Pregled bibliografske jedinice broj: 322179
Kako znanstvenici shvaćaju znanstvenu izvrsnost?
Kako znanstvenici shvaćaju znanstvenu izvrsnost? // Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima: sociološki pogled / Prpić, Katarina (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2008. str. 191-225
CROSBI ID: 322179 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako znanstvenici shvaćaju znanstvenu izvrsnost?
(How do scientists understand scientific quality?)
Autori
Prpić, Katarina ; Šuljok, Adrijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima: sociološki pogled
Urednik/ci
Prpić, Katarina
Izdavač
Institut za društvena istraživanja
Grad
Zagreb
Godina
2008
Raspon stranica
191-225
ISBN
978-953-6218-35-6
Ključne riječi
znanstvena kvaliteta, aspekti i atributi znanstvene izvrsnosti, mjerljivost znanstvene kvalitete, prirodne znanosti, društvene znanosti
(scientific quality, aspects and atributes of scientific quality, measurability of scientifc quality, natural sciences, social sciences)
Sažetak
Znanstvenu kvalitetu hrvatski ispitanici shvaćaju slično kao i švedski znanstvenici (Hemlin, 1993). To potvrđuje tezu po kojoj istraživači iz raznih zemalja u osnovnim crtama razvijaju slična shvaćanja znanstvene kvalitete (Hemlin, 2008). Diferencijacija između prirodoslovaca i društvoslovaca u naglašavanju pojedinih aspekata ili dijelova istraživačkog procesa i atributa izvrsnosti koji im se pripisuju, statistički je značajna, ali su neupitne i sličnosti njihovih koncepata znanstvene kvalitete. U oba se znanstvena područja kvaliteta najčešće spominje u vezi sa znanstvenim rezultatima i/ili spoznajama, a istraživački je problem pozicioniran na trećem mjestu. Međutim, u društvenim su znanostima po čestini isticanja na drugom mjestu metode, dočim prirodoslovci na to mjesto postavljaju znanstvenu produkciju. Mada su atributi znanstvene izvrsnosti istovjetno rangirani, društvoznanstvenici znatno češće od prirodnjaka ističu solidnost istraživanja. Gledišta o mjerljivosti znanstvene izvrsnosti strukturirana su slično u obadva područja i među njima nisu utvrđene signifikantne razlike. Relativno je najviše onih uvjerenih u mogućnost mjerenja kvalitete ali, dok prirodoslovci češće drže bibliometrijske i scijentometrijske metode razmjerno pouzdanima, društvoslovci ih ne smatraju najprimjerenijima za mjerenje izvrsnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
100-1001172-3041 - Društveni akteri znanstvenog i tehnološkog razvoja (Šuljok, Adrijana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
