Naslov
Ladanjsko-fortifikacijsko graditeljstvo splitsko-trogirskog područja na prijelazu XV. u XVI. stoljeće
(The Rustic-Fortification Architecture of Split-Trogir Region at the End of 15th and During 16th Century)

Autori
Pivac, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.04

Godina
2002

Stranica
199

Mentor
Fisković, Igor

Ključne riječi
Split; Trogir; Kaštela; fortifikacije; 15. i 16. stoljeće
(Split; Trogir; Kaštela; fortification; 15th and 16th century)

Sažetak
Ovaj magistarski rad predstavlja preglednu sintezu ladanjsko-fortifikacijskog graditeljstva, većim dijelom nastalog na kraju XV. i tijekom XVI. stoljeća na izvangradskom prostoru između Splita na istoku i Trogira na zapadu. Istraživanje se temeljilo na proučavanju i analiziranju građevina na terenu, pretraživanju arhitektonske i katastarske dokumentacije i nacrta, te uspoređivanju literature i povijesnih izvora. Opisujući začetke formiranja, gradnje, egzistiranja i preinačavanja sklopova ladanjsko-fortifikacijske arhitekture koji se preslojavaju u spomenutom prostoru stječe se uvid u fenomen arhitektonske morfologije Kaštela. Naziv kaštel (kašteli) odnosi se na utvrđene građevine posjednika s ili bez utvrđenog težačkog naselja koje, na izvangradskom prostoru, podižu splitski i trogirski plemići, crkveni velikodostojnici, pa čak i sami težaci. U radu se kronološkom, morfološkom i stilskom sistematizacijom, navodi i dokazuje da splitsko-trogirski kašteli imaju mnogo toga zajedničkog: položaj, mjesto na kojem su podignuti (hridinasta morska obala), vrjeme kada su izgrađeni (od 1476. do oko 1600. godine), razlog zbog kojega su podignuti (održanje kontinuiteta agrarne proizvodnje, potreba za ladanjskim užicima, turska opasnost, ali i interes Venecije koja ih odobrava), isti majstori, domaći ih grade, ali je nedvojben i doprinos vlasnika-naručitelja u njihovom oblikovanju, stil (uglavnom renesansni), ujednačena prostorna koncepcija kaštela (kuća ili kula posjednika) i prostora utvrđene naseobine pred njim, prema kopnu ili na kopnu, gdje nastaje ograđeno težačko selo. Ukazujući na jedinstvenost kaštelanskih ladanjsko-fortifikacijskih sklopova, koji objedinjuju obrambeni oblik, gospodarsku funkciju i ladanjsku namjenu, propituju se i moguća ishodišta njihovog arhitektonskog oblikovanja, unutar ladanjskog, odnosno fortifikacijskog graditeljstva u užem, nacionalnom, ili širem, internacionalnom kontekstu. Analizirajući ladanjsko-fortifikacijske objekte, koji se danas teško pronalaze i dešifriraju u nabujalom tkivu naselja, zaključuje se da oni pružaju vjerno svjedočanstvo jednog arhitektonskog tipa prilagođenog mjestu i vremenu nastanka, koji se, odolijevajući promjenama i zubu vremena, prilagođavao i održao u rasponu od jedva uočljivih tragova do dobro očuvanih i restauriranih objekata, te predstavlja, iako ne osobitim estetskim dosegom i kvalitetom, ipak specifično graditeljsko nasljeđe koje je najbolje definirati kao ladanjsko-fortifikacijsko.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA