ࡱ> `nbjbjss >4+d d d L8@<|Llhԓԓ"є[`$Ԅh<-wєєww&w,w}`Lhȓ ^45(cZs <0l#d>hhp'lwwwwwww]jwwwlwwwwgvv Frajman-Jakai Anita Nater Nataaa Pekanov Dubravka Mogunosti financiranja razvitka lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova Europske unije Sa~etak U svijetlu skorog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, trenuta na teritorijalna podjela Republike Hrvatske na opine, gradove i ~upanije predstavlja prepreku za koriatenje sredstava pretpristupnih fondova Europske unije. Daljnji problemi proizlaze iz odsutnosti adekvatne regionalne politike, konzistentne strategije razvoja te nepovezanosti resornih institucionalnih tijela. Jedinice lokalne i regionalne samouprave suo ene su s pomanjkanjem sredstava za financiranje kapitalnih i infrastrukturnih projekata. Kako je veina sredstava pretpristupnih fondova Europske unije bespovratna, otvara se mogunost jedinicama lokalne i regionalne samouprave da apliciraju za ta sredstva te na taj na in realiziraju vee kapitalne i infrastrukturne projekte. Ukoliko Republika Hrvatska ne iskoristi u dovoljnoj mjeri raspolo~iva sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije, postoji mogunost problema vraanja veeg iznosa sredstava od onih primljenih putem fondova. Klju ne rije i: regionalni razvoj, lokalna i regionalna samouprava, financiranje neujedna enog razvoja, pretpristupni fondovi 1. Uvod Nastankom jedinstvene integracije i nadnacionalne dr~ave Europske unije, postavio se problem neujedna enog razvoja pojedinih regija svih njezinih zemalja lanica. Postojanje  regionalnog problema izazvao je nu~du ulaganja Europske Unije u kriti ne to ke te, samim time, kreaciju razli itih oblika pomoi tim podru jima. Predzadnjim i zadnjim proairenjem Europske unije jaz izmeu najnerazvijenijih i razvijenijih prikazao je danaanje  stanje Europske unije. Naime, pristupanje lanica iji je BDP per capita ispod prosjeka Europske unije izazvalo je podjelu unutar same Unije na dvije pokreta ke snage ili, kako smo ih nazvali,  dva motora . Hoe li sredstva Europske unije namijenjena regionalnom razvoju i njihova alokacija kroz razne oblike pomoi doprinijeti ujedna enijem razvoju, vrijeme e pokazati. Neosporiva je injenica kako su zemlje nakon ulaska u Europsku uniju i koriatenjem sustava pomoi potaknule svoj razvoj i oja ale lokalne gospodarske kapacitete i infrastrukturu, ali isto tako, ti pokazatelji su joa daleko od pokazatelja napretka najrazvijenijih zemalja Unije. Postavljanje strateakog cilja Europske unije do 2010. godine namee nu~nost daljnjih ulaganja Unije u regionalni razvoj. Postizanjem statusa zemlje kandidatkinje 2004. godine, Hrvatskoj su se otvorila vrata brojnih oblika pomoi od strane Europske unije. Ti su programi prvenstveno namijenjeni olakaanju procesa pristupanja, a kroz to, poticanje opeg razvoja Hrvatske. Nepostojanost konzistentne regionalne politike Hrvatske, prisutan zabrinjavajui  regionalni problem i dugoro no zanemarivanje ovog problema, izazvali su niz problema unutar same zemlje. Kako sredstva Fonda za regionalni razvoj i financijski kapaciteti jedinica lokalne i regionalne samouprave nisu dostatna za rjeaavanje ovih problema i kako mjere dr~ave sporo utje u na promjene, tako su se programi pomoi, tzv. pretpristupni programi pokazali dobrom rukom pomoi. Glavni cilj ovog rada sastojao se u istra~ivanju svih instrumenata pomoi Europske unije namijenjenih regionalnom razvoju, kako samih zemalja lanica, tako i zemalja kandidatkinja. S obzirom na to da Hrvatska ima status zemlje kandidatkinje, upoznali smo se s oblicima pomoi (plasiranih kroz pretpristupne programe) namijenjene upravo njoj. 2. Problemi financiranja razvitka lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj 2.1. Zakonska osnova za financiranje razvitka lokalne i regionalne samouprave Dana 19. rujna 1997. godine Republika Hrvatska postala je potpisnica Europske povelje o lokalnoj samoupravi.  Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogunost lokalnih jedinica da, u okvirima utvrenim zakonom, ureuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pu anstva, bitnim dijelom javnih poslova.  Usvajanjem Povelje i stvaranjem zakonskog okvira stvoren je jedan od bitnih preduvjeta za razvoj lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Zakonski okvir koji regulira pitanje lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj uklju uje slijedee zakone: Zakon o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, Zakon o izboru lanova predstavni kih tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, Zakon o podru jima ~upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj, Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, Zakon o Gradu Zagrebu, Zakon o potvrivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakon o potvrivanju Europske okvirne konvencije o prekograni noj suradnji izmeu teritorijalnih jedinica ili vlasti. Zakon koji se prvenstveno odnosi na na in financiranja lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj je Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. Prema Zakonu, jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu ostvarivati prihode iz tri razli ita izvora sredstava: iz vlastitih izvora, od zajedni kih poreza i na temelju dotacija iz dr~avnoga i ~upanijskoga prora una. Jedinice lokalne i regionalne samouprave, osim ovih izvora sredstava, mogu koristiti i ona tua, odnosno zadu~ivanje, a ato takoer Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave predvia. Vlastiti izvori sredstava ~upanije uklju uju prihode od vlastite imovine, ~upanijske poreze (porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre) te nov ane kazne. S druge strane, vlastiti izvori sredstava gradova i opina su prihodi od vlastite imovine, opinski i gradski porezi, nov ane kazne, upravne i boraviane pristojbe, komunalne i druge naknade, a mo~e se uvesti i niz drugih poreza kao ato su porezi na potroanju, na kue za odmor ili prirez porezu na dohodak. Ipak, najvei dio prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave ine zajedni ki porezi, tj. oni koji se dijele izmeu dr~ave, ~upanija, gradova i opina. Prema Zakonu iz 2002. godine, ovi zajedni ki porezi uklju ivali su porez na dohodak, porez na dobit i porez na promet nekretninama. Izmjene Zakona donijele su neke promjene. 2001. godine doalo je do decentralizacije poslova dr~avne uprave (osnovno i srednje akolstvo, socijalna skrb, zdravstvo) te se poveao udio jedinica lokalne i regionalne samouprave u raspodjeli poreza na dohodak ime bi se financirao dio tih poslova. Promjene koje su stupile na snagu 1. sije nja 2007. godine promijenile su broj zajedni kih poreza i na in njihove raspodjele. Porez na dobit postao je isklju ivi prihod dr~ave. Na in raspodjele zajedni kih poreza prije i poslije uvoenja ovih izmjena prikazane su u slijedeoj tablici. Tablica 1.: Raspodjela zajedni kih poreza izmeu jedinica lokalne i regionalne samouprave te dr~ave Zajedni ki porezi}upanijeOpine /gradoviDr~avaPozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funkcijePrije zadnje izmjeneod 1.01.2007.Prije zadnje izmjeneod 1.01.2007.Prije zadnje izmjeneod 1.01.2007.Prije zadnje izmjeneod 1.01.2007.Porez na dohodak10%15%34%52%25,6%12% 21%21%Porez na dobit 10%0%20%0%70%100%--Porez na promet nekretninama--60%60%40%40%--Izvor: Autori prilagodili prema: Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, NN broj 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, Zagreb  Zajedni ki prihodi dr~ave, opine i grada su i prihodi od ugovorenih godianjih naknada za koncesije, prema Zakonu o koncesijama ( Narodne novine , br. 89/92.), i to: za crpljenje mineralnih i termalnih voda za zahvaanje voda za javnu vodoopskrbu.  Kako prihodi koji se ostvaruju iz navedenih izvora nisu u velikom broju slu ajeva dovoljni za realizaciju kapitalnih projekata, jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske zadu~ivati. Namjena tuih (vanjskih) izvora sredstava (zadu~ivanja) mo~e biti samo za kapitalne projekte. Zadu~ivanje jedinica lokalne i regionalne samouprave mo~e biti u obliku kredita ili one mogu izdati vrijednosne papire, takozvane municipalne obveznice. Svojevrsno ograni enje kod koriatenja vanjskih izvora sredstava predstavlja injenica da godianji obrok kredita ne smije iznositi viae od 20% prihoda koje je jedinica lokalne ili regionalne samouprave ostvarila u prethodnoj godini. Dodatno, zadu~enje svih jedinica lokalne i regionalne samouprave ne smije iznositi viae od 2% svih prihoda svih jedinica samouprave ostvarenih u prethodnoj godini. Upravo se u tome moguem jazu izmeu potreba jedinica samouprave i raspolo~ivih sredstava nalazi potreba iskoriatenja sredstava koja nude pretpristupni fondovi Europske unije. Nadalje, javno privatno partnerstvo takoer je jedan od na ina financiranja kojim jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu doi do sredstava za realizaciju kapitalnih projekata. Slika 1.: Struktura ukupnih prihoda i primitaka jedinica lokalne i regionalne samouprave  Izvor:  Vodi  kroz hrvatski sustav lokalne i regionalne samouprave , dostupno na: http://www.undp.hr/upload/file/104/52113/FILENAME/vodic_veliki_un_lokalna_vlast.pdf Posebna se pozornost pridaje financiranju lokalne i regionalne samouprave u nedovoljno razvijenim podru jima Republike Hrvatske. Iako Republika Hrvatska joa uvijek nema odgovarajui zakon o regionalnom razvoju, postoje izdvojeni zakoni koji reguliraju razvoj podru ja s  regionalnim problemom . 2.2. Poseban osvrt na financiranje razvitka lokalne i regionalne samouprave u nedovoljno razvijenim podru jima Izmjenom Zakona o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, poveao se udio jedinica lokalne i regionalne samouprave u raspodjeli zajedni kog poreza na dohodak, ali se isto tako smanjio njihov udio u raspodjeli poreza na dobit koji je postao isklju ivi prihod dr~avnog prora una. lanak 9., stavak 5. Europske povelje o lokalnoj samoupravi glasi:  Zaatita financijski slabijih lokalnih jedinica tra~i prihvaanje odgovarajuih postupaka ili mjera financijskog ujedna avanja u cilju ispravljanja u inaka nejednake diobe moguih izvora financiranja, odnosno financijskog optereenja ato ga moraju podnositi. Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave u skladu s tim na elom posebno tretira podru ja posebne dr~avne skrbi, brdsko-planinska podru ja te otoke. Prema izmjenama Zakona koji je stupio na snagu 1. sije nja 2007. godine, udio podru ja posebne dr~avne skrbi i brdsko-planinskih podru ja u porezu na dohodak iznosi za opinu/grad 90%, a za ~upaniju 10%. S druge strane, udio u porezu na dohodak otoka iznosi za grad/opinu 52%, za ~upaniju 15%, a udio za zajedni ko financiranje kapitalnih projekata 21%. U skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, a prema Zakonu o financiranju jedinica podru ne (regionalne) samouprave, ukoliko opina ili grad ostvari prihode po stanovniku ispod prosjeka za ~upaniju, ~upanija e mu nadoknaditi razliku ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% prosjeka prihoda ~upanije po stanovniku. Isto tako, ukoliko ~upanija ostvari prihod po stanovniku ispod prosjeka za Republiku, dotacija Republike iznosi razliku ostvarenog prihoda po stanovniku i 75% prihoda po stanovniku Republike. Kako bi se pomogao ujedna eniji razvoj podru ja u Republici Hrvatskoj, 2001. godine osnovan je Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Njegova djelatnost usmjerena je na poticanje razvoja: podru ja pogoena posljedicama rata, podru ja koja su slabo naseljena, podru ja posebne dr~avne skrbi, otoka, brdsko-planinska podru ja, grani nih i pograni nih podru ja, podru ja sa strukturnim problemima, podru ja koja ostvaruju bruto domai proizvod koji je ni~i od 65% prosje nog bruto domaeg proizvoda u Republici Hrvatskoj i drugih podru ja sukladno Programu. Dakle, Fond podupire razvoj onih podru ja koja su i prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave tretirana kao podru ja sa svojevrsnim  regionalnim problemom . Na in koriatenja sredstava Fonda reguliran je Pravilnikom o koriatenju sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Sredstva su prvenstveno namijenjena financiranju infrastrukturnih projekata. Jedinice lokalne i regionalne samouprave iz sredstava prikupljenih putem poreznih prihoda i onih iz vlastitih izvora u najveem dijelu financiraju tekue potrebe. Financiranje infrastrukturnih i kapitalnih projekata zahtijeva od jedinica lokalne i regionalne samouprave zadu~ivanje (uklju ujui municipalne obveznice), javno privatno partnerstvo ili financiranje putem dotacija iz dr~avnoga prora una. Sredstva koje dodjeljuje Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske u veini slu ajeva predstavljaju povratna sredstva, tj. kredite na koje se primjenjuje eskontna stopa Hrvatske narodne banke. Korisnici kredita Fonda su prvenstveno jedinice lokalne i regionalne samouprave. 3. Praksa Europske unije u financiranju razvitka lokalne i regionalne samouprave  Regionalna politika utemeljena na solidarnosti i u slu~bi graana  Uz socijalnu politiku, politiku zapoaljavanja i financiranje zajedni kih politika, regionalna politika predstavlja jednu od politika solidarnosti Europske unije. Regionalna politika jedna je od najstarijih zajedni kih politika lanica. Ve 1958. godine osnovana su dva fonda: Europski socijalni fond (ESF) i Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EAGGF). Nakon prvog vala proairenja, osnovan je 1975. godine Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), iji je glavni cilj bio preraspodjela prora unskih sredstava u najsiromaanije regije. Preko regionalne politike jedan se dio doprinosa dr~ava lanica prora unu Unije prenosi u regije u nepovoljnom polo~aju i druatvene kategorije u nepovoljnom polo~aju. Tijekom razdoblja od 2000. godine do 2006. godine ti su transferi predstavljali treinu prora una Unije, ato bi broj ano zna ilo 213 milijardi eura. Taj se zna ajan iznos novca uglavnom koristio za pomo regijama koje zaostaju u svom razvoju kako bi dostigle ostatak Unije. Cilj regionalne politike Europske unije usmjeren je na harmonizaciju, ujedna en i odr~ivi razvoj te ja anje gospodarske i socijalne kohezije. Politika gospodarskog i socijalnog povezivanja jedna je od va~nijih politika Europske unije. Osmialjena je za smanjenje gospodarskih i socijalnih razlika izmeu dr~ava lanica Europske unije s ciljem poticanja regionalnog razvoja te smanjenja postojeih razlika u stupnju razvoja izmeu njezinih regija. Uz regionalnu politiku, esto se spominje pojam kohezijske politike. Rije  je o politikama iji je osnovni cilj solidarnost i smanjivanje razlika koje su oduvijek postojale, a produbljuju se nakon ulaska u integracijski proces  Europsku uniju. Upravo je regionalna politika Europske unije najva~niji instrument za postizanje tzv. kohezije, kroz niz prilagodbi u sljedeim segmentima: razvoju infrastrukture, smanjivanju nezaposlenosti, poticanju industrije i svih oblika djelatnosti i u kona nici, odr~ivom razvoju. Kohezijska politika zapo ela je razvojem projekta uspostave jedinstvenog europskog tr~iata i utvrena je u Jedinstvenom europskom aktu iz 1986. godine. Temeljem Ugovora iz Maastrichta osnovan je Kohezijski fond za podraku u podru ju politike zaatite okoliaa i prometa u najmanje razvijenim regijama Europske unije. Stvaranje jedinstvenog tr~iata pokrenulo je proces uvjetovanih prilagodbi tr~iata dr~ava Europske unije s velikim utjecajem na druatveno blagostanje njezinih graana. Upravo ovaj problem nu~no je rjeaavati zajedni kim naporima unutar Unije. Kako globalizacijski procesi diktiraju gospodarsko povezivanje i ja anje konkurentske sposobnosti, tako su nu~ne zahtjevne prilagodbe u regijama. Stvaranje jedinstvenog tr~iata izazvalo je podjelu unutar same Europske unije. Naime, prisutna je tendencija koncentriranja razvoja u vrlo konkurentnim regijama uz sveuo ljiviji zaostatak razvoja periferija. Jedinice lokalne i regionalne samouprave nisu u mogunosti same financirati niz kapitalnih investicija, stoga se postavila nu~nost pomaganja tim podru jima. Problem se ne javlja isklju ivo kada se govori o gospodarskom zaostajanju odreenih regija, ve i u moguem negativnom politi kom scenariju. U kona nici, to bi zna ilo  krizu postojanosti Europske unije i sukobljavanje s dugoro nim ciljevima. Upravo u tu svrhu, postoji niz programa unutar same Unije, koji su kreirani kako bi sustavno pomagali razvoju odreenih regija. Regionalna politika Europske unije odnosi se na strukturne intervencije, budui da poteakoe u razvoju na razini regija utje u na ukupan gospodarski razvoj pojedinih dr~ava, a time posredno i Europske unije u cjelini. Temeljno na elo regionalne politike Europske unije je financijska solidarnost, koja se o ituje u usmjeravanju financijskih sredstava kroz etiri strukturna i jedan kohezijski fond. Razvijenost neke regije ispituje se temeljem dva pokazatelja: BDP-om per capita i stopom nezaposlenosti. Ti se podaci prikupljaju na razini administrativnih jedinica NUTS 1, 2, 3, na temelju statisti kih podataka koje sastavlja Eurostat. Nomenklaturu teritorijalnih statisti kih jedinica (NUTS) kreirala je Europska statisti ka agencija kako bi stvorila jedinstvenu i dosljednu strukturu teritorijalne podjele i utvrdila udovoljavanje programa kriterijima (Tablica 2.). Premda dr~ave koje joa nisu lanice Europske unije nisu obvezne uvoditi ovu vrstu klasifikacije, za pregovore o pridru~ivanju potrebno je imati neku vrstu regionalne klasifikacije. Tablica 2. Statisti ka kategorizacija teritorijalnih jedinica NUTS razineBroj stanovnika (najmanje)Broj stanovnika (najviae)NUTS 13.000.0007.000.000NUTS 2800.0003.000.000NUTS 3150.000800.000Izvor: Pecoti, J., et.al (2005) Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata: Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridru~ivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okolia. USAID CROATIA., str. 34. Dostupno na: http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf [06. lipnja 2007.] NUTS razine (Tablica 2.) mogu se dalje razraivati i na NUTS 4 i NUTS 5 razine koje uglavnom koriste u podru jima dr~avne potpore i nekim drugim mjerama Europske unije. NUTS 5 razine odgovaraju razini opine. Pristupanje novih zemalja utjecalo je na pad samog prosjeka BDP-a Europske unije, ato je rezultiralo novom reformom regionalne politike. Reforma se odnosi na razdoblje 2007. - 2013. godine. Razlozi toga proizlaze iz uo enih slabosti Unije: dugoro na strukturna i regionalna nezaposlenost, nizak stupanj zaposlenosti uz nedovoljno sudjelovanje ~ena i starijih ljudi na tr~iatu rada, nedovoljno razvijen sektor usluga. Nemogunost rjeaavanja problema neujedna enog gospodarskog razvoja i preljeva kapitala u ve ionako razvijena podru ja, izaziva nu~du uvoenja sustava pomoi. Solidarnost i kohezija klju ni su pojmovi regionalne politike Europske unije  stvaranje pogodnosti za graane i regije koje su gospodarski i socijalno u nepovoljnijem polo~aju u odnosu na prosjeke Europske unije, te postojanost pozitivnih pogodnosti u smanjivanju nastalog jaza. Nejednakosti mogu biti rezultat dugoro nih posljedica geografske nedostupnosti, udaljenosti odreenih krajeva, ali isto tako mogu biti posljedica socijalnih i gospodarskih promjena koje su se po ele dogaati po etkom 90-ih godina u zemljama Isto ne i Srednje Europe. Utjecaj ovih efekata o ituje se ponajprije u smanjenju ~ivotnog standarda stanovniatva odreenih regija, socijalnoj isklju enosti, slabijoj kvaliteti obrazovnog sustava, visokoj stopi nezaposlenosti i neadekvatnoj infrastrukturi. Upravo zbog navedenih problema proizaala su tri prioritetna cilja koji obuhvaaju 93.54% strukturnog financiranja: Cilj 1. namjenjen je regijama iji razvoj zaostaje i osigurava im osnovnu infrastrukturu koja im nedostaje ili poti e ulaganja u poslovno-gospodarske aktivnosti. Njihov BDP per capita ne prelazi 75% prosjeka Unije. Cilj 2. odnosi se na podru ja koja imaju strukturnih poteakoa (restrukturiranje industrijskog ili uslu~nog sektora, slabljenje urbanih zona, ...) i poti e ekonomsku i socijalnu preobrazbu u industrijskim, ruralnim, urbanim i ribarskim podru jima s visokim stopama nezaposlenosti, siromaatvom, niskom razinom zaposlenosti itd. Cilj 3. obuhvaa razvoj ljudskih resursa  osuvremenjivanje sustava obrazovanja i poticanje zaposlenosti. Na cilj 3. odlazi 12,3% ukupnih sredstava strukturnih fondova. Odnosi se na cijelu Europsku uniju, osim regija uklju enih u cilj 1. Tablica 3. Izdaci za razdoblje 2000. -2006. godine, Europsko vijee u Berlinu Financijski instrumentiu milijardama eura%Strukturni fondovi cilj  zaostale regije cilj  ekonomska i socijalna kohezija cilj  promicanje obrazovanja i zapoaljavanja195.00 135.90 22.50 24.05100% 69,7% 11,5% 12,3%Inicijative Zajednice - Interreg, Urban, Leader, Equal 10,44 5,4%Ribarstvo1,110,6%Inovativne aktivnosti1,000,5%Kohezijski fond18,00-Predpristupna pomo - Phare, ISPA, SAPARD45.00-Izvor: Pecoti, J., et.al (2005). Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata: Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridru~ivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okolia. USAID CROATIA., str. 19. Dostupno na: http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf [06. lipnja 2007.] Iz prilo~ene tablice uo ava se da se najvei dio izdataka (69,7%) odnosi na zaostale regije. U tim regijama razvoj zaostaje i potrebno je osigurati osnovnu infrastukturu koja im nedostaje ili poticati ulaganja u poslovno-gospodarske aktivnosti. Radi se uglavnom od oko pedesetak potpomognutih regija u kojima ~ivi 22% stanovnika Europske unije. Njihov BDP per capita ne prelazi 75% prosjeka Europske unije i sva ta podru ja imaju probleme poput: niske razine ulaganja, visoku stopu nezaposlenosti, nedostatak usluga za graane i gospodarske subjekte te loau osnovnu infrastrukturu. Iz ovog prikaza jasan je razlog zbog kojega Europska unija intervenira i izdvaja iz svog prora una velika sredstva. Iz Tablice 4. mo~e se uo iti raspodjela sredstava prema ciljevima u Njema koj, Italiji, `panjolskoj i Luksemburgu. Kako je prikazano, Luksemburg je zemlja koja najmanje koristi raspolo~iva sredstva, dok je `panjolska povukla najviae sredstava. Ukoliko usporedimo BDP per capita u ove dvije zemlje, bit e jasnije objasniti ovakvu razliku. Naime, BDP per capita u Luksemburgu je u 2004. godini iznosio ak 60.200$, dok je `panjolska zabilje~ila svoj BDP per capita u iznosu od 25.900$. Dakle, o ito je kako izuzetno razvijene zemlje ili regije ne koriste ova sredstva u tolikoj mjeri, budui da je njihov gospodarski razvoj izuzetno ekspanzivan. Tablica 4. Raspodjela sredstava strukturnih fondova prema ciljevima u razdoblju 2000-2006. godine  odabrane zemlje u mil. eura Zemlje lanice Cilj 1. Cilj 2. Cilj 3. UkupnoRaspodjela prema zemljama (%)Njema ka22.0353.7765.05730.86815,35Italija24.4242.7494.12931.30215,57Luksemburg04444880,04`panjolska42.0612.9042.36347.32823,54EU - 15150.10424.36726.553201.024100Izvor: Autor prilagodio podatke koriatene iz: Kersan-`kabi, I. (2005). Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalne politike Europske unije? Primjer Istre [online]. Dostupno na: http://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf [05. velja e 2007.]. Klju na institucija u provedbi regionalne politike je Europska komisija. Njezin je zadatak odobravanje programa, praenje njihove provedbe, sudjelovanje u izradi programskih dokumenata te nadzor nad provedbom i na inom koriatenja odobrenih sredstava. Europska komisija inicira i predla~e raspodjelu sredstava te u kona nici odobrava programe financiranja sastavljene u dr~avama lanicama. Svake tri godine Europska komisija donosi izvjeae o provedbi (eng. Cohesion Report), dok specijalizirane uprave upravljaju fondovima za financiranje provedbe regionalne politike. Tijelo koje donosi najva~nije odluke je Vijee Europske unije  Vijee ministara, koje nakon pristanka Europskog parlamenta i savjetovanja od strane Gospodarskog i socijalnog odbora te Odbora regija, utvruje ukupna sredstva za aestogodianje razdoblje, zadatke, ciljeve, na in rada fondova i sva pravila koja se na njih primjenjuju. Konkretno planiranje i izbor pojedinih projekata ne provodi se u Bruxellesu nego na nacionalnoj ili lokalnoj razini (pokrajine, opine). 4. Instrumenti Europske unije za provedbu regionalne politke Strukturni fondovi i kohezijski fond ine dio regionalne politike Europske unije, a cilj im je smanjiti jaz u razvoju izmeu bogatijih i siromaanijih regija te promicati gospodarsku, regionalnu i teritorijalnu koheziju. U tu svrhu, kreirani su razni instrumenti namijenjeni zemljama koje su ve lanice Europske unije, ali isto tako i posebni programi pretpristupne pomoi namijenjeni zemljama kandidatkinjama kako bi im se olakaao put pribli~avanja ovoj integraciji. 4.1. Instrumenti Europske unije za provedbu regionalne politike namijenjeni zemljama lanicama Zemljama lanicama Europske unije namijenjeni su strukturni fondovi, kohezijski fond, ali isto tako i niz inicijativa Zajednice poput INTERREG-a, URBAN-a i sli nih. Bitno je napomenuti kako pomo Unije ne zamjenjuje nacionalnu pomo, veu ju nadopunjuje i predstavlja svojevrsnu  ruku pomoi zemljama lanicama. 4.1.1. Strukturni fondovi Politika Europske unije za smanjenje regionalnih razlika temelji se na etiri strukturna fonda: Europski fond za regionalni razvoj (eng. The European Fund for Regional Development), Europski socijalni fond (eng. The European Social Fund), Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (eng. The European Agriculture Guidance and Guarantee Fund), Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (eng. The Financial Instrument for Fisheries Guidance). Strukturni fondovi financiraju viegodinje programe regionalnog razvoja koji nastaju suradnjom regija, dr~ava lanica i same Komisije  dakle ne financiraju se zasebni, tj. pojedina ni projekti. Kriterij rasporeivanja sredstava je prema podru jima s najveom potrebom za podupiranje razvoja. Ukupni prora un strukturnih fondova za prora unsko razdoblje 2007. - 2013. godine iznosi 307 milijardi eura, odnosno 35,7% ukupnog troaenja Europske unije. Od ukupnog iznosa, 79% odlazi na smanjivanje jaza izmeu bogatih i siromaanih regija, dok 17% odlazi na poveanje konkurencije siromaanih regija i na stvaranje lokalnih radnih mjesta. Preostalih 4% bilo bi usredoto eno na prekograni nu suradnju izmeu grani nih regija. Razne skupine korisnika strukturnih fondova mogu se sa~eti u slabije razvijena podru ja (1. i 2. cilj), podru ja s posebnim poteakoama (pograni na podru ja  Interreg IIIA; urbana podru ja koja propadaju  Urban II; ruralna podru ja  EAGGF-Odjel jamstva i Leader+; ribarska podru ja- FIFG), osjetljive skupine druatva (3.cilj i Equal) te lokalne i regionalne jedinice (transnacionalna i meuregionalna suradnja  Interreg III B i C). 4.1.2. Inicijative Zajednice Inicijative Zajednice obuhvaaju etiri posebna programa koji odnose 5,4% prora una strukturnih fondova, a svaku inicijativu financira samo po jedan fond. Inicijative zajednice su sljedee: INTERREG III predstavlja inicijativu koja promi e prekograni nu, transnacionalnu i meuregionalnu suradnju, tj. uspostavlja partnerstva preko granica kako bi se potaknuo uravnote~eni razvoj multi-regionalnih podru ja. Financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U skopu INTERREG III- a, postoje sljedee inicijative: INTERREG III A  pograni na suradnja, INTERREG III B  prostorno planiranje velikih podru ja, transnacionalna suradnja, INTERREG III C  regionalni i lokalni razvojni projekti, meuregionalna suradnja. URBAN II predstavlja inicijativu koja svoju podraku usmjerava na inovativne strategije za oporavak gradova i urbanih podru ja koja propadaju. Poput INTERREG-a, financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Leader+ je inicijativa koja nastoji potaknuti ruralnu zajednicu na nove lokalne strategije uva~avajui princip odr~ivog razvoja. Equal predstavlja inicijativu usmjerenu na druatvene skupine koje su u zakinutom polo~aju na tr~iatu rada zbog diskriminacije i nejednakosti (spol, rasa, nacionalna i vjerska pripadnost, tjelesni ili mentalni invaliditet, dob, ...). 4.1.3. Kohezijski fond Poznat kao fond solidarnosti, Kohezijski je fond osnovan 1993.godine kako bi osigurao pomo etirima najmanje naprednim zemljama lanicama u to vrijeme: Gr koj, Portugalu, Irskoj i `panjolskoj. Te su zemlje bilje~ile BDP per capita ni~i od 90% prosjeka Unije. Kohezijski fond je usmjeren na pru~anje pomoi zemljama, a ne nekoj regiji. Kohezijska politika Europske unije u razdoblju 2007. - 2013. godine ima tri cilja: konvergencija (78% ukupnog prora una), regionalna konkurentnost i zapoaljavanje (17%) te europska teritorijalna suradnja (4%). Primjer velikih projekata koji su djelomi no financirani iz kohezijskog fonda su sljedei: opskrba Atene pitkom vodom iz rijeke Evinos i pro iaavanje otpadnih voda u okolici Soluna; obilaznica oko Madrida u `panjolskoj i sli ni projekti. 4.2. Instrumenti Europske unije za provedbu regionalne politike namijenjeni zemljama kandidatkinjama Kako je ulazak novih lanica iz Srednje i Isto ne Europe doprinjeo stvaranju jaza u razvijenosti unutar same Europske unije, bilo je potrebno osmisliti programe pomou kojih e se razvoj u tim zemljama poduprijeti. U tu svhu, Europska unija je osigurala strukturnu pomo za zemlje koje joa nisu lanice Unije, ali su zemlje kandidatkinje. Pristupom u sustav pridru~ivanja, otvorila su se vrata brojnih financijskih instrumenata koje te zemlje mogu koristiti, tj. konkurirati na natje ajima za njih (tablica 5). Ovdje je, dakle, rije  o programima pretpristupne pomoi tzv. Pretpristupnim programima. Da bi zadovoljile minimalne kriterije upravljanja sredstvima pomoi Europske unije, korisnice pretpristupnih fondova moraju: definirati sistem za upravljanje fondovima, s unutarnjim proceduralnim pravilima o nabavci i plaanju i jasnim institucionalnim i osobnim odgovornostima, poativati princip razdvajanja ovlasti nad procesom nabavke i isplate, sustav upravljanja pomoi Europske unije opremiti kadrom koji posjeduje odgovarajuu izobrazbu i iskustvo na podru ju jezika, revizije i implementacije programa Unije. Raspolo~ivi pretpristupni programi Europske unije su: CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i, najnoviji, IPA. Posebna pozornost treba se usmjeriti na program CARDS budui da je on osmialjen kao program pomoi zemljama Jugoisto ne Europe. Naime, PHARE, ISPA i SAPARD pokrenula je Europska unija kako bi budue zemlje lanice bile u stanju ispuniti sve potrebne uvjete za lanstvo, ato zna i da se ova tri programa razlikuju u svojoj biti od programa pomoi CARDS. Tablica 5. Ukupna sredstva programa PHARE, ISPA, SAPARD u razdoblju 1990. -2003. godine po zemljama korisnicama (u mil. eura) ZemljePHARE (1990. - 2002.)ISPA (2000. - 2003.)SAPARD (2000. - 2003.)UkupnoUkupna iskor.per capita u eurimaIskoristivost (plaana/ odobrena sredstva u %)Bugarska827,661,329,0917,9112,651,3 eaka490,590,026,3606,858,953,4Estonija195,032,315,9243,2177,956,2Maarska968,7114,49,51.092,6107,163,6Latvija249,050,712,4312,189,353,9Litva330,471,225,2426,8180,444,6Poljska2.099,5376,242,52.518,265,249,4Rumunjska1.084,6136,437,51.258,556,140,5Slova ka343,658,75,7408,075,851,0Slovenija195,722,05,3223,0112,160,1 ehoslova ka228,9--228,9--Isto na Njema ka28,9--28,9--Programi za viae zemalja1.706,6--1.706,6--Ukupno8.748,91.014,2209,49.972,595,650,1Izvor: Kersan-`kabi, I. (2005). Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalne politike Europske unije? Primjer Istre [online]. Dostupno na: http://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf [05. velja e 2007.]. Iz Tablice 5. mo~e se primijetiti izuzetno nizak stupanj iskoriatenosti sredstava koje je Europska unija putem programa namijenila ovim zemljama. Najni~a stopa iskoriatenosti o ituje se u programima ISPA i SAPARD. Od sredstava omoguenih dr~avama kandidatkinjama za 2001. godinu, u sektoru poljoprivrede isplaeno je tek 6,6%, a za tehni ku pomo svega 0,38% ukupnih sredstava. Za projekte prometne infrastrukture i okolia za istu je godinu utroeno tek 22,7% dodijeljenih sredstava. 4.2.1. CARDS Program CARDS (eng. Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) namijenjen je obnovi, razvoju i stabilizaciji zemalja ovog podru ja, a uspostavila ga je Europska komisija u prosincu 2000. godine kao jedinstveni instrument financijske i tehni ke pomoi koji bi zamijenio sve dotadaanje mehanizme pomoi Europske unije. U programu sudjeluju sljedee zemlje: Hrvatska, Albanija, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te Makedonija. Sredstva se dodjeljuju za obnovu, razvoj infrastrukture, promid~bu demokracije, gospodarskog i socijalnog razvoja i regionalne suradnje u pet prioritetnih sektora: pravosue i unutarnji poslovi, razvoj administrativnih kapaciteta javne uprave, gospodarski i socijalni razvoj, demokratska stabilizacija, zaatita okoliaa i prirodnih resursa. Dijeli se na dvije komponente: nacionalnu i regionalnu. Dakle, kroz CARDS se sr*fj z | :> .08 p´yrnnrh5 h1Ihr h1IhWhsB h1IhI7 h1Ih+9 h1Ih03[CJOJQJ^JaJ h1Ih1ICJOJQJ^JaJhHCJOJQJ^JaJ h1h1 h15h1h%h7Gh4h"h"h55hGLhGL5hGLCJOJQJ^JaJ+*Dfhh j z |  0 $dha$gdB $dha$gd7Gdhgd7Ggd5  & FdhgdB$ & Fdha$gdGLdhgdGL  & FdhgdGLlDj"z"$t ZzfH!!!"*#####T$U$$''*)j)))P*R*V*X*++º h?h?jh?h1I0JU h?h1Ih?jh1Ih1I0JU h1Ih1I h?5h1Ih1I5hHhW h1Ih# h1IhA h1Ih`: h1IhsBhi h1Ihi h1IhrhsBh53H!J!##U$W$$$(()X* ++F,x,,--H0$ & F(dha$gd? $dha$gd1Idhgd1I $dha$gd= $dha$gdB++ +++++>,@,D,F,p,r,v,x,,,,---v/x/F0H0r0t00011 1122666@8B8R:T:==T>>>\?^?ƿƿƿ͸ޭޢޞޏh1Ih1I5CJaJh1Ih1I5 hNh1IhHh? h1Ih?h1I hq>h hq>h` h`h` h`h1Ih`jh1Ih1I0JU h1Ih1Ijh?h1I0JU h?h? h?h1I0H0t001 12266=>>>>>\?^?`?z????$ $Ifa$gdMg $$Ifa$gdMgFf3 $$Ifa$gdMg $dha$gd1I$ & F*dha$gd`^?`?l?z????@@&@<@=@N@d@i@q@r@@@@@@@@CC CDDEEFFF4G6GGG۽ۖے}vkh2h`B*ph hq>h2 hq>h hq>h` hq>hIJh1Ijh1Ih1I0JUh1Ih1ICJaJh=h1ICJaJh| h=h1Ih5h1ICJaJh1Ih1I5CJaJ h1Ih1Ih5CJaJh1Ih1ICJaJh1Ih1ICJaJ%???@ @@.@<@=@N@R@V@Z@^@d@i@m@q@r@@@@@@@@@Ff $IfgdMgFf $$Ifa$gdMg@@@@@@@@@@@@@CC CXDDEEGG $dha$gdIJ$ & F#dha$gd1I $dha$gd1Igd|Ff $IfgdMgFfk $$Ifa$gdMgGGHK2M4MNNNBOZO\O^OPPRRSST]]xbzbbbJcLcZc\ccccc"d$de edefehelej*jrjjjk kbkmƻưƘƐƌƈƈƈƈƈƈƈƈƘƈƄƀƀƀhHh3(h?h h1Ih1I5jh1Ih1I0JUh=h1ICJaJh=h=CJaJjh1Ih*yU h1Ih1I hNh1Ih= hq>h` hq>h hq>h2 hq>hIJh2hIJB*ph1G4M6MNNZO^OPPPRSSS@VBV\\``zbdhgd1I $dha$gd= $dha$gd= $dha$gd1I $dha$gd2 $dha$gdIJzbbLc\ccc$d ejeleffkkmmnnoodsfsww $dha$gdB $dha$gd=dhgd7G $dha$gd1I$ & F)dha$gd?mmnnn oooVppphqtqqq,r.r0rRrTr`rrrfspssssstttuuxuuuuuuuvv{tm h1IhR h=hbgjh=h>b0JU h1Ih?hq>h3( h1Ihbg h=h"jh=h7Q0JU h1Ih>b h1Ih" h1Ihh h1Ih" jh1IhUz0J56U h1IhUzh=h=h1I5h=h=5 h1Ih?*vv w*wrwwwwwwwwwVxXx yxyyZz`zjzzzz{B|F||||}\}d~h~ڀV$2:<־žž밾侩ũŔōh3( h1Ih4 h1Ih-m h1Ih h1Ih~3 h1Ihh h1Iht{ h1Ih$> h1Ihh#h=jh1Ih $0JU h1Ihb h1Ihbg h1Ih i h1IhK+ h1Ihy5O h1IhR 6wf~h~ހΌЌp$dh$Ifa$gduk$dh$Ifa$gdBdhgdB $dha$gdBĆ؇TV:<> JΌ܌(RXh46>@䳬ܳܳvjvjh1h16CJaJh1h1CJaJh1hukCJaJhHh2 h1Ih>bhukjh1Ihh 0JU h1Ih!w h1Ihh h1Ih h=hK+jh=hK+0JU h1Ih-mh3(h= h1IhK+ h1Ih $ h1Ih h1Ih4)*N?00$dh$Ifa$gduk$dh$Ifa$gdBkd$$IflF ,"    t06    44 lap*,:J^teVV$dh$Ifa$gduk$dh$Ifa$gdBkd$$IflF ,"   t06    44 la^`n~teVV$dh$Ifa$gduk$dh$Ifa$gdBkd$$IflF ,"   t06    44 laHJȣtlaaaVKK ($dha$gdB $dha$gd*, $dha$gdB$a$gd1kdG$$IflF ,"   t06    44 la•ԕ2ȗFHJęƙl|ʜڜbLXrtvΠJLjvbdϺϳᬥxjh1IhaO50JU h1Ih8 h1Ih{dh2= h1IhA~' h1IhVn h1Ih+R h1Ih[9 h1IhA> h1Ih[ h1Ih~3 h1IhGEx h1Ihh h1IhukhJh3(h*,hukh1CJaJh1h1CJaJ-dfƣȣʣңԣأܣx4بD,.:H~`bȭʭέ~žככuuh1Ih2`6CJaJh2=CJaJh1Ih2`CJaJ h1Ih2` h1Ih2 h*,h+R h*,hE, h*,hjv h*,h2` h*,h*, h1Ih7Ghty h1IhA~'h2= h1IhFh1IhqU5h1Ih[4Z5 h1IhqU h1Ihd.ȣʣx֪ڪ$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB(dhgd7G (hdh^hgd7G ( & F dhgdB(dhgdB ڪܪ0|ثL@@@@ dh$IfgdBkd$$IflFd,"$   t06    44 lapث ".:<bkda$$IflFd,"$  t06    44 la$dh$Ifa$gdB <jƬȬܬVkd$$IflFd,"$  t06    44 la$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB (2bV dh$IfgdBkdW$$IflFd,"$  t06    44 la$dh$Ifa$gdB24T`dqeVV$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkd$$IflFd,"$  t06    44 ladfȭ̭qeeVV$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkdM$$IflFd,"$  t06    44 la̭έjllnqii^iiRR dh$IfgdB ($dha$gdB(dhgdBkd$$IflFd,"$  t06    44 la,Z|jrFZ\tB`bdn&(H̺0fhjl~`büʵʨʡʚʓ h*,hCp h*,h*, h*,5 h1Ih+R h1IhE<7 h1IhXjh1Ih{+0JU h1Ih h1IhCp h1Ih? h1Ih{+h*, h1Ih h1IhB h1IhGuh1IhC CJaJh1Ih2`CJaJ0¼ļҼ"0<HVb dh$IfgdBFfk!$dh$Ifa$gdB V`drtʽ̽νнԽֽڽܽ(*68BF(*,Ŀƿ HJٺٺٯٯ٨ h1IhUz h1Ihjvh1IhjvCJaJh1IhCp6CJaJh}?CJaJh1Ih3CJaJh1IhCpCJaJ h1IhxV h1Ih h1IhCp h1Ih3>bdt8,$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkd#$$Iflֈ l,"t t0644 la$dh$Ifa$gdB̽н8,$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkd$$$Iflֈ l,"t t0644 laнֽܽ$dh$Ifa$gdB8,$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkd$$$Iflֈ l,"t t0644 la*8D$dh$Ifa$gdBDFVf8,$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkdU%$$Iflֈ l,"t t0644 laft$dh$Ifa$gdB 800% $dha$gdB(dhgdBkd%$$Iflֈ l,"t t0644 lanXZr (04:|:@Nbdhtv\^ݽݶ|o|jh1IhA0JU h1Ih8 h1Ihph1IhtCJaJh1Ih%4CJaJhcCJaJ h1Iht h1Ih} h1Ih h1Ih*,h~4 h*,h*, h1IhUz h1Ih-#h*,jh1IhLh0JUh}? h1IhLh h1Ih$( 02fh`?!"^`bgdN9f $dha$gdH$ & F&dha$gd+  & FdhgdB $dha$gdBdhgdB $dha$gd*,gd*,#$=>?yz~ !"45Wfkp$&.4BnD\^`ѽ睖疉zhHCJaJ h1Ihtjh1Ih0JU h1Ih h1Iha2 h1Ih h1Ih{G h1Ih}h}? h1Ih>mjh1IhS0JU h1Ih;? h1Ih-Yh1Ihx6 h1Ih h1Ih8hc h1Ihx/`bdr6>r<>@BR@~vԾԾԺԺԺԳԳx h1Ih  h1Ihs h1Ihph1IhsCJaJh+CJaJ h1IhN9fhHh1IhrU6 h1IhrUh}? h1Ihh1Iht6 h1Ih} h1Iht h1Ih U3h1IhtCJaJhcCJaJ hN9fhN9fhN9f-bd@B $dha$gdN9f$ & F! pdh^a$gdN9f$ & F! pdh^a$gdB & F!dhgdB$ & F!dha$gdB $dha$gdBgd*,  & FdhgdBgdN9fV684BN\`$dh$Ifa$gdw)dhgdw) $dha$gdN9f$ & F'dha$gdM $dha$gdBgd*, ($dha$gd7GdhgdB  & FdhgdB<0nr8R~>ǿǸy h1Ih+jh1Ihd0JU h1Ihi0< h1Ihv h1Ih U3hM h1IhGi h1IhmXh]% h1IhEh7GhM5h7Gh+5h7Gjh1Ih 0JU h1Ih  h1Ih h1Ih h1Iha2h+/V\lnrrN4684t^`b$46RT Jtuy|Ǽ浮ynh1IhvCJaJh1Ih%4CJaJhzCJaJ h1Ihzh@fahw)h1Ihw)6h ]hw)CJaJ h1Ihw) hw)hw)h U3 h1Ih h1IhzN_ h1Ihvh ]jh1IhN9f0JUhN9fh+h]% h1Ih+ h1Ihi0<)`nxFtvFf($dh$Ifa$gdw)'$dh$Ifa$gdw)kdU*$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la$dh$Ifa$gdw),'$dh$Ifa$gdw)kd*+$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la,8BLXdn$dh$Ifa$gdw)np'$dh$Ifa$gdw)kd+$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la$dh$Ifa$gdw)'$dh$Ifa$gdw)kd,$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la$dh$Ifa$gdw)('$dh$Ifa$gdw)kd-$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la(4>HT`j$dh$Ifa$gdw)jl|'$dh$Ifa$gdw)kd~.$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la|$dh$Ifa$gdw)'$dh$Ifa$gdw)kdS/$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la&$dh$Ifa$gdw)&(:'$dh$Ifa$gdw)kd(0$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la:FPXdnx$dh$Ifa$gdw)xz'$dh$Ifa$gdw)kd0$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la$dh$Ifa$gdw)'$dh$Ifa$gdw)kd1$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la $dh$Ifa$gdw)6'$dh$Ifa$gdw)kd2$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la6@DHRVZ$dh$Ifa$gdw)Z\'$dh$Ifa$gdw)kd|3$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la$dh$Ifa$gdw)'$dh$Ifa$gdw)kdQ4$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 la $dh$Ifa$gdw) T' $dha$gdw)kd&5$$Ifl֞L t"T88 t0(#44 lau $    F H ijƳJhj dhgdB $dha$gd7Ggd*,$ & F dha$gdB $dha$gdB  & FdhgdB $dha$gdw)dhgdw)|r   `      hj ,TbijƳسڳX޴"$0RBXܻXHJhv h1Ih h1Iho h1Ih] h1Ih U3h1IhvCJaJh1Ih U3CJaJh1Ih%4CJaJ h1IhU h1Ih2h@fa h1IhGi h1Ih h1IhVX h1Ihvhz5edstva usmjeravaju na dr~ave korisnice ovog programa, ali isto tako i za ja anje suradnje izmeu zemalja u regiji kako bi se provodili projekti borbi protiv organiziranog kriminala, upravljanju grani nim prijelazima i sl. Nacionalna komponenta programa se zatvorila 2004. godine, a regionalna 2006. godine, ato zna i da se unutar CARDS-a ne mogu prijavljivati novi projekti, ali se pak i dalje provode natje aji o pru~anju usluga, izvoenju radova i sl. unutar odobrenih projekata. 4. 2. 2. PHARE Phare (eng. Pologne et Hongre  Aide a Restructuration) predstavlja najstariji instrument, koji je pokrenut joa davne 1989. godine kao program pomoi tadaanjim tranzicijskim zemljama, prvenstveno Maarskoj i Poljskoj u procesu gospodarskih reformi i politi kih promjena. Ipak, od 1997. godine preusmjeren je na pretpristupne prioritete i postaje glavnim financijsko-tehni kim instrumentom pretpristupne strategije dr~ava kandidatkinja. Namijenjen je za unapreenje institucija, upravnih i javnih tijela radi osiguranja pravilne primjene prava Europske unije i pomoi novim ulaganjima u infrastrukturu, poduzetniatvo i socijalne mjere. Svaka zemlja koja konkurira za sredstva ovog fonda mora imati razraen Nacionalni razvojni plan, razvojnu strategiju te koordinacijska tijela (ministarstva s drugim organizacijama i sli no) u partnerstvu u kojem razli iti sudionici (privatni sektor, socijalni partneri, posebne interesne skupine, regije, opine, itd) imaju mogunost o itovanja te iskazuju svoje potrebe i o ekivanja. Korisnici sredstava PHARE programa su dr~avne institucije, a privatne tvrtke mogu konkurirati za provoenje odreenih usluga, nabavku robe i sli ne radnje za ve odobrene projekte. 4. 2. 3. ISPA ISPA (eng. Instrument for Structural Policies for Pre-accession) je pokrenuta 1999. godine kao pretpristupni program iz kojeg se financiraju projekti dr~ava kandidatkinja iz podru ja prometa i zaatite okoliaa. ISPA program sadr~ava dvije osnovne komponente: promet i zaatitu okoliaa. Usmjeren je na programe povezivanja sredianjih i perifernih regija, smanjenje uskih prometnih grla, poboljaanje sigurnosti prometne infrastrukture, unapreivanje kontrole prometa i sl.  promet, te ulaganja u opskrbu vodom, zbrinjavanje krupnog otpada, otpadnih voda i sl.  zaatita okoliaa. Krajnji korisnici sredstava ovog programa su sredianja tijela dr~avne uprave i jedinice lokalne samouprave te javna poduzea. 4. 2. 4. SAPARD SAPARD (eng. Spefial Accession Program for Agriculture and Rural Development) predstavlja pretpristupni program namjenjen poljoprivredi i ruralnom razvoju. Pokrenut je 2000. godine kako bi podupirao napore zemalja kandidatkinja za pristupanje Zajedni koj poljoprivrednoj politici Europske unije, a uklju uje airok raspon mjera u vezi s prilagodbom poljoprivrednih struktura, kvalitetom hrane i zaatitom potroaa a, ruralnim razvitkom, zaatitom okoliaa i stru nom pomoi. Cilj mu je oja ati konkurentnost poljoprivrednih proizvoa a i preraiva a buduih zemalja lanica na zajedni kom tr~iatu (usklaivanjem sa standardima Europske unije) te pru~iti potporu manjoj, lokalnoj javnoj infrastrukturi radi boljih ~ivotnih uvjeta u ruralnom prostoru. Namijenjen je prvenstveno privatnim poduzetnicima, ato ga razlikuje od dosadaanjih programa pretpristupne pomoi. Putem ovog pretpristupnog fonda jedinice lokalne samouprave mogu imati priliku financirati infrastrukturu ruralnog razvoja i aktivnosti konsolidiranja zemlje. 4. 2. 5. IPA Europska Komisija je u listopadu 2004. godine objavila prijedlog novog pretpristupnog programa IPA (eng. Instrument for Pre-accession Assistance) koji e se primjenjivati u razdoblju 2007. - 2013. godine. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijea Europske unije (1085/2006), a njegova financijska vrijednost za sedmogodianje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Osnovni ciljevi programa IPA su pomo dr~avama kandidatkinjama i dr~avama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklaivanju i provedbi pravne ste evine Europske unije te priprema za koriatenje Strukturnih fondova. Ovaj program namijenjen je dvjema skupinama zemalja. To su dr~ave sa statusom potencijalnog kandidata za lanstvo u Europskoj uniji (Srbija, Kosovo, Crna Gora, BIH i Albanija) i dr~ave sa statusom kandidata za lanstvo u Uniji (Turska, Hrvatska i Makedonija). Kako bi se bolje mogao razumjeti ovaj program, potrebno je rei da on objedinjuje dosadaanje programe pretpristupne pomoi, tj. objedinjuje njihova tematska podru ja ato se mo~e uo iti iz samih njegovih komponenti. Naime, IPA program podijeljen je u pet komponenti prema kojima su distribuirana sredstva. Upravo tih pet komponenti odgovara ustroju strukturnih fondova Europske unije. Korisnici sredstava unutar IPA-e su: ~upanije, gradovi, opine, nevladine organizacije, udruge, zadruge, zaklade, javne ustanove, trgova ke komore, obrtni ke komore, udruge poslodavaca, sindikati. Dakle, u najveoj mjeri radi se o javnom sektoru. Glavna podru ja intervencije i aktivnosti koje e se financirati u sklopu programa IPA su sljedee:  I. komponenta  Ja anje institucija i pomo u tranziciji Prva komponenta namijenjena je usklaivanju s politi kim i ekonomskim kriterijima Europske unije te programima podrake na podru ju administrativne reforme javne uprave, strukturne reforme javnih financija, institucionalne izgradnje kapaciteta na nacionalnoj i lokalnoj razini i ostale aktivnosti. II. komponenta  Regionalna i prekograni na suradnja Druga komponenta ima za glavni cilj unapreenje odr~ivog ekonomskog i socijalnog razvoja u pograni nim podru jima. III. komponenta  Regionalni razvitak (podru je prometa, zaatite okoliaa i regionalne konkurentnosti) Trea komponenta gotovo je identi na komponentama ISPA pretpristupnog programa, a usmjerena je na promet (unapreenje prometa sa standardima Europske unije), okolia (upravljanje otpadnim vodama, otpadom i vodom za pie) te regionalnu konkurentnost (poveanje regionalne konkurentnosti i unapreenje proizvodne okoline i poveanje institucionalnih kapaciteta na nacionalnoj i lokalnoj razini s naglaskom na nerazvijena podru ja). IV. komponenta  Ljudski potencijali Glavna podru ja djelovanja u sklopu ove komponente su zapoaljavanje, edukacija i trening te socijalna uklju enost. V. komponenta  Ruralni razvitak (poznatiji pod nazivom IPARD) Ruralni razvitak obuhvaa doprinos usklaivanjima poljoprivredne politike zemalja s Poljoprivrednom politkom Europske unije i isto tako doprinos odr~ivoj prilagodbi poljoprivrednog sektora i ruralnih pdru ja u zemljama kandidatima. Uspostavljene su dvije mjere: Mjera 1.: ulaganja u poljoprivredno gospodarstvo, prerada i tr~enje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, poljoprivredno okoliani program i program za podizanje standarda dobrobiti ~ivotinja (pilot projekti), Mjera 2.: razvoj ruralne infrastrukture, razvitak i diversifikacija ekonomskih aktivnosti u ruralnim podru jima i LEADER pristup. Tablica 6. Raspodjela financijskih sredstava za 2007. godinu namijenjenih svim zemljama koje imaju pravo aplicirati za dodjelu sredstava ZemljeFinancijska sredstva u mil.euraZemlje kandidatkinje za pristupanje EU:Hrvatska138,5Turska 497,2Makedonija59,5Zemlje potencijalne kandidatkinje za pristupanje EU:Albanija61Bosna i Hercegovina62,1Crna Gora31,4Srbija190,9Kosovo63,3Ukupno1.103,9Izvor: Autori prilagodili podatke prema: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/countries/ipa_miff_081106_en.pdf Podaci iskazani u prilo~enoj tablici ukazuju na izuzetno velika sredstva planirana za Tursku u 2007. godine, gotovo tri puta vea nego primjerice u Hrvatskoj. Isto tako, iza Turske slijedi i Srbija. Najni~i iznos sredstava namijenjen je Makedoniji i Albaniji. Razloge ovakve distribucije sredstava treba potra~iti u nadle~nim organima Europske komisije. Vjerojatno su u tim zemljama zabilje~eni najvei problemi (regionalni, socijalno-ekonomski). Osim toga, sigurno da veli ina zemlje (brojnost stanovniatva, veli ina unutraanjeg tr~iata) ima isto tako veliku ulogu pri odreivanju visine sredstava. 5. Mogunost uklju ivanja Republike Hrvatske u program financiranja razvitka lokalne i regionalne samouprave iz pretpristupnih fondova Europske unije Regionalna politka u Hrvatskoj izuzetno je zastupljena tema, kako u okviru nositelja makroekonomske politike, tako i u sveopoj javnosti. Naime, rije  je o postojanju  regionalnog problema , koji je izra~en u velikoj mjeri. Samo nekoliko pokazatelja dovoljni su kako bi se uo ilo postojanje ovog problema kod nas: najvee stope nezaposlenosti imaju Vukovarsko-srijemska ~upanija (33,6%), Brodsko-posavska ~upanija (30,9%), Viroviti ko-podravska ~upanija (30,5%), dok nasuprot tomu stoji Istarska ~upanija s najni~om stopom nezaposlenosti (8,8%), Grad Zagreb (10%); najvei migracijski saldo u 2005. godini zabilje~en je u Vukovarsko-srijemskoj ~upaniji (- 789), zatim slijedi Viroviti ko-podravska ~upanija (- 649), Osje ko-baranjska ~upanija (- 421); migracijski saldo pak Zagreba ke ~upanije iznosi +2708 (sam grad Zagreb +3076), Splitsko-dalmatinske ~upanije +3051 najviae diplomiranih studenata zabilje~eno je u gradu Zagrebu (4585), dok je primjerice taj broj znatno ni~i u Li ko-senjskoj ~upaniji (119) ili pak Viroviti ko-podravskoj ~upaniji (168). Iz navedenog uo ava se da postoji izuzetan jaz izmeu pojedinih ~upanija, ali time i itavih regija. Posebice zabrinjava injenica kako u svim pokazateljima najnepovoljniju situaciju ima regija Slavonija. Problem regionalnog razvoja dugo se nije smatrao problemom pa se slijedom takvog stava nisu nudila neka konkretna rjeaenja. Usvajanjem Razvojnih prioriteta Republike Hrvatske 2002. - 2004. godine razrauju se pitanja regionalnog razvoja te se navode kvantificirani ciljevi, a potom se donose i Zakon o fondu za regionalni razvoj RH (NN 107/01) i Zakon o Fondu za razvoj i zapoaljavanje (NN 107/01). Nakon ovoga, uslijedilo je osnivanje Fonda za regionalni razvoj iji je osnovni cilj poticanje ujedna enoga regionalnog razvoja Republike Hrvatske sukladno Programu regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Za ostvarivanje tih ciljeva predvieni su odgovarajui izvori sredstava Fonda, a za 2002. godinu iznosila su svega 611,5 milijuna kuna (0,35% BDP-a), ato je nedovoljno. Jedan od najva~nijih ciljeva Fonda stoga bi trebao biti povezivanje s Europskim fondom za regionalni razvitak i povla enje sredstava iz njegovog prora una. Nacionalno vijee za konkurentnost navelo je etiri cilja regionalne politike pomou kojih se mo~e prevladati postojee stanje, a oni su sljedei:  postizanje nacionalne kohezije i odr~ivoga razvoja lokalnih i regionalnih zajednica, razvoj ljudskih resursa kako bi se stanovniatvo zadr~alo otvaranjem perspektive rada i zapoaljavanja, o uvanje urbanog, ruralnog i obalnog prostora, njegovo vrednovanje i optimalno koriatenje, razvoj konkurentnih i restrukturiranih sektora s posebnim naglaskom na razvoj malih i srednjih poduzea te poduzetni kog okru~enja. Kako se mogli uo iti, navedena sredstva Fonda za regionalni razvoj nisu dostatna za provoenje svih mjera, pa i onih predlo~enih od Nacionalnog vijea za konkurentnost. Priliku za razvoj treba tra~iti u pretpristupnim fondovima, koji nam stoje na raspolaganju. 5.1. Dosadaanja praksa Postizanjem statusa zemlje kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju 2004. godine, Republici Hrvatskoj otvorila su se vrata brojnih programa, koji pru~aju bespovratna sredstva (PHARE, ISPA, SAPARD). Iskustva, na~alost, pokazuju kako nisu ni pribli~no iskoriateni ponueni programi, kako zbog loaih projekata, tako glavnim dijelom zbog kompleksne i zahtjevne birokracije Europske unije, nedostatka znanja te loae informiranosti zainteresiranih. Problem ne le~i isklju ivo u tome, nije bitno samo napraviti kvalitetnu feasibility studyju, ispuniti zahtjevne aplikacije, ve i nakon prolaska projekta na natje aju nastaviti s izvjeatajima i opravdanjem odobrenih sredstava (kako se ne bi dogodila nu~nost vraanja tih sredstava). esto, u tu svrhu, znaju poslu~iti i dobre konzultantske kue koje sa svojom mre~om poznanstava, iskustva i znanja znaju udovoljiti uvjetima Europske unije. Glavni problemi zbog loae iskoriatenosti pretpristupnih fondova proizlaze iz (prema dr. Mitiji Pavlihu, predsjedniku uprave konzultantske kue Confidentia): problematike usklaivanja pravnog okvira s pravnim okvirom Europske unije (prilikom odabira i provoenja projekata moraju se poativati europske norme javnih nabava, zaatite tr~ianog natjecanja, dr~avnih potpora i zaatite okoliaa), nepotpuni pravni okvir i njegovo nepotpuno provoenje (nedostatak financijskih sredstava, kadrova i znanja), nu~nosti viaegodianjeg programiranja prora unskih izdataka u svrhu regionalnog razvoja, nedovoljne informiranosti i samih institucionalnih tijela zadu~enih za provoenje, nedovoljna koordiniranost institucija, relativno kasnog objavljivanja natje aja i kratkog vremena za pripremu potrebne dokumentacije, nemogunosti pripreme dobrih projekata zbog nedovoljnog znanja i poznavanja komplicirane i zahtjevne dokumentacije Europske unije. Prvi programi kroz koje je zapo ela pomo Hrvatskoj bili su programi ECHO i OBNOVA namijenjeni prvenstveno u humanitarne svrhe, obnovi razorenih podru ja i povratku izbjeglica. Od 2000. do 2004. godine najva~niju pomo Europske unije predstavljao je program CARDS. Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje (18. lipnja 2004. godine) i objavljivanjem Pretpristupne strategije za Hrvatsku, otvorila su se tri pretpristupna programa: PHARE, ISPA i SAPARD. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje te~e lanstvu u Europskoj uniji, a koja nema jasno definiranu politiku i strategiju regionalnog razvoja. Regionalna razina koja se bavi pitanjima relevantnima za regionalnu politiku uklju uje ~upanijsku razinu, dok na lokalnoj razini postoje opinske i gradske institucije lokalne samouprave. Inicijativa se, dakle, fokusirala na razvoj kapaciteta na razini ~upnija za pripremu i provedbu Regionalnih operativnih planova, poznatijih po kratici ROP. ROP-ovi se razvijaju na razini ~upanije uz sudjelovanje jedinica lokalne samouprave i drugih lokalnih partnera, a tehni ku podraku pru~aju Jedinice za provedbu projekta na razini ~upanije i njihovi vanjski savjetnici koji im pru~aju podraku. Postojei ROP-ovi prerasli su ili prerastaju u Strategije razvoja ~upanija (SR}) i oni e biti primarni instrument za planiranje i dodjeljivanje svih izvora financiranja na nacionalnoj razini za programe razvoja ~upanija, jedinica lokalne samouprave i ostalih relevantnih imbenika. Ovo uklju uje programiranje nacionalnih i ~upanijskih prora unskih sredstava, pretpristupnih fondova Europske unije i sponzorski financiranih programa. IPA program pokrenut je tek u sije nju 2007. godine, a prvi natje aji se o ekuju tek krajem 2008. godine. U sklopu PHARE programa Hrvatskoj je u 2005. i 2006. godini dodijeljeno 167 milijuna eura pomoi. Kroz SAPARD program alocirano je 25 milijuna eura. INTERREG III inicijativa odrazila se u stvaranju programa (u sklopu INTERREG III A linije) Jadranski program za susjedstvo i Program za susjedstvo Slovenija-Maarska-Hrvatska. Provedba SAPARD programa u Hrvatskoj nakon prvog natje aja (Tablica 6.), rezultirala je odobravanjem svega 5 projekata. Iz ranije navedenog, mogue je uo iti probleme s kojima se gospodaski subjekti susreu prilikom aplikacije za sredstva. Tablica 6. Pregled prema organizacijskom obliku podnositelja za prvi natje aj SAPARD (od 26.07. do 31.10.2006. godine.) Pravni oblikBr.prijavaBr.prijava %Iznos ulaganja knIznos ulaganja %Iznos potpore knIznos potpore %OPG713,729.687.9073,224.270.1893,28Obrt 35,885.039.3231,682.519.6611,93Zadruga 47,8412.382.5184,125.863.2344,51Trgova ko druatvo3772,55273.509.46990,98117.381.02290,27Ukupno51100300.619.245100130.034.109100Izvor: Petri, J., Bukovac, S. (2007). SAPARD PROGRAM U HRVATSKOJ  najava drugog natje aja s posebnim osvrtom na izmjenjene uvjete. Ravnateljstvo za tr~ianu i strukturnu potporu u poljoprivredi. Konferencija Predpristupni programi SAPARD i IPARD  dosadaanja iskustva i priprema za aktualni natje aj. Vukovar. Prezentacijski materijali. SAPARD AGENCIJA odobrila je nakon administrativne provjere 6 prijava. Nakon kontrole na terenu zaklju eno je svega 5 Ugovora za dodjelu SAPARD sredstava (od ukupno 51). Ukupna vrijednost ugovorenih 5 projekata iznosi 25.143.843,70 kuna. Ukupno ugovoreni iznos potpore za ulaganja u okviru tih 5 ugovora je 12.571.921,84 kuna. Bitno je napomenuti kako e u drugom krugu natje aja biti odobrena mjera 3, iji su korisnici jedinice lokalne samouprave s manje od 10.000 stanovnika. Sredstva su namjenjena za razvoj ruralne infrastrukture (javne nerazvrstane ceste, aumske protupo~arne putove, kanalizacijske sustave i pogone za pro iaavanje otpadnih voda i toplane koje koriste otpad ili nusproizvode iz poljoprivrede i aumarstva). Isto tako, novost je kako e u drugom krugu natje aja udio dr~avnog vlasniatva biti toleriran do 25%, dok je u zadnjem krugu iznosio 0%. 5.2. Perspektive Kako je zapo elo novo razdoblje pretpristupnih programa objedinjenih u komponentama novog programa IPA, bitno je izdvojiti nadle~ne institucije za provoenje ovog programa u Hrvatskoj (Tablica 7.) : 1. komponenta  Tranzicijska pomo i ja anje institucionalne sposobnosti - Sredianji dr~avni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, 2. komponenta  Regionalna i prekograni na suradnja - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, 3. komponenta  Regionalni razvoj  Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo zaatite okoliaa, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniatva, 4. komponenta  Razvoj ljudskih potencijala  Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniatva, 5. komponenta  Ruralni razvoj  Ministarstvo poljoprivrede, aumarstva i vodnog gospodarstva. Tablica 7. Financijska alokacija sredstava IPA-e namijenjenih Hrvatskoj (mil.eura) Komponente 2007.2008.2009.2010.Pomo u tranziciji47,645,445,639,5Prekograni na suradna9,714,715,916,2Regionalni razvoj44,647,649,756,8Razvoj ljudskih potencijala11,112,714,215,7Ruralni razvoj25,525,625,826Ukupno 138,5146,0151,2154,2Izvor: http://www.centar-jls.com/sadrzaj/mapa/484/IPA_____Instrument_pretpristupne_pomo__i Iz tablice 6 mo~e se uo iti kako je Europska Komisija za provoenje IPA-e u Hrvatskoj izdvojila 589,9 milijuna eura do 2010. godine. Sredstva se iz godine u godinu poveavaju, a posebnu stavku u financiranju ini komponenta regionalni razvoj i komponenta pomo u tranziciji i izgradnja institucija. Zaklju ak je jednostavan  to su podru ja u kojima je najvee odstupanje i potrebno je najvee usklaivanje s Europskom unijom, dakle, najslabija podru ja. Svaka od ovih komponenti zahtijeva i udio vlastitog financiranja, jer je rije  samo o sufinanciranju. Dakle, dr~ava treba u svom prora unu izdvojiti dio sredstava za odreenu komponentu ovog programa. Neka predvianja navode da e stopa nacionalnog sufinanciranja IPA projekata u Republici Hrvatskoj iznositi izmeu 20 i 25%. Kako je ovo sasvim novi program, iskustava joa nema. U svakom slu aju, o ekuje se pozitivnije iskustvo nego do sada i bolja pripremljenost, kako samih gospodarskih i javnih subjekata, tako i nadle~nih institucija za provoenje komponenti programa. Ukoliko Hrvatska ne izgradi kapacitete za planiranje, pripremanje, pregovaranje i provedbu programa i projekata u skladu sa standardima i zahtjevima Europske unije, nee moi osigurati sredstva za koja je kvalificirana i mogla bi se suo iti s rizikom da ukupno neto viae plati Europskoj uniji, nego ato dobije sredstava. Ranije spomenuti ROP-ovi klju na su stavka prilikom konkuriranja za sredstva pretpristupnih fondova, jer oni objedinjuju relevantne imbenike razvoja lokalne i regionalne samouprave, isti u nu~ne projekte, razrauju ih, te kao takvi, postaju ozbiljni dokumenti razvoja. Bitno je da upueni predstavnici jedinica lokalne samouprave, poduzetnici, nevladine udruge pa i samo stanovniatvo budu uklju eni u sektorske grupe. Jedinice lokalne samouprave joa uvijek mogu koristiti sredstva dosadaanjih pretpristupnih fondova, pa primjerice kroz SAPARD sredstva imaju priliku financirati infrastrukturu ruralnog razvoja i aktivnosti konsolidiranja, sredstva Phare i ISPA fondova mogu pru~iti glavnu priliku za vanjsko financiranje projekata jedinica lokalne samouprave. S obzirom na dosadaanja iskustva pri apliciranju projekata za sredstva fondova Europske unije, o ekuje se da e nedostatak dobro pripremljenih i dokumentiranih projekata Hrvatskoj, kao i do sada, predstavljati ozbiljnu prepreku u koriatenju raspolo~ivih fondova. Upravo jedinice lokalne samouprave koje su pripremile dobro dokumentirane i opravdane projekte za financirenje kroz pretpristupne fondove, kasnije i strukturne i kohezijske, ovdje mogu vidjeti svoju priliku. Osim svega do sada navedenoga, bitno je napomenuti da su sredstva CARDS-a za 2004. godinu koja su bila namijenjena provedbi ROP-ova i zapo eti, projekt Europske investicijske banke za ekonomske i infrastrukturne projekte jedinica lokalne i regionalne samouprave  te~ak 300 milijuna eura stoji na raspolaganju dok se sredstva ne iskoriste, Projekt socijalnog oporavka Hrvatske, koji financira Svjetska banka  te~ak 60 milijuna dolara ostaje otvoren dok se sredstva ne iskoriste. Dakle, niz je mogunosti za vanjsko financiranje projekata razvoja lokalne i regionalne samouprave, ali se ona mogu iskoristiti isklju ivo ozbiljnim pristupom i konzistentnom pripremom projekata kroz ROP-ove i SR}. Umjesto da koriste vlastita sredstva kako bi u potpunosti financirale projekte, jedinice lokalne samouprave mogu razmisliti o namjeni svojih sredstava za pripremu projekata u skladu sa standardima Europske unije i kao doprinos sufinanciranju projekata koje financira Europska unija i donatori, ato bi u kona nici zna ilo viae i vei projekti s jednakim udjelom sredstava jedinica lokalne i regionalne samouprave. 6. Zaklju ak Postojei izvori financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave iz vlastitih sredstava nisu dostatni za financiranje kapitalnih i infrastrukturnih projekata. Zbog toga se postavlja nu~nost tra~enja novih izvora financiranja. Mogue rjeaenje proizlazi iz javno privatnih partnerstva, zadu~ivanja, uklju ujui municipalne obveznice, dotacija iz dr~avnog prora una te pretpristupnih fondova Europske unije. Detaljnim upoznavanjem sa svim instrumentima Europske unije za poticanje regionalnog razvoja zemalja lanica i zemalja kandidatkinja, a time i jedinica lokalne i regionalne samouprave, uo eno je da prilika za razvoj postoji, kao i sredstva. Problem se javlja u samim zemljama pri apliciranju za sredstva Europske unije. Razvijene zemlje Europske unije optimalno koriste raspolo~iva sredstva, dok to kod novijih lanica nije slu aj. Novije zemlje lanice, kao i zemlje kandidatkinje imaju problem prilikom aplikacije za sredstva Europske unije. Radi se o nepripremljenosti cijelog sustava institucija nadle~nih za provoenje programa pomoi na nacionalnoj razini. Glavni problem sadr~an je u nedostatku znanja i iskustva. Osim toga, tek je nedavno uspostavljen sam sustav ROP-ova, tek su nedavno pripremljene. Strategije razvoja ~upanija i tek su nedavno jedinice lokalne i regionalne samouprave prepoznale va~nost ovakvih projekata i prihvatile dio odgovornosti za razvoj. esto postoji niz dobrih prilika koje se ne iskoriatavaju isklju ivo zbog neznanja. Pri apliciranju, izrauje se prosje na ili neadekvatna projektna dokumentacija, ato rezultira odbacivanjem takvih projekata. Osim toga, nadle~ne institucije nisu dovoljno educirane kako bi mogle pru~iti konzultativne i konkretne savjete. Uo eno je, dakle, niz problema koji ote~avaju rjeaenje klju nog problema  neuravnote~enost razvoja. Kako je krenulo novo prora unsko razdoblje 2007.  2013. godina, ula~u se nade da su nadle~ne institucije, ali i sam privatni sektor prepoznali ozbiljnost pri apliciranju projekata. Jedino adekvatna suradnja, razmjena informacija i znanja unutar cijelog sustava institucija i prakse mo~e doprinjeti boljoj iskoriatenosti ponuenih sredstava. 7. Literatura Europska povelja o lokalnoj samoupravi, NN  Meunarodni ugovori broj 14/97, Zagreb Zakon o brdsko-planinskim podru jima (NN broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05), Zagreb Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, NN broj 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, Zagreb Zakon o Gradu Zagrebu, NN broj 62/01, Zagreb Zakon o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, NN broj 33/01, 60/01, Zagreb Zakon o otocima (NN broj 34/99, 149/99, 32/02, 33/06), Zagreb Zakon o podru jima posebne dr~avne skrbi (NN broj 26/03, 42/05, 90/05), Zagreb Zakon o podru jima ~upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj, NN broj 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, Zagreb Zakon o koncesijama NN broj 89/92., Zagreb Dr~avni zavod za statistiku (2006). Meunarodni pregled. U: Statisti ke informacije. Zagreb Luksemburg, Ured za slu~bene publikacije Europskih zajednica (2004). Ustav za Europu, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj Nacionalno vijee za konkurentnost (2004). 55 preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske. Zagreb Hrvatski institut za lokalnu samoupravu (2005). Vodi  kroz hrvatski sustav lokalne i regionalne samouprave <http://www.undp.hr/upload/file/104/52113/FILENAME/vodic_veliki_un_lokalna_vlast.pdf> (14.11.2007.) Frki, I., Rek, Lj. (2004) Sposobnost koriatenja sredstava pretpristupnih fondova EU: iskustva dr~ava kandidatkinja i osvrt na RH.Ministarstvo za europske integracije. <http://www.mvpei.hr/ei/download/2004/02/12/Sposobnost_koristenja_predpristupnih_fondova2.doc.> (28. svibnja 2007.). Kersan-`kabi, I. (2005) Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalne politike Europske unije? Primjer Istre http://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf (05. velja e 2007.) Pecoti, J., et.al (2005). Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata: Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridru~ivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okolia. USAID CROATIA. <http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf> (06. lipnja 2007.) Petri, J., Bukovac, S. (2007). SAPARD PROGRAM U HRVATSKOJ  najava drugog natje aja s posebnim osvrtom na izmjenjene uvjete. Ravnateljstvo za tr~ianu i strukturnu potporu u poljoprivredi. Konferencija Predpristupni programi SAPARD i IPARD  dosadaanja iskustva i priprema za aktualni natje aj. Vukovar. Prezentacijski materijali. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1090,30070682,1090_33076576&_dad=portal&_schema=PORTAL (11. lipnja 2007.) http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=540&sid=&akcija=jezik=1 (28. svibnja 2007.) http://www.delhrv.ec.europa.eu/hr/static/view/id/117 1 (06. lipnja2007.) http://www.centar-jls.com/pregled_po_komponentama.doc pdf (19. velja e 2007.) http://www.centar-jls.com/sadrzaj/mapa/484/IPA_____Instrument_pretpristupne_pomo__i http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/countries/ipa_miff_081106_en.pdf (19.11.2007.)  NN  Meunarodni ugovori broj 14/97, Zagreb  NN broj 33/01, 60/01, Zagreb  NN broj 33/01, 10/02, 45/03, 43/04, 40/05, Zagreb  NN broj 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, Zagreb  NN broj 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, Zagreb  NN broj 62/01, Zagreb  NN  Meunarodni ugovori broj 14/97, Zagreb  NN  Meunarodni ugovori broj 10/03, Zagreb  NN broj 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, Zagreb  Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, NN broj 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, Zagreb  Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, NN broj 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06  Ti zakoni uklju uju: Zakon o brdsko-planinskim podru jima (NN broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05), Zakon o otocima (NN broj 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) i Zakon o podru jima posebne dr~avne skrbi (NN broj 26/03, 42/05, 90/05)  Zakon o fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske, NN broj 107/01, Zagreb  Luksemburg, Ured za slu~bene publikacije Europskih zajednica (2004) Ustav za Europu, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj, str.14.  1973. godine pristupanjem Danske, Velike Britanije i Irske.  Pecoti, J., et.al (2005) Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata: Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridru~ivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okolia. USAID CROATIA., str. 18. Dostupno na: http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf [06. lipnja 2007.]  Engl. Economic and Social Cohesion  Niz aktivnosti usmjerenih na poticanje ujedna enog gospodarskog i socijalnog razvoja EU kroz funkcioniranje zajedni kog europskog tr~iata, gospodarski rast, ja anje konkurentske sposobnosti za suo avanje s globalnom konkurencijom svjetskog tr~iata.  Klasificirani prema Nomenklaturi teritorijalnih statisti kih jedinica koje se rabe u zakonodavstvu Unije joa od 1988. godine (franc. Nomenclature des units territoriales statistiques  NUTS)  regionalne jedinice koje imaju pravo koriatenja sredstava strukturnih fondova. Prije predzadnjeg proairenja nomenkaltura je dijelila tadaanjih 15 zemalja na 78 NUTS I, 210 NUTS II i 1093 NUTS III teritorijalne jedinice.  Eurostat  Europski statisti ki ured. Dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1090,30070682,1090_33076576&_dad=portal&_schema=PORTAL [11. lipnja 2007.]  Kersan-`kabi, I. (2005) Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalne politike Europske unije? Primjer Istre [online]. Dostupno na: http://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf [05. velja e 2007.]  Dr~avni zavod za statistiku (2006) Meunarodni pregled. U: Statisti ke informacije. Zagreb, str. od 106 do 109.  Opa uprava za regionalnu politiku, Opa uprava za zapoaljavanje i socijalna pitanja, Opa uprava za poljoprivredu i Opa uprava za ribarstvo.  http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=540&sid=&akcija=jezik=1 [28. svibnja 2007.]  31% prora una EU odnosi se na strukturne mjere  http://www.delhrv.ec.europa.eu/hr/static/view/id/117 1 [06. lipnja2007.]  Pecoti, J., et.al (2005) Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata: Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridru~ivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okolia. USAID CROATIA., str. 27. Dostupno na: http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf [06. lipnja 2007.]  Frki, I., Rek, Lj. (2004) Sposobnost koriatenja sredstava pretpristupnih fondova EU: iskustva dr~ava kandidatkinja i osvrt na RH.Ministarstvo za europske integracije.[online]. Dostupno na: http://www.mvpei.hr/ei/download/2004/02/12/Sposobnost_koristenja_predpristupnih_fondova2.doc. [28. svibnja 2007.]. Novi program pretpristupne pomoi rezerviran za razdoblje 2007. - 2013. godine koji objedinjuje dosadaanje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Natje aji tek trebaju krenuti za ovaj program.  http://www.centar-jls.com/pregled_po_komponentama.doc pdf [19. velja e 2007.]  Dr~avni zavod za statistiku (2006). Statisti ki podaci. Zagreb  Osim ova dva zakona, za problematiku regionalnog razvoja zadu~eni su i sljedei zakoni: Zakon o otocima (NN 34/99, 32/02), Zakon o podru jima posebne dr~avne skrbi (NN 26/03) i Zakon o brdsko-planinskim podru jima (NN 12/02, 117/03).  Nacionalno vijee za konkurentnost (2004) 55 preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske. Zagreb.  Obiteljska poljoprivredna gospodarstva  Agencija zadu~ena za provoenje SAPARD programa u RH.  Mjera 1.  ulaganja u poljoprivredna gospodarstva; Mjera 2.  unapreenje prerade i tr~enja poljoprivrednih i ribljih proizvoda; Mjera 3. natje aj u tijeku.  Izgradnja kapaciteta je izuzetno va~na jer e Hrvatska, kada postane lanicom Europske unije, morati platiti oko 1,2% BDP-a kao dug Europskoj uniji i tek joj se tada otvaraju vrata pristupu raznim fondovima za lanice opisane ranije.  Pecoti, J., et.al (2005). Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata: Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridru~ivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okolia. USAID CROATIA., str. 27. Dostupno na: http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf [06. lipnja 2007.]     PAGE  -  PAGE 30 - J\hjt   .jlx@T  ՟ΘܟßæØuh1Ih*&CJ\aJh1IhGiCJ\aJhv h1Ih.P h1Ih h1Ih_ h1Ih9h1Ih>,CJaJh1IhvCJaJhz h1Ih>, h1Ih;qQ h1IhVX h1Ih] h1Ihh1IhCJaJh1Ih*&CJaJ,  $&|BDb$dh^a$gdB$8dh^8a$gdB$dh^a$gdyn&$ & F dha$gdB  & FdhgdB $dha$gdBdhgdB "$nrtHX2@JXdp6<|fvxz|~㼵îêêãÕxphph1IhGi5h1Ih5 h ]hY{jhyn&h0JUhyn&h0J hyn&hNvQ h1Ih@# h1Ih{khhQX h1Ih1 h1IhL h1IhF[hyn& h1IhGi h1IhVX h1Ih;qQ h1Ih h1Ih+Eh1IhvCJaJh1IhVXCJaJ&@BDHJVd*,bT4r2npfz|~ "$&46$&߬ؒؒؒؒh7G h1Ih`:h1Ih<5h h1Ihh1Ih5 h1Ih p h1Ihyn& h1Ih h1IhQXhNvQhQX h1Ihh1IhGi5 h1IhNvQhyn& hyn&5h1IhNvQ58p|$(*<J$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB $dha$gdB$ & F dha$gdB$dh^a$gdB$ & F dha$gdB &(*<:<H`nrLNP&~,.0üõñwoh h1IhH@hH@h5hH@hyn&5hH@hH@5 h1Ihr h1Ih4r h1Ihd h1Ihb1 hehY{ hehehe h1IhQ2 h1Ih} h1IhX h1Ih{khhQX h1Ih\!s hcGhCJ hcGhGi hcGh\!shcGhH h1IhGi&fZK$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkd5$$IfTl088  t0p644 lapTuiZ$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkd6$$IfTl088 t0p644 lapTte$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB~kd7$$IfTl088 t0p644 laT4>te$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB~kd~7$$IfTl088 t0p644 laT>@te$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB~kd7$$IfTl088 t0p644 laTuiZ$dh$Ifa$gdB dh$IfgdBkdR8$$IfTl088 t0p644 lapTte$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB~kd8$$IfTl088 t0p644 laTte$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB~kd/9$$IfTl088 t0p644 laT*6te$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB~kd9$$IfTl088 t0p644 laT68FPte$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB~kd9$$IfTl088 t0p644 laTPR`pte$dh$Ifa$gdB dh$IfgdB~kdX:$$IfTl088 t0p644 laTprNP.0f^SSSKKSdhgdH@ $dha$gdBdhgdekd:$$IfTl088  t0p644 lapT0"$  "$8<J^hjxz0nprt ڮڮhQX h1IhW)| h1Ihkh1Ih3 mHsHh4mHsH h1Ih5% h1Ihc)h4jh1Ih3 0JU h1Ih3 h1IhCrtXZ. & F dhgdB$dh7$8$H$a$gdB$ & F dha$gdB $dha$gdBdhgdB$ & Fdha$gdBz|~,.B>TVX~ȥȳ眏狄xq h1Ihh4h45hmj< h1Ih3`hQXjh1IhwL0JUh1IhwL0J h1IhW)| h1IhX h1Ih{W9 h1Ihk h1Ih- h1Ih"OLh4jh1IhE#0JU h1Ihrp h1Ihmj< h1Ih84 h1Ih5hcG)<| $     l   ttP&(nb "$&(zlnzȽĶĶĤIJ h1Ihm h1Ihk@ h1Ihty h1IhCG h1Ih h1Ihemh4 h1Ih<d h4h* hQX h4h<dh1IhnHtHh1IhK.cnHtHhQXnHtHh4nHtHh1Ih,nHtH5nb"(*""(()")8)R)v))))))Ff<$dh$@&Ifa$gdB dh$@&IfgdB dh@&gdB $dha$gd $dha$gdBdhgdB & F dhgdBz|j  """".#0#<###$$ $2&4&f&&&''N'''''( ((((*(,((((((())))))))* ***&*ʿ؟ߟџ h1Ih.njh1Ih0JU h1Ih h1IhU hhU hhh) h1Ih;Nh`+ h1Ih1 h1IhT h1Ihm h1Ihk@ h1IhCG h1IhY{hh4hQX6))) **(*2*$dh$@&Ifa$gdB&*(*0*4*>*@*B*D*L*N*`*b*j*l*~******************++++ +"+8+:+D+F+\+^+h+l+x+z+~++++++++++++,,,,,,,,j.l.n.p.ܽ h1Ih--h7GhCJaJh1Ih.n6CJaJh`+CJaJh1Ihk@CJaJh1Ih.nCJaJ h1Ih.n h1IhG2*4*@*% dh$@&IfgdBkd?$$Ifl֞P 6,"n t0644 la@*D*N*b*l***$dh$@&Ifa$gdB***% dh$@&IfgdBkd?$$Ifl֞P 6,"n t0644 la*******$dh$@&Ifa$gdB**+% dh$@&IfgdBkd@$$Ifl֞P 6,"n t0644 la++"+:+F+^+j+$dh$@&Ifa$gdBj+l+z+% dh$@&IfgdBkdUA$$Ifl֞P 6,"n t0644 laz+++++++$dh$@&Ifa$gdB++n.% $dh@&a$gd7GkdB$$Ifl֞P 6,"n t0644 lan.p.:5<5^5b56088:L;< < <<<<<<<<<$dh$@&Ifa$gdB dh$@&IfgdB & F dh@&gdB dh@&gd $dh@&a$gdB dh@&gdBp...4111$485:5<5^5b555666668.88889::::H;J;L;R;<<< <<<&<(<<<<>¾}} h1Ih h1Ih P hh P h1Ih ]h ]hC h`+ h1Ih+ h1Ih(hQp h1Ih Khhh5 h1Ih h1IhnFjh1Ih;I0JU h1Ih|jh1Ih K0JU h1Ih;I,<<=$dh$@&Ifa$gdB==kdB$$Iflr,"0  t20644 lap2=*=4=>=H=R=$dh$@&Ifa$gdB dh$@&IfgdBR=T====K=,,$dh$@&Ifa$gdB dh$@&IfgdBkdC$$Iflr,"0 t0644 la=====:, dh$@&IfgdBkdTD$$Iflr,"0 t0644 la$dh$@&Ifa$gdB======:kdD$$Iflr,"0 t0644 la$dh$@&Ifa$gdB=.>8>B>L>V>$dh$@&Ifa$gdB dh$@&IfgdBV>X>v>>>K=,,$dh$@&Ifa$gdB dh$@&IfgdBkd^E$$Iflr,"0 t0644 la>>>>>:, dh$@&IfgdBkdE$$Iflr,"0 t0644 la$dh$@&Ifa$gdB>>>>>>:kdhF$$Iflr,"0 t0644 la$dh$@&Ifa$gdB>?????????@T@@BBBBBCC"C$C`CbC:ERE|EEEEEF~FFFGGGGG$J&J*J0JKKSTT2UpUrUtUWF[r\ջ»·»°°°¬šš–––hLChEh?hBjhz_0JUh hz_ h1Ih KhQp h1Ih/h(h h1Ihmh`+ h1Ih h1Ihy hhhh(CJaJhhCJaJ7>??GG,J.Jx\z\\LbNbjjhmjmmm2ndhgdak  & FdhgdB hdh@&^hgdB $dha$gdBgdpb\$ & Fdha$gdpb\  & Fdhgd$j $dh@&a$gdB dh@&gdBr\t\v\x\z\\\__@`` hcGhpUCJOJQJ^JaJh1IhRK*OJQJ^J-h1IhRK*0J&6CJ$OJQJ\]^JaJ$*hZ3v0J&56CJOJQJ\]^JaJ*h$j0J&56CJOJQJ\]^JaJ0h1Ihf&0J&56CJOJQJ\]^JaJ*hQp0J&56CJOJQJ\]^JaJ0h1Ih0J&56CJOJQJ\]^JaJ0h1Ih#0J&56CJOJQJ\]^JaJrmmmm0n2n4nnnp&p(pppppq,qqqqq:rLrssss t(t*t:t24lnrtvޙܚޚԛĜƜȜʜBXZpΞО$Ϳɿɸɸ휿ɔɔɍɆɍɿ~~ɿɿh{+hpb\6 haO5hpb\ hhpb\haO5hpb\6hC hpb\CJaJ!jhC hpb\0JCJUaJ h!Ahpb\jhpb\0JUhpb\ hp,Zhpb\jhp,Zhpb\0JUh2ehpb\6CJaJhpb\CJaJh2ehpb\CJaJ/ܚȜΞv؟npxޥ``..$a$gd(gdwL$a$gdE#gdgd$a$gdN9f$a$gd+gd$a$gd+$a$gdhP&$&.0rtvx؟ڟܟPjlprxxzؤڤإڥޥ`bЧLNPtvooghE#hpb\6 hE#hpb\jhE#hpb\0JUhpb\CJaJh hpb\CJaJ!jh hpb\0JCJUaJ hdhpb\ hhpb\hhpb\6CJaJhhpb\CJaJ!jhhpb\0JCJUaJ hhpb\jhpb\0JU h!hpb\hpb\ hhpb\(tB`b.0.0  >@,"$(*.0<>@Dՠ~x~x hpb\0Jjhpb\0JUjhw Uhw hhpb\6CJaJhhpb\CJaJhpb\jhpb\0JUhddhpb\6 hddhpb\jhddhpb\0JUhpb\CJaJhE#hpb\CJaJ!jhE#hpb\0JCJUaJ hE#hpb\, "&(,.@BDfhjlngd h]hgdp &`#$gdLDJLXZ^`dfjln h hkhw hpb\ hpb\0Jhpb\mHnHujhpb\Ujhjhpb\U hjhpb\ < 001h/R :pC / =!"#$7% 1$$If!vh555555#v#v#v#v#v5:Vl4  t2"6+,55555ap2Tkd$$IfTl4r &  t20"644 lap2T$$If!v h5555&5555`5 #v#v#v#v&#v#v#v#v`#v :Vl4  tZ"6+, 55!55355555 / apZTkd$$IfTl4  "&!3  tZ0"6$$$$44 lapZT)$$If!v h5555&5555`5 #v#v#v#v&#v#v#v#v`#v :Vl  t "6, 55!55355555 ap T'kd$$IfTl  "&!3  t 0"6$$$$44 lap T)$$If!v h5555&5555`5 #v#v#v#v&#v#v#v#v`#v :Vl  t "6, 55!55355555 ap T'kd@ $$IfTl  "&!3  t 0"6$$$$44 lap T)$$If!v h5555&5555`5 #v#v#v#v&#v#v#v#v`#v :Vl  t "6, 55!55355555 ap T'kd$$IfTl  "&!3  t 0"6$$$$44 lap T Dd ~0  # A"'ТCep,x@=h'ТCe,"<P'6xZylEՅ--RCʥ(JPK PRR(-7*- A4A DMFb@%oLwfy3o "zHQ-R ؝(cؑDhxh+{D`b}N't{;Uy'oLڨen{M2]/G>u49@Ka:]`:*-A0`>zy< S)ϧvP~= pP/u([\7y\A²ÞMVs?`n=GiNWէ"4H4rh~t<v:;!}>zc_w*mKE^oҤ-*1u|B.zVNh/85W?^ (1/ݠ@*˕Ř'!*lP(WX?SJ^ rmg6e'd'ޢ*KzXB+i1VBZC zRBm4vlMy0VG7!-8.p8%QwK7h$t"=@I-o 8WJ/UTD1_-P oUi܅wC)X1JυrIwO$m϶j2jתJ.t/,i]m*47a+x]9IX b55t(Nb-uAvb=ݫaC5l*ظ{`n`|>ovGہmV`=ڄ8Wg>̇ Bz.Kg,st\GMϚ80+پdnN7fN84j}X<6XX.X[FQ(vZw '!<XP>pn;1]YP}&ʻg#rdAUz&s;򁣖άCCNa5u[M;9k;6%~?~WjےrTru+\^'anf:?mS}pq~mB+ŋ[#lʱCX{yh4'mr^nk^]@'z EHnKGV0 .uu"Z'R#yaO|dK&>"Mg&ͣ\)Cʵ,;F<S<2/XMI` ͑ f3 xԽ)_;Eq-vwuNtiyAcL1|1dq䫦~oZQ5^Mn4Em+ TcÿIԳ>Daz׻Xjg_/k@$$If!vh5 5 5 #v :Vl  t65 pR$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 R$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 R$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 $$If!vh55$ 5#v#v$ #v:Vl  t6,55$ 5py$$If!vh55$ 5#v#v$ #v:Vl t6,55$ 5y$$If!vh55$ 5#v#v$ #v:Vl t6,55$ 5y$$If!vh55$ 5#v#v$ #v:Vl t6,55$ 5y$$If!vh55$ 5#v#v$ #v:Vl t6,55$ 5y$$If!vh55$ 5#v#v$ #v:Vl t6,55$ 5y$$If!vh55$ 5#v#v$ #v:Vl t6,55$ 5&$$If!vh5t55555#vt#v#v#v:Vl  t<65t555p<kdC $$Iflֈ l,"t  t<0644 lap<$$If!vh5t55555#vt#v#v#v:Vl t65t555$$If!vh5t55555#vt#v#v#v:Vl t65t555$$If!vh5t55555#vt#v#v#v:Vl t65t555$$If!vh5t55555#vt#v#v#v:Vl t65t555$$If!vh5t55555#vt#v#v#v:Vl t65t555v$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl  tF(#,5T55855855apFPkd&$$Ifl֞L t"T88  tF0(#44 lapF$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5T55855855#vT#v#v8#v#v8#v#v:Vl t(#,5T55855855a$$If!vh5858#v8#v8:Vl  tp65858/ pTx$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858pTa$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858Ta$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858To$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858/ Tx$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858pTa$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858Ta$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858Ta$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858Ta$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858To$$If!vh5858#v8#v8:Vl tp65858/ T$$If!vh5858#v8#v8:Vl  tp65858pT`$$If!vh5555555n#v#v#v#v#v#vn:Vl  tF6555555npFSkda;$$Ifl֞P 6,"n  tF0644 lapF$$If!vh5555555n#v#v#v#v#v#vn:Vl t6555555n$$If!vh5555555n#v#v#v#v#v#vn:Vl t6555555n$$If!vh5555555n#v#v#v#v#v#vn:Vl t6555555n$$If!vh5555555n#v#v#v#v#v#vn:Vl t6555555n$$If!vh5555555n#v#v#v#v#v#vn:Vl t6555555n$$If!vh505555#v0#v#v:Vl  t265055p2$$If!vh505555#v0#v#v:Vl t65055$$If!vh505555#v0#v#v:Vl t65055$$If!vh505555#v0#v#v:Vl t65055$$If!vh505555#v0#v#v:Vl t65055$$If!vh505555#v0#v#v:Vl t65055$$If!vh505555#v0#v#v:Vl t65055*@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH b@b !G| Heading 1$ & F<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ d@d &!G| Heading 2$ & F<@& 56CJOJQJ\]^JaJ^@^ !G| Heading 3$ & F<@&5CJOJQJ\^JaJR@R !G| Heading 4$ & F<@&5CJ\aJT@T !G| Heading 5 & F<@&56CJ\]aJN@N !G| Heading 6 & F<@&5CJ\aJ@@@ !G| Heading 7 & F<@&F@F !G| Heading 8 & F<@&6]T @T !G| Heading 9 & F<@&CJOJQJ^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List>@> b Footnote TextCJaJ@&@@ bFootnote ReferenceH*21@2 !G| List Number>:@"> !G| List Number 2  & F4O24 [9naslov 5CJaJ>OB> *, podnaslov$dha$5ZY@RZ vj Document Map-D M CJOJQJ^JaJ:OAb: vj podnaslov 1  & F,O1r, [9naslov 2N@NRVTOC 1 ! x5CJ$\]aJ$mHnHu@@@ "FTOC 2x^5CJ\aJN@NRVTOC 3 ! ^CJaJmHnHu6U@6 "F Hyperlink >*B*phj@j 2 Table Grid7:V04 @4 pFooter  !.)@. p Page Number4@4 pHeader  !6@6 RVTOC 4 ^CJaJ6@6 RVTOC 5 !^CJaJ6@6 RVTOC 6 "^CJaJ6@6 RVTOC 7 #^CJaJ6@6 RVTOC 8 $^CJaJ6@6 RVTOC 9 %^CJaJdOad dHeading 2 Char056CJOJQJ\]^J_HaJmHsHtH DOrD %4Style1 ' & FCJ$OJQJ^JaJ$2B@2 %4 Body Text(xH@H Y{ Balloon Text)CJOJQJ^JaJ-$=|%%.3+57@82A/CjCM(Y^dIfisVvDx=rJ  !"#$%&/N _w)aJ-k d Z ] . 9&z 4 "34BC Z[ UW1(A)?Xab{|EW`pw3ABSW[_cinrvwAj""h#i###$j$l$%%&&5'6'**,,R-x----.'....//1133W3X3335588H;I;<<@@|B}B E E EEEMEYEtEEEEEEEEEEEEEEEfGgG9H:HKKMMNPQQUQmQQQQQQQRRRRR R&R,R2R3RJRkRlRrRsRxRyRRRRRRRRRRRRRRRRRRTTYYKZLZ[Z\ZdZeZmZnZvZwZ~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [ [[[$[*[1[7[8[@[H[O[V[^[b[c[\\````bb ccHdIdcddddeTee6f7fjjjjjjkkl m\mmmnnoooo p pssssYvv9wwwyy(z/z5zzEzJzQzSzZzazhzjzqzxzzzzzzzzzzzzzz{{ {{{{{${*{/{4{:{@{E{F{O{U{[{_{g{m{r{s{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{| ||||!|"|+|1|6|:|@|E|J|K|U|[|`|d|j|p|u|v|||||||||||||||||||||||||||} }}}}}}~~т 12cdtu&56?yؘKL_`9?A&FGopqz֟ן؟ $)*19:Ԥϥ-.ì~٭]^cd{|s8*<M^notv| $067>AEQUaef02' %*+AEJOTUglqv{|KLST56EFWXrsW)*uvHI7 0^T%z;vW<m=p1Ay0@0@0@00000000000000000000000000000( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 000* 0* 0* 000000000 0 0 0 0 0 0 00 0 00 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000# 0# 000000000000000000000000) 0) 0) 0) 0) 0) 0) 0) 0000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000(0(0(0 (0 (0 (0(0(00 0 0 0 0000 0000 0000 0 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 (0(0(0(0(000 00 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (0(00000000000800Id0Id& 0Id& 0Id& 0Id& 0Id0Id0Id800j0j800j0j0j! 0j! 0kj! 0kj! 0kj0j! 0\mj0j! 0\mj0j! 0\mj0j800o(0o(0o(0o0o0o' 0o' 0o' 0o0o0o0o0o0o 0o0o0o0o 0o0o0o0o 0o0o0o0o 0o 0o 0o0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o 0o0o0o0o8000 0 0 0 0 0000800d0d800&0&8000800000 000 000 000 000 000 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0000000 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0000000E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0000000 0 0 0 0 000000000? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 000000000000~0~0~0~00N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N00B0B0B0B@0B0B0B0B0B000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0h00@0h00@0h00@0h00@0i@0@0@0@0@0h00 3Anrvjh##$j$335588H;I;<<@@|B}B E:HKKMMNPUQmQQQQQQQRRRRR R&R,R2R3RJRkRlRrRsRxRyRRRRRRRRRRRRRRRRRRTKZLZ[Z\ZdZeZmZnZvZwZ~ZZZZZZ`c\mmmnooYvv9www56&FGo)*19:{|LXsuvHI7 0^T;<mAy{00{00{00@0{00{00s00 s00 {00 s0 05 s0 05 s0 05 s0 05 s0 05 s0 05 {00Z@\0]~ {00{00@0 {00{00 @0 y00h00@0j00إh00h00{00{00y00{00{00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0G#@0G#@0G#K007K007K007K007K007K007K007j0Y0:j0Y0:j0Y0:K006 j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:j0^0:K006 j0k0:j0k0:j0k0:j0k0:j0k0:j0k0:K006 j0r0:j0r0:j0r0:K006 j0v0:j0v0:j0v0:K006 j0z0:j0z0:j0z0:K006 K007K007 K007 K006 K004 @0K007K006K006K006K006K006K006K006K006K006K006K006@0K0!06K0!06"@0@0A 0j00'j00&j00$j00#j00$j00#j0{2|Hh0{1h0{/h00h00j00j00K0,0K0,0-إK0,0K0,0K0,0@0 K00j00@0h00h00@0@0@0@0j00 K0!0j00hy00j00h00h00h00 y00{00{00j00{00{00{00j00PK00{00j00j00 $RK00h00K00I00@08j000@0{00y00y00y00y00@}p#{00{00@0@0K00K00K00K00K00 @0P8@08j0 0@08j00̃h00h00@0@0@0 00 ***-+^?Gmvd`J &0z&*p.>r\FbhrmVx $tDnZ\]_lnoqs~H0?@Gzbw*^ȣڪث<2ḓbнDf b`,n(j|&:x6Z >6Pp)2*@****+j+z++n.<==R====V>>>>2nv„ܚn[^`abcdefghijkmprtuvwxyz{|}l !$-!!8@0(  B S  ? _Toc169517343 _Ref169517432 _Ref169517435 _Toc169517508 _Toc169517576 _Toc169683528 _Toc169442504 _Toc169442506 _Toc169498781 _Toc169499006 _Toc169517516 _Toc169517584 _Toc169683536 _Toc169517517 _Toc169517585 _Toc169683537 _Toc169517518 _Toc169517586 _Toc169683538 _Toc169517522 _Toc169517590 _Toc169683542 _Toc169683543 _Toc169517523 _Toc169517591 _Toc169683544 _Toc169683545 _Toc169683546 _Toc169442513 _Toc169517352 _Toc169517525 _Toc169517593 _Toc169682561 _Toc169683550 _Toc169682562 _Toc169683551 _Toc169682563 _Toc169683552 _Toc169682564 _Toc169683553 _Toc169682565 _Toc169683554 _Toc169682566 _Toc169683555 _Toc169682567 _Toc169683556 _Toc169682568 _Toc169683557 _Toc169682569 _Toc169683558 _Toc169682570 _Toc169683559 _Toc169682571 _Toc169683560 _Toc169682572 _Toc169683561 _Toc169682573 _Toc169683562 _Toc169682574 _Toc169683563 _Toc169682575 _Toc169683564 _Toc169682576 _Toc169683565 _Toc169682577 _Toc169683566 _Toc169682578 _Toc169683567 _Toc169682579 _Toc169683568 _Toc169682580 _Toc169683569 _Toc169682581 _Toc169683570 _Toc169682582 _Toc169683571 _Toc169682583 _Toc169683572 _Toc169682584 _Toc169683573 _Toc169682585 _Toc169683574 _Toc169682586 _Toc169683575 _Toc169682587 _Toc169683576 _Toc169682588 _Toc169683577 _Toc169682589 _Toc169683578 _Toc169682590 _Toc169683579 _Toc169682591 _Toc169683580 _Toc169682592 _Toc169683581 _Toc169682593 _Toc169683582 _Toc169682594 _Toc169683583 _Toc169682595 _Toc169683584 _Toc169682596 _Toc169683585 _Toc169682597 _Toc169683586 _Toc169682598 _Toc169683587 _Toc169682599 _Toc169683588 _Toc169682600 _Toc169683589 _Toc169682601 _Toc169683590 _Toc169682602 _Toc169683591 _Toc169682603 _Toc169683592 _Toc169682604 _Toc169683593 _Toc169682605 _Toc169683594 _Toc169682606 _Toc169683595 _Toc169682607 _Toc169683596 _Toc169682608 _Toc169683597 _Toc169682609 _Toc169683598 _Toc169682610 _Toc169683599 _Toc169682611 _Toc169683600 _Toc169682612 _Toc169683601 _Toc169682613 _Toc169683602 _Toc169682614 _Toc169683603 _Toc169682615 _Toc169683604 _Toc169682616 _Toc169683605 _Toc169682617 _Toc169683606 _Toc169682618 _Toc169683607 _Toc169682619 _Toc169683608 _Toc169682620 _Toc169683609 _Toc169682621 _Toc169683610 _Toc169682622 _Toc169683611 _Toc169682623 _Toc169683612 _Toc169682624 _Toc169683613 _Toc169682625 _Toc169683614 _Toc169682626 _Toc169683615 _Toc169682627 _Toc169683616 _Toc169682628 _Toc169683617 _Toc169682629 _Toc169683618 _Toc169682630 _Toc169683619 _Toc169682631 _Toc169683620 _Toc169682632 _Toc169683621 _Toc169682633 _Toc169683622 _Toc169682634 _Toc169683623 _Toc169682635 _Toc169683624 _Toc169682636 _Toc169683625 _Toc169682637 _Toc169683626 _Toc169682638 _Toc169683627 _Toc169682639 _Toc169683628 _Toc169682640 _Toc169683629 _Toc169682641 _Toc169683630 _Toc169682642 _Toc169683631 _Toc169682643 _Toc169683632 _Toc169682644 _Toc169683633 _Toc169682645 _Toc169683634 _Toc169682646 _Toc169683635 _Toc169682647 _Toc169683636 _Toc169682648 _Toc169683637 _Toc169682649 _Toc169683638 _Toc169517353 _Toc169517526 _Toc169517594 _Toc169682651 _Toc169683640X3X3X3IdIdIdjjjoood%%%**<<MM^^oottvv|| $$0077>>AAEEQQUUaaff'' %%++AAEEJJOOUUggllqqvv||LL77  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~3333bdbdbdjjjpppnns4{{{{));;LL]]mmssuu{{ ##//55==@@DDPPTT``dd%%$$))@@DDIINNSSffkkppuuzzQQDDDDD24ACKL !Y[56uvy{ Y [ f g KWZ\-?]^$5=U|(6<=>TWk{r|%'&046/0ABmnvw""o#p#s#####j$v$%%&&5'6'****,,Q-p-w------..&.>.....//j1111333 3V3Y333444444445555+5.5>5?5E5F5h5j5o5q55555666666666666666677{777788@8B888B9C9E9F9l9m9::6:8:d:e:::::::G;I;;;;;<<<<7=8=t=v===2>3>U>W>>>>>t?u?@@?@A@g@i@@@@@2A5ABB|B}BBBBBBB/C2CjCmC EEEEEEEEEEEEFFFFFFFGfGgGsGtGGGHH8H:HHHHHHHHHIIIIJJNKPKKK%L&LLLPMQMMMMMMMNNNN/O0O]OdOPPP PPPPPPPPPQQQQQQ+Q,Q2Q3Q9Q;QTQUQlQmQQQRR2R3RkRlRrRsRxRyRRRRRRRRRSSSSSSTTTTTTTTTTUUUUUUUUVVVVVV W W8W9WBWCWOWQWXWYWXX$X%X6X8XXXXX Y Y(Y*Y9Y:Y{Y|YYYYYYYEZFZKZLZ[Z\ZdZeZmZnZvZwZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[[ [ [[[[[#[$[)[*[0[1[6[8[][^[a[c[[[[[[[ \\$\%\\\]]L^N^c^e^^^__%`&`````)a+a1a2abbbb cc/c0cIcJcScTcccccAIK˞̞ҞӞ %&FGoq֟؟)*8: ϤΥϥ֥ץ&(56=>ST\^wx>?@AFGMNZ[YZGH{}ӫԫի֫ !+.ì]^efcd{|ůƯ̯ί13hi01IJŲ;=ճ׳߳ߴBCQRеҵXY_`߷67!TVվ׾89ABnort{| #$/057=>@ADEPQTU`adfJM02CR`i%'*+TU{|JLgh*PYZQTdfrt;<FHfg?Mfo367UW yzw()57EFNOVW\^MOUXikrsxy?APRWYcf@AUW)*0235HJuvGIqr{} ()')/2UW]`KMSV$'z| z|:=VWkmsv-.9;WY:>mo=?^`m~lz{ACy{ "  !"24AC Y[ TW~01'(@A~()>?WX`bz|DEVW_`opvw23@BRSVWZ[^_bchimnqruw@Aij""g#i###$$i$l$%%&&4'6'**,,Q-R-w-x-------..&.'.....//1133V3X3335588G;I;<<@@{B}B EELEMEXEYEsEtEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEeGgG8H:HKKMMNNPPQQTQUQlQmQQQQQQQQQQQRRRRRRRRRRR R%R&R+R,R1R3RIRJRjRlRqRsRwRyRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRTTYYJZLZZZ\ZcZeZlZnZuZwZ}Z~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[[ [ [[[[[#[$[)[*[0[1[6[8[?[@[G[H[N[O[U[V[][^[a[c[\\````bb ccGdIdbdddddeeSeTeee5f7fjjjjkkll m m[m\mmmnnoooop pssssXvYvvv8w9wwwyy'z(z.z/z4z5z;z?xyטؘJL^`89>A%&EGnqyz՟؟ #$(*018:ӤԤΥϥ,.¬ì}~ح٭\^bdz|rsߴ78)*;<LM]^most{| #$/057=>@ADEPQTU`adf/2&' $%)+@ADEIJNOSUfgklpquvz|JLRTfW47DFVXqsVW(*tvGI67 /2]`SV$'y|:=uvVY;>lo<?oq03@Cx{Ewj$l$..MEENNUQQR3RlRRLZc[jjykklloov9wyy(zxzz} `!A&q؟:GffVzm=SAfo*|vF}DT~n *cZ1 X v?{v9W<7ʔ=-%N sS z/|=S,v.$1x!<< "EwU$HXT' &l.txr0tIt2МZF5jT)5 : n.]:x7q==X9Al9+,G(~eJULʀl]ZR6ec)RSxvzWe&f*f%  h:~wkH i#ejj$q"TvvRT]G`{F{ |T)^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( hh^h`OJQJo(h^`OJQJo(hH ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nh^`OJQJo(hH ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nM^`Mo(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... 88^8`o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........^`o(. \ ^ `\o(..808^8`0o(...808^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ pp^p`o(.........^`o(.808^8`0o(..^`o(...^`o(.... `^``o( ..... pp^p`o( ......   ^ `o(.......   ^ `o(........ @ (@ ^@ `(o(.........h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh ^`o(hH.hpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh ^`o(hH.hpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-hpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`o(hH.hpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hH ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH P^`PhH @@^@`hH. 0^`0hH.. ``^``hH... ^`hH .... ^`hH ..... ^`hH ......  `^``hH.......  00^0`hH........h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh ^`o(hH.hpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.**f?{-%N  "It2W<7]ZRS,sS X9AvzWeZF57q=j$q~}|$h{UL&l.n.]: |G`{1x!kH i)RSr0T')5 :wU$+,Gvv#ejeJ*+  t 8|Z܊pJRF 5,6x z۸~N&6$ E                                                      ,.          5,6x z۸~N&6$ E         ;l9NZLaCeZzlL8;;)NZNZ@(}Evo>`2G%o>`25NZ:#/Z qy `=M-_P @;TmaCecb}o>`2WOo>`2q>ro>`29^"+Ao>`2[SO^G3aCeVY5d~5o>`2%9aCeP/:NZ;:#/{<g`2{DTUNZ%Y;l]; M aaCeaCeVY5Sf;(4jo>`2azl}yI"nA@(}N$j} xL, _dw   KP^I7r* Y 7 - ) CJ " h =,+ -B8 p^11M<tyUz-J?Ubk84k@ p69z-K+x2rm`:mAxV$*,/R 1""m"-#@# $%]%*&hP&yn&O'.1'A~' (l(3(N )c)*8*G*RK*`+T+)A+jD+>,E,w,--S. C/a/<0S01J1 2a2 U3%4l4c5aO5~]5E<7`7E8+9{W9X9d9i:O;k~;<i0<mj<z=>q>A>?>?}?7@H@H@A^+A"DA+BsBACLChDE+Ec=ELFnF{GG7GJ|G;IXI=`J`J@KNJKGL"OLwL#M;Ny5O P.P3NQ;qQNvQ+RdRTKS TUqUrUnWX XmXQXXp,Z[4Z03[F[qR[pb\] ]?]-^`B^z_zN_2`3`*a6a@fa,cK.cKc<d eJeieN9fMgbgLh{khGivj~QkakukXZl-m:m>mem.nVn$7oQprpFq4rs\!s9sssluZ3vjv!wbxwxGEx*yXzmzY{t{9|W)|!G|rH|}7 4C"FET2Y3>Rb1O A R[I- f& +1`:j?1I+Qk5VddBf{d}2Nvmv&7Q3dz.4Iu74FcGLZ+l5%1k(kRe_~3 xIEw)?KXHdjh"~!yXh#R[!M=OY{jAv2e/y1 d2?[9WRt} 4 p(e+2=k0nIb<St*lz2CG;ME#M4IJ LdGu3U` [ NFZ?"9'$>$lpB4E[ (s4Lpd3 -YcoC *AN96HRV|4qC>bN7:kLQz1d{+e i+Q2Q3^58x|}&VX_pR#Cp) ,~4!ApU5i.2"E5;?EW`pw3ABSW[_cinrvwMEYEtEEEEEEEEEEEEEEEUQmQQQQRR2R3RkRrRxRyRRRRRRRRRRRRRRRRRKZ[ZdZmZvZ~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [ [[[$[*[1[7[8[@[H[O[V[^[b[c[(z/zEzZzqzxzzzzzzzzzzzzz{{ {{{{{${*{/{4{:{@{E{F{O{U{[{_{g{m{r{s{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{| ||||!|"|+|1|6|:|@|E|J|K|U|[|`|d|j|p|u|v|||||||||||||||||||||||||||} }}}}}&FGopqz֟ן؟ $)*19:*<M^notv| $067>AEQUaef %*+AEJOTUglqv{|@ff*vffLt"(  $,-.134568:>ABCFGHKLOPQRSTVWXYZ[\abefghlnoquz{|} H@&(:@BDHP`bdjnprtx|@ @ UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma;Wingdings?5 z Courier New"1hݻF&sf"#y#y!4d 2QHX b2>Regionalna politika i socijalno povezivanje u Europskoj uniji natasha Racunalo01*                           ! " # $ % & ' ( ) Oh+'00 DP p |  @Regionalna politika i socijalno povezivanje u Europskoj uniji natasha Normal.dot Racunalo0134Microsoft Office Word@c@S1@j><1@85#՜.+,0, hp  natery ?Regionalna politika i socijalno povezivanje u Europskoj uniji Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FЎB5Data F1TableWordDocument>4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q