Pregled bibliografske jedinice broj: 321879
Kulturalni ekofeminizam : sociološka analiza simboličkih i spiritualnih veza žene i prirode
Kulturalni ekofeminizam : sociološka analiza simboličkih i spiritualnih veza žene i prirode, 2005., magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 321879 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturalni ekofeminizam : sociološka analiza simboličkih i spiritualnih veza žene i prirode
(Cultural ecofeminism : sociological analysis of symbolical and spiritual connections between women and nature)
Autori
Geiger, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.07
Godina
2005
Stranica
237
Mentor
Galić, Branka
Ključne riječi
ekofeminizam; kulturalni ekofeminizam; patrijarhat; moć; žena; priroda; esencijalizam; eko-feministička teologija; spiritualnost; matrijarhat
(ecofeminism; cultural ecofeminism; patriarchy; power; woman; nature; essentialism; eco-feminist theology; spirituality; matriarchy)
Sažetak
Osnovni zadatak rada je kritički propitati elementarne koncepte ekofeminizma općenito te utvrditi dosege kulturalnog ekofeminizma i njegov doprinos sociologiji. Prvi se dio rada bavi utvrđivanjem društveno-povijesnog konteksta fuzioniranja ekologije i feminizma, odnosom ekofeminizma prema dubinskoj ekologiji i feminizmu te skiciranjem novih ekofeminističkih izazova i kretanja. Ekofeminizam je pojam koji pokriva niz različitih teorijskih pravaca i praksi koje povezuje zajednička ideja – povezanost između muške dominacije nad ženama i muške dominacije nad prirodom. Nakon analize elementarnih postavki ekofeminizma (kritika patrijarhata, dualizmi, moć), utvrđene su teorijske specifičnosti kulturalnog, liberalnog, socijalnog, socijalističkog i socijalističko-transformativnog ekofeminizma. Za razliku od tradicionalnog poimanja spiritualnosti kao dimenzije fokusirane na transcendenciju, koja zahtijeva asketsko okretanje od svijeta, ekofeministička spiritualnost je okrenuta imanenciji, afirmira i slavi tjelesnost, seksualnost, ženskost i prirodu. Feminističke su teologije tradicionalne monoteističke religije odredile kao seksističke, mizoginijske i androcentrične, a u kontekstu ekofeminizma razvijene su analize simboličkih i spiritualnih veza žene i prirode, koje se javljaju u teologiji, religiji i spiritualnosti Boginje. Ekofeministice nude alternativne varijante duhovnosti i nacrte drukčijih teologija, a poticaje za razvoj rodno i ekološki senzibiliziranog društva pronalaze u reformiranom judaizmu i kršćanstvu te u spiritualnostima utemeljenim na Zemlji. Analizom Geneza i ključnih dualizama (muškarac – žena, čistoća – ne-čistoća, duša – tijelo, sveto – ne-sveto, dobro – zlo, ljudi – priroda, transcendencija – imanencija) propitani su načini na koje je patrijarhalna religija simbolički devalvirala žene i prirodu, i skicirani su nacrti reformistički orijentiranih ekologinja za novo, iscijeljeno društvo. « ; Pokret Božica» ; u potpunosti odbacuje tradicionalne patrijarhalne religije i afirmira spiritualnost utemeljenu na Zemlji, a simbolizmom Boginje osporava patrijarhalne dualizme i slavi tijelo, krv, ženu, imanenciju, cikličnost, holizam... Ekofeministička spiritualnost je zatim komparirana s New Age-om te su istaknute opasnosti površne, tržišne eksploatacije duhovne ne-zapadne baštine. Skicirana je i kritika spiritualnosti iz perspektive ostalih feminističkih struja. Centralna naracija ekofeminističke spiritualnosti jest mit o matrijarhatu čiju egzistenciju određene kulturalne ekofeministice brane selektivnim i filtriranim arheološkim i povijesnim podacima. Štovateljice Boginje nastojale su kroz direktnu političku akciju prevrednovati i emancipirati žene i prirodu. Usprkos evidentnim ograničenjima (esencijalizam, ideologiziranje...), ekofeminizam nudi vrijedne poticaje sociologiji – naročito za sociologiju religije, koja u svojim istraživanjima još nije inkorporirala rodnu dimenziju, te za socijalnu ekologiju, tako što je potiče na ponovno otkrivanje tradicionalnih pučkih znanja i taktika održivosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb