Naslov
Darko Polšek: "Zapisi iz treće kulture"
(Darko Polšek: "Notes from the Third Culture")

Autori
Jeknić, Ranka

Izvornik
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (0584-9063) 43 (2006), 2 (82); 219-221

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Darko Polšek; "treća kultura"; "intelektualni dnevnik"
(Darko Polšek; "the third culture"; "intellectual diary")

Sažetak
U sadržajnom smislu knjigu Darka Polšeka "Zapisi iz treće kulture" tvore predgovor i pedeset i dva eseja okupljena u pet tematskih cjelina. Obrazlažući motive pisanja knjige u "Predgovoru, u kojem se nažalost opravdavam za to što sam objavio knjigu", Polšek sugerira čitatelju dva načina na koji se knjiga može čitati. Prvi je čitati knjigu "kao ilustraciju jednog više ili manje apstraktnog mozaika ideja i nekih znanstvenih sudbina", pri čemu nam autor daje obećanje da ćemo u knjizi naići na ideje za koje dosada nismo čuli (str. 12). Drugi način je čitati knjigu kao "intelektualni dnevnik", u kojem svijet pročitanih knjiga postaje autorova biografija, što konačno povezuje sa sudbinom svih "knjiških ljudi" (str. 13). U ovom sažetku istaknut ćemo esej pod naslovom "Znanost kao umjetnost" koji je ključan za razumijevanje sintagme "treća kultura" koja okuplja sve navedene eseje. Naime, 1959. god. Charles P. Snow objavio je knjigu pod naslovom "Dvije kulture" i u njoj opisao dvije vrste "inteligencije". Prvoj vrsti pripadaju društveni znanstvenici, filozofi, umjetnici (Shakespeare, Leonardo da Vinci, Moliere i brojni drugi), a drugoj vrsti pripada tehnička i prirodnoznanstvena inteligencija (Newton, Einstein, Heisenberg itd.). U toj knjizi Snow se pita "kako je danas još moguće da intelektualci (prve kulture) smatraju osobe neupućene u finese Shakespeareovih soneta neobrazovanima, a da sami ne znaju, i ne smatraju potrebnim znati, o čemu je riječ u drugome zakonu termodinamike ili općoj teoriji relativnosti" (str. 166). Prema Polšeku, Snow je ukazao na veliki civilizacijski problem, ali je međutim, predvidio i stvaranje "treće kulture", "u kojoj će literarni intelektualci moći raspravljati sa znanstvenicima na istoj razini" (str. 167). Za kraj, možda o kompleksnosti pojedinih tema, problema i okupljenih eseja najbolje svjedoči upravo Feyerabendovo pitanje koje autor na više mjesta spominje: "Ako je život tako složen, kako bi onda znanost mogla biti tako jednostavna?" (str. 219).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA