Naslov
Starenje i neformalna skrb o starim osobama u Hrvatskoj
(Ageing and non-formal care for elderly persons in Croatia)

Autori
Podgorelec, Sonja ; Klempić, Sanja

Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 23 (2007), 1-2; 111-134

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
starenje; stari ljudi; obitelj; međugeneracijska potpora; neformalna skrb
(ageing; elderly people; family; intergenerational support; non-formal-care)

Sažetak
Starenje i depopulacija temeljni su demografski procesi razvoja stanovništva Hrvatske. U ukupnom stanovništvu 2001. godine dobna skupina 65 i stariji činila je 15, 7% ukupnog stanovništva. Dobna struktura stanovništva jedna je od bitnih odrednica kvalitete života pojedinaca, posebice unutar obitelji. Cilj ovoga rada je analizom demografskih pokazatelja (biološki sastav, koeficijent feminiteta, indeks starenja, koeficijent starosti, prosječna starost, koeficijenti dobne ovisnosti, bračno stanje) i kratkim pregledom migracijske povijesti druge polovine 20. stoljeća procijeniti kvalitetu neformalne skrbi za stare u odnosu na potencijalne pružatelje skrbi. Starenjem ukupnog stanovništva Hrvatske, sve manjeg broja djece u obitelji i odvojenim stanovanjem odrasle djece i njihovih ostarjelih roditelja smanjuje se krug glavnih pružatelja skrbi starijima. Sa smanjenjem broja članova i sve češćim oblicima nepotpunih obitelji te zaposlenošću žena, koje su tradicionalno najvažniji pružatelji svih oblika neformalne skrbi, javlja se problem nedostatka skrbi starijim članovima unutar obitelji. Usprkos promjenama u načinu života, obitelj je i dalje osnovni izvor emocionalne, informativne i praktične podrške starim ljudima. Prijateljska pomoć i podrška starima podjednaka je u gradu i na selu, dok je dobrosusjedsku pomoć nešto veća u izvangradskim područjima (primjerice u Istri i na otocima). Ipak, istraživanja potvrđuju da se socijalna mreža potpore i pomoći među seoskim stanovništvom promijenila od devedesetih godina prošlog stoljeća. Prijateljska i dobrosusjedska podrška mogu u određenoj mjeri nadomjestiti nedostatak skrbi djece, ali slabija mreža domova za starije i nemoćne u izvangradskim prostorima, a time i slabije organizirana vaninstitucionalna pomoć, zahtijevaju bolju organizacija formalne brige o starim ljudima, i to posebice u slabije naseljenim i manje razvijenim područjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA