Pregled bibliografske jedinice broj: 31870
Doprinos ocjeni kvalitete digitalnih tonfrekvencijskih uređaja
Doprinos ocjeni kvalitete digitalnih tonfrekvencijskih uređaja, 1997., doktorska disertacija, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
CROSBI ID: 31870 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doprinos ocjeni kvalitete digitalnih tonfrekvencijskih uređaja
Autori
Domitrović, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Mjesto
Zagreb
Datum
30.10
Godina
1997
Stranica
161
Mentor
Jelenčić, Ivan
Ključne riječi
složeni ispitni signal; ispitivanje digitalnih sustava;
(composed test signal; digital systems measurements)
Sažetak
Do sada poznate i primjenjivane metode mjerenja stacionarnih i dinamickih izoblicenja pokazale su se neprimjenjive za otkrivanje mogucih gresakavezanih uy rad algoritama koji se koriste za redukciju kolicine audio informacije. Osim toga razlicite metode daju i razlicite stupnjeve korelacije sa subjektivno ocijenjenim izoblicenjem govornog i glazbenog signala. Za ispitivanje sustava sa smanjenom brzinom prijenosa potrebno je koristiti signale koji su po svojim karakteristikama sto slicniji stvarnim signalima, tj. govoru i glazbi. Isto tako pri ocjeni kvalitete potrebno je uzeti u obzir psihoakusticke procese koji se odvijaju u ljudskom uhu. Tek zadovoljenjem ova dva uvjeta moze se ocekivati da ce se dobiveni rezultatipoklapati sa rezultatima subjektivnih testova. Za potrebe ispitivanja sustava s redukcijom podataka razvijen je slozeni ispitni signal SIS. Osnovni valni oblik od kojeg je gradjen jepilasti signal ciji su straznji bridovi svi jednakog nagiba, a nagiv prednjihbridova je odrejen pseudoslucajnom sekvencom. Tri ovakova signala cine slozeniispitni signal. Svaki odtri pilasta signala se generira prema svojoj sekvenci, ali su one medjusobno sinkronizirane. Na taj nacin je ostvarena ponovljivostsignala. Parametri kojimaje odredjeno generiranje signala su broj uzoraka ustraznjem bridu, duzina pseudoslucajne sekvence i broj ponavljanja perioda svakog nagiba. Nagib straznjeg brida odredjuje najvisu frekvenciju pobudeu osnovnom dijelu spektra. Kumulativnafunkcija razdiobe amplituda slijediGaussovu razdiobu. Ulazni i izlazni signal transformiraju se iz objektivne domene udomenu subjektivne pobude. Mjera izoblicenja je smanjenje transparentonstisustava i definirano je kao omjer pobude signala greske prema pobudi ulaznogsignala. Moguce vrijednosti smanjenja transparentnosti se krecu od 0 do 1.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika