Naslov
Primjeri jednostavnog liturgijskog višeglasja iz Hrvatske u europskom kontekstu
(Examples of the Simple Liturgical Polyphony from Croatia in European Context)

Autori
Breko Kustura, Hana

Izvornik
Arti musices : hrvatski muzikološki zbornik (0587-5455) 39/1 (2008), 1; 3-33

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
jednostavno višeglasje ; Zadarski tropirani Sanctus (13.st.) ; hvarski napjevi Benedicamus domino (15./16.st.) ; Tota pulchra es iz kantuala fra Frane Divnića (Zadar) ; dvoglasni Requiem iz Cresa (18.st)
(Simple Polyphony ; Troped Sanctus from Zadar (13th Cent.) ; Benedicamus domino chants from Hvar (15th/16th Cent.) ; Tota pulchra es from Manuscript by Friar Frane Divnic in Zadar (17th Cent.) ; Two-Part Requiem from Cres (18th Cent.))

Sažetak
Korpus dvoglasnih napjeva jednostavnog viseglasja iz hrvatskih regija obuhvaca relativno veliku skupinu od oko stotinu napjeva, od cega najveci dio pripada ciklusima dvoglasnih misa ciju kontinuiranu prisutnost pratimo u glazbeno- liturgijskim knjigama obalnog podrucja sve do kraja 18.-19. st. Ovaj je rad nastao kao nastavak istrazivanja i preliminarnog inventara izvora sto ga je 1993. objavio Rudolf Flotzinger, a cilj mu je predstaviti konkretne notne primjere odabranih napjeva u svjetlu novih komparativnih spoznaja. Nakon uvida u historiografiju pojma tzv. jednostavnog viseglasja, autorica posebnu paznju posvecuje novoj analizi dvaju najstarijih primjera iz Hrvatske: zadarskom Sanctusu iz 13. stoljeca u svjetlu nove sondaze njegova tropa, te skupini od pet napjeva Benedicamus domino iz dominikanskog samostana u Starom Gradu (otok Hvar) nalazeci konkretne argumente za smjestanje ovih napjeva u kontekst srodnih talijanskih izvora polifonie semplice. Primjeri misnih stavaka iz samostana benediktinki u Cresu, te napjevi iz kantuala franjeva ckog samostanu u Zadru (Divnic) iz 17. stoljeca potvrduju tezu da je ociti razlog tako dugog trajanja srednjovjekovnog nacina gradnje dvoglasnog stavka upravo u socioloskom konktestu kojemu ovi napjevi pripadaju. Naime, monasticke zajednice franjevaca, dominikanaca i benediktinaca namjerno su njegovale i stvarale nove napjeve vjerne starom srednjovjekovnom nacinu gradnje stavka, prilagodujuci time repertoar napjeva lokalnim potrebama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA