Naslov
Učeničke emocije tijekom različitih faza samoregulacije učenja
(Students' emotions during different phases of self-regulated learning)

Autori
Petrešević, Đurđica ; Sorić, Izabela ; Penezić, Zvjezdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Program i sažeci priopćenja 18. Dani Ramira i Zorana Bujasa / Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana - Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 2007

ISBN
978-953-175-302-9

Skup
18. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2007. - 15.12.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
emocije; samoregulirano učenje; voljna kontrola
(emotions; self-regulated learning; volitional control)

Sažetak
Zimmerman (2001) u svom modelu određuje samoregulirano učenje kao ciklički proces koji se sastoji od triju faza organiziranih po principu povratne sprege. U fazi promišljanja se na temelju analize zadatka postavljaju ciljevi i odabiru određene strategije za postizanje tih ciljeva. Važan aspekt faze promišljanja predstavljaju osobna uvjerenja o vrijednosti nekog ponašanja, očekivanje ishoda, te samoefikasnost. U fazi kontrole izvedbe primjenjuju se različiti načini poboljšanja izvedbe (učenja) koji se temelje na procesima samoopažanja i samokontrole. Faza refleksije započinje učenikovom evaluacijom vlastite izvedbe, a ovisno o tome čemu učenik pripiše rezultat svoje izvedbe, mijenjati će se njegove emocionalne reakcije, ponašanje i očekivanje uspjeha u budućnosti. Emocionalne reakcije i atribucije povratno utječu na fazu promišljanja, te time čine jedan ciklus samoregulacije. Dosadašnja istraživanja uglavnom su se bavila ispitivanjem uloge doživljenih emocija u fazi refleksije, a manje istraživanjem emocionalnog doživljavanja učenika tijekom prve dvije faze ciklusa samoregulacije učenja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kakve emocije (sreću, opuštenost, ponos, ljutnju, nesretnost, poniženost i strah/anksioznost) doživljavaju učenici za vrijeme same faze izvedbe (za vrijeme učenja matematike), kao i za vrijeme faze refleksije (nakon što su dobili povratnu informaciju o svom postignuću na testu iz matematike), te u kakvom su odnosu doživljene emocije s njihovom emocionalnom kompetentnošću, vrednovanjem matematike, korištenim strategijama voljne kontrole izvedbe, te prijašnjim i aktualnim školskim postignućem iz matematike. Istraživanje je provedeno na 65 učenika tri sedma razreda osnovne škole, a sadržavalo je dva dijela s razmakom od sedam dana unutar kojeg su učenici pisali test iz matematike. Provedene statističke analize podataka pokazale su da su vrednovanje matematike i korištenje različitih strategija voljne kontrole učenja značajni prediktori doživljenih emocija za vrijeme učenja matematike, dok su postignuta ocjena na testu iz matematike i emocionalna kompetentnost značajni prediktori emocija doživljenih nakon dobitka povratne informacije o ocjeni na testu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA