Pregled bibliografske jedinice broj: 3206
Nalazi starčevačke kulture u Osijeku kao prilog daljem upoznavanju najstarijeg naseljavanja istočne Slavonije
Nalazi starčevačke kulture u Osijeku kao prilog daljem upoznavanju najstarijeg naseljavanja istočne Slavonije // Osječki zbornik, 22/23 (1997), 7 - 19 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 3206 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nalazi starčevačke kulture u Osijeku kao prilog daljem upoznavanju najstarijeg naseljavanja istočne Slavonije
(Starčevo culture findings in Osijek as the contribution to the further knowledge the oldest settling Eastern Slavonia)
Autori
Minichreiter, Kornelija
Izvornik
Osječki zbornik (0473-4882) 22/23
(1997);
7 - 19
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
starčevačka kultura; neolitik; najstarije naseljavanje istočne Slavonije
(Starčevo Culture; Neolithic; oldest settling of eastern Slavonia)
Sažetak
Tijekom 1994.g. u zapadnom dijelu Osijeka - Retfali organizirana su arheološka sondiranja pod vodstvom J. Šimić koja je otkrila ostatke prapovijesnih i antičkog naselja a u najdonjem sloju ulomke starčevačke keramike što ukazuje na početak naseljavanja današnjeg područja Osijeka već u vrijeme ranog neolitika (oko 5.000. prije Krista). Naselje starčevačke kulture u Retfali bilo je izgrađeno na blago ovalnom uzvišenju desne obale Drave. Njegov oblik i veličinu za sada ne možemo utvrditi, no sigurno su stanovali u zemunicama koje su obilježjem svih faza razvitka ove kulture u Hrvatskoj. Ulomci pronađenih posuda ukrašeni kaneliranim barbotinom daju vremenski okvir naselju unutar klasičnih (razvijenih) faza starčevačke kulture (od linear B do spiraloid B stupnja). Naselje u Retfali najzapadnije je od 3 u nizu starčevačkih naselja na desnoj obali Drave (Osijek, Sarvaš, Aljmaš), koja se nadovezuju na daljnjih 7 (dva u Erdutu, tri u Vukovaru, jedno u Vučedolu i jedno u Bapskoj) na desnoj obali Dunava. U istočnoj Slavoniji za sada poznajemo 15 naselja dok je u sjevernoj Hrvatskoj evidentirano 60. Statistički podaci pokazuju da je u prosjeku 1 lokalitet u Vojvodini otkriven na 860 km2, u Srbiji, a 805 km2, a u sjevernoj Hrvatskoj na 208 km2, što ukazuje da su osobito južnopanonski prostori između Dunava, Save i Drave bili najgušće naseljeni tijekom ranog neolitika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA