Naslov
Alelopatija i alelopatski utjecaj nekih biljnih vrsta na početni razvoj kukuruza i uljane repice
(Allelopathy and allelopathic effect of some weed species on germination and early growth of maize and oilseed rape)

Autori
Šćepanović, Maja ; Novak, Nenad ; Barić, Klara ; Galzina, Natalija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Glasilo biljne zaštite 1 - dodatak / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2007, 23-24

Skup
51. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06.02.2007. - 09.02.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
alelopatija; kukuruz; uljana repica
(allelopathy; maize; oilseed rape)

Sažetak
Zbog općepoznatih negativnih ekotoksikoloških karakteristika pesticida kao i zbog sve češće pojave rezistentnosti organizama na primjenjivane pesticide, novija istraživanja znanstvenika sve više su usmjerena na različite alternativne „ nekemijske“ mjere borbe protiv štetočinja. Od njih se traži da budu približno učinkovite kao kemijske mjere, a da manje štete okolišu. Iako su Teofrast već u 3. st. prije nove ere te Plinius Drugi u 1. stoljeću pisali o utjecaju alelopatije u poljoprivredi (empirijski), veći značaj toj biološkoj pojavi pridaje se tek u 20. stoljeću. Austrijski botaničar Molisch 1937 god. uveo je termin alelopatija, a Rice je 1984. godine definira (allelon-svi drugi i pathos – patiti) kao direktni ili indirektni pozitivni ili negativni utjecaj jedne biljke na drugu putem kemijskih izlučevina (alelokemikalija), uključujući i mikroorganizme Uz kompeticiju, alelopatija je bitan oblik biljne interferencije (Zimdahl, 1999) te se danas alelopatija smatra interdisciplinarnom znanošću. Alelokemikalije mogu utjecati na promjenu u sastavu korovske flore, na rast i prinos usjeva te se potencijalno mogu korisititi kao mjera borbe protiv korova. Neki danas već registrirani pripravci produkt su alelopatskih istraživanja. S ciljem pronalaska „ prirodnih“ herbicida istražen je čitav niz biljnih vrsta poput Helianthus annus (Anjum T. i sur., 2006), Fagopyrum tataricum (Iqbal Z. i sur., 2006), Carum carvi, Coriandrum sativum (Đikić M., 2005), Sorghum (Chema ZA. I sur., 2004) i dr. sa sposobnošću alelopatskog utjecaja na određene korovne vrste. Putnam (1985, 1994) nasuprot, navodi 50 korovnih vrsta koji putem kemijskih izlučevina interferiraju s jednim ili više usjeva (Zimdahl, 1999.). Određeni „ divlji“ tipovi kultiviranog bilja posjeduju visok alelopatski potencijal te se metodama oplemenjivanja ili genetičke manipulacije nastoje proizvesti sorte (kultivari) koje bi potisnuli korove iz usjeva i na taj način reducirali uporabu herbicida. Izazov znanstvenika usmjeren je i na proučavanju alelopatskih utjecaja biljnih ostataka različitih kultura (ječam, pšenica, raž i dr.), kako na samu korovnu floru tako i na kulture koje slijede u plodoredu. Korovna vrsta Abuthilon theophrasti (europski mračnjak) posjeduje visoki alelopatski potencijal odnosno inhibira klijanje i rast konkurentskih biljaka čime dolazi u nadređeni položaj. Gressel i Holm 1964. prikazuju negativan alelopatski utjecaj mračnjaka na usjev soje, kukuruza, rajčice (Quasem J.R. i Foy C.L., 2001). Budući se radi o izrazito napasnoj korovnoj vrsti koja se posljednjih 10-tak godina, širi vrlo brzo i nekontrolirano u Republici Hrvatskoj (Flegar i Novak, 2006), osobito u usjevima kukuruza, ovim radom nastojali smo istražiti utjecaj ekstrakta mračnjaka na klijanje i nicanje sjemena kukuruza i uljane repice. Osim mračnjaka u pokus smo uključili i drugu korovnu pridošlicu, vrstu Datura stramonium (kužnjak). Rezultati rada, kao i cjelovit prikaz pojma alelopatije te mogućnosti koje pruža biti će prikazani u izlaganju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA