Naslov
Rekonstrukcija Central Business District (CBD) – primjer Cvjetnog trga u Zagrebu
(Reconstruction of Central Business District (CBD) – example of Cvjetni trg in Zagreb)

Autori
Svirčić Gotovac, Anđelina ; Zlatar, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Održivi prostorni razvoj gradova / Dr. Nenad Spasić - Beograd : Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, 2007, 25-43

ISBN
978-86-80329-52-9

Skup
Održivi prostorni razvoj gradova

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 25.01.2008. - 26.01.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Cvjetni trg; javni prostor; gentrifikacija; akteri; Zagreb; Hrvatska
(Cvjetni trg; public space; gentrification; agents; Zagreb; Croatia)

Sažetak
Slučaj planirane gradnje na Cvjetnom trgu u Zagrebu zanimljiv je na više načina, a analizom sadržaja triju dnevnih novina (Jutarnji list, Večernji list i Vjesnik) istražilo se sve aktere uključene u taj projekt (direktno ili indirektno), te kroz određeni vremenski period (protekla 2007. godine). Korištena je osnovna podjela na četiri tipa aktera: stručnjaci za prostor ; politički akteri ; ekonomski akteri i stanovnici/korisnici/građani (Bassand, 2001. ; Vujović, 2006.). Ukratko, slučaj Cvjetnog trga može se objasniti planiranim projektom koji se predstavio javnosti krajem 2006. godine nakon kojeg je započela iznimno burna rasprava svih uključenih strana, a nastavljena je i sljedećih mjeseci. Reakcije i raspravu u javnosti izazvao je projektni plan gradnje i rušenja na mjestu dosadašnjeg kina Zagreb i njemu susjedne kuće (inače rodne kuće pjesnika V. Vidrića). Umjesto njih bi niknule moderne i novoizgrađene poslovno-stambene zgrade sa podzemnim garažama čijom bi se gradnjom izmijenio dosadašnji izgled ovog trga. Rušenje tih dviju ustanova izazvalo je otpor dijela građana koji je naročito pojačan uključivanjem velikog broja arhitekata, urbanista i drugih znanstvenika (stručnjaka za prostor), civilnih udruga (Pravo na grad i Zelena akcija i dr.) ali i značajnih pojedinaca u jedan organizirani prosvjed. U javnosti (stanovnici/korisnici/građani) je, samim predstavljanjem tog projekta od strane njegovog inicijatora i novog vlasnika kina Zagreba T. Horvatinčića i njegove poslovne grupacije (ekonomski akteri), uz jaku podršku gradonačelnika M. Bandića (politički akteri), stvoren val prosvjeda. Prosvjed je naročito aktualiziran saznanjem o nepoštivanju GUP-a od strane ekonomskih aktera. Stoga se u sljedećim tjednima odvijala prava građanska akcija i inicijativa kojom se tako zamišljen projekt pokušavalo spriječiti ili barem ograničiti u okvir povijesno-urbanističkih zahtjeva. Na kraju je projekt, zahvaljujući stvorenim reakcijama, doživio neke preinake a započeti poslovi gradnje su zaustavljeni. Njegov se nastavak u budućnosti ipak očekuje ali u jednom drugačijem i primjerenijem obliku u kojem bi se povijesno i moderno uspješno objedinilo u postojeći koncept centra grada. U daljnjem će se tekstu iznijeti neki važniji rezultati istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA