Naslov
Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti
(Forest decay in Croatia and its relationship with biotic and abiotic factors today and in the past)

Autori
Prpić, Branimir ; Seletković, Zvonko ; Ivkov Milan

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 3-5 (1991); 107-130

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Popis oštećenja stabala; zakiseljavanje šumskih tala onečišćenim zrakom; uzroci propadanja šuma; ugroženost čovjekova okoliša otrovima
(List of trees damaged; acidification of the forest soil by air pollution; reasons of the forest decay; endangered of the mens environment with poisons)

Sažetak
Oštećenost šumskog drveća procijenjena je u Hrvatskoj u tri navrata: 1987., 1988. i 1990. Procjena je obavljena na osnovi metode Komisije Europske zajednice za šumarstvo i uzgajanje šuma koja je prihvaćena u gotovo čitavoj Europi. Opisana su sušenja hrasta lužnjaka i obične jele u prošlosti. U popisu oštećenosti radi se o istom načinu rada, pa su rezultati usporedivi u vremenu i prostoru. U rezultatima dana je osutost krošanja (prozirnost krošnje) kao najznačajniji parametar oštećenja, a kod usporedbe koristimo indeks osutosti koji obuhvaća sva stabla s oštećenjem većim od 25%. Taj indeks je iznosio za Hrvatske šume u 1987. – 7, 9%, 1988. – 9, 5% i 1990. – 10, 3%. Kako vidimo učešće drveća koje se više neće oporaviti je u porastu i danas iznosi pet puta više od godišnjeg prirasta svih naših šuma. Značajno su oštećeni obična jela (43, 3%), hrast lužnjak (15%) i hrast kitnjak (10, 3%). Naša, ali i druga istraživanja o prisutnosti mokrog i suhog taloženja kiselina u hrvatskim šumama upozoravaju na značajan utjecaj industrijskog i drugog onečišćenja zraka, vode i tla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA