Pregled bibliografske jedinice broj: 319952
Palagruža - Diomedov otok zagonetne geološke prošlosti
Palagruža - Diomedov otok zagonetne geološke prošlosti // Vijesti Hrvatskoga geološkog društva, 44 (2007), 2; 24-27 (podatak o recenziji nije dostupan, popularni, ostalo)
CROSBI ID: 319952 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Palagruža - Diomedov otok zagonetne geološke prošlosti
Autori
Korbar, Tvrtko
Izvornik
Vijesti Hrvatskoga geološkog društva (1330-1357) 44
(2007), 2;
24-27
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, popularni, ostalo
Ključne riječi
Jadran; Hrvatska; palagruški arhipelag; geologija
Sažetak
Nedavno su hrvatski arheolozi objavili nove dokaze o tome kako su drevni sljedbenici Diomedova kulta vjerojatnije imali svetište na hrvatskome otoku Palagruži, nego na susjednim talijanskim Tremitima, kako se to prije smatralo. To otkriće zasigurno je zaslužno za nastavak arheoloških istraživanja u okviru kojih sam boravio na tom najudaljenijem i najjužnijem hrvatskom otočju. Velika Palagruža izgrađena je u najvećoj mjeri od dolomita, dolomita s nodulama rožnjaka i dolomitnih breča, a starost i geneza tih naslaga ujedno su i najveća nepoznanica. Na otoku nalazimo i nekoliko izoliranih izdanaka klastita i vapnenaca udruženih s gipsom, koje većina autora veže uz dijapirizam. Te naslage su pripisane donjem trijasu, a mogu se povezati i s objavljenim kartama dijapirskih prodora, napravljenim na temelju interpretacije seizmičkih podataka. Prema objavljenim podatcima to su najstarije dosad poznate površinske stijene na čitavom obalnom području Jadrana. Nešto zaravnjeniji dio otoka, Salamandrija, prekriven je mlađim bioakumuliranim vapnencima. Te naslage neki autori pripisuju kredi, a drugi miocenu. Posvuda duž otočnih strmih litica nalazimo siparišne breče i odvaljene blokove. Takva geomorfologija, zajedno sa "svježim" strijama i seizmičkom aktivnošću, koja je najintenzivnija upravo u okolici Palagruže, svjedoči o recentnoj tektonskoj aktivnosti. Susjedna Mala Palagruža izrazito je strmih litica, a također je pretežito izgrađena od dolomita s rožnjacima. Najjužnija kopnena točka Hrvatske, ako se tako može nazvati hrid Galijula, dužine je nekoliko desetaka i širine 20-ak metara. Izgrađena je od dolomita te izoliranih neogenskih sedimenata. Na svim otocima palagruškog arhipelaga nalazi se najmlađa sedimentna tvorevina - mikrostromatolitni pelagozit, koja je dobila ime upravo prema Palagruži (Pelagosa).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
181-1191152-2697 - Stratigrafija naslaga krede u okviru geodinamike jadranskog područja Hrvatske (Korbar, Tvrtko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski geološki institut
Profili:
Tvrtko Korbar
(autor)