Pregled bibliografske jedinice broj: 322796
Psihodijagnostika u ranoj dobi : mjerni instrumenti i uporaba rezultata
Psihodijagnostika u ranoj dobi : mjerni instrumenti i uporaba rezultata // 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Prevencija, (re)habilitacija, psihoedukacija kroz interdisciplinarnost : knjiga sažetaka / Lopižić, Josip (ur.).
Cavtat, 2007. str. 10-10 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 322796 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihodijagnostika u ranoj dobi : mjerni instrumenti i uporaba rezultata
(Psychological diagnostics in early age: measure instruments and the use of results)
Autori
Ljubešić, Marta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Prevencija, (re)habilitacija, psihoedukacija kroz interdisciplinarnost : knjiga sažetaka
/ Lopižić, Josip - Cavtat, 2007, 10-10
Skup
Godišnja konferencija hrvatskih psihologa (15 ; 2007)
Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 14.02.2007. - 17.02.2007
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
psihodijagnostika ; rano djetinjstvo ; dinamička procjena
(psychodiagnostic ; early age ; dynamic assessment)
Sažetak
Psihodijagnostikom u ranoj dobi bavi se u nas relativno mali broj psihologa. Je li razlog u malom broju mjernih instrumenata, posebno zahtjevnim metodama, u strahu od krive procjene ili stigmatizacije djeteta zbog utvrđenih razvojnih odstupanja? Često čujemo i stav da je sve u promjeni, pa čemu uopće procjena kada će već sutra sve biti drugačije? U predavanju će se razmotriti sva navedena pitanja te ukazati na potrebu razbijanja fame stigmatizacije psihodijagnostike u ranoj dobi. Poseban će naglasak biti na potrebi šire primjene dinamičke procjene kao optimalnog psihodijagnostičkog obrasca koji se u nas nedovoljno rabi, te na pitanjima saopćavanja rezultata kao i na razvojnom savjetovanju koje treba slijediti nakon psihodijagnostike. Naime, još je devedesetih godina prošloga stoljeća standardni način psihološke procjene koji se je sastojao u usporedbi s normama doživio ozbiljnu kritiku upravo stoga jer su rezultati malo govorili o tome kako odstupanje od uredne razvojne putanje ometa dnevne aktivnosti i učenje djeteta. Naime, ono što daje smisao psihodijagnostici u ranoj dobi je valjana uporaba rezultata. Stoga se pitanjima kada i zašto testirati, što i kako reći, kako često ponavljati ispitivanja i što uopće znači „ pratiti dijete“ mora pristupiti s puno odgovornosti i profesionalne upućenosti. Mala djeca, ali i roditelji su skupine koje imaju niz zasebnih obilježja koje treba respektirati u psihodijagnostici i saopćavanju nalaza. U djece su to ponajprije motivacijska i sociokognitivna obilježja koja valja uzimati u obzir i zbog kojih je postupak primjene psihološkog testa znatno zahtjevniji negoli u starije djece ili odraslih. Od ispitivača se traži fleksibilnost i domišljatost u stavaranju uvjeta u kojima će standardni način primjene biti moguć. S druge pak strane u saopćavanju rezultata valja uzeti u obzir cilj – omogućiti roditelju da bolje razumije svoje dijete i način kako ono uči i razvija se. Pritom maksimalno valja osnaživati roditeljsko samopouzdanje i intuitivne roditeljske obrasce jer oni stvaraju uvjete u kojem je učenje malog djeteta optimalno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
013-1081870-2627 - Kognitivni i jezični razvoj u djece s neurorazvojnim rizikom (Ljubešić, Marta, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Marta Ljubešić
(autor)