJ^JaJmHsH"hKCJOJQJ^JaJmHsHhKCJOJQJ^JaJ$hB1hK0JCJOJQJ^JaJ)jhB1hKCJOJQJU^JaJ/jhB1hKCJOJQJU^JaJ hB1hKCJOJQJ^JaJ *׾rש]L; hB1hKOJQJ^JmHsH h hKCJOJQJ^JaJ(h hKCJOJQJ^JaJmHsH5hi ZhK0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH7jhi ZhKCJOJQJU^JaJmHsH(hi ZhKCJOJQJ^JaJmHsH1jhi ZhKCJOJQJU^JaJmHsH"hKCJOJQJ^JaJmHsH+hi ZhK5CJOJQJ^JaJmHsH*\h&Lμܧ#hB1h45OJQJ^JmHsHhHd(h{FhKCJOJQJ^JaJmHsH#h(hK5OJQJ^JmHsHhKOJQJ^JmHsH hB1hKOJQJ^JmHsH#hB1hK5OJQJ^JmHsH :&P 1h:pXBP. A!"7#$% DyK marina_butorac@hotmail.comyK \mailto:marina_butorac@hotmail.comyX;H,]ą'cDyK yK 2http://www.alternet.org/DyK ]www.arhitekt.hr/xsite/_hr/znanost/projekti/pr_hr/parkovi/zupanije/16_vukovar/16-vuk_grad.htmyK http://www.arhitekt.hr/xsite/_hr/znanost/projekti/pr_hr/parkovi/zupanije/16_vukovar/16-vuk_grad.htmyX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmH sH tHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List<+@< Sn Endnote TextCJaJ>*@> SnEndnote ReferenceH*6U@6 : Hyperlink >*B*phT@"T : Footnote Text*$1$CJ^JaJmHsHtH4 @24 fCFooter  !.)@A. fC Page NumberB'@QB 3Comment ReferenceCJaJ<@b< 3 Comment TextCJaJ@j@ab@ 3Comment Subject5\H@H 3 Balloon TextCJOJQJ^JaJ@&@@ uFootnote ReferenceH*LOL >! titrepage15CJOJQJ\aJo(phY!'DFFKdTT*Vln)xfH o  f"(|hi}#$ TUqr#&1n79:;DIFGIIIzMPR,VZ^iaceeg`il{pr~Y:&يEo23`a>OPQjkjR{ѥBfæǧK}7c<Lˮ !$%&'35689;<>?HIJVWXYxYQٷȼY|}~E8Gopcdg000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@000000000@000@000@000@000@0@0@0@0@0@000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000r#GIIIzMPYGpcdgK00 &K00 K00K00K00K00K00&K00K000`S@K00K000K00 K00 @0k1K00K00K00@0K00K00K00 00 %%%(* `N) 6>@fG O4UHeNk*nyZX~fH(z(1HM.S Z_Fehj nHuy~~B@bJ *lopqrtuvwxyz{|}~    F*2ms n/fX !(!!'XX8@0(  B S  ?f- - 3l- ,Tm- l.- Lm- dm- \m8#]#]beoog8,],]ceuugC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity TV19. st 303000, a 35000 hektara ProductID Ph}$.57Y[ Z [ z { IKab!#<=RUqr /Gp +-ACLMef+-? H J X Y c p q !!!!!!""""""5#X#w#x#|####"$#$+$,$$$$$$$&%'%9%;%R%S%Z%[%\%]%g%i%j%m%t%v%%%%%%%%%&&&&&&&&&&&&&&&&''''''8(J((((((())K,L,V,W,,,(.).,.-.......K/L/////90:0j0l0 11,1.1;1P1i1j1111111112M2P2Q22222 3333;3<3y3z33333333355i5j5556666V6W6666666m7n7778888889999(9)9^:_:::::;;-;.;;;;;N<O<k<l<'=(=====????BBBBBB^C_CCCCCCC'D)DWDXD!E"ESE_EjEkErEsEEEEEEEFFIF{F|FFFFFFFGGXG[GdGfGjGlGoGrGGGGG9H:H>H?HHHHHI!I*INIIIIIIIIIJJJJKK>KAKPKQKRKUKK-N7NNNNNiP}PPPPPPPJQZQQRR R!R3R5RRRSS=S_SxSS2TpTTT:UYUUUUUUUUUVV)V=VOViVpVqV|V}VVVVVWWJXKXXXXXXXXXXXXXXXXXXXY Y YYYYYY Y)Y*Y+Y0Y5Y6Y:Y;Y?Y@YIYLYRYTY[Y\Y`YaYhYiYsY|YYYYYYYYYYYYYYYYnZZZZZ[[\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ] ]]]]]"]-]0]1]6]7]>]D]F]G]N]O]Q]R]S]W]Y]`]a]c]d]k]l]t]u]w]x]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^^^^^^"^'^)^1^2^6^7^<^=^C^D^M^N^P^Q^T^Y^Z^\^]^g^h^l^m^r^s^|^}^^^^^^^^__haiaaaccccccddeeeegg`ilpmmmmmmmn`nan}nno&o2oBooozp{p&q'qrrsss!sssssss,tBtzttXuYuvv)x||~~~~~DF}ABacɃ˃ȳ̈́ х!&(>mnևׇW=͊5;<HRZbclpq̋\cdl~ӌ 4B (368`a!#78ST[\gh?AFGAW5wȕ ,mn{}̖͖:;ABz|ڗ)*EFRSij"#mԙ !)6;KQRTikhnRVBFæǦKOYt|}6;DEé13ӪժLNbg;@׮'/33556689;<>?XYxzҳӳY[04<=FGKS^`ٷ۷ ,ȼʼF[egnouv{ǾȾ;ξվ +-015689AEQSXY]^efjkrsz{¿ÿſƿͿοӿԿֿ׿޿߿ !&(-.56;>DETU]^bcefmnqrxy +,24{*,mo#%78NPVWGL  !$%-278CEMNU[bcmpxz{}24$NPcg'({|i|~"$ SUpr ##&& 11m7n799::;;DDHFIFGGIIIIyMzMPPRR+V,VXSYYYYZZ\D]F]]]^haiacceeeegg_i`illzp{prr~~XY9:%&؊يDEno13_a=>NQikijQRz{ХѥABef¦æƧǧJK|}67 bc;<KLʮˮ'233556689;<>?XY[wzX[PSط۷ǼʼXouRS'{~DE78FGnpbg333333333333~~{{&'56@@ƌƌ !,Oˮ233556689;<>?XYY~~78Fnoccg33556689;<>?XYgcvh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHcv[,B{kVd),zZ}TR5exisna{.-# Z 2 bK q M g  k ) 0Z j v P!!!-!.!'e!n!^""3>"~" #m#C$"%'%.<%64&l&!'+'W'1 (*s* +& ,c,T&-C-F->7.I.] /u"/A,/@/1?1B1%)3m3n4V14N;4_458#;P{;E<*Z<Yq<r<(=Dr=>>17> A]A}B;CfC'D:DfsDrGEFuFqGHHRHkdH;IXIJeJ LJKKGsKLVNVmNE9PNePyPqQFR,RBRS9TVTWWX$X(Xi Z;Zj@ZbZEgZyZj[[?[K[gh[]]M]aY]?i]&^F^d^g^p^?_`_pw_8.`)k` a-a cHdTe!eq_fqf g=!g`&hX7h)ih:3i3iJ_ici"j>/j8rjrl mQ5mCmlnmvm:nSnV^nqnzoFqIqWqsLBsHZsgsjs; uLvOvrv+yl,zFvz&{z}zB{{z\{ `{ |8|=y|N}@~}~BW~#HJi[efXm..2t|6Jyv=Br>!MWmb2M/x- <] 01[`_(* < `Rg^R47 Muo<< >(\0 I C(!7WiN7:Ws\Ofa$VtUHp4{_4[y(`P(A6mH_^g D 6:Usx{FVD~:=k#8C G|78k_xz"^u>F*J18'g>'wxKs^30/2!Y7c~@?DbOC*2G.iY) &^:p NsBFR8|~#FK3i64OMwWlbv Sz4-Jw{ E:! Vewm/8 wG]r?U ))TW@@&~ `PeqW2L^@ '.125689EGIKLIMINIRIUIVIXIZI\I]I^Iagf00 000000 000<0>0@0V0d0j0l0r0t0x0z00000@@000000000000Unknownsimlesasimlesa20071107T13109175J;fGz Times New Roman5Symbol3& z Arial3z Times5& zaTahoma7&  Verdana?5 z Courier New;Wingdings"1f껆N;f2LZ?viv!4dٯ 2qHP ?gh[2Perivojna tradicijaKorisnikDra~en `imleaa Oh+'0 ( H T ` lxPerivojna tradicija KorisnikNormalDraen imlea6Microsoft Office Word@#@47!@s1@s2L՜.+,D՜.+,@ hp|  ?Zٯ Perivojna tradicija Title( 8@ _PID_HLINKSAV]"mailto:marina_butorac@hotmail.com+*dhttp://www.arhitekt.hr/xsite/_hr/znanost/projekti/pr_hr/parkovi/zupanije/16_vukovar/16-vuk_grad.htmKZhttp://www.alternet.org/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIKLMNOPQSTUVWXY^Root Entry F`s2`Data 1Table~_WordDocument<"SummaryInformation(JDocumentSummaryInformation8RCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q