Naslov
Sociologija prava: uvod i izvorišne osnove
(Sociology of law. Introduction and source fundamentals)

Autori
Jeknić, Ranka

Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 16 (2007), 6; 1319-1323

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, recenzija knjige, stručni

Ključne riječi
Duško Vrban; sociologija; pravo; pravna sociologija; sociologija prava; Charles – Louis de Montesquieu; Friedrich Karl von Savigny; Roscoe Pound; Georges Gurvitch; Eugen Erlich; Emile Durkheim; Karl Marx; Max Weber; Talcott Parsons; Jurgen Habermas; Niklas Luhmann; Michael Foucault
(Duško Vrban; sociology; law; legal sociology; sociology of law; Charles – Louis de Montesquieu; Friedrich Karl von Savigny; Roscoe Pound; Georges Gurvitch; Eugen Erlich; Emile Durkheim; Karl Marx; Max Weber; Talcott Parsons; Jurgen Habermas; Niklas Luhmann; Michael Foucault)

Sažetak
U sadržajnom smislu knjigu Duška Vrbana: "Sociologija prava: uvod i izvorišne osnove" tvore: "Uvod" (7-11) i pet dijelova knjige s razrađenim potpoglavljima: Prvi dio: "Pravna znanost i začeci sociologije prava" (15-54) ; Drugi dio: "Klasici sociologije i pravo" (57-91) ; Treći dio: "Sociologija prava i srodne discipline" (95-133) ; Četvrti dio: "Suvremena sociologija prava" (137- 201) i Peti dio: "Pravo kao kultura i instrument društvene promjene. Totalitarizam i tranzicija" (205-258), te popis kratica, bibliografija i kazalo imena na samom kraju. Riječ je o svojevrsnoj uvodnoj studiji, ali i nezaobilaznom sveučilišnom udžbeniku za uvođenje studenata prava, sociologije i drugih društvenih i humanističkih znanosti u kompleksno znanstveno područje sociologije prava. Preporučljiva je dakako i svim ostalim čitateljima koji će u potrazi za odgovorima na pitanja poput "Što je predmet sociologije prava?", "Gdje treba potražiti korijene sociologije prava?", "Koje su teme kojima se bavi empirijska sociologija prava?" i sl., posegnuti za knjigom pred nama. Već na uvodnim stranicama Vrban objašnjava osnovne pojmove i sažeto prikazuje nastanak i razvoj sociologije prava. Pri tom naglašava višedimenzionalnost prava, te ističe vrijednosti, norme i činjenice kao njegove tri velike dimenzije. Sociologiju prava određuje kao "mladu i donekle kontroverznu disciplinu koju neki svrstavaju u tzv. granične znanosti ili pak u interdisciplinarne odnosno postdisciplinarne pothvate" (str. 8.). U nastavku autor razlučuje teorijsku sociologiju prava, odnosno teorijsko izučavanje prava kao kulturnog i društvenog fenomena i empirijsku sociologiju prava kao onaj dio u tematskom smislu raznovrsnih empirijskih istraživanja među kojima Vrban izdvaja nekoliko područja poput odnosa pravnog i društvenog sustava, ispitivanja djelotvornosti prava, i učinaka prava kao instrumenta politike i društvene promjene, zatim istraživanja pravne kulture, odnosno stavova i mišljenja o pravu, ispitivanja pravnih zanimanja kao i način donošenja pravnih odluka. Prema autoru, sociologija prava sve se više afirmira kao zasebno područje specijalizirane sociologije, te se osim na sociološku teoriju oslanja i na srodna joj znanstvena područja poput "pravne antropologije", odnosno antropološke (etnološke i etnografske) pristupe pravu, historijsku sociologiju, kriminologiju, sociologiju devijantnosti, ekonomsku sociologiju i druge znanstvene discipline kojima je posvetio posebno poglavlje knjige.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA