ࡱ> 5@pR bjbj22BbXXh`)+====QQQQLdLdLd8d g4'Q@Ў~N(vvv333egggggg$ZRtQ Q̇}3̇̇==vvܥ(666̇=VvQve6̇e66P*LQvĎ wۗLdR;d} R<@ B $ QQ==== Q,693ՂQQLd̪jQQLdSveu iliate u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Lu ia 3 Anelina Svir i Gotovac SOCIOLO`KI ASPEKTI MRE}E NASELJA U ZAGREBA KOJ REGIJI MAGISTARSKI RAD Zagreb, 2006. Sveu iliate u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Lu ia 3 Anelina Svir i Gotovac SOCIOLO`KI ASPEKTI MRE}E NASELJA U ZAGREBA KOJ REGIJI MAGISTARSKI RAD Mentorica: dr. sc. Duaica Seferagi Zagreb, 2006. SADR}AJ str.: Predgovor 4 1. Uvod 8 2. Teorijski okvir rada 11 2.1. Po etne teorije o razvoju grada 11 2.2. Novije teorije o gradu 19 2.3. Danaanji kontekst tranzicije i globalizacije 29 3. Proces urbanizacije u svijetu 37 3.1. Urbanizacija i modernizacija u Hrvatskoj 40 3.2. Modernizacija hrvatskog sela 44 4. Zagreb kao urbani sistem i mre~a naselja 49 4.1. Svjetski kontekst razvoja mre~e naselja 57 4.2. Budui razvoj urbanih regija i sustava 63 5. Kvaliteta ~ivota i opremljenost naselja kao osnovni operacionalni pojmovi 66 5.1. Konceptualna shema istra~ivanja 73 5.2. Strukturna, funkcionalna i teritorijalna obilje~ja zagreba ke mre~e naselja 75 6. Uzorak zagreba ke mre~e naselja konstruiran iz istra~ivanja 79 6.1. Kratki povijesni pregled razvoja Zagreba 87 6.2. Planski okvir zagreba ke regije 90 6.3. Sadaanje stanje u podru ju istra~ivanja 92 7. Istra~ivanje 95 7.1. Metodoloaki aspekti istra~ivanja: predmet, ciljevi i svrha istra~ivanja zagreba ke mre~e naselja 95 7.2. Operacionalni pojmovi istra~ivanja 95 7.3. Problemi istra~ivanja i hipotetski okvir istra~ivanja 98 7.4. Analiza podataka 101 8. Rezultati istra~ivanja prema strukturi ispitanika i opremljenosti kuanstava 102 8.1. Rezultati istra~ivanja prema opremljenosti naselja u ispitivanoj regiji 134 8.2. Rezultati istra~ivanja prema upitniku za naselja 147 9. Zaklju ak 155 Biljeake 160 Literatura 161 Prilozi 172 Predgovor Ovaj rad Socioloki aspekti mre~e naselja u zagreba koj regiji tematski je vezan uz projekt grupe za selo, grad i prostor Instituta za druatvena istra~ivanja u Zagrebu, pod naslovom Socioloaki aspekti mre~e naselja u kontekstu tranzicije. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta u trajanju od 2002. do 2005. godine. Voditeljica projekta je dr. sc. Duaica Seferagi koja je ujedno i mentor magistarskog rada. Navedeni projekt odnosi se na socioloako istra~ivanje mre~e naselja cijele Hrvatske, a magistarski rad na istra~ivanje jedne, ali najvee regije u sklopu itave mre~e, odnosno na istra~ivanje zagreba ke regije. Mre~a naselja kao predmet istra~ivanja sociologije prostora u Hrvatskoj je, uz neke iznimke, bila zapostavljena. Interes za nju mogao se pratiti preko srodnih tema: urbanizacije, metropolitanizacije, analize naselja (seoskih i gradskih), analize pojedinih regija i sl. Istra~ivanja ove problematike premre~enosti prostora kod nas nisu bila esta, ali su neka sustavno provoena na Institutu za druatvena iatra~ivanja Sveu iliata u Zagrebu 80-tih i po etkom 90-tih godina 20. st. Radila ih je grupa autora, meu prvima V. Puljiz, E. Dili i S. `uvar, te kasnije D. Seferagi, V. Lay, V. Popovski, A. Stojkovi, A. Hod~i, M. }upan i, M. `tambuk i dr. Istra~ivanja su provoena i u drugim institucijama, meu njima na Institutu za druatvene znanosti Ivo Pilar devedesetih godina 20. st., od strane autora M. `tambuk, I. Rogi, O. aldarovi, te A. Marinovi-Uzelac i dr. Time su postavljene neke osnovne teoretske postavke ovog problema na koje e se naslanjati ovaj rad, ato zna i da e se potrebne komparacije donositi oslanjajui se na postojee starije i novije radove. Da bi se rasvijetlio pojam mre~e naselja i njemu sli ni pojmovi, va~no je znati poneato o procesima koji su im prethodili i koji su ih na neki na in projicirali, a to su prvenstveno procesi modernizacije i urbanizacije. Ti procesi kao opi druatveni fenomeni nastali su s pojavom industrijske revolucije i graanskog druatva, a odvijali su se u nekoliko faza. Oni koji su obilje~ili prvu fazu urbanizacije i modernizacije (gradovi 19. i 20. st.) su procesi nastajanja i rasta velikih gradova, megalopolisa, metropolitanskih podru ja, urbaniziranih sela i urbaniziranih regija velike gustoe tzv. konurbacija, odnosno svi oni procesi koje je uzrokovala urbana eksplozija (Mumford, 1988.). Konurbacije su se razvile prostornim airenjem i sraaivanjem viae gradova u veliku cjelinu, s tim ato se u njima veli inom i funkcionalnoau isticao jedan grad. Rast tadaanjih gradova bio je uglavnom stihijski i temeljio se na kvantitativnom poveanju broja stanovnika, pa je njihova urbanizacija bila djelomi na ili nepotpuna. Urbanizacija nije samo rast gradova ve je airenje urbanog na ina ~ivota sa svim onim sadr~ajima i funkcijama koji ga ine, kao ato su stanovanje, industrija, promet i rekreacija. Te etiri osnovne urbane funkcije morale bi biti dostupne ili omoguene svim stanovnicima grada ili bar njegovoj veini. U suvremenim ili postmodernim uvjetima noviju ili drugu fazu urbanizacije i modernizacije (gradovi kraja 20. i 21. st.) ne obilje~ava viae porast gradova ve rast i urbaniziranost podru ja oko gradova ili gradske okolice. Urbanizira se okolica (Perkovi, 2002.), a urbani na in ~ivota dobiva primarnu ulogu. Dolazi do redistribucije stanovniatva prema periferiji ili okolici, a pada rasta stanovniatva u gradskim jezgrama ili centrima. Sve vea urbaniziranost nekada ruralnih prostora, dovodi do spontanog stvaranja manjih ili veih gradova nastalih od tih ruralnih naselja. Postoje i primjeri planirane ili namjerne gradnje sasvim novih gradova da bi se zadovoljilo nove stambene i druge potrebe pridoalih stanovnika. Taj proces stvaranja tzv. gradova satelita u blizini najveeg i mati nog grada, u ovom slu aju Zagreba, kod nas je nastajao spontanim putem, tj. rastom i razvojem ve postojeih srediata i gradova u njegovoj okolici. Meutim, postojalo je i umjetno stvaranje novih gradova kao ato je Novi Zagreb stvoren za oko 100.000 stanovnika, uglavnom doseljavanih iz okolnih dijelova Zagreba ke ~upanije, ali i ostalih hrvatskih ~upanija. Sli no je bilo i u nekim drugim bivaim socijalisti kim zemljama, u SSSR-u na primjer gdje su se gradili potpuno novi gradovi. esto je unutar jedne gradske regije ili mre~e naselja razina urbaniziranosti nejednaka ato dovodi do brojnih posljedica koje utje u na ukupan ~ivot stanovnika. I u zagreba koj gradskoj regiji mogu se izdvojiti potpuno urbanizirana i funkcionalno opremljena naselja, ali i sasvim nerazvijena i besperspektivna naselja. Stoga je bilo zanimljivo, ali i potrebno istra~iti utjecaj (ne)urbaniziranih prostora na svakodnevan ~ivot ljudi, te ispitati kvalitetu ~ivota i stupanj razvijenosti ove regije. To je ujedno i osnovna zadaa ovog rada, te njegov predmet istra~ivanja koje se dalje u radu obrauje. Strukturu ovog rada ine predgovor, devet poglavlja te literatura i prilozi, odnosno upitnici koriateni u istra~iva kom dijelu rada. U uvodu se naglaaava osnovna intencija rada i njegova povezanost s navedenim projektom Instituta za druatvena istra~ivanja u Zagrebu. U njemu se openito obrauje i glavna tema rada tj. mre~a naselja. Naglaaava se ponovna aktualnost ove teme ponajviae zbog brojnih prednosti u prostornom razmjeataju naselja u danaanjem vremenu tranzicije i globalizacije. Drugo poglavlje rada donosi pregled brojnih domaih i stranih autora i teorija, starijih i novijih, a kroz koje se odredilo teorijski pristup radu. Kroz prizmu specijalisti ke urbano  prostorne sociologije posebno su se obradile nezaobilazne teme tranzicije i globalizacije te njihove posljedice na suvremeni ~ivot stanovnika. Treim je poglavljem detaljno obuhvaen proces urbanizacije kako u svijetu tako i kod nas, te njemu srodan proces modernizacije. Nakon te ope analize etvrtim se poglavljem rad uvodi u konkretni slu aj istra~ivanja i interesa, odnosno obrauje se zagreba ka mre~a naselja. Ta se tema usporeuje sa svjetskim kontekstom mre~e naselja, odnosno svjetskim urbanim sustavima ili regijama. U petom dijelu rada obrauju se kvaliteta ~ivota i opremljenost naselja kao osnovni opreracionalni pojmovi preko kojih je istra~ena i objaanjena tema zagreba ke mre~e naselja. Donosi se i konceptualna shema istra~ivanja te osnovna obilje~ja istra~ivanog zagreba kog primjera u strukturnom, funkcionalnom i teritorijalnom smislu. Nadalje se u aestom poglavlju navodi povijesni presjek zagreba ke regije i mre~e naselja ali i sadaanje stanje tog podru ja. Isti u se posljedice nastale zadnjih desetljea kako pozitivne tako i one negativne. Sedmo poglavlje bavi se metodoloakim aspektom istra~ivanja te analizom i obradom podataka. Time se dolazi i do rezultata istra~ivanja kao kona nog ili posljednjeg dijela rada koji se navode u osmom poglavlju. Najva~niji rezultati istra~ivanja vezani uz temu rada obradili su se prema dva koriatena tipa upitnika, upitniku za pojedince i kuanstva i upitniku za naselja. Iz tako dobivenih podataka nastale su brojne spoznaje o trenutnim i postojeim uvjetima ~ivota u zagreba koj mre~i naselja, odnosno o kvaliteti ~ivota i opremljenosti naselja u njoj. U devetom poglavlju se iz svega navedenoga donosi zaklju ak istra~ivane teme, rezultata istra~ivanja te nekih buduih smjernica rada. Istaknuto je realno stanje u podru ju istra~ivanja ali i neka mogua konkretna poboljaanja. 1. Uvod Osnovna je intencija ovog rada da se kroz socioloaki pristup ispita problem i predmet istra~ivanja. Socioloaki pristup odnosi se na druatveni kontekst predmeta istra~ivanja, tj. mre~e naselja, te na druatveni utjecaj i okolnosti proizaale iz urbanizacije i njoj srodnih procesa (deagrarizacije, ruralizacije, metropolitanizacije, umre~enosti prostora i dr.). Proces urbanizacije mo~e se pratiti od socijalisti kog modela, kojem je pripadala i naaa zemlja do promjene njenog politi kog sustava po etkom 1990.-tih godina, a karakteriziraju ga nagla urbanizacija ili ubrzana urbanizacija, deagrarizacija i industrijalizacija. Danaanji model urbanizacije ima tranzicijski i globalizacijski koncept, ato zna i da ga obilje~ava prijelazna faza iz jednog sustava u drugi. U naaem slu aju dogaa se prijelaz sa socijalisti kog sustava na tr~iani kapitalizam ili na neke od njegovih varijanti. Socioloaki aspekti podrazumijevaju i ispitivanje i analiziranje druatvenih struktura u prostoru kao njegove osnovne zna ajke, i to od demografskih, socijalnih, geografskih do humanih. Ispitivanje javnog mnijenja, odnosno stavova stanovnika o postojeim problemima takoer je sastavni dio socioloake analize. Navedeni problemi istra~uju se i prou avaju kroz prizmu specijalisti ke ili strukovne sociologije, u ovom slu aju sociologije prostora, sela i grada ili urbano  ruralne sociologije. Osim prou avanja prostorne strukture gradova, velika pozornost pridaje se i zakonitostima prostornog razmjeataja i va~nosti gradova i drugih naselja u prostoru. Razvoj gradova, odnosno airenje urbanizacije prema ruralnim sredinama i naseljima stvara potrebu istra~ivanja ne samo gradova nego i gradova  okolica ili gradskih ili urbanih regija koji se odnose na mnogo aire podru je. Kao reprezentativan primjer urbanih regija ili megalopolisa koje se joa nazivaju i urbaniziranom regijom, mo~emo u Europi izdvojiti Westfalijsko  Rajnski industrijsko - rudarski bazen gdje se na prostoru velikom 35 x 100 km naalo 67 gradova, od kojih 6 imaju viae od 300.000 stanovnika. U Poljskoj su to Krakow  Katovice, a u Velikoj Britaniji je sedam takvih slu~beno proglaaenih konurbacija (Marinovi-Uzelac, 2001.: 257), a podaci su to iz 90-tih godina 20. st. Gradovi tako postaju samo dijelovi ili to ke jedne proairene urbane cjeline, tj. prostornoga sustava. Ti gradovi nepovratno utje u na transformaciju okolnog (urbanog i ruralnog) podru ja. Srastanje gradova i okolnih naselja (gradskog i seoskog tipa) dovodi do stvaranja mre~a naselja ili mre~nih struktura, koje kod nas nastaju stvaranjem i porastom gradova nakon Drugog svjetskog rata. Iako je ova pojava najintenzivnija po etkom stvaranja velegradova u 19. st. u zapadnoj Europi, to ne zna i da ona nije postojala i ranije u urbanoj povijesti, naro ito u doba antike. Anti ke gradove  polise mo~emo smatrati prvim urbanim mre~ama ili sustavima. Meutim prvo pravo masovno pojavljivanje ovakvih struktura u prostoru zapo inje ipak s industrijskom revolucijom i modernim dobom. Nagla i konstantna urbanizacija gradova karakteristi na za gotovo cijelo proalo stoljee, te kraj 19. st., u veem dijelu svijeta zamjenjuje se procesom urbanizacije itavih prostora, a ne viae samo gradova. To zna i pomicanje procesa urbanizacije u okolna podru ja, tj. u okolicu veih gradova, a time i prenoaenja urbaniziranog na ina ~ivota u dosad neurbanizirane dijelove. Takav tip prostornog razmjeataja ili prostorne dinamike po~eljan je u danaanjem globalizacijskom kontekstu. Mo~emo ga nazvati procesom decentralizacije i umre~enosti prostora ato zna i da se u takvom prostoru mo~e pojaviti nekoliko ravnopravnih urbanih srediata ( voriata) unutar mre~e, koji onda meusobno dijele urbane funkcije i sadr~aje. To je tzv. policentri ni prostorni razmjeataj urbanih sadr~aja i funkcija (Seferagi, 1987.). Policentri ne konurbacije su prijelazna faza u razvitku svih velikih aglomeracija (Marinovi-Uzelac, 2001.: 257). Isto tako mo~e se, a to je i naj eae, izdvojiti samo jedan pravi centar sa hijerarhiziranom podjelom funkcija i utjecaja. Takav je slu aj zagreba ka mre~a naselja sa Zagrebom kao najja im centrom. S obzirom da se danas takav hijerarhizirani pristup ne mo~e nositi sa sve brojnijim urbanim problemima naglaaava se va~nost procesa decentralizacije. Decentralizacija prostora najviae je prisutna u najrazvijenijem dijelu svijeta, a mnogo manje u njegovom ne tako razvijenom dijelu. Time se ne isklju uje neke od najveih europskih gradova kao ato su Pariz, London ili Rim, koji su izrazito centralizirani gradovi, ve se naglaaava da unato  procesu centralizacije, usporedo s njim postoji i proces decentralizacije u njima. Decentralizacija se esto o ituje kao istovremeni proces s centralizacijom, koji negdje ima viae a negdje manje utjecaja. Tendencija airenja ovog procesa i na ostala podru ja svijeta je po~eljna jer je s jedne strane taj proces jedino mogue rjeaenje napu enosti i mnogoljudnosti svjetskih velegradova, a s druge strane otvara mogunost jednom humanijem urbanom na inu ~ivota koji je ponegdje ve potpuno zaboravljen. Upravo taj pozitivni aspekt ovog pristupa daje nam nadu u bolje organizirane i decentralizirane gradove budunosti, iako je o ito da je na mnogim mjestima to ve dugo nemogue provesti. Ukratko, mo~e se rei da uspon umre~enog druatva (Castells, 2000.), rezultira i pozitivnim i negativnim posljedicama na danaanji urbani na in ~ivota. O tome koliko e se, meutim, uspjeti ubla~iti negativne posljedice, a nastojati poticati pozitivne rezultate ovakvog prostornog razmjeataja, ovisit e i budua kvaliteta ~ivljenja u velikim gradovima, odnosno regijama. Zagreba ki primjer nije iznimka, a kakva je njegova danaanja slika kao najvee regije u Hrvatskoj nastojat e se prikazati u nastavku rada. 2. Teorijski okvir rada 2.1. Po etne teorije o razvoju grada U objaanjenju razvoja prostora grada i urbanog fenomena te njihovih obilje~ja rabe se razli ite teorije i modeli. Prve zna ajne teorije u objaanjavanju prostorne strukture grada primjenjuju se ve po etkom 20. st., a osobito nakon Drugoga svjetskog rata. Najutjecajnije teorije nastaju joa 30-tih godina 20. st. u SAD-u u vrijeme kada ameri ki sociolozi razvijaju tzv. humanu ili ljudsku ekologiju (human ecology). To je sociologijska disciplina koja prou ava odnos, tj. meuovisnost ljudi i okoline (Vresk, 2002.: 53). Ekoloako tuma enje grada, kao odnos ljudi prema okolini u gradu ali i obrnuto, postaje osnovni obrazac ponaaanja i primjenjuje se kao kauzalni model objaanjenja odreenih pojava u tadaanjim gradovima. Najutjecajnija u prou avanju prostorne strukture ameri kih gradova bila je tzv. ikaaka akola i njeni poznati sociolozi Robert E. Park, Ernest W. Burgess, R. D. McKenzie te ostali pripadnici tzv. druge generacije te akole. Park je centralna figura ikaake akole urbane sociologije. Implicitna pretpostavka mnogih socioloakih istra~ivanja u Chicagu je da prostorna okolina ili environment, vrai stimulativno ili nestimulativno djelovanje na pojedinca. Okolina se uzima kao uzro ni element u postavljanju odnosa izmeu habitata i ovjeka (prema aldarovi, 1985.). Kritika ~ivota u velikom gradu, potraga za malom community (zajednicom) prisutna je u gotovo svim istra~ivanjima u Chicagu. Na R. Parka te time na njegova djela utjecali su njema ka filozofska i socioloaka tradicija, na kojima je i obrazovan, pa su preko njega prenesene u ameri ku sociologiju. Osim Parsonsa, Mertona i drugih, ameri ka sociologija se i danas uglavnom poziva na Webera i Durkheima (prema aldarovi, 1985.). Veliki utjecaj na Parka imao je i Simmelov proslavljeni esej Metropolis and the Mental Life iz 1903. godine ije je mnoge tvrdnje Park dodatno razlo~io i prihvatio u svom radu. Neke od njih su tvrdnje o tzv. blas ponaaanju pojedinca u velikom gradu koje podrazumijeva obrambeni mehanizam pojedinca od negativnih utjecaja koje grad sa sobom donosi. Urbani ~ivot je prora unat i nemilosrdan pa se ljudi brane od njegovih negativnih utjecaja blaziranim ponaaanjem. Ono ga ostavlja nedirnutim pojedincem i pretvara u tipi nog pripadnika velegrada iji na in ponaaanja karakteriziraju otuenost i nepovjerenje spram ostalih pripadnika grada. Simmelovo i Parkovo naglaaavanje psiholoake dimenzije ~ivljenja u velikom gradu isti e se kao utjecaj na mentalno zdravlje pojedinca i njegov cjelokupni ~ivot. Ovako radikalna tvrdnja o bespomonosti ~ivljenja u gradovima i nemogunosti mijenjanja vlastite ~ivotne situcije koju tvori otuenost ljudi u njima, ustvari je strah od veeg i ja eg, u ovom slu aju, straha od grada, tj. metropolisa. Taj se strah mo~e opravdati i shvatiti vremenom u kojem su nastajali metropolisi. Vremenski kontekst je neposredno prije Drugog svjetskog rata kada su gradovi od nekoliko milijuna bili rijetkost ili tek budunost, a Chicago mo~da najbolji primjer vien kroz prizmu tadaanjih istra~ivanja. Isto tako to nam govori i o izrazito velikim promjenama koje e se tek dogaati i iji su vjesnici zapravo bili sociolozi ikaake akole. Danaanja situacija u gradovima svakako nije obilje~ena samo takvim psiholoakim posljedicama, ali je zbog naviknutosti ljudi na ~ivot u gradu nastalo druga ije vienje svakodnevnog ~ivota u egzistencijalnom smislu. Danas se nalazimo u fazi urbanog ~ivota kada se osnovne ljudske potrebe u veini svjetskih metropola ne mogu ispuniti za sve njihove pripadnike te zbog toga dolazi do sve veih i nerijeaivih problema. Takoer dolazi i do promjene u mjestu i na inu ~ivljenja stanovnika gradova. Oni sada svjesno sele izvan podru ja najveeg grada i odlaze u okolni prostor u kojem se nalaze manji ili srednji gradovi po~eljniji za ~ivot. Stoga je sli nost s psiholoakim motivima i uzrocima ~ivljenja u velikim gradovima vidljiva i danas, ali je pokree druga ija dinamika prostornog razmjeataja. Nekad su stanovnici dolazili u gradove, a danas ih sve viae napuataju i pronalaze alternativna rjeaenja. To meutim ne zna i da stanovnici i nadalje ne migriraju u gradove. Za Parka je grad stanje svijesti i duha, ali istodobno i geografska, ekoloaka jedinica i koncentracija ljudi, ali i prirodno boraviate civiliziranog ovjeka (prema aldarovi, 1985.; Park, 1967.: 2). Grad se, po njemu, kao specifi no organiziran prostor  organizam - mo~e shvatiti kao da djeluje na ovjeka. Iz toga slijede sve, posebno one negativne, posljedice urbanog utjecaja na pojedinca koji se pokuaava snai u tako ureenom prostoru. Grad nije samo fizi ki mehanizam i umjetna konstrukcija. On je uklju en u vitalne procese ljudi koji ga stvaraju i ine, jer je proizvod prirode, a posebno ljudske prirode (Park, 1967.: 1). Stoga nam se joa sa ikaakom akolom namee taj ~ivopisni odnos grada i ovjeka (prostora i ovjeka), odnosno odnos mjesta ili naselja stanovanja bilo kojeg tipa sa pojedincem kao ~ivom jedinkom koja u njemu stalno sudjeluje. To je sudjelovanje u zadnjih nekoliko desetljea imalo svoje dobre i loae strane, ali se danas viae nego ikad vraamo na staru i mo~da nedovoljno shvaenu ideju meuodnosa dviju strana  prostora i ovjeka. Nakon nedostatnih rjeaenja tra~enih u stalnom progresu i razvoju druatva, a time i gradova, zaboravile su se neke osnovne ljudske vrijednosti nauatrb tehni kih i tehnoloakih. Po etkom 20. st. grad je bio ~ivo podru je prou avanja i analiziranja druatvenih promjena, a danas je to joa i viae. Zbog toga je Parkova teorija aktualna i danas. Grad, ukratko, pokazuje prekomjerno i dobro i loae u ljudskoj prirodi. injenica je, mo~da, viae nego iata drugo, da je grad laboratorij ili klinika u kojem se ljudska priroda i druatveni procesi mogu uspjeano prou avati (Park, 1967.: 46). Sljedea teorija srodne tematike bazirane na ideji ekoloake eksplikacije je teorija i model koncentri nih zona ili Burgessov model iz 1925. godine kojim dolazi do zaklju ka da se ameri ki gradovi razvijaju koncentri no oko srediata grada u pet koncentri nih zona ili urbanih podru ja - urban areas (Burgess, 1967.: 55), a one su sljedee: prva zona (loop) obuhvaa sredianji poslovni dio grada (CBD central bussiness district), u kojem su koncentrirane trgovine, banke, hoteli, uprava i sl.; druga je zona prijelazna zona (zone in transition) u kojoj prevladavaju laka industrija i stambeni dijelovi loe kvalitete, a u njima stanuju siromani slojevi stanovniatva. U toj zoni nastaju slamovi, geta, te druge sli ne segregirane grupacije stanovniatva kao ato su npr. kineska etvrt, ~idovska etvrt, Mala Italija u Chicagu itd.; trea zona (zone of workingmens homes) je stambena zona radnika sa zgradama za iznajmljivanje; etvrta je zona stambena zona (residental zone) srednjih slojeva stanovniatva; peta je zona stambena zona najbogatijih stanovnika (commuters zone). Iza toga slijedi prostor dnevne migracije radne snage (Burgess, 1967.: 55). Kroz ovih pet koncentri nih zona airenja grada Burgess govori o idealnom, a ne o realnom modelu procesa rasta grada (prema aldarovi, 1985.), koji danas viae ne vrijedi ali je jedan od na ina definiranja i airenja urbanog prostora. I njegov je, kao i Parkov, osnovni interes usredoto en na prou avanje grada kao organizma ili ~ivog bia. Veliku va~nost pridaju i rezultatima socioloakih istra~ivanja koji se mogu primijeniti na poboljaanja uvjeta ~ivota u gradu kojeg karakterizira stalna ekspanzija i mobilnost. Meu predstavnicima ekoloaki orijentirane urbane sociologije u Chicagu 1930-tih godina posebno se isti e i Louis Wirth iji je esej Urbanism as a Way of Life iz 1938. godine imao dalekose~an utjecaj na pravac razvoja urbane sociologije. Wirth razlikuje simbioti ki, kulturni i moralni ili politi ki poredak u druatvu. U simbioti kom poretku vladaju kompetitivni odnosi kao osnovni odnosi u druatvu, dok u kulturnom poretku druatvo se o ituje preko odnosa komunikacije i simbola. Moralni li politi ki poredak se odnosi na mehanizme odr~anja druatvenog sistema ili sustava. Kroz moralni li politi ki poredak Wirth promatra i osnovni urbani problem koji se o ituje kao problem koegzistencije velikog broja ljudi na ograni enom teritoriju. Prihvaa civilizacijsku funkciju grada smatrajui da je veliki grad pru~io osnovni okvir za civilizirani razvoj ovje anstva, za razvoj kulture, znanosti i umjetnosti u njima. Prema Wirthu grad se definira kao relativno veliko, gusto i stalno naselje socijalno heterogenih individua. Za definiciju grada treba razlikovati tri osnovna elementa: 1. broj stanovnika (veli ina); 2. gustoa naseljenosti i 3. heterogenost stanovniatva (prema aldarovi, 1985.; Seferagi, 1988.: 20). Ta e se osnovna podjela esto koristiti i biti aktualna i kasnije kod drugih autora. Svi dosada spomenuti utjecaji i teorije nastali su u SAD-u i zapadnoj Europi do Drugog svjetskog rata. Nakon njega naglo prestaje utjecaj ikaake socioloake akole, a prema nekim mialjenjima krajem 60-tih godina 20. st. razvijaju se novi pogledi na urbani fenomen i na ulogu urbane sociologije. Tada se kao utjecajna figura pojavljuje Henri Lefebvre u Francuskoj i ukazuje na nove aspekte prou avanja urbanog fenomena openito. U tom se periodu i ameri ka ikaaka akola ve mo~e nazvati klasi nom fazom urbane sociologije, a njeni sociolozi klasi no orijentiranim urbanim sociolozima. Klasi na urbana sociologija temeljila se dijelom na krivim pretpostavkama i nudila ideologizirana objaanjenja ~ivota i stvarnosti. Stvorila je mit o urbanoj kulturi kako ga naziva Castells i koji je definiran urbanizmom kao na inom ~ivota kako je to nazvao Wirth (prema aldarovi, 1985.). Nakon toga naziru se novi pristupi u razumijevanju dinamike industrijskog kapitalizma i gradskog prostora. Veina ih se naslanjala na marksisti ku intelektualnu tradiciju, naro ito u vezi s pitanjima ekonomske krize, nejednakostima i pitanjima poretka, pa 60-tih godina 20. st. nastaje nova tzv. neomarksisti ka varijanta i pristup urbanim istra~ivanjima. Temeljila se ne samo na pitanjima urbane krize ve ponajviae na prirodi urbanizacijskog procesa i druatvenoj proizvodnji u gradovima. Neomarksisti ka akola urbane politi ke ekonomije stvorila je novu paradigmu u prou avanju grada koja e sna~no utjecati na urbane discipline sve do danas (prema Soja, 2000.: 97). Neki od va~nijih predstavnika su ve navedeni Henri Lefebvre, zatim David Harvey i Manuel Castells, u svojoj po etnoj stvarala koj fazi. Lefebvreov rad kroz sintagme prava na grad, svakidaanjeg ~ivota u modernom svijetu, te urbanoj revoluciji postao je nova perspektiva u politici i ideologiji gradskog prostora i modernosti. Inicirao je konceptualnu revoluciju u urbanim prou avanjima koja je kulminirala nakon dva desetljea zanemarivanja i nerazumijevanja tzv. prostornim povratkom koji e se osjeati ne samo u urbanim znanostima, ve i u svim drugim druatvenim znanostima (prema Soja, 2000.: 101). Lefebvre je jedan od malobrojnih marksisti kih druatvenih teoreti ara koji su svakidaanji ~ivot uzeli za predmet temeljitih istra~ivanja i kriti kih analiza. Njegova Kritika svakidaanjeg ~ivota nastajala je u intervalima tri i pol desetljea, tj. od 40-tih do po etka 80-tih godina 20. st. i objavljivana je po dijelovima. Lefebvre smatra da se klju ni zadatak kriti kog mialjenja o svakidaanjici sastoji u tome da se ona digne na razinu konceptualnih formi, da se oslobodi atributa trivijalnosti i zadobije najviae misaono  prakti no dostojanstvo (Kalanj, 1988.: VII). Usprkos procesu globalizacije, svakidaanji se ~ivot tendencijski sve viae homogenizira, fragmentira i hijerarhizira. To dovodi do regresije i spre ava kvalitativni razvoj (prema Kalanj, 1988.: XIII - XIV). Neravnomjeran razvitak ostaje glavno na elo suvremenoga svijeta za Lefebvrea. Nema spoznaje svakidaanjice bez spoznaje cijeloga druatva. Nema svakidaanjeg ~ivota, ni druatva, ni polo~aja prvoga u drugome, ni njihovih interakcija, bez radikalne kritike jednog i drugog, jednog od drugog i obrnuto (Lefebvre, 1988.: 223). Za njega je urbani ~ivot  razotuen svakodnevni ~ivot, a grad je projekcija druatva u prostoru (Seferagi, 1988.: 21). Ljudski se svijet ne definira samo povijesnim, kulturom, svojim totalitetom ili globalnim druatvom, ideoloakim i politi kim superstrukturama. Definira se ovim posrednim i prijelaznim nivoom: svakidaanjim ~ivotom. U njemu se zamjeuju najkonkretnija dijalekti ka kretanja: potreba i ~elja, u~ivanje i neu~ivanje, zadovoljenje i liaavanje, ispunjenja i praznine, rad i ne-rad (Lefebvre, 1988.: 250). Lefebvreova je zasluga ato su se i druatvene znanosti, naro ito sociologija, po ele baviti svakodnevnim ~ivotom, egzistencijalnim potrebama, ljudskim mjerilom tog ~ivota, polo~ajem socijalnih slojeva ili grupa u prostoru (gradu), ali i teakoama koje iz toga proizlaze, te ih usvojile u svojim daljnjim istra~ivanjima i teoretiziranjima. Knjiga D. Harveya Social Justice and the City  Socijalna pravda i grad iz 1973. i Castellsovo The Urban Question - Urbano pitanje iz 1977., dva su naslova koja su zna ajno utjecala na prou avanje gradova i regija u sljedeih 20-ak godina. Castells je usmjerio modernu sociologiju i socioloaku imaginaciju prema novim druatvenim procesima koji su u vezi s kapitalisti kom industrijalizacijom i druatvenim odnosima i u pozadini su podjele na suprotstavljene klase. U 70-tim i 80-tim godinama 20. st. njegov se rad fokusira na prakti ni i teoretski smisao poslijeratnog fordisti kog grada  metropolisa  i druatvenih pokreta koji su proiziali prvenstveno iz problema kolektivne potroanje, i prema izazovu o zna enju prostorne strukture. Megalopolis, po Castellsu, izra~ava dominaciju zakona tr~iata u zauzimanju zemlje i ukazuje na tehnoloaku i socijalnu koncentraciju sredstava za proizvodnju i automatiziranu formu potroanje kroz raspraenost stanovanja i opreme u prostoru (prema Seferagi,1988.:25)1. Njegov se utjecaj u SAD-u osjetio mnogo viae u polju urbanog planiranja i geografije nego u urbanoj sociologiji. Tada je bio naairoko prepoznat od strane geografa kao vodei marksisti ki urbani teoreti ar koji je zna ajno utjecao na rad Davida Harveya i drugih marksisti kih geografa (Soja, 2000.: 105)2. Harvey u navedenu djelu istra~uje etiri povezane teme: teoriju, urbanizam, pravdu i prostor. Naglaaava va~nost socioloake i geografske imaginacije za analizu dinamike gradskog prostora u modernom metropolisu u 60-tim godinama tj. u vremenu urbane krize. Harvey opisuje kapitalisti ki grad kao stroj koji generira nejednakosti prema svojoj prirodi, stoga u kontekstu urbane geografije i u odnosima izmeu druatvenih procesa i prostorne forme stvara plodno tlo za nagomilanu i stvorenu nepravdu (prema Soja, 2000.: 107). Kasnije proairuje svoj interes na tzv. evoluciju urbane forme, proizvodnju izgraene okoline i teritorijalnih problema u upravljanju metropolama. U svojim liberalnim i univerzalnim principima za socijalnom pravdom proairuje koncept koji naziva teritorijalna redistributivna pravda i temelji je na potrebi i solidarnosti ka opem dobru, ali isto tako postaje svjestan i da ti ciljevi mo~da nikad nee biti postignuti sve dok postoji normalno funkcioniranje kapitalisti kog grada. Klasno strukturirana specifi na geografija kapitalizma je koncept koji nas dovodi bli~e kriti kom razumijevanju specifi nosti prostora u kapitalisti kom gradu viae nego ijedan koncept ranije u 20. st. i njegov e rad postati zanimljiv mnogim urbanim znanstvenicima iz razli itih disciplina sljedeih 20 godina (prema Soja, 2000.: 108). I ikaaka akola i neomarksisti ki pristup urbane sociologije imali su izniman utjecaj na njen daljnji razvoj. 2.2. Novije teorije o gradu Od 60-tih i 70-tih godina 20. st. nadalje isti e se nekoliko autora. Lewis Mumford u svom djelu Grad u historiji (1988. g. novije izdanje), naglaaava da je gradski ~ivot rezultat dviju strana, dvaju polova  naselja i pokreta ili tzv. mjesta i tokova (stalnosti i mobilnosti). Danas se misli na mobilnost gradskog ~ivota i njegovu utvrenu kvalitetu kao na neato ato je dio iskustva urbanog ~ivota, a ne kao na kontrast dvaju suprotstavljenih strana. Ako su ta dva razli ita pola urbane egzistencije to mo~da i bila u proalosti, onda je to danas samo prividno tako. Te su dvije strane obje zajedno dio iste bogate teksture gradskog ~ivota, meusobno pro~ete, odnosno dio stalnog procesa u kojem gradovi utjelovljuju pokret i stalnost kao dio njihovog pulsa i ritma, mada ne uvijek u harmoniji i ne nu~no bez trenja. Mobilnost gradskog ~ivota i njegovog fiksiranog prostora dolaze u sukob i naglaaavaju urbane tenzije (prema Allen, Massey, Pryke, 1999.: 3). Mumford je prije svega bio iznenaen i razo aran posljedicama rasta velegradova u 20. st., te je u njihovoj veli ini pronalazio glavni uzrok svih negativnosti ~ivota u njima. Za njega veli ina velegradova nije posljedica samo tehnoloakog napretka nego i besciljne ekspanzije. Mo~e se vidjeti kako je Mumford bio strogi kriti ar modernog grada, a osnovna mu je namjera bila stvarno poboljaanje urbanog ~ivota. Ali poboljaanje ne po mjerilima onih koji nose razvoj ve po mjerilima obi nih graana i pripadnika tih gradova. Njegovi su zahtjevi prvenstveno ljudski i brinu o svakodnevnom ~ivotu graana i njihovim potrebama. Isto tako bio je svjestan koliko je daleko razvoj i napredak gradova otiaao i da e biti nemogue sprije iti neke stvari koje takav napredak sa sobom donosi. Tako su nastali neki tipi ni urbani problemi danaanjice kao ato su: stambeni problemi, prometna zaguaenost, nekontroliran rast gradskog stanovniatva, naro ito onog siromaanog u vodeim metropolisima tzv. treeg svijeta, ali i ostalim svjetskim metropolisima. Mumfordov se otvoreni pesimizam pokazao realnim i ak se mo~e rei proro ki to nim. Spomenuto je ve da je H. Lefebvre zna ajno utjecao na Manuela Castellsa koji mu je poslije postao najvei kriti ar. Iako je Lefebvre urbano druatvo smatrao posljedicom urbane revolucije i krajnjom to kom na na historijskom kontinuumu razvoja gradova, Castells je naprotiv takva shvaanja smatrao lijevom ideologijom i utopijom (prema Seferagi, 1988.: 26). Castells je na po etku svog rada u 60-tim i 70-tim godinama 20. st. veliki kriti ar urbane sociologije kao discipline i smatra da joj je predmet istra~ivanja nerealan ili nepostojei. Za njega je grad kao predmet istra~ivanja nemogue prou avati na egzaktan i znanstven na in. Grad je nemogue odvojiti od druatva, pa ih poistovjeuje ato predmet urbane sociologije ini upitnim. Ipak Castells pokuaava definirati pojmove urbano i grad, za razliku od druatva, kao kolektivnu potroanju, da bi se kasnije odrekao vlastite teze (prema Seferagi, 1988.). Osvre se i na ikaaku akolu, ponajviae na Wirthov pojam urbane kulture za koji smatra da se ne definira u opoziciji spram neke ruralne kulture, nego kao odreeni oblik druatvene organizacije koji je povezan s kapitalisti kom industrijalizacijom, kao povijesni realitet (Castells, 1977.; prema aldarovi, 1985.). Time se mo~e rei da odreeni druatveno  ekonomski sistemi ili sustavi proizvode specifi ne prostorne oblike i da se oni razlikuju u kapitalisti kom ili socijalisti kom sistemu. Na toj je postavci Castells uvijek inzistirao i naglaaavao postojeu razliku tih dvaju sistema. Njegovo zna ajno djelo Urbano pitanje iz 1972., odnosno 1977. godine (prijevod), sna~na je analiza kapitalisti ke urbanizacije koja je inspirirala mnoge nove radove o urbanoj teoriji i istra~ivanju. U tom djelu autor stvara tzv. strukture i prakse kapitalisti ke urbanizacije i naglaaava da je moderni (monopolisti ki) kapitalizam ovisan o dr~avnim urbanim dobrima i uslugama ili o tzv. kolektivnoj potroanji da bi mogao osigurati adekvatnu reprodukciju radne snage. To vodi prema porastu sukoba izmeu dr~avnih i urbanih socijalnih pokreta (prema Marshall, 1998.: 684). U svojoj novijoj teoriji druatva u zadnjih nekoliko desetljea Castells obrauje i analizira procese kao ato su globalizacija, tehnizacija, informatizacija, pojava globalnih gradova i drugo, te njima srodne suvremene fenomene3. Tokovi i mobilnost za njega su su klju ne dimenzije u razumijevanju materijalne prakse i djelovanja u druatvu. Prema njemu, slo~ena dinamika globalizacije mo~e se razumijeti kao dijalekti ka tenzija izmeu dviju formi prostorne logike ili formi racionalnosti. Dijalekti ka tenzija postoji izmeu povijesno ukorijenjene lokalne prostorne organizacije ljudskog iskustva - tzv. prostora mjesta nasuprot globalnom protoku dobara, ljudi i elektroni kih impulsa  prostoru tokova kao novoj prostornoj logici (Castells, 2000.: 404). Iz ove konceptualizacije vidi se da je dimenzija mobilnosti klju na za razumijevanje ovih relacija. Osobit sustav interakcije zasnovan na ra unalno posredovanoj komunikaciji je prostor tokova, a prostor u kojemu oduvijek ~ivimo je prostor mjesta. Prostor tokova se sve viae globalno povezuje dok se prostor mjesta sve viae dezintegrira i provincijalizira. Njegov informati ki grad je proces kojeg ozna ava dominacija prostora tokova. Profil informati koga ameri kog grada uspostavljen je odnosom izmeu brzog izvangradskog razvoja, propasti srediata gradova i zastarjelosti suburbano izgraenog okoliaa. Europski gradovi su zakora ili u informati ko doba druk ije se prostorno restrukturirajui u vezi s vlastitom povijesnom baatinom, a autor navodi europske trendove usporeujui ih s ameri kima. Europsko je poslovno srediate, kao i u Americi, gospodarski pokreta  grada umre~enoga u globalno gospodarstvo. U veini europskih gradova (Parizu, Rimu, Madridu, Amsterdamu), za razliku od Amerike, ekskluzivna rezidencijalna podru ja te~e prisvajanju gradske kulture i povijesti, smjeatajui se u obnovljena ili dobro o uvana podru ja srediata grada. Sredianje gradove joa uvijek oblikuje njihova povijest, a gradski prostor poveano se diferencira u druatvenom smislu dok se funkcionalno meusobno povezuje i mimo fizi kog dodira (prema Castells, 2000.: 427.-429.). Urbanizaciju treega tisuljea ine megagradovi  vrlo velike aglomeracije i vorovi svjetskoga gospodarstva. Neki od njih su Tokio, Sao Paolo, New York, Ciudad de Mexico, `angaj, Bombaj, Los Angeles i dr., i za njih Castells naglaaava da iako neki mo~da i nisu vladajua srediata svjetskoga gospodarstva, jesu vodei po veli ini i broju stanovniatva. Funkcioniraju i kao magneti za svoje zalee i itavu zemlju pa pored veli ine imaju funkciju gravitacijske snage prema va~nijim podru jima svijeta. Ono ato megagradove ini novim urbanim oblikom njihova je zna ajna osobina da su na globalnoj razini povezani, a lokalno, fizi ki i druatveno, iskop ani (Castells, 2000.: 430). Veze unutar desetaka gradova koji ine jedan megagrad koji ukupno mo~e imati i oko 40 do 50 milijuna stanovnika esto su vrlo neusklaene i neodreene stoga ato se odvijaju na ogromnim prostorima koje je teako kontrolirati i koordinirati. Tzv. iskop anost odnosi se na svakodnevnu i lokalnu razinu ~ivota, koja je najva~nija, a na kojoj se najte~e osigurava kvaliteta i ispunjenje osnovnih egzistencijalnih uvjeta za veinu stanovnika. Danas je za brojno stanovniatvo megagradova i ostalih velikih gradova u svijetu upravo svakodnevni ~ivot postao puko pre~ivljavanje bez najosnovnijih ljudskih prava. U potrazi za boljim ~ivotom oni koji su doselili u te gradove esto ostaju na najni~em nivou druatvene ljestvice, osiromaaeni, bez rijeaenih pitanja stanovanja, obrazovanja i prava na rad. Smjeataju se u brojnim predgraima, tzv. favelama i slamovima, u kojima nema rijeaene planske stambene izgradnje, ve samo divlja gradnja bez minimuma infrastrukturme opremljenosti. S druge strane neki od tih gradova vodei su svjetski i globalni centri moi koji diktiraju svjetsku ekonomiju i gospodarstvo na koje troae ogromna financijska i tehnoloaka sredstva te trebaju upravo takvu ni~u i slabo plaenu radnu snagu. Urbani i prostorni problemi tako postaju globalnima i teako rjeaivima i vjerojatno e i nadalje ostati takvima jer nedostaje mogunosti i sredstava za njihovo rjeaavanje. Ta stalno prisutna konfuzija u novim prostornim formama ujedno je naj eae obilje~je danaanjih urbanih regija i prostora. Aktualni danaanji autori kao Richardson, Jensen, Brenner i Harvey koriste razli ite diskurse u europskoj prostornoj politici, a jedan od zna ajnijih je tzv. kulturna sociologija prostora kao nova disciplina za novi europski prostor. Europska prostorna politika koja se provodi od strane EU kao doprinos europskom identitetu je stvaranje opeg teoretskog okvira prostora. Tzv. kulturna sociologija prostora koju Sayer opisuje kao novu sociologiju svjesnu prostora (Sayer, 2000.: 133; prema Richardson, Jensen, 2003.: 8), novi je pristup kojim se naglaaava dijalekti ki odnos izmeu materijalne prakse (djelovanja) i simboli kog zna enja (pridodanog druatvenoj okolini). Druatveno  prostorni odnosi konceptualizirani su i kroz rad i kroz njegovo simboli ko zna enje (Richardson, Jensen, 2003.: 8). European Spatial Development Perspective (ESDP) primjer je stvaranja politike prostornog diskursa kroz istra~ivanje zna enja, djelovanja i racionalnosti kao izraza ne samo politike skaliranja i reskaliranja (Brenner, 1999.), ve i kao doprinosa europskom identitetu. Reskaliranje u procesu urbanizacije ozna ava na in premjeatanja i bivanja na odreenoj prostornoj razini, ali ne kao fiksno odreeno ve s mogunoau mijenjanja tih razina  od razine lokalnog do razine globalnog. Isto tako ~ele se stvoriti uvjeti za novu prostornu praksu koja bi oblikovala europski prostor, a u isto vrijeme producirati novi sustav zna enja o tom prostoru koji bi se temeljio na idejama policentri nosti i hipermobilnosti. Prostori i mjesta nisu izolirani i ograni eni entiteti ve materijalne i simboli ke konstrukcije koje djeluju kao prakti ne i zna ajne za druatveno djelovanje zbog svojih odnosa prema drugim prostorima i mjestima. Nijedan entitet ne mo~e pre~ivjeti u izolaciji i odvojen od drugih entiteta (Harvey, 1994.). U novoj prostornoj viziji Europske unije, gradovi, luke i aerodromi mogli bi biti predstavljeni kao klju na voriata u transnacionalnim mre~ama, tj. postat e fizi ki prostori kojima se pridodaju nova zna enja u novoj prostornoj politici. A lokalne ceste i auto - ceste postale bi dijelovi meunarodnih brzih prometnih koridora (prema Richardson, Jensen, 2003.: 12). Navedenom prostornom politikom istakao se samo manji dio prostorne problematike koja pokazuje izrazitu kompleksnost sadaanjih i buduih fenomena u prostoru. Oni su najveim dijelom uzrokovani globalizacijom i novom meunarodnom globalnom situacijom, a njihovo razumijevanje ovisno je kako o lokalnoj tako i o globalnoj razini prostornosti. Saskia Sassen je vodea teoreti arka danaanjeg vremena, prvenstveno ekonomskih globalnih promjena u druatvu. Njena teorija druatvene polarizacije (1991., 1994.) proizlazi iz njenog interesa za meunarodnu migraciju i pojavu globalnih gradova (global cities). Pet vodeih globalnih gradova danaanjice koje navodi su New York, Tokio, London, Frankfurt i Paris, a prva tri analizira u svom djelu Global City (1991., 2001.). Za njenu teoriju, sli no kao i za Castellsovu, osnovni element je ekonomsko restrukturiranje koje zna i prijelaz s industrijskog na postindustrijsko tr~iate rada, a dogaa se uslijed internacionalizacije ekonomije danas. Nju je pak omoguio porast i posvemaanji razvoj informacijske tehnologije. Ekonomska globalizacija je esencijalno premjeatanje proizvodnih aktivnosti na transnacionalne korporacije koje su nositelji svjetskog ekonomskog razvoja. Globalni gradovi su va~na proizvodna mjesta za ustroj specijaliziranih servisa i usluga (naro ito financijskih) a potrebni su za management i kontrolne funkcije koje ispunjavaju (prema Burgers; Musterd, 2002.: 404.). Promjene u funkcioniranju gradova imale su ogroman utjecaj i na meunarodnu ekonomsku aktivnost i na urbanu formu: gradovi koncentriraju kontrolu nad velikim resursima dok financije i specijalizirane uslu~ne industrije restrukturiraju urbani druatveni i ekonomski poredak. Tako se pojavio novi tip grada - globalni grad (Sassen, 2001.: 4). Nadalje prema Sassen neke od posljedica tih ekonomskih promjena su pojava socijalnih nejednakosti koje se vide u opadanju ili smanjenju srednje klase, uskoj profesionalizaciji radnih mjesta i potra~nji visokoobrazovanih kadrova sposobnih za rad sa visokom tehnologijom. Najvea potra~nja je pak za najni~e plaenim poslovima. Institucionalne, kulturalne i socio-povijesne varijable mogu uzrokovati ekonomsko restrukturiranje  odlu ujui faktor za Sassen koji dovodi do razvoja razli itih oblika socijalne nejednakosti je urbani kontekst  pojavljuju se razli ite posljedice u razli itim zemljama, skupinama i gradovima (Burgers; Musterd, 2002.: 403 - 404.). Iz toga se vide neke lokalne i konkretne posljedice globalnog ekonomskog restrukturiranja. Globalni gradovi su, u isto vrijeme, i klju ne destinacije migranata i migracija. Najva~nijim razlogom za ogroman porast novih migranata u globalnim gradovima, Sassen navodi injenicu da ekonomija tih gradova generira ne samo visoko specijalizirane poslove nego i velik broj nisko plaenih poslova. Specijalizirani servisi i korporacijski divovi koji nude atraktivne poslove va~an su izvor i nisko ili slabo plaenih poslova, koji onda privla e sve vei broj siromaanih migranata. Zbog ove posebne profesionalne strukture, globalni gradovi su dvojni ili dualni gradovi, polarizirani izmeu etni ke i socijalne razine. Obilje~ja globalnih gradova odnose se i na sve ostale gradove u svijetu, koji mo~da nemaju takav status ali zasigurno imaju iste ili sli ne probleme. Stalna i neprekinuta migracija u zadnjih nekoliko desetljea dovodi do porasta stanovniatva naj eae samo u glavnim ili najveim gradovima, a do opadanja broja stanovnika u slabije razvijenim ili slabije naseljenim podru jima. Dolazi do potpunog pra~njenja nekih dr~avnih prostora dok se najvee urbane regije doslovce guae od prirasta stanovnika. Zagreba ka regija ima sli ne migratorne karakteristike kao i ostali glavni gradovi, ali ne toliko ekstremne jer je njen broj stanovnika joa uvijek oko milijun stanovnika i nema nekontrolirani priljev stanovnika. Danas se i u zagreba koj metropoli mogu izdvojiti tzv. imigrantske etvrti u kojima se stanovnici smjeataju prema rasi ili podrijetlu kao ato je npr. kineska populacija na Kajzerici, ili Hrvati iz Bosne i Hercegovine u Sesvetama ili Dubravi. Ali takva se segregacija mo~e nazvati novom pojavom i ne tako u estalom. Prema svjetskim kriterijima broj stanovnika u zagreba koj regiji je zanemariv, ali prema kriterijima kvalitetnog i ovjeku primjerenog ~ivota, po kojima sama kvantitivnost podataka govori vrlo malo o ukupnom stanju u prostoru, mo~e se vidjeti kako odreeni problemi i nedostaci postoje ali ih se stalnim anga~manom mo~e ubla~iti. Meutim, prema hrvatskim kriterijima i prilikama Zagreb je najvei hrvatski grad i sa svim stanovniatvom u regiji ini gotovo etvrtinu ukupnog stanovniatva cijele zemlje. Zagreb je vei i od ostalih makroregionalnih srediata, Splita, Rijeke i Osijeka, a od svih regionalnih ili ~upanijskih centara, vei je i po nekoliko puta. Iz toga slijedi da Hrvatska ima neravnomjerni urbani i teritorijalni ustroj, odnosno raspored veli ine svojih gradova u prostoru, ato svakako ne ide u prilog ukupnom urbanom razvoju zemlje o emu se detaljnije raspravlja kasnije u radu. Sve ovdje navedene teorije i teoreti ari samo su manji dio na osnovi kojeg je dan kratki presjek proalog vremena, uglavnom zadnjeg 20-tog stoljea s prijelazom na danaanje 21. st. Iz tog se povijesnog presjeka mo~e lakae objasniti danaanje najnovije trendove i promjene koje nastaju. Kao ato je ve re eno da je osnovna teorijska pretpostavka na kojoj je izgraena cijela klasi na urbana sociologija, teorija o kauzalnoj povezanosti izmeu fizi kog i socijalnog i njihovoj meuovisnosti, mo~e se nadalje zaklju iti da je ta pretpostavka od strane ikaake akole dijelom i idealisti ki zasnovana, ali isto tako da je njome ustanovljena stalna veza obaju entiteta na koju e se naslanjati i kasnije tvrdnje. Danas je ta pretpostavka aktualnija mo~da nego prije jer je fizi ko  prostor - postao ugro~en od socijalnog  grada i ovjeka - pa se teako mo~e o ekivati da e se nai balans meu njima. Na neravnopravnosti tih entiteta, odnosno ugro~enosti onog prirodnog, temelje se sve nove prirodnoekoloake i druatvenoekoloake teorije i pokreti za o uvanje istog. Paradoksalno je kako se situacija u zadnjim desetljeima promijenila - od ugro~enosti i straha ovjeka od megalopolisa ili velikoga grada, te svega onoga ato ide sa njim - do danaanje ugro~enosti grada samog i okoline od strane ovjeka i njegovog na ina ~ivota. Iz takve bi se situacije danas trebalo pronai rjeaenja za probleme koji su nastali. Pretpostavka ranije navedena kod Mumforda, a spominje se i kod nekih novijih autora, koja se odnosi na tenzije izmeu naselja i kretanja, odnosno prostora i tokova (settlement and movement) takoer je va~na zna ajka gradova danas. Grad je i fluidni entitet, protok ljudi njime i obrazac kretanja unutar njega ali isto tako i na in na koji se ljudi nastanjuju u njegova razli ita podru ja (McDowell, 1999.: 96). Gradovi su danas na jednoj strani fluidne zbirke ljudi koji kroz kretanje i migriranje dolaze i prolaze gradskim ulicama kao stranci jedni drugima, a s druge strane gradovi se sastoje od brojnih gradskih sela - stambenih zajednica i susjedstava  u kojima se ~ivi najvei dio svakodnevnog ~ivota na relativno ograni enom prostoru. U tim zajednicama postoji bliskost meu ljudima koji ih nastanjuju i koriste (prema McDowell, 1999.: 96). Grad je prema tome veliki svijet ispunjen malim svjetovima, tj. brojnim manjim zajednicama u jednoj velikoj zajednici. One esto ne moraju biti ni u kakvom odnosu, ve funkcioniraju potpuno odvojeno i neovisno jedne od drugih iz ega se vide tenzije ili napetosti izmeu fluidnosti i stati nosti u gradu, odnosno izmeu kretanja i mjesta stanovanja4. Za danaanje se gradove mo~e rei i da neovisno u kojem dijelu svijeta se nalaze, postaju viae ili manje sli ni jedni drugima. Posebno je relevantno da latinskoameri ka metropolitanska podru ja pokazuju da postaju fizi ki, kulturalno i ekonomski sli na gradovima u SAD-u i zapadnoj Europi, ato proizlazi iz globalnih ekonomskih procesa i informacijskih tokova. To je samo jedan od na ina transformacije velikih gradova na po etku 21. st. koji pod utjecajem globalizacije i prostornih promjena stvaraju nove urbane prostore, tzv. peri  urbana podru ja (peri  urban areas) (Aguilar, Ward, Smith, 2002.: 2-3.). Prema tim autorima u teritorijalnom smislu se od relativno kompaktnog metropolitanskog prostora, suvremeni megagrad (mega - city) pojavljuje viae kao policentri na ekspanzija koja stvara asocijacije mre~a sa sve manje jasnim granicama i ograni enjima. Taj ekspanzijski obrazac urbanog proairenja inkorporira male gradove i ruralne periferije u airi i kompleksniji metropolitanski sistem. Iz tog slijedi da megagradovi podr~avaju novu dinamiku koja ima za posljedicu da se moraju suo iti s novim prostornim i organizacijskim izazovima koji tra~e da se lokalni urbani razvoj snae unutar globalizirajueg svijeta (prema Aguilar, Ward, Smith, 2002.: 3; Castells, 2000.). 2.3. Danaanji kontekst tranzicije i globalizacije Spomenuto je da su danaanji ili postmoderni gradovi druga iji od nekadaanjih ili modernih gradova, i da ih obilje~avaju kako stari tako i novonastali procesi i fenomeni. Najva~niji meu tim procesima navedeni je proces globalizacije prostora i vremena koji u mnogome obilje~ava kraj 20. i po etak 21. st. Postoje brojne definicije globalizacije, ali mo~da je jedna od naj eae koriatenih Giddensova definicija koja glasi: globalizacija je intenzifikacija socijalnih odnosa diljem svijeta koji povezuje udaljene lokalitete tako da lokalne promjene oblikuju dogaaji koji se zbivaju mnogo kolometara dalje, i obratno (Giddens, 1990.: 64). Globalizacija se odnosi na proces koji je na in povezanosti izmeu razli itih druatvenih konteksta i regija koje postaju umre~ene preko itave zemljine povraine. Brzi tehnoloaki napredak odrazio se na cjelokupni razvoj, pa i na razvoj gradova. Omoguio je decentralizaciju urbanih djelatnosti, a time i poveanje migracije stanovniatva. Istovremeno postoji i kontinuirana nemogunost zadovoljenja osnovnih potreba ljudi u velikim gradovima zbog rastueg siromaatva. To je ve dugo problem koji ponegdje izmi e kontroli. Sve su to obilje~ja globalizacijskog (tranzicijskog okvira) koji odreuje sudbinu grada 21. stoljea ili grada budunosti (Sassen, 2000.: 1). Grad i metropolitanska regija pojavljuju se kao strateaka mjesta makrosocijalnih trendova i njihovih prou avanja. Meu tim trendovima je i globalizacija te progres informacijske tehnologije na sva podru ja ~ivota i rada, intenziviranje transnacionalne i translokalne dinamike te ja anje prisutnosti specifi nih tipova socio - kulturne razli itosti (prema Sassen, 2000.: 1). Suvremena globalizacijska teorija tvrdi da globalizacija sadr~i dva potpuno suprotna procesa  homogenizaciju i diferencijaciju  koji su kompleksna interakcija izmeu lokalizma i globalizma, ali su i sna~ni pokreti otpora protiv globalizacije same (prema Marshall, 1994.: 258). Globalizacija se opisuje i kao konkretna strukturacija svijeta u cjelini i poveana svjesnost da je na globalnoj razini svijet konstantno stvarana okolina. Globalizacija je pak suprotnost svjetskoj teoriji sistema koja analizira porast globalne ekonomske meuovisnosti i koja tvrdi da je kulturni globalizam jednostavno posljedica ekonomskog globalizma (prema Marshall, 1998.: 258). Procesi kao ato su deteritorijalizacija i reteritorijalizacija takoer su posljedice nove urbanizacijske i globalizacijske dinamike. Reteritorijalizacija urbanizacije zna i promjenu urbane forme koja se vidi u gubitku ili slabljenju dosadaanje raspodjele na gradski centar i periferiju. Ozna ava ja i urbani utjecaj koji se airi i na dotadaanje neurbanizirane prostore. Kroz takav poveani utjecaj lokalne, regionalne, nacionalne i globalne ekonomije gradovi danas postaju masivne i policentri ne urbane regije  megalopolisi, a sve manje su modeli koncentri nih zona koje se aire od metropolitanske jezgre, kako su to prikazivali u ikaakoj akoli. Deteritorijalizacija se odnosi na slabljenje privr~enosti mjestu, odnosno teritorijalno definiranim zajednicama i kulturama rangiranim od domainstva, gradskog susjedstva, do grada, metropolisa, regije i na kraju do najsna~nije suvremene teritorijalne zajednice identiteta, tj. moderne nacionalne dr~ave. U isto vrijeme proces reteritorijalizacije stvara nove forme druatvene prostornosti i teritorijalnog identiteta koji ako ve ne zamjenjuju stare, stvaraju nove humane geografije prostora, koje su zna ajno razli ite i slo~enije od onih koje poznajemo iz proalosti (Soja, 2000.: 152). Prema istom autoru, razdoblje modernog metropolisa je zavraeno ato ne zna i da e metropolis nestati ve samo da njegova druatvena, politi ka i ekonomska dominacija kao distinktivna organizacijska forma ljudskog habitata viae nije ista; a da se nova urbana forma i habitat pojavljuju, ne kao potpuna zamjena ve kao vodei suvremeni urbani razvoj (Soja, 2000.: 238-239.). A ta nova urbana forma, prema Soji, je forma postmetropolisa. Postoje joa mnoge sli ne dihotomne podjele prijelaznih ili suprotstavljenih perioda koji se sadr~ajno nastavljaju na prethodnu podjelu. Tako navedenu eru metropolisa i postmetroplisa mo~emo usporediti sa fordizmom i postfordizmom ili modernoau i postmodernoau, a sve one, iako na poneato razli it na in, objaanjavaju iste druatvene fenomene iz zadnjeg stoljea i prijelaza na novo stoljee. Dva navedena oblika regulacije proizvodnje, akumulacije kapitala i socijalizacije  fordizam i postfordizam  utjecali su i utje u na odreeni oblik organizacije druatva i njegovu prostornu strukturu. Svakom od njih odgovara odreeni prostorno - strukturni oblik grada. U razvijenim zapadnim zemljama fordisti ki oblik regulacije kapitalisti koga druatva dominira od 1920. godine do 1970. godine. Fordisti ki grad ima svoju specifi nu strukturu i razvoj koja se o ituje u socijalnoj topografiji ili izgradnji, tj. getima i slamovima, stambenim blokovima i naseljima za ni~e slojeve stanovniatva. Procesom suburbanizacije u rubnim gradskim zonama nastaju prigradska naselja (sateliti) sa obiteljskim stambenim kuama za potrebe srednje klase. Fordisti koj fazi odgovara faza suburbanizacije i razvoja gradskih regija (Vresk, 2002.: 190). Od 1970. godine mnoge zapadnoeuropske zemlje do~ivjele su prijelaznu fazu iz fordizma u postfordizam. Pod utjecajem nove tehnoloake revolucije i globalizacije nastaju novi oblici proizvodnje i akumulacije kapitala, a time onda i novi oblici organizacije grada. Stvaraju se policentri ne strukture gradske okolice sa specijaliziranim novim srediatima. Takvim se razvojem grad decentralizira i poprima oblik funkcionalnog mozaika (prema Soja, 1994.; Puljiz, 1998.; Vresk, 2002.). Iz toga slijedi da bi postfordizmu odgovarao proces reteritorijalizacije jer se zbivaju istovremeno i donose sli ne promjene od kojih je najo itiji i najnoviji proces stvaranja policentri nih prostornih struktura. Te mnogobrojne promjene nastale u urbano  ruralnom prostoru uglavnom su se dogaale i prvo nastajale u razvijenim ili zapadnim zemljama Europe i Sjeverne Amerike. Isto tako te su promjene postale tipi an obrazac za promjene koje e se na sli an na in, ali neato kasnije odvijati i u manje razvijenim zemljama, meu njima i u naaoj zemlji. Promjene iz tzv. prvog svijeta nastavit e se i na tzv. drugi i trei svijet. Hrvatska kao tranzicijska zemlja takoer prolazi sve razvojne faze novonastajuih druatvenih promjena, ali sa zakaanjenjem od dva ili tri desetljea. To je zakaanjenje uvjetovano brojnim druatveno  povijesnim i razvojnim nejednakostima meu razvijenim zemljama i Hrvatskom kao dijelom zemalja u razvoju. Tranzicija se stoga smatra prijelaznim razdobljem i putem prema razvijenom kapitalizmu koji e veina tranzicijskih zemalja proi ili tek prolaziti, ali je isto tako mogu i neki drugi scenarij ovisno o specifi nim prilikama svake zemlje. Polazei od poimanja tranzicije kao po~eljnog cilja, tj. njezinog normativnog postavljanja, mo~emo druatvene promjene shvatiti preduvjetom promjena jednog re~ima u pravcu drugog, tj. kao konkretne uvjete i prostor tranzicije. Te uvjete, odnosno promjene u socijalnom prostoru shvaamo kao procese transformacije konkretnih druatvenih struktura (Cifri, 1998.: 51-52.). Takav slijed razvoja nameu politike velikih globalnih sila, te svjetska globalna ekonomija s multinacionalnim korporacijama na elu, o kojoj svi, neki viae neki manje, ovisimo. Kao ato se postindustrijski grad pojavio u zapadnim zemljama, tako se i karakter ekonomskih institucija u njima nedvojbeno promijenio, a socijalna je dimenzija postala najva~nija zna ajka urbanog ~ivota. Urbane ekonomske aktivnosti sada su mnogo disperznije i raznovrsnije. One su ostale va~ne, ali jednostavno vienje grada kao ekonomskog entiteta viae nije mogue. Socijalna dimenzija urbanog ~ivota je kompleksna i teako ju je specificirati, a stare ideje o urbanizmu i urbano  ruralnim razlikama sve te~e se mogu potvrditi kao joa uvijek relevantne (Herbert; Thomas, 1991.: 254). Stare analiti ke kategorije viae nisu dovoljne (Sassen, 2000.: 1), a mnoge nove i esto difuzne kategorije, koje nemaju uvijek i najsretnije objaanjenje, brojni autori smjeataju pod prefiks post ime im pridaju druga ije mjesto i obilje~je od prijaanjeg. Jedna od najva~nijih geografskih posljedica od kraja 1970-tih godina je da je dominacija kapitalisti ke globalizacije s nacionalne razine akumulacije, urbanizacije i dr~avne regulacije, premjeatena na novu razinu  na teritorijalnu razinu iznad i ispod nacionalne. Ta je tzv. denacionalizacija teritorijalnosti takoer relativno noviji pojam koji povla i za sobom i pojam glokalizacije (Brenner, 1999.: 5). Ovim se pojmovima iskazuje oslabljeni utjecaj i uloga nacionalno organizirane teritorijalne dr~ave dok se naglasak stavlja na teritorijalnost kao pojam neovisan o dr~avi te podreen sveprisutnom utjecaju globalizacije i svjetskog kapitalizma. Zna aj dobivaju teritoriji i lokaliteti neovisno unutar koje nacionalne zemlje se nalaze. Va~nost se pridaje ja ini utjecaja teritorija samog koji mo~e i ne mora postati ~ariate ili voriate na ato veem globaliziranom prostoru. Suvremeni razvoj takve reskalirajue urbanizacije i moi teritorijalne dr~ave, povla i za sobom velike promjene u geografskoj organizaciji svjetskog kapitalizma. Taj proces skaliranja ili bivanja na odreenoj razini prostorne va~nosti, ne smije se shvatiti samo kao vrsta i nepromjenjiva razina u hijerarhiji mjesta u prostoru jer se doseg skaliranja prote~e od lokalnog do globalnog (Richardson; Jensen, 2003.: 13). Prostorna kapitalisti ka proizvodnja, urbanizacija i dr~avna regulacija su danas radikalno reorganizirani i suo eni sa kontradiktornim karakterom suvremene prostorne prakse. Zbog toga ato su urbane regije suo ene sa velikim kontradiktornostima izmeu svjetske ekonomije i teritorijalne dr~ave, uklju ene su u mnogovrsne druatvene, ekonomske i politi ke procese organizirane iznad postojeih prostornih razina. Reskaliranje urbanizacije vodi reskaliranju dr~ave kroz koje se mobilizira teritorijalna organizacija kao produktivna snaga i druatveni odnosi su opisani unutar odreenih geografskih granica (Brenner, 1999.: 13). Ovakva konfiguracija dr~avne teritorijalne organizacije mijenja uvjete pod kojima se razvija proces urbanizacije. I dok se gradovi danas intenzivno razvijaju kao urbana voriata unutar svjetske urbane hijerarhije, dr~ave se ubrzano restrukturiraju da bi poveale globalnu kompetitvnost svojih najveih gradova i regija (Brenner, 1999.: 13). U kontekstu, nama zanimljive i va~ne, ve spominjane, europske prostorne politike tra~i se novi diskurs reskaliranja koji bi se odnosio na viae razina, tj. od razine gradova i urbanih regija preko nacionalne dr~ave, novih transnacionalnih regija i sve do Europske unije kao najviae razine. Takav prostorni diskurs oblikuje se u kontekstu globalizacije i njene lokalno  globalne dijalektike ime se opetovano naglaaava jednakovrijednost svih mjesta u prostoru, od ruralnih naselja do urbanih regija i internacionalnih teritorijalnih organizacija kao ato je npr. Europska unija, i njihovih mnogostrukih veza. Ovaj prostorni diskurs nema mnogo sli nosti sa politikom samom ili politi kom moi nacionalnih dr~ava koje imaju druga ije vrijednosne kriterije, ve se odnosi na prostor kao takav i na njegov ukupni razmjeataj po va~nosti ili veli ini. Politika prostornog razmjeataja u sebi uklju uje novi diskurs skaliranja kojeg obilje~ava jednakovrijednost postojeih prostornih formi, od najmanjih do najveih. Takve proklamacije zasad su najveim dijelom ipak samo terijske zamisli i ideje ali je va~no ato ih se naglaaava te ponegdje i provodi u praksi. Uvia se njihova vrijednost spram dosadaanjih vrijednosti. Veliki gradovi diljem svijeta mjesta su gdje mnogostruki globalizacijski procesi dobivaju konkretni, lokalizirani oblik i to je ono ato globalizacija i jest. Danaanji grad se pojavljuje kao strateako mjesto za itavu paletu novih djelovanja  politi kih, ekonomskih, kulturnih i subjektivnih. Gubitak moi na nacionalnoj razini stvara mogunost za nove oblike moi i politike na subnacionalnoj razini. Gradovi su najistaknutiji u toj novoj geografiji (prema Sassen, 2000.: 4). Danaanji grad je i postmetropolis (Soja, 2000.) i kao takav podrazumijeva ne viae samo rast i airenje postojeeg grada ve porast urbaniziranog na ina ~ivota na ato veem prostoru. Kao ato je ve spomenuto, urbanizira se okolica i prostor oko grada te, na decentralizacijskom pristupu utemeljeno, vrijednost dobivaju manja i srednja gradska srediata (Rogi, 1999.) koja su dosad bila zapostavljena. Takav je pristup izlaz iz dugogodianjih problema nastalih neadekvatnom urbanom politikom i druatvenim sistemima. Ono je prije svega ravnopravno uva~avanje urbanog i ruralnog, te njihovo povezivanje u prostoru sli nim na inom ~ivota i stvaranjem mre~nih prostornih struktura. One dovode do promjena socijalne strukture prigradskih i ostalih naselja, do poveane mobilnosti stanovnika na relaciji selo  grad i veliki grad  mali grad, odnosno do migriranja i komutiranja (Oliveira-Roca, 1991.) unutar gravitacijskih zona kao sve eaih pojava. Relativno noviji fenomeni prisutni u sve veem broju zemalja su fenomeni tzv. visokih zidova ili zatvaranja unutar zidova koji se podi~u oko novih luksuznih zgrada u elitnim gradskim etvrtima. Zidovi oko tih zgrada slu~e kao obrana od brzorastuih sirotinjskih etvri ili slamova u njihovoj neposrednoj blizini. Oni se pojavljuju kako u SAD-u tako i u Latinskoj Americi gdje su i najprisutniji. Jedan od primjera su luksuzne enklave okru~ene zidovima, vratima i elektri nom ~icom koje se izdi~u iznad okolnih favela ili sirotinjskih gradova u etvrti Morumbi u Sao Paolu (Caldeira, 1996.: prema Amin, Graham, 1999.: 19). Ti slu ajevi tzv. zatvaranja ili gatinga primjer su novog modela druatvene segregacije u gradovima danas. Ali su i joa jedan tip postojeih urbanih tenzija  u ovom slu aju- izmeu bogatih i siromaanih. Ukupna urbana dinamika danas temelji se na ovakvim dihotomnim tenzijama. Sve ovo govori u prilog novim trendovima u urbanim prostorima svijeta koji e, osim ato sve viae sli e jedan drugome, ubudue dijeliti i sve sli nije probleme jer globalizacijski kontekst razvoja nudi unificirajui model ponaaanja i djelovanja. Po tom modelu najo itije su promjene u ekonomskoj i informacijsko  komunikacijskoj sferi ~ivota koje onda postaju relevantne za promjene na svjetskoj globalnoj razini, dok na nacionalnoj razini postupno gube zna enje. Nacionalne razine djelovanja ili nacionalne zemlje postaju sve manje va~ne u polju vlastite ekonomije, izuzev onih najja ih svjetskih sila, pa im njihov razvoj neminovno odreuju velike meunarodne organizacije poput MMF-a, WTO-a i najrazvijenijih zemalja svijeta poput SAD-a ili nekih zemalja EU-a. Ovakav razvojni obrazac slijedi se naj eae u internacionalnim ekonomskim aktivnostima, dok se ostale aktivnosti kontroliraju unutar podru ja nacionalnih dr~ava. Prema tome se mo~e predvidjeti i budui razvoj gradova jer je on uglavnom podreen utjecajima iz ekonomije, pa je za o ekivati da se obrazac razvoja najveih gradova kopira i postupno prenosi na ostale gradove svijeta. Kao ato je ve navedeno, uz proces globalizacije nerazdvojno idu i procesi stvaranja raznih mre~a pa tako i prostornih mre~a. Jedna od definicija mre~e glasi: mre~a je skup meusobno povezanih vorova. vor je to ka u kojoj se krivulja sije e. Uklju enje / isklju enje u mre~e i arhitektura odnosa izmeu mre~a koje se radom informati ke tehnologije zbiva brzinom svjetlosti, oblikuju dominantne procese i funkcije u naaim druatvima (Castells, 2000.: 494). Ti novi prostorni oblici izrazito sna~no utje u na ~ivot svih nas, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini, a karakteriziraju ih nove druatvene dinamike. One ine nove prostorno  vremenske relacije u kojima i urbani prostori dobivaju novo zna enje. Mo~e se rei da grad dobiva potpuno novo zna enje u globalnom kontekstu te da postaje samo jedna od razina u prostornoj hijerarhiji, ali ne viae i najva~nija razina. Vrijednost dobivaju urbanizirani prostori kao takvi, odnosno kao urbanizirane cjeline. To su sva naselja u urbaniziranom prostoru koji onda ine esto neravnopravan odnos na tom prostoru ili prostor mre~e naselja. Unutar mre~e su smjeateni centri ili mjesta razli ite va~nosti i veli ine  voriata - ovisno o tome da li su urbani ili ruralni tip naselja. To se odnosi i na zagreba ku mre~u naselja ili njen umre~eni prostor koji je predmetom analize zajedno sa svojom prostornom hijerarhijom. 3. Proces urbanizacije u svijetu Urbanizacija je proces airenja urbanog na ina ~ivljenja. Ona je time i transformacija ruralnog stanovniatva u urbanizirano, te pretvaranje ruralnih naselja u urbanizirana naselja i gradove. Urbanizacija danas sigurno postavlja ovje anstvu velike a katkad i nesavladive probleme, ali to nije razlog da se globalno osudi, kao ato to mnogi pokuaavaju (Marinovi-Uzelac, 2001.: 71). Iako urbanizacija donosi sa sobom brojne probleme i nesagledive posljedice, ona je mo~da najva~niji dogaaj u povijesti svjetskih civilizacija od samih po etaka i njezine su pozitivne posljedice iznimne i stoga neusporedive s negativnima. S njom su nastali novi odnosi izmeu druatvenih skupina i unutar njih, te brojne promjene u na inu ~ivota. Za glavne uzroke suvremene urbanizacije naj eae se navode: demografska eksplozija, industrijska revolucija i revolucija u transportu (prema Marinovi-Uzelac, 2001.: 58). Danas se naj eae govori o trima stadijima urbanizacije kroz koje svijet prolazi i koji se prostorno i vremenski mijenjaju. To su: prijeindustrijski industrijski poslijeindustrijski. U prijeindustrijskom stadiju stupanj urbanizacije je vrlo nizak, a udio gradskog stanovnitva ne prelazi 1/6 ukupnog stanovnitva. U strukturi aktivnog stanovnitva prevladava primarni sektor djelatnosti (poljoprivreda). U industrijskom stadiju urbanizacije poticaj urbanom razvoju daju sekundarne djelatnosti, naro ito industrija. Razvoj industrije uvjetuje i mnoge druge zna ajne socioekonomske i populacijske procese. Ona uvjetuje jaku koncentraciju stanovniatva u centrima rada i stvaranje velikih aglomeracija, a s druge strane pospjeauje ruralni egzodus. Poslijeindustrijski ili tercijarni stadij trei je stadij urbanizacije i karakterizira najrazvijenije zemlje. Glavni poticaji urbanom razvoju su tercijarne djelatnosti. U uvjetima visokog standarda, te zahvaljujui jakoj automobilizaciji i velikim mogunostima prostorne pokretljivosti, nastaje proces metropolitanizacije. Veliki gradovi postupno gube stanovniatvo, a naseljavaju se i urbaniziraju rubne i prigradske zone. Tako nastaju nove urbane jedinice - metropolitanska podru ja ili urbane regije. Preseljavanja stanovniatva iz sela u grad i ruralni egzodus prestaju, a ja aju preseljavanja iz grada u okolicu (prema Vresk, 2002.: 19). Kroz ova tri stadija stje e se kratki uvid u cjelokupni proces urbanizacije. Izdvojene su samo neke osnovne karakteristike tog procesa usko vezane uz temu rada. Neki od pokazatelja procesa urbanizacije su gustoa gradova i stupanj urbaniziranosti. Matemati ki pokazatelj kojim se mjeri geografska rasprostranjenost gradova jest gustoa gradova. U ukupnom prostoru ona ozna ava broj gradova na nekoj povraini, obi no na 1000 km. Gustoa gradova se ne smije mijeaati sa pojmom urbane ili gradske gustoe koja je unutraanja gustoa stanovniatva u gradu, a izra~ava se brojem stanovnika na jedan km. Joa je jedan va~an pokazatelj procesa urbanizacije  stupanj urbaniziranosti prostora i naj eae se izra~ava demografskim koeficijentom urbanizacije. Opi koeficijent urbaniziranosti jest omjer urbaniziranog i ukupnog stanovniatva. Tako Engleska, na primjer, ima koeficijent urbaniziranosti 0,81 ato zna i da 81% ukupnog stanovniatva ~ivi u gradovima. To je za sada najvei koeficijent urbaniziranosti u svijetu (prema Marinovi-Uzelac, 2001.: 73). Hrvatska sa svojim koeficijentom urbaniziranosti od 51,09%5 spada u srednje urbanizirane zemlje. Poveanje broja velikih gradova, aglomeracija i urbanih regija, te porast gradskog stanovniatva uope, u potpunom su neskladu ovisno o pojedinim regijama ili zemljama. Tako je veina gradova u Europi i u razvijenom svijetu osnovana do 19. st. tj. prije industrijske revolucije, a svoj nagli porast i procvat duguju upravo njoj. Broj i udio gradskog stanovniatva u ukupnom stanovniatvu svijeta gotovo je neznatan sve do 20. stoljea. Tek u 20. stoljeu broj i udio gradskoga stanovniatva raste br~e, tako da je sredinom stoljea viae od 20% stanovniatva ~ivjelo u gradovima (Vresk, 2002.: 21). Velika koncentracija stanovniatva u gradovima danas je obilje~je industrijske urbanizacije 20. stoljea. Europa, koja se i najprije po ela industrijalizirati, ima i najvei udio gradskog stanovniatva sve do 1900. godine, kada su je pretekle Amerika i Australija. Europa, Angloamerika i Australija najranije su se i najintenzivnije industrijalizirale pa je udio njihovog gradskog stanovniatva i najbr~e rastao. Industrijalizacija u zapadnim zemljama Europe nesumnjivo je imala najvei utjecaj koji se zatim airio u druge dijelove svijeta. Isto tako imala je i svoju specifi nu urbanu formu neprenosivu i jedinstvenu. U tim su se gradovima, prema Soji, dogodila tri razli ita vremenska perioda koja ine tzv. restrukturirajui proces urbane forme. Taj je proces ozna avala ekonomska i druatvena kriza koju se pokuaavalo rijeaiti i obnoviti kroz ponovnu ekonomsku ekspanziju i ekonomski rast. Prvi je period slijedio tzv. doba kapitala (1848.-1878.) i trajao je do kraja 19. st., tj. do perioda velike depresije u Europi. Drugi period trajao je od 1920-tih godina preko velike krize do kraja Drugog svjetskog rata. Trei period po eo je u kasnim 60-tim i ranim 70-tim godinama 20. st. te traje i danas na po etku novog tisuljea. Iz ovog vremenskog presjeka mo~e se pratiti urbani razvoj kroz zadnja dva stoljea u kojima se dogaalo mnogo transformacija urbanog fenomena. Prijelaz s modernog na postmoderni metropolis mo~e se promatrati i kao etvrta urbana revolucija koja nam govori ato e se dogaati s gradovima u novom tisuljeu (prema Soja, 2000.: 149). Tvrdnju o etvrtoj urbanoj revoluciji ne dijele svi autori ve je ona individualizirana pretpostavka samo nekih autora danaanjice. etvrta urbana revolucija zbiva se samo u najrazvijenijim gradovima svijeta dok e u ostalim dijelovima kasniti ili e ih zaobii. Suvremeni postmetropolis mo~e se isto tako promatrati i kao najnoviji produkt restrukturirajueg procesa krize ato zna i da je on trenutna urbana forma u tom procesu ali vjerojatno ne i posljednja. Karakterizira ga trajna i kontinuirana transformacija forme koja za sobom povla i mnogobrojne posljedice. 3.1. Urbanizacija i modernizacija u Hrvatskoj Hrvatska unato  dugoj tradiciji urbanizacije (joa od anti kog doba) danas pripada grupi srednje urbaniziranih europskih zemalja. Za to postoji viae razloga, a neki od njih su: a) Hrvatska nije do~ivjela onaj intenzitet industrijske urbanizacije od 19. stoljea, kakav je izra~en u drugim zemljama srednje i zapadne Europe; b) Hrvatska je dugo zadr~ala karakter agrarne zemlje i zaostali obrazac razvoja, iako je imala relativno gustu mre~u gradova naslijeenu iz prijaanjih vremena, a industrijska urbanizacija ja eg intenziteta javlja se tek nakon Drugog svjetskog rata (prema Vresk, 2002.; Hod~i, 2002.). Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata kod nas karakterizira proces ubrzane i nejednake urbanizacije, te proces deagrarizacije i masovnog napuatanja ruralnih podru ja. Ti su procesi u razli itim intenzitetima trajali i traju ak do danaanjih dana. S obzirom da je Hrvatska regionalno vrlo razli ita zemlja i procesi urbanizacije su ovisno o pojedinom podru ju bili razli itih intenziteta. U Hrvatskoj stoga mo~emo razlikovati npr. priobalni dio Hrvatske kao najurbaniziraniju regiju u zemlji, od kontinentalnog dijela kao manje urbaniziranog podru ja, ili podjelu na gradove tzv. mediteranskog i srednjoeuropskog kruga (Vresk, 2002.: 93.). Zaato je tome tako odgovor se svakako mo~e pronai u gospodarsko  razvojnoj situaciji ovih podru ja te gospodarskoj strukturi i tipu naj eae djelatnosti u njima. Primarni sektor djelatnosti ili poljoprivredna djelatnost u kojoj je nakon Drugog svjetskog rata kod nas bio zaposlen najvei broj stanovnika nije na jednaki na in ispunjavao egzistencijalne potrebe stanovniatva priobalnog i kontinentalnog dijela Hrvatske. Priobalni je dio bio znatno siromaaniji i neproduktivniji, pa je s masovnom pojavom industrijalizacije i poveanja zaposlenosti u sekundarnom sektoru u to vrijeme najvei broj stanovnika napuatao selo i odlazio u gradove nalazei poslove u razli itim granama sekundarnog sektora. To su uglavnom bile teaka i laka industrija koja su u proalom sustavu poprimile razmjere gigantske raairenosti. U kontinentalnom dijelu Hrvatske procesi deruralizacije i deagrarizacije imali su neato bla~i oblik, pa je vei dio stanovnika ostajao i dalje u primarnom sektoru (poljoprivrednoj djelatnosti), ime on nije potpuno napuaten kao u primorskom dijelu zemlje. Ovo je samo kratak opis relevantnih procesa kod nas od Drugog svjetskog rata naovamo te je dijelom uvod i u danaanje stanje. Ukratko, mo~e se rei da je urbanizacija u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata i sve do 60-tih godina 20. st. bila klasi an tip urbanizacije koji se odvijao imigracijom sa sela, zatim da je obilje~avala decentralizirana urbanizacija ili urbanizacija stanovniatva u seoskim naseljima, te hiperurbanizacija glavnoga grada u podru ju ina e niskog stupnja urbaniziranosti. Deagrarizacija je najizra~eniji proces koji je obilje~ava te je komplementaran procesu urbanizacije, a odnosi se na napuatanje poljoprivrednih zanimanja i uope zanimanja primarnog sektora djelatnosti, te na imigraciju ruralnog stanovniatva u gradove (prema Marinovi-Uzelac, 2001.: 77; Puljiz, 1977.). Osim ovih gospodarskih razloga, va~no je navesti i politi ke faktore klju ne za dinamiku urbanizacije. Od godine 1102., pa sve do 1991. Hrvatska je bila u sastavu drugih, dr~avnih tvorevina: Austrije, Austro-Ugarske i Jugoslavije. Njezin se urbani sustav razvija kao podsustav veih urbanih sistema (Vresk, 2002.: 28). Svi su ti faktori odigrali zna ajnu ulogu u dinamici i razvoju urbanizacije u Hrvatskoj. Od druge polovice 19. i po etkom 20. stoljea u Hrvatskoj je ipak stvoren urbani sistem koji je po eo funkcionirati kao cjelina, s izra~enijom funkcionalnom hijerarhijom. Zagreb je u pravom smislu postao glavni grad (Vresk, 2002.: 92-93.). Isto tako izdiferencirali su se i makroregionalni centri Split, Rijeka i Osijek, ali su zapa~eniji rast postigli i pojedini regionalni centri ili danaanje ~upanije. Danas je Hrvatska nejednako urbanizirana i s velikim regionalnim i prostornim razlikama, a karakterizira je prevlast malih gradova. Ne postoje veliki milijunski gradovi i metropolitanska podru ja, osim Zagreba kao najveeg grada, za kojim ak zaostaju po veli ini ostali makroregionalni centri (Split, Rijeka i Osijek). Opi stupanj urbaniziranosti koji se definira odnosom gradskog stanovniatva i ukupnog stanovniatva, u Hrvatskoj iznosi 51,09% uzimajui u obzir stanovniatvo samo u gradskim naseljima (Izvjeae o stanju u prostoru RH 2003., 2003.: 16). Kao rezultat urbanizacijskih procesa u Hrvatskoj, a slijedom trenda migracija iz sela u grad oblikuju se airenjem gradskih prostornih struktura i povezivanjem funkcija gradske regije - aglomeracije. Nastaju spajanjem susjednih naselja u jednu veu urbanu cjelinu. Urbana aglomeracija je skupina gradskih naselja i drugih naselja oko gradova na relativno maloj udaljenosti koja su airenjem i spajanjem svojih graevinskih podru ja i razvojem zajedni ke infrastrukture stvorila vea i prete~ito izgraena podru ja, kao novu prostorno  funkcionalnu cjelinu sastavljenu od viae naselja s izrazitom podjelom na sredianje zone i periferiju i koridore velike infrastrukture (Izvjeae o stanju u prostoru RH 2003., 2003.: 18). To su ujedno prostori s najveom gospodarskom dinamikom i najveim brojem radnih mjesta ali i izrazitim prometnim problemima koji prate unutarnje i vanjske migracije. Aglomeracije osim u okolici Zagreba, nastaju i u drugim veim gradovima u Hrvatskoj: oko Splita i Rijeke (oko gradova na jadranskoj obali Trogir  Split  Omia i Opatija  Rijeka  Crikvenica), zatim oko Osijeka i u okolici veih srednjih gradova (osobito Zadra, Pule, Slavonskog Broda, Vara~dina, Karlovca i Siska). U Hrvatskoj postoje etiri velike urbane aglomeracije: zagreba ka, splitka, rije ka i osje ka koje ukupno imaju 1.447.728 stanovnika odnosno 32% od ukupnog broja stanovnika. Prosje na gustoa naseljenosti u njima je 710,9 st/km (Izvjeae o stanju u prostoru RH 2003., 2003.: 19). Zagreba ka je aglomeracija izrazito radijalno razvijena ato zna i da uz postojei najvei centar ili grad Zagreb joa neki gradovi u njenom sastavu imaju ulogu gradskog centra. To je policentri an na in ja anja ostalih gradova ato omoguuje uravnote~eniji razmjeataj funkcija u aglomeraciji (npr. Velika Gorica, Samobor i Zapreai su takvi gradovi sateliti i centri u njoj). Unutar takvih velikih urbanih regija, aglomeracija ili urbaniziranih prostora, prisutan je stalni utjecaj gradova na okolicu, ali i okolice na gradove. Ti meusobni odnosi zbivaju se na relaciji izmeu zbijenog (koncentriranog) urbanog prostora i raspraene (difuzne) ruralne sredine. Prema tome, svi se pravci tih gibanja, koliko god ona bila uzajamna (recipro na), sustje u (konvergiraju) iz okolice prema gradu. Zato se govori o polarizacijskom utjecaju grada na prostor (Marinovi-Uzelac, 2001.: 197). Utjecaj grada na okolni prostor je gravitacijski utjecaj ili tzv. utjecaj u zoni gravitacije grada. Ta zona utjecaja ovisi o veli ini grada i funkcijama koje on sadr~i, a koje opet slu~e okolnom prostoru. Doseg gravitacije najviae ovisi o funkcijama, tj. o djelatnostima koje stanovnici obavljaju. Za veli inu gravitacijske zone odlu ujue su funkcije uprave, trgovine na malo i rijetke usluge, a industrijska funkcija stvara utjecajnu zonu manjeg radijusa (prema Marinovi-Uzelac, 2001.: 200). 3.2. Modernizacija hrvatskog sela Modernizaciju ruralnih prostora u nas pratit e se ponajviae od vremena nakon Drugog svjetskog rata. Na podru ju Hrvatske kasnili su svi procesi: industrijalizacija, urbanizacija, deagrarizacija, demografska tranzicija, skolarizacija, sekularizacija i ostali neizostavni modernizacijski pratitelji (`tambuk, 2002.: 16). Hrvatsku karakterizira i zakaanjela industrijalizacija specifi nog tipa u kojem prevladava proizvodnja udaljena od srediata modernizacije, odnosno diktirana iz zemalja jezgre. Zapo inje tek po etkom 20. st. ato je cijelo stoljee iza prvih industrijaliziranih zemalja ili industrijske revolucije u svijetu. Prevladavajua samoopskrbna i ekstenzivna proizvodnja usporavala je prijelaz u industrijsko druatvo, a feudalna obilje~ja prve modernizacije u nas onemoguila su sustavno rjeaenje selja kih problema, posebice problem vlasniatva nad poljoprivrednim zemljiatem. Kad se radi o promjenama unutar ruralnog druatva termin modernizacija ili moderno druatvo opozitno se stavlja u odnos s tradicionalnim druatvom. U toj se shemi, obi no, tradicionalno druatvo promatra kao prva razvojna druatvena faza, a moderno kao sadaanja ili po~eljna faza u razvitku seoskog druatva (prema `tambuk, 2002.: 13). Proces prerastanja tradicionalnog u moderan ruralni svijet odvija se postupno i u fazama, a naj eaa podjela je ona prema Kayserovoj podjeli francuskog ruralnog druatva, koja se mo~e odnositi i na veinu drugih europskih zemalja, pa tako i Hrvatske. Taj je proces podijeljen u tri faze razvoja ruralnog druatva: kompoziciju, dekompoziciju i rekompoziciju. Prva faza ili kompozicija traje do kraja 19. st., a karakterizira je dug i relativno stabilan su~ivot svih tradicionalnih socijalnih slojeva: seljaka, obrtnika, trgovaca, viaih slojeva i dr. Druga faza trajat e, negdje du~e negdje krae, ali otprilike do kraja Drugog svjetskog rata, a karakterizirat e je usporedni urbani industrijski razvitak koji sa sela izvla i nepoljoprivredne djelatnosti. To je razdoblje poljoprivredizacije sela ili dekompozicije u kojoj osim seljaka gotovo da nema drugih socijalnih slojeva. Nakon Drugog svjetskog rata seoski prostor, pod utjecajem gospodarskog procvata, ulazi u fazu rekompozicije u kojoj se postupno obnavlja nepoljoprivredna populacija u selu, a poljoprivredna djelatnost se modernizira. Usporednu analizu tog razvoja s razvojem hrvatskog ruralnog drutva temeljito analizira M. tambuk koja naglaava da modernizacijski procesi na hrvatskom prostoru nisu izazvali posljedice kakve su se dogodile u zapadnoeuropskim zemljama (prema tambuk, 2002.: 14). Kao i u ostaloj Europi, razdoblje kompozicije kod nas odvija se u 19. st. Osnova stanovniatva je poljoprivredno stanovniatvo koje ~ivi u neposrednom kontaktu sa drugim druatvenim slojevima. To se razdoblje djelomi no vremenski poklapa sa fazom kompozicije u drugim susjednim zemljama, ali u Hrvatskoj traje neato du~e. Faza dekompozicije stoga zapo inje kasnije i to zbog sporijeg razvoja gradova i industrije. I ovaj proces koji zavraava 50-tih godina u veini europskih zemalja u Hrvatskoj se produ~uje jer seoski socijalni sustav slabi na svim razinama. Procesi decentralizacije industrije i urbanizacije, te razvoja sekundarnog i tercijarnog sektora nakon Drugog svjetskog rata, ipak stvaraju osnovu na kojoj je mogue zaustaviti opadanje seoskog stanovniatva. Hrvatska zapo inje s fazom rekompozicije seoskog socijalnog sustava. Time zapo inje intenziviranje druatvene dinamike na seoskom prostoru iako je za mnoge krajeve prekasno jer su na njima uznapredovale negativne tendencije zaostajanja i slabljenja u razvojnom pogledu, a depopulacije i egzodusa u demografskom pogledu. Ta je faza ovisno o lokalnim prilikama, takoer nejednako prisutna u Hrvatskoj. Modernizira se poljoprivredna proizvodnja i profesionalizira se odnos prema poljoprivredi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ali istovremeno opada va~nost poljoprivrede u radnom i financijskom smislu. Do toga dolazi jer se sve viae lanova domainstva zapoaljava izvan gospodarstva, u nepoljoprivrednim djelatnostima. Tako nastaje i airi se novi socijalno  gospodarski fenomen  poljoprivreda bez seljaka (prema `tambuk, 2002.: 18-20.)6. Zaposleni sa sela u sekundarnom i tercijarnom sektoru ne napuataju poljoprivrednu djelatnost potpuno ve se njome bave istovremeno s drugom djelatnoau ili samo povremeno. Taj novi sloj tzv. seljaci  radnici zbog svoje financijske sigurnosti pronalaze poslove izvan poljoprivrede u drugim sektorima djelatnosti, naj eae sekundarnom, ali im poljoprivreda i dalje ostaje dodatnim izvorom prihoda ili im je jednostavno nastavak odr~avanja vlastite tradicije. Seljaci - radnici poljoprivredom se bave nakon svog svakodnevnog posla ili sezonski, u vrijeme poljoprivrednih radova, te hobisti ki. Taj specifi an sloj karakterizira itavu fazu rekompozicije kod nas i fenomen je koji traje do danas. Diferencijacijom socijalne strukture nastaju sadr~ajno bogatiji odnosi i veze, poja avaju se odnosi s bli~om i daljom okolicom, naro ito s gradom. Nastaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao temeljna seoska jedinica i nositelj budueg razvoja. Sve to utje e na ukupnu seosku dinamiku koja podi~e kvalitetu ~ivota i pridonosi napretku ruralnih podru ja, naj eae samo u onima u kojima za to postoje potrebni preduvjeti jer su u mnogim podru jima procesi depopulacije prostora i senilizacije ruralnog stanovniatva uznapredovali pa ko e i onemoguavaju ostale procese. Deagrarizacija i deruralizacija kao usmjeravani i planirani procesi zadnjih 50-tak godina, poremetili su prostornu raspodjelu stanovniatva u Hrvatskoj. Ruralni egzodus opustoaio je brojne ruralne prostore, a punio gradove, naro ito one najvee. Mnogi su ruralni prostori nakon faze dekompozicije postali neatraktivni i besperspektivni za ~ivot stanovnika pa su masovno iseljavani. Dr~avna politika zadnjih 50-tak godina u vremenu bivae dr~ave nije to znala zaustaviti, a dijelom je i poticala takav smjer razvoja. Regionalni urbani centri nisu mogli prihvatiti u dostatnoj mjeri deagrarizirano stanovniatvo iz svog gravitacijskog podru ja, pa su glavni migracijski tokovi bili usmjereni u makroregionalne centre ili prema inozemstvu. Brzi populacijski rast, za hrvatske uvjete velikih gradova, Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, to uvjerljivo potvruju. Sveukupni razvitak malih i srednjih gradova nije mogao zadr~ati glavninu deagrariziranog stanovniatva iz svojih gravitacijskih zona, pa je ruralni egzodus bio neizbje~an (Akrap, 2002.: 60). Opa je oznaka strukturnog demografskog razvitka hrvatskog sela znatna ostarjelost dobne i izra~ena neujedna enost spolne strukture. Dobno  spolnu strukturu seoskog stanovniatva u nas karakterizira demografsko starenje kao globalni demografski proces depopulacijskih zna ajki. Smanjuje se udio mladih u hrvatskim selima, a udio starih neprestano raste. Poremeena dobno  spolna struktura negativno utje e na stopu rasta stanovniatva poti ui pritom ukupnu depopulaciju ili demografski pad (prema }ivi, 2002.: 124.-125.). Danas u vremenu tranzicije i potpuno novim i druga ijim gospodarskim, politi kim i ekonomskim uvjetima razvoja teako je pronai uspjeanu strategiju ruralnog razvoja koja bi vrijedila za podru je cijele Hrvatske. Dosadaanje nesnala~enje dr~avnih vlasti u nastalim prilikama unazad 15 godina dovelo je do relativno loaeg stanja u selu i u poljoprivredi. Nagomilani i nerijeaeni problemi obilje~avaju veinu ruralnih podru ja u zemlji. S druge strane naai najvei gradovi zaguaeni su pridoalim stanovniatvom, poveanom nezaposlenoau stanovnika, problemima stanovanja i stanogradnje, te problemima prometa. Tako gradovi vape za redistribucijom ljudi i problema na ostale prostore, a sela pak za obnovom i povratkom ljudi i razvoja. Obnova sela, posebice u perifernim seoskim zonama, kao i u ratom devastiranim podru jima, ne zna i samo sanaciju postojeeg stanja ve je valja tretirati kao airi razvojni proces, te kao mogunost da se na du~u stazu osigura po~eljna i svekolika revitalizacija sela (}upan i, 2002.: 55). Potencijali za revitalizacijom hrvatskog sela nesumnjivo postoje, ali ih razvojno treba pokrenuti oslanjajui se na neke pozitivne europske primjere ali ne zaboravljajui specifi ne lokalne i regionalne uvjete naaeg sela. Tranzicija ne mora nu~no biti loa period za hrvatsko selo pogotovo jer je u njegovoj tradiciji o uvano individualno obiteljsko gospodarstvo. Ta osnovna seoska i poljoprivredna jedinica koja je pre~ivjela dosadaanje kolektivisti ko  zadru~ne uvjete mo~e se bolje razvijati u novim privatizacijskim i tr~ianim uvjetima. Revitalizacijska ruralna politika upravo se oslanja na takav pristup razvoja sela iako joa uvijek postoje mnogi problemi koji ga ko e. Trendovi naseljavanja i preseljavanja iz gradova prema selima i predgraima, koji su u razvijenim zapadnim zemljama prisutni ve nekoliko desetljea, kod nas su tek u za etku i relativno su noviji urbani fenomeni koji obeavaju potpuno druga iji prostorni razmjeataj. Takvim bi se prostornim razmjeatajem prema ruralnim podru jima ubla~ila prenapu enost u velikim gradovima te podigla materijalna razina ~ivota stanovnika. Veu vrijednost dobili bi manji i srednji urbani centri. Manje urbane forme dobile bi i na dinami nosti. U nas je dobar primjer takve prostorne disperzije upravo zagreba ki prostor sa svojim ruralnim i urbanim naseljima, tj. mre~om naselja. U njoj se kroz procese decentralizacije, prostorne disperznosti i dekoncentracije izvan njenog nekadaanjeg metropolitanskog prostora, izdvojio i osna~io prostor urbanog sustava i funkcionalne regije s osam gradova satelita i velikim brojem naselja. Podjednaka va~nost sela i grada danas je vidljivija viae nego ikad. Sli ne prostorne tendencije mogu se vidjeti i kod naaih ostalih makroregija koje takoer postaju velike urbane regije i mre~e naselja. esto dijele veinu obilje~ja sa zagreba kom regijom, a njih e se vidjeti u nastavku rada. 4. Zagreb kao urbani sistem i mre~a naselja Danas u hrvatskom urbanom sustavu ili sustavu sredianjih naselja postoje sljedee kategorije gradova: glavni grad (Zagreb), etiri makroregionalna centra (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), vea regionalna srediata (11 gradova), regionalna srediata (14 gradova), manja regionalna srediata (41 grad), podru na i lokalna srediata (52 grada) (prema Izvjeau o stanju u prostoru RH 2003., 2003.: 125). Taj se sustav naziva se i regionalnim sustavom Hrvatske, a dijeli se na makroregije, regije i subregije. Makroregije su prva i najvea razina tog sustava, a nositelji razvoja su joj veliki gradovi. Druga razina su regije iji su nositelji vei srednji gradovi, a trea razina su subregije sa gradovima srednje veli ine ili srednjim srednjim gradovima (prema `imunovi, 1999.: 159-160.) Grad srednje veli ine ima brojne definicije, a naj eae se definira brojem stanovnika. To su oni gradovi koji broje od 30.000 do 200.000 stanovnika kako ih tuma i Francuska kao primjer (prema Marinovi-Uzelac, 2001.: 243)7. Prema Strategiji prostornog razvitka Republike Hrvatske srednji gradovi su oni koji imaju izmeu 20.000 i 100.000 stanovnika i iz toga se mo~e vidjeti relativnost kriterija broja stanovnika i nepoklapanje naaih i nekih europskih kriterija. Ipak neovisno o samoj veli ini srednjih gradova, koja varira ovisno o zemlji i odreenim okolnostima u prostoru, naglaaava se njihova va~nost u decentralizaciji i dekocentraciji urbanih sistema i regija. Tako je stvarana i mre~a naselja u Zagreba koj regiji ija se decentralizacija dogaala upravo ja anjem postojeih srednjih gradova i samim time omoguio se kvalitetniji ~ivot veem broju stanovnika. S obzirom da u teritorijalnom ustroju Hrvatske nema dovoljan broj jakih srednjih gradova (onih do 200.000 stanovnika), ve prevladavaju manji gradovi (do 50.000 stanovnika) i nekoliko velikih (iznad 500.000 stanovnika), tendencija je ja anje upravo takvih srednjih gradova kao buduih nositelja urbanog razvoja. Srednji gradovi zapravo su neiscrpni rezervoar u koji se mo~e smjestiti sve one funkcije koje ne mogu opstati u malim srediatima i sve one koje su nepo~eljne u velikima (Marinovi-Uzelac, 2001.: 281). To se odnosi na ukupan prostor Hrvatske, a naro ito na one njene dijelove u kojima ne postoji dovoljan broj ja ih srednjih srediata koji bi zadr~ali svoje stanovniatvo i postali pokreta i razvoja. Srednji gradovi razvili su se kao nositelji razvoja pored glavnog i najveeg grada Zagreba u zagreba koj regiji te sadr~e va~an dio urbanih funkcija, sadr~aja i djelatnosti u njoj. Oni su tako postali sastavni dio vee urbane cjeline. Prema popisu stanovniatva iz 2001. godine podru je Zagreba ke ~upanije ima 309.696 stanovnika, a Grad Zagreb 779.145 stanovnika (DZS, 2001.), pa je ukupan broj stanovnika tzv. zagreba kog prstena ili zagreba ke regije svega malo iznad milijun stanovnika, to nije 1.088.841. Zagreb stoga i nije tipi an primjer golemog porasta stanovniatva ili viaemilijunske prenapu enosti, kao ato je to slu aj u mnogim svjetskim metropolama, ali je po svim ostalim obilje~jima pravo metropolitansko podru je. Takvo podru je je urbanizirana okolina s jednim ja im centrom koji ukupno ima najmanje 500 000 stanovnika& ( aldarovi, 1989.: 13). Gradovi i opine, tj. naselja (gradskog i seoskog tipa) u njegovom sastavu su tzv. gradovi sateliti i ine mre~u naselja (Seferagi; Popovski, 1987., i dr.) ili naseljsku mre~u ato zna i da su svi dijelovi mre~e u stalnom meusobnom odnosu. Mre~a naselja zna i takav sistem naselja u kome postoje funkcionalne, socijalne i druge veze meu naseljima sa svrhom zadovoljenja potreba svih stanovnika unutar mre~e naselja (Seferagi, 1987.: 70). Gradovi sateliti se izdvajaju u mre~i naselja kao naselja sa brzim razvojem i koja preuzimaju dio funkcija mati nog ili najveeg grada. Oni su veli inom srednji gradovi koji postaju u ukupnom teritoriju urbana voriata sa vlastitim sustavom usluga, zaposlenosti i na inom ~ivota. Satelitski gradovi jesu naselja koja po svojim obilje~jima i veli ini imaju gradski karakter. Nalaze se unutar mre~a gradske regije te su funkcionalno vrsto povezani s mati nim gradom (Vresk, 2002.: 180). Mogu nastati ili spontanom urbanizacijom ruralnih naselja ili planskim podizanjem posve novih naselja. Navedeno je da unutar zagreba ke gradske regije postoji osam gradova satelita koji su razli iti po veli ini i svojim funkcijama, i koji su znatno manji od mati nog grada Zagreba. To su: Samobor, Velika Gorica, Zapreai, Dugo Selo, Ivani Grad, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Jastrebarsko. Svaki od tih gradova satelita ima svoju vlastitu okolicu na koju ima i neposredan utjecaj, ali isto tako izmeu nekih gradova satelita postoji meusoban odnos neovisno o njihovom odnosu s mati nim gradom. Oni nedvojbeno igraju veliku ulogu u airoj decentralizaciji urbanih funkcija, kao ato je zaposlenost ili stanovanje. Podru je s veim brojem urbanih srediata povezanih u funkcionalnu cjelinu naziva se i urbani sistem ili sustav. Urbani sistem ini skup gradova meu kojima postoji interakcija koja se provodi cirkulacijom ljudi, robe i informacija (Bourne; Simmons, 1978.; prema Vresk, 2002.: 1). Urbani sistemi su i socijalni i prostorni sistemi, a meusobno se razlikuju po veli ini prostora, pa se mo~e govoriti o lokalnim, regionalnim, nacionalnim i internacionalnim urbanim sistemima (Vresk, 2002.: 17). Lokalni ili dnevni urbani sistem obuhvaa grad i okolni prostor s kojim postoji dnevna interakcija. Taj se sistem manje - viae prostorno podudara s metropolitanskom regijom. Regionalni urbani sistem organiziran je oko veih i zna ajnijih gradova. Regionalni su sistemi podsistemi nacionalnih urbanih sistema (Vresk, 2002.: 6). Prema tome, zagreba ki prostor je i lokalni ili dnevni urbani sistem jer obuhvaa pojedine gradove i njihova okolna podru ja koji su u dnevnoj interakciji ili meuovisnosti, ali je i regionalni sistem u koji je uklju en kao podru je cijele regije zajedno sa gradovima satelitima. Regionalni sistem sastoji se od veeg broja urbanih srediata i ruralnih naselja pa ga kao takvog mo~emo nazvati i mre~om naselja. U ovom slu aju Grad Zagreb je primarno i centralno srediate koje funkcionalnim, druatvenim, kulturnim, politi kim, prometnim i drugim vezama povezuje ostale podru ja u svom sastavu ili manja gradska srediata sekundarne va~nosti. Razvoj urbanih sistema u Europi kroz povijest bio je dugotrajan i slo~en. Kolijevka europskog urbanog razvoja bila je anti ka Gr ka, iako je urbani razvoj postojao i mnogo prije nje u drugim krajevima i gradovima (sjever Afrike, Bliski Istok, Latinska Amerika). Meutim, Gr ka, a kasnije i Rim razvili su mre~u centara koja je u kasnijim razdobljima bila osnova razvoja urbanih sistema pojedinih, meu ostalim i naaih, krajeva. U srednjem vijeku pojavljuju se nova ~ariata razvoja koja se tada nalaze u srednjoj i zapadnoj Europi. Nakon velikih geografskih otkria kad Atlanski ocean preuzima sredianju ulogu i u prekomorskim zemljama po inje razvoj urbanih sistema. U 19. st. na tom prostoru dolazi do urbane eksplozije uvjetovane industrijskom revolucijom. Tako se ~ariate urbanog razvoja u razdoblju dugom viae od tri tisue godina s jugoistoka Europe premjestilo na sjeverozapad Europe. Iz ovog se vidi starost ili dugovje nost urbanih sistema, te njihovo pojavljivanje istovremeno s pojavom prvih gradova. Time se samo ~eli naglasiti da taj fenomen nije nov i da su se urbani prostori oduvijek razvijali i airili tendirajui prema joa veim prostorima ili cjelinama koje danas naj eae nazivamo funkcionalnim urbanim regijama (Herbert; Thomas, 1991.: 89). Prostorni razmjeataj funkcionalnih regija i sistema naj eae sa injava nekoliko centara ili voriata, a ne samo jedan. I sam teoretski pristup koji se ti e veza i odnosa unutar takvih regija ili mre~a naselja naglaaava va~nost decentralizacije tih odnosa. Regije i mre~e ne bi trebale initi centralizirani i hijerarhizirani sustav, ve decentralizirani sustav s jednakom va~noau svih njenih dijelova, kako gradskih tako i seoskih. Zato je princip na kojem bi mre~e u prostoru trebale po ivati onaj policentri nog tipa koji poatuje vrijednost jednakosti u razvoju sistema naselja (Seferagi, 1987.). To zna i i decentralizirani pristup u prostornom razmjeataju naselja umjesto centraliziranoga, a on je temelj danaanjeg globalizacijskog konteksta. Danas je takav pristup joa i va~niji jer je stalnim rastom stanovniatva i poveanjem teritorija na kojem ono ~ivi jedini donekle produktivan u rjeaavanju tih problema. Prema njemu, makar samo u teoriji, jednaka se vrijednost pridaje kako centru tako i periferiji. Odnos izmeu centralnog i perifernog dijela takoer ima svoj razvojni tijek. Rast predgraa ili suburbanizacija je najjasniji znak o airenju urbanog prostora. Osna~ivanjem prometnog sustava i infrastrukture stambena podru ja ni~e gustoe na rubovima gradova zamjenjuju se sa visokom gustoom centra gradova i dugi proces selektivne migracije prema vani time zapo inje. Suburbanizacija je slo~en proces preobrazbe okolica gradova, a podrazumijeva socijalne, funkcionalne i fizionomijske promjene u okolicama, ime se smanjuju razlike izmeu sela i grada. Skala suburbanizacije se poveala i postala klju na injenica urbanog rasta. Suburbani razvoj od sredine 20. st. umanjio je urbani rast iz 19. st. (Herbert; Thomas, 1991.: 43). Intenzivna suburbanizacija najranije je po ela i najdalje otiala u Sjevernoj Americi i to ve po etkom 20. st. U Europi je taj proces najranije zamijeen u Velikoj Britaniji. U ostalim zapadnoeuropskim zemljama ja e se o ituje od sredine stoljea, a u nekima je tek u po etnoj fazi. U Sjevernoj Americi postojala je svesrdna javna potpora izgradnji prometnica prema predgrau (suburbiji) na koje se troailo mnogo novca iz dr~avnog prora una i to naro ito od Drugog svjetskog rata do 1960-tih godina 20. st. To ulaganje u periferni i suburbani na in ~ivota koliko je, s jedne strane bilo napredno ili progresivno, s druge je strane bilo regresivno ili nazadno jer je zna ilo manje novca za javni prometni sustav (javni prijevoz), a gotovo se uope nije ulagalo u stanovanje u centralne dijelove gradova. Oni su se s vremenom prepustili siromaanijim slojevima stanovniatva jer je centar kao takav pomalo gubio na vrijednosti. U Velikoj Britaniji postojala je druga ija praksa od one u USA, tj. postojala je mnoga ja a intervencija od strane javnog sektora u problem stanovanja ato je zna ilo i veu ravnote~u kod ulaganja kako u dr~avni centar tako i na privatnu periferiju (prema Herbert; Thomas, 1991.: 43). Time je bolje sa uvan centralni dio grada koji nije prepuaten samo loaijim oblicima stanovanja, a istovremeno je ja ala i periferija. Ponovo osna~uju procesi gentrifikacije i urbane obnove kroz povratak bogatijih slojeva u centar gradova, ali i posjedovanju dvojne imovine, i u centru grada i u suburbiji, a ovisno o njihovim ekoloakim ili elitnim potrebama stanovanja. Gentrifikacija i urbano uljepaavanje zapo eli su iz obnove poruaenih gradova nakon Drugog svjetskog rata, te zbog opadanja kvalitete ~ivota u sredianjim dijelovima gradova, ato je otvaralo mogunosti novog ureivanja i rekonstrukcije tih gradova (prema Svir i, 2002.: 122). Kroz taj proces uljepaavanja, a koji je rezultat i vrijednosnih orijentacija prema izgledu i slici grada u kojem stanovniatvo svakodnevno ~ivi, odvija se i popravljanje socijalne strukture stanovniatva, koja zatim u poljepaanom i eventualno urbanom okru~enju onda bolje funkcionira ( aldarovi, 1989.: 123). Kroz socijalnu diferencijaciju viai i bogatiji slojevi stanovniatva nastoje poboljaati svoju neposrednu ~ivotnu okolinu i utjecati na izgled grada. Taj ponovni proces gentrifikacije prisutan je u razvijenim zemljama zadnjih nekoliko desetljea, a u nas je vidljiv ve neko vrijeme, naro ito od devedesetih naovamo. Ovo je dobar primjer kojim se pokazuje kako urbane forme i neki urbani procesi imaju dinami an, ali prije svega cikli an karakter, ato zna i da mogu nestati i ponovo se pojaviti u nekom sli nom i novijem obliku, ovisno o okolnostima samima. Suburbanizacija ili odnos grada i okolice mo~e se analizirati u nekoliko faza razvoja (prema Vresk, 2002.: 85; Seferagi, 1981., 1987.): - prvu fazu karakterizira tzv. klasi an oblik suburbanizacije koji nastaje razvojem ~eljeznice. Veze izmeu grada i okolice odr~avaju se ~eljeznicom koja poti e razvoj predgraa, pa se grad prema van airi radijalno, uzdu~ prometnica; - u drugoj fazi nastaje specifi an proces suburbanizacije, a utjecaj grada airi se na okolicu zbog jakog individualnog automobilskog prometa. To je faza intenzivnog razvoja stambenih suburbija viaih slojeva stanovniatva. Automobil i vlastita obiteljska kua u zelenilu simbol su te faze razvoja; - treu fazu razvoja odnosa grada i okolice karakteriziraju poja ane dnevne migracije iz okolice u grad, ime se urbanizacija airi dalje u prostor. Zbog toga se danas migracija radne snage u grad uzima kao najrelevantnije obilje~je izdvajanja metropolitanskih regija i dnevnih urbanih sistema (Boustedt, 1975., prema Vresk, 2002.: 85). Broj stanovniatva metropolitanske regije, prema tome, poveava se mnogo br~e nego stanovniatva gradske jezgre ato je posljedica migracije stanovnika iz ruralnih i nemetropolitanskih podru ja. U ruralnim podru jima danas uglavnom nema pozitivnih promjena u broju i gustoi naseljenosti, a metropolitanska podru ja neprestano rastu. Taj proces metropolitanizacije u Europi najprije je doaao do izra~aja u razvijenim zapadnim zemljama, iako ne svuda u isto vrijeme. Mo~e se rei da openito po inje poslije 1960. godine, a to je mnogo kasnije nego u Sjevernoj Americi gdje je taj proces vrlo intenzivan ve izmeu dva svjetska rata. Proces metropolitanizacije zaostaje u manje razvijenim europskim zemljama, meu ostalim i u Hrvatskoj u kojoj je taj proces zapo eo nekoliko desetljea kasnije. Openito se mo~e rei da je tendencija urbanizacije nastajanje velikih metroplitanskih regija u kojima se koncentrira sve viae stanovnika i radnih mjesta (Vresk, 2002.: 86.). Urbanizacija uklju uje i dva bitna procesa: socijalnu i prostornu mobilnost. Socijalna mobilnost podrazumijeva promjenu polo~aja ljudi na socijalnoj ljestvici. Polo~aj se mo~e mijenjati uzlazno i silazno (D. Sekuli, V. Katunari, A. Hod~i)8. Sa socijalnom mobilnoau nu~na je i promjena mjesta rada i stanovanja. Pod tim se podrazumijeva preseljavanje stanovniatva iz jednog mjesta u drugo i svakodnevne migracije zaposlenih. Prestrukturiranje poljoprivrednog stanovniatva poti e ruralni egzodus i koncentraciju stanovniatva u gradove. Ovaj proces karakterizirao je cijelu industrijsku fazu urbanizacije. U poslijeindustrijskoj fazi urbanizacije socijalna se mobilnost zbiva unutar nepoljoprivrednog stanovniatva i u njoj prestaje preseljavanje iz sela u grad. Ja aju preseljavanja iz grada u okolicu kao i dnevne migracije. Stoga u postindustrijskom gradu predgrae dobiva novu, veliku ulogu prije svega zbog razvoja prometa, kako osobnog, (automobilskog), tako i javnog. Procesi u prostoru poput suburbanizacije, poveanja prostorne raspraenosti (disperznosti) i promjene tipoloakih obilje~ja naselja i okoliaa obilje~avaju okolicu svih veih gradova u Hrvatskoj. I u selima se u blizini u~ih gravitacijskih podru ja zna ajnijih srediata odvijaju sli ni procesi. Tako nastaju nova suburbanizirana naselja individualnih stambenih kua u blizini gradskih srediata ili se mijenjaju nekadaanja sela (Izvjeae o stanju u prostoru RH 2003., 2003.: 18). 4.1. Svjetski kontekst razvoja mre~e naselja U itavom 20. st. pokuaavalo se rjeaavati negativne posljedice nastale opom urbanizacijom svijeta nakon industrijske revolucije i nakon dvaju svjetskih ratova. S razvojem metropolitanizacije, airenja urbanih regija i sli nih procesa ve~e se i razvoj tzv. novih gradova koji e se graditi u mnogim zemljama svijeta. Za etnik ideje o gradnji takvih novih gradova u 19. st. je Englez Ebenezer Howard koji je na negativni opi trend razvoja tadaanjih gradova stvorenih industrijskom revolucijom (19. i po etak 20. st.) odgovorio novim teorijama o gradu kojima je cilj bio rastereenje i dekoncentracija tadaanjih gradova (primjer Londona i Pariza). Njegovi vrtni gradovi budunosti (Garden Cities of Tomorrow) nedaleko od Londona s po etka 20. st. meu prvim su primjerima decentralizacije stambene povraine grada (Mumford, 1988.) i urbanog planiranja, ijom se gradnjom nastojalo rijeaiti zaguaenost Londona te nehumane uvjete ~ivota u njemu. Nastojalo se uspostaviti trajnu vezu izmeu grada i sela gradnjom gradova od 30-tak tisua stanovnika sa zelenim pojasom, tj. ujediniti gradske i seoske komponente u mre~asti regionalni kompleks sastavljen od viae srediata, ali sposoban da funkcionira kao jedna cjelina (Mumford, 1988.). Ideje E. Howarda naiale su na plodno tlo i u SAD-u, gdje je takoer vrlo rano po ela planska gradnja novih, tzv. vrtnih gradova (greenbelt towns). Do 1940. godine u SAD-u je sagraeno oko 215 novih gradova, a od toga su polovicu inila radni ka naselja koja su pojedina industrijska poduzea sagradila za svoje radnike (company towns). Vrtni gradovi su se podizali kao nova naselja za viae slojeve stanovniatva, na dobrim lokacijama u prigradskim zonama velikih gradova u kojima prevladavaju obiteljske kue. Gradnja vrtnih gradova za srednje slojeve po ela je izmeu dva svjetska rata i to u sklopu New Deala, odnosno dr~avne administracije (prema Vresk, 2002.: 258.). Osim tog primjera postoje i brojni drugi primjeri rjeaavanja ili pokuaaja rjeaavanja problema sve vee urbaniziranosti suvremenih gradova nakon Drugog svjetskog rata, odnosno njihovog airenja i napu enosti. Kroz proces prostornog i urbanog planiranja u proalom stoljeu nastojala je to veina svjetskih zemalja, ali ovisno o dihotomnoj podjeli na tzv. isto ne i zapadne, na poneato druga iji na in. Za zemlje isto ne Europe u 20. st., koje je najveim dijelom obilje~avao realsocijalizam, primjenjivan je direktivno-planibilni model industrijalizacije i urbanizacije ( aldarovi, 1989.: 9), a taj se model odnosio i na naau zemlju u bivaem ureenju. U zapadnim kapitalisti kim zemljama primjenjivan je tr~iani model u kojem zakoni tr~iata i ekonomije odreuju tokove industrijalizacije i urbanizacije ( aldarovi, 1989.: 10). Za razliku od tog principa, direktivno-planibilni model najviae i uglavnom ovisi o dr~avnoj politici koja odreuje tempo i smjer ovih procesa. Urbanisti ka ostvarenja u oba modela rezultirala su kaoti nim kapitalisti kim gradom, te utopisti kim socijalisti kim gradom sa brojnim problemima nerijeaenima do danas. Na in rjeaavanja rasta gradova u socijalisti kim zemljama (konstruktivisti u bivaem SSSR-u) uglavnom se oslanjao na stvaranje itavih novih gradova za desetke tisua ljudi naseljavanih na na in preseljenja stanovniatva iz seoskih podru ja (proces industrijalizacije i deagrarizacije). To se pokazalo nedovoljno u inkovito rjeaenje pa se i nadalje nastavilo preseljenje stanovniatva iz sela u gradove. Ono je bilo donekle u inkovito rjeaenje i to samo za dimenziju stanovanja stanovniatva pa su se ti gradovi pretvorili u ogromne spavaonice. Ostale dimenzije i funkcije urbanog ~ivota ostale su zapostavljene ili nerealizirane. Sli ni primjeri tog modela nastajali su i kod nas, kada se gradnjom novih dijelova gradova nastojalo rijeaiti problem stanovanja u njima (primjerice Novi Zagreb, Split III i dr.). Mnogo bolja situacija nije niti u zapadnim kapitalisti kim zemljama koje su neprekidnim rastom urbanog stanovniatva i urbane povraine svojih gradova dopustile da veliki broj ljudi u njima danas ~ivi u tzv. divljim naseljima ili gradskoj periferiji u loaim stambenim uvjetima. Nerijetko ti gradovi imaju i po desetke milijuna ljudi (naj eae na relativno malom prostoru u odnosu na broj stanovnika). Najbolji primjer su latinoameri ki i sjevernoameri ki gradovi koji esto imaju od 10-tak do 20-tak milijuna stanovnika, kao danas gotovo svi veliki gradovi u zemljama tzv. treeg svijeta. Brojni pokuaaji urbanih geografa, naro ito prije i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, odnosili su se na detaljnu analizu ustroja mre~e naselja ili urbanog sustava koji obuhvaa cijeli sustav (srediate i gravitacijske zone). Jedan od tih pokuaaja je Christallerov heksagonalni model (1933.) po kojem je grad centralno mjesto koje svojoj okolici pru~a dobra i usluge sredianjih (centralnih) funkcija, odnosno koji sadr~i tri na ela: opskrbno ili tr~iano, prometno i politi ko-upravno na elo (Marinovi-Uzelac, 2001.: 217). Ta tri na ela ine vertikalnu ili hijerarhijsku dimenziju. Ovaj je model idealiziran i teako izvediv u praksi ali kao ideal pokazuje mogue metode i pristupe djelovanja. Jedan je od prvih znanstvenih pokuaaja objaanjenja prostornog razmjetaja centara u prostoru i njihove funkcionalno hijerarhijske organizacije, a naziva se jo i teorija centralnih naselja (prema Vresk, 2002.: 4). U tom se modelu prostorni razmjetaj gradova i naselja dovodi u vezu s njihovom osnovnom funkcijom, a to je prema Christalleru, opskrba okolnog prostora. S obzirom na tu funkciju, prostorni razmjeataj centara mora biti takav da ato manji broj veih centara opskrbljuje ato vei broj manjih centara. To je u ovom modelu horizontalna ili prostorna dimenzija. Tim se modelom nije mogao objasniti razmjeataj naselja u prostoru zato ato je po ivao na jednostranim i idealnim pretpostavkama. To se nije potpuno uspjelo postii ni drugim uopenim modelima koji su nastajali kasnije (prema Vresk, 2002.: 4). Iz tog se modela mo~e shvatiti i projicirati razmjeataj veine gradova u prostoru, pa tako i grada Zagreba i njegove regije. Jasno je da su gradovi u takvom airem prostoru povezani u, ve spomenute, prostorne sustave ili sisteme. U tim sistemima gradovi imaju ulogu voriata povezanih vezama kojima se provodi interakcija. voriata i veze ine mre~u koja ima svoja obilje~ja (prema Vresk, 2002.: 4). Prostorni sistemi mogu se meusobno znatno razlikovati veli inom mre~e, gustoom voriata, meusobnom udaljenoau i drugim obilje~jima. Kod nas ne postoje iznimno veliki gradovi, pa Zagreb kao naa najvei grad sa manje od milijun stanovnika, a sa neato viae od milijun sa cijelom regijom, spada u relativno male prostorne sustave. U tom prostornom sustavu najvei grad ujedno je vodei i najja i po svim svojim sadr~ajima i ulogama. Nalazi se u srediatu mre~e, a oko njega su mnogo manji ali isto zna ajni gradovi iz periferije. To je pravilna mre~a gradova koju ine simetri ni prostorni sustavi ili urbani sustavi. S obzirom da zagreba ka prostorna mre~a nije velika ili nije problemati no velika kao mnoge danas, ima dobre aanse za poboljaanje stanja unutar svog podru ja. Ima mali broj gradova voriata pa se potencijalni problemi mogu lakae sprije iti. To meutim ne zna i da treba dozvoliti promjenu stanja na gore. Srastanje okolnih podru ja oko Zagreba sa gradom utje e na ~ivot stanovnika svih dijelova, na njihov standard stanovanja, opremljenost i razvijenost prostora, prometnu povezanost i opu kvalitetu ~ivota, pa bi se trebalo djelovati sustavno i voditi ra una o svim dijelovima navedenog prostora. To, meutim nije uvijek tako jer unutar svih prostornih sustava, pa tako i zagreba kog, postoje primjeri razvijenih naselja, primjerice veina gradskih, ali i potpuno zapostavljenih kao ato su neka seoska, npr. }umberak. Nejednaka razvijenost pojedinih dijelova unutar mre~e realna je slika postojeeg stanja, a za njegovo poboljaanje potrebna je anga~irana djelatnost i struke i politike, te razli itih sfera druatva. Sva ta pitanja predmet su socioloakih istra~ivanja, odnosno urbano  socioloake tematike koja nastoji dati odgovore na njih. Socioloaki aspekti mre~e naselja odnose se na druatveni kontekst i njegov utjecaj na urbanizaciju. Oni podjednako obuhvaaju analizu socijalisti kog i kapitalisti kog modela koje karakteriziraju najva~niji fenomeni modernog doba kao ato su nagla urbanizacija, deagrarizacija i industrijalizacija, te metropolitanizacija, ali sa razli itim posljedicama u pojedinom modelu. Nedavne analize odnose se na danaanji tranzicijski i globalizacijski koncept koji karakterizira druga iji, tj. policentri ni razvoj naselja u prostoru, te stalna ekspanzija u dosadaanja ruralna podru ja. Noviju fazu urbanizacije u Hrvatskoj u kontekstu tranzicije (posljednjih petnaestak godina) obilje~ava smanjena uloga dr~ave i porast broja aktera, tr~iate i privatizacija, te naro ito nedavni Domovinski rat ije se posljedice osjeaju joa uvijek. Neki novi akteri kao pokreta i razvoja i promjena u selu i u gradu su vitalna gospodarstva i poduzetni seljaci, vanjski poduzetnici, zaatitari kulture i prirode, mladi, seoska druatva, politi ke organizacije, lokalna i mjesna samouprava, te interesne zajednice (prema Seferagi, 2002.: 19.-28.), ali i brojne nevladine organizacije koje uglavnom egzistiraju samo u gradovima. U tranziciji se gubi briga dr~ave, a javljaju se brojni slobodni akteri i odnosi koji nemaju nu~no pregled nad cjelinom i interes za nju (Seferagi, 2002.: 17). Posebnu ulogu dobio je Zagreb kao hrvatska metropola koja treba biti centar nacionalne i politi ke moi, a u hijerarhijskom poretku gradova na najviaem mjestu. esto njegova takva uloga i utjecaj stvaraju antagonizam ostalih gradova u zemlji prema Zagrebu jer se produbljuju ve postojee nejednakosti. U gradovima se i ina e nalaze svi akteri koji odlu uju o druatvu u cjelini, a Zagreb se kao glavni grad gotovo poistovjeuje s dr~avom samom. Sli nu situaciju ovakve istaknutosti i veli ine glavnoga grada dijele gotovo sve bivae komunisti ke danas tranzicijske zemlje u kojima je takva situacija posljedica izrazite centralizacije svega, a naro ito politi ke moi koja se lakae kontrolirala i usmjeravala samo iz jednog centra. Tako je u Budimpeati, glavnom maarskom gradu, smjeatena polovica ukupnog stanovniatva zemlje, a samim time i svi ostali najva~niji segmenti druatva (financije, tr~iate, znanost, politika, kultura i dr.). Na taj se na in stvorilo monopolisti ke urbane i dr~avne centre koji su utjecajem i veli inom daleko nadmaaili sve ostale centre u zemlji. Atraktivnost samo jednog centra dovodi do stalnog doseljavanja stanovniatva u njega kako iz okolnih podru ja tako i iz ostatka zemlje. I kod nas je u zadnjih 50-tak godina doalo do naseljavanja samo grada Zagreba i njegovog u~eg dijela, a od vremena tranzicije i nove prostorne dinamike doalo je do poja anog naseljavanja itave zagreba ke regije. Naro ito su privla na postala njena gradska naselja Samobor, Zapreai i Velika Gorica koja su i najvea naselja. Stoga se mo~e zaklju iti kako je rast i razvoj samo jednog najja eg srediata u zemlji potpuno upitan pristup koji ne odgovara sveopem globalizacijskom kontekstu koji zagovara decentralizaciju i premre~enost prostora ravnopravnim srediatima nasuprot centralizaciji i razvijenosti samo jednog centra. Na decentraliziranu urbanizaciju logi no se nadovezuje policentri ni, organski razvoj pojedinog grada (Seferagi, 1988.: 133). Na postavkama ovakvog policentri nog teorijskog pristupa trebalo bi se pokuaati oblikovati postojei prostor. 4.2. Budui razvoj urbanih regija i sustava Spomenuto je da danas grad poprima novi i disperzni karakter jer se njegov utjecaj airi na sve vei prostor. Grad sa okolicom ini jednu meuovisnu funkcionalnu i prostornu cjelinu tzv. gradsku regiju (Vresk, 2002.: 160). U urbanoj geografiji, koja takoer prati nove urbane fenomene, razvijeno je nekoliko modela razvoja gradskih regija. Jedan od istaknutijih modela razvoja gradskih regija i aglomeracija je deskriptivni model koji su razvili nizozemski i britanski geografi. Taj model dijeli razvoj aglomeracije u etiri faze karakteristi ne po razvoju stanovniatva. Svaku od faza karakterizira kretanje broja stanovnika i radnih mjesta gradske regije u cijelosti, te mati noga grada i okolice: urbanizacija  veliki porast broja stanovnika i radnih mjesta u mati nom gradu; suburbanizacija  relativno ja i porast stanovniatva u okolici; desuburbanizacija  pad stanovniatva mati noga grada i okolice; reurbanizacija - relativni porast stanovniatva mati noga grada (Gaebe, 1987., prema Vresk, 2002.: 184-185.). U zreloj fazi suburbanizacije stanovniatvo okolica nadmaauje ukupno stanovniatvo mati nih gradova. Openito se mo~e rei da faze urbanizacije i reurbanizacije do~ivljavaju centralizaciju, a suburbanizacija i desuburbanizacija decentralizaciju. Ovaj model mo~e poslu~iti za analizu razvoja gradskih aglomeracija u svim zemljama pa je i naglaaen. Razvoj gradskih regija ovisi o gospodarskoj razvijenosti i stupnju urbanizacije, ali i o veli ini aglomeracije. Generalizaciju razvoja gradskih regija nemogue je izvesti jer je Europa po stupnju razvijenosti i urbanizacije vrlo heterogena (prema Vresk, 2002.: 187). Noviji trendovi u procesu urbanizacije donose smanjenje i pad stanovnika u ruralnim i slabije naseljenim prostorima, a njihovo poveanje i premjeatanje u urbaniziranije i aktivnije krajeve. Istovremeno postoji tendencija premjeatanja stanovniatva iz velikih gradova u okolicu. Mo~e se pretpostaviti da e se oba procesa kontinuirano izmjenjivati i nadalje dogaati. Ti trendovi i procesi uvjetuju razvoj velikih metropolitanskih regija ili prostornih gusto naseljenih i urbaniziranih regija za koje joa postoji naziv i megalopolis. Sve tendencije urbane dinamike trenuta no se mogu prepoznati i u tzv. postsocijalisti kim ili tranzicijskim zemljama, meu kojima je i Hrvatska, dok se u razvijenim kapitalisti kim zemljama koje su uale u novu razvojnu fazu ve mogu vidjeti neki drugi procesi kao ato su dezurbanizacija ili deurbanizacija i reurbanizacija. Deurbanizacija je razvojna faza aglomeracije s tendencijom dekoncentracije i decentralizacije (Vresk, 2002.: 187). U toj fazi mati ni grad do~ivljava pad broja stanovnika i radnih mjesta, a sve te promjene zahvaaju i njegovu okolicu. Posljedica je pad broja stanovnika itave aglomeracije, odnosno regije. Za taj proces u literaturi se danas jo koriste i nazivi eksurbanizacija, counterurbanization (Vresk, 2002.; Soja, 2000.). Razlozi ovom trendu su brojni, a samo neki od njih su: nova prometna i komunikacijska tehnologija, poboljanje proizvodnih prilika u seoskim naseljima, gubitak atraktivnosti grada u korist sela, strukturni problemi grada, demografski razvoj itd. Reurbanizacija kao nova razvojna tendencija ogleda se u obnovi grada i gradskog na ina ~ivota. Najvei zahvati primjenjuju se u gradskoj jezgri, gdje se obnavljaju ranije napuatene zgrade i trgovine. Tako nastaju novi poslovni centri s pjeaa kim zonama i drugim sadr~ajima. Broj stanovnika je u porastu jer se u jezgru doseljava novo mlado stanovnitvo srednje klase koji se zapoljavaju u sektoru poslovanja i informatike (prema Vresk, 2002.: 188). Uvjeti za ovaj proces vidljivi su u poboljanim uvjetima stanovanja, humanijem okoliu, otvaranju novih i atraktivnih radnih mjesta, blizini internacionalnih institucija, uglavnom transnacionalnih kompanija kao glavnih nositelja dananje globalne ekonomije itd. Proces je reurbanizacije velikom mjerom uvjetovan informacijskim oblikom razvoja i globalizacijom (Vresk, 2002.: 188). Tranzicijske zemlje u odnosu na zapadnoeuropske zemlje imaju ni~i stupanj gospodarske razvijenosti i urbanizacije. U veini njih donedavno je razvoj aglomeracija bio pod kontrolom centralno  planskih institucija, ato se mijenja promjenom njihovih politi kih sustava. Tr~iano gospodarstvo i privatizacija omoguili su slobodu kupoprodajnih odnosa, poduzetniatvo, slobodno preseljavanje, ali i malverzaciju svim navedenim, zbog neureenosti glavnih sektora druatvenog djelovanja. U tim se zemljama sada uglavnom mo~e prepoznati pojave i procese suburbanizacije, dok e se procese reurbanizacije moi o ekivati kasnije, ali relativno brzo jer sve te zemlje danas trebaju manje vremena za pojedini trend nego ato su to trebale razvijene zemlje u svom prirodnom tijeku prolaska istog. Sve to ovisi i o urbanoj dinamici pojedina ne zemlje, takoer. 5. Kvaliteta ~ivota i opremljenost naselja kao osnovni operacionalni pojmovi Socioloaki aspekti mre~e naselja kao tema obuhvaaju nekoliko pojmova unutar sebe. To su prvenstveno pojmovi kvalitete ~ivota i opremljenosti kuanstava i opremljenosti naselja unutar mre~e. Kvaliteta ~ivota socioloaki se definira kao stupanj zadovoljenosti postojeom ~ivotnom situacijom pojedinca ili grupe i to kroz zadovoljstvo od osnovnih ljudskih potreba, preko razvijenih potreba do ekskluzivisti kih (specijaliziranih) potreba. Te specijalizirane potrebe obi no se ispoljavaju i nastaju nakon ispunjenja i zadovoljenja prvih dviju vrsta potreba, tj. osnovnih i razvijenih. S poveanjem kvalitete ~ivota pojedinaca i grupa poveavaju se i njihove aspiracije i ~elje za sve specijaliziranijim potrebama. Kvaliteta ~ivota je situacija, egzistencijalno stanje manje ili vee (ne)zadovoljenosti potreba pojedinca, odnosno potreba razli itih grupnih entiteta kao ato su: slojevi, klase, profesionalne grupe, itsl. (Lay, 1991.: 3). Popis ljudskih potreba danas nema kona an broj ve on raste iz dana u dan. To je posljedica konzumeristi ko  industrijskog druatva i mentaliteta u kojem ~ivimo i u kojem ato viae potreba zadovoljimo sve viae ih se i dalje stvara. U Hrvatskoj su se istra~ivanjima kvalitete ~ivota bavili brojni sociolozi: O. aldarovi, S. oli, B. Kriatofi, V. Lay, N. Lon ar Buti, M. Mihovilovi, I Rogi, D. Seferagi i drugi. Uglavnom su se svi bavili pojedinim aspektima kvalitete ~ivota, kao ato je stanovanje, zdravlje, slobodno vrijeme, uvjeti rada i dr. polazei od sli nog pristupa. Taj pristup je najprije uvraten kao jedan od ciljeva, a potom i kao prvi cilj u druatvene i prostorne planove razvoja, kao i druge dokumente (prema Seferagi, 2000.: 110). Kvaliteta ~ivota je cjelovit proces proizvodnje, raspodjele i potroanje upotrebnih vrijednosti i ljudskih odnosa primjerenih neotuenim potrebama svih grupa i pojedinaca (Seferagi, 1988.: 17, prema 2000.: 111). Postoji bezbroj potreba i elemenata kvalitete ~ivota preko kojih se mjeri njen sadr~aj i razina. Neki glavni elementi koji su izabrani i dogovoreni su tzv. indikatori blagostanja ili osnovnih potreba a to su: prehrana, zdravlje, stanovanje, uvjeti rada, odmor i rekreacija (slobodno vrijeme), obrazovanje itd. Svaki se od elemenata dijeli na odreen broj varijabli da bi se dobili indeksi kvalitete ~ivota. Stanovanje se npr. mjeri etvornim metrima prostora, sobnoau, opremom itd, a svi zajedno ine indeks kvalitete stanovanja (Seferagi, 2000.: 111). Iz rezultata istra~ivanja mogu se odrediti i skupni indeksi pojedinih elemenata kvalitete ~ivota ili elemenata opremljenosti kuanstava i naselja, a prema njihovim primarnim ili sekundarnim karakteristikama i pokazateljima. Osnovne ili temeljne potrebe sli ne su i lako odredive u veine ljudi (mogu se nazvati i minimumom ~ivotnog standarda), za razliku od razvijenih potreba kao ato je sloboda, samoodreenje i sl. koje su odreene razli itim okolnostima, od druatvenih, kulturnih, povijesnih do geografskih, pa je njihova kvaliteta vrijednosno relativisti ka i ovisna o odreenoj kulturi. Sintagma kvalitetan ~ivot zadobila je svojstvo koje e u 20. st. postati jedno od najva~nijih: alternativnost. Kvalitetno ~ivjeti zna i, sukladno tome, ~ivjeti s pravom na brojne alternative, i to u razli itim sferama opstanka (Rogi, 1992.: 145). Mogunost izbora ili alternative mo~e se promatrati i kao razvijena potreba kojom se potvruje da je razina osnovnih ili temeljnih potreba ispunjena te da se otvaraju dodatne mogunosti i aspiracije prema viaim i neostvarenim potrebama ili razinama. Mnoatvo je istra~ivanja i radova napravljeno na ovu temu i ve se nekoliko desetljea ona sustavno provode i u nas uglavnom kao istra~ivanja osnovnih potreba ili pojedina nih aspekata kvalitete ~ivota. Iako i objektivne ili osnovne i subjektivne ili razvijene potrebe zajedno ine ukupnu kvalitetu ~ivota naj eae se ona prati kroz specijalizirajue pristupe, jer postaje gotovo nemogue izmjeriti i odrediti sveukupnost potreba na jedan validan i ope prihvaen na in. Stoga e se na specijalizirajuem pristupu temeljiti i ovaj rad. Mnogi autori pokuaali su definirati i sistematizirati mnogobrojnost ljudskih potreba, a sve u svrhu njihovog lakaeg objaanjenja i praenja kroz istra~ivanja. Tako npr. razli iti autori (Allardt, Maslow, Alderfer, Fromm) navode tzv. trijadu potreba koju ine: MATERIJALNE POTREBE (imati)  potrebe nedostajanja - fizi ke potrebe  potrebe egzistencije; SOCIJETALNE POTREBE (ljubiti)  potrebe za sigurnoau, pripadanjem, odobravanjem, ljubavlju, itsl.  potrebe odnoaenja; PERSONALNE POTREBE (biti): potrebe za saznanjem, samoaktualizacijom  potrebe (osobnog) razvoja (Allardt, 1976., prema Lay, 1991.: 5). Kao ato je navedeno, socijalno blagostanje mo~e se pratiti i kroz domenu osnovnih ili materijalnih potreba, odnosno potreba egzistencije. Zadovoljenje ovih potreba vezano je uz pojam imati, tj. posjedovati ili ne posjedovati odreena sredstva i stvari te moi ostvariti materijalne mogunosti kao ato su stan/kua, posao, odjea/obua, hrana i dr. Imati i moi zadovoljiti osnovne ljudske potrebe je stoga i temeljno zna enje materijalnih (egzistencijalnih) potreba. Tko ima taj ~ivi u blago-stanju. Tko nema taj ~ivi u stanju oskudice (Lay, 1991: 5). Pojam kvalitete ~ivota u daljnjem radu e se, uz ve navedenu razradu materijalnih potreba i socijalnog blagostanja, koristiti u neato reduciranom obliku. Uz neke ve koriatene indikatore, bit e joj dodani novi indikatori migracija i prometa, te zadovoljstva ispunjenjem primarnih i sekundarnih uvjeta ~ivota. Uz pomo tih indikatora pokuaat e se ocijeniti prometna i migratorna povezanost meu naseljima koja je danas postala neophodna za funkcioniranje osnovne razine urbanog ~ivota. Kroz domenu zadovoljstva, koja iako je najveim dijelom subjektivisti ka i relativisti ka, pokuaat e se odrediti stvarno zadovoljstvo svim navedenim, a iskazano od strane ispitanika samih. Prema tome, od aest ve koriatenih i stalnih indikatora, za potrebe ovog istra~ivanja koristili su se sljedei: stanovanje, obrazovanje, radni status i zanimanje, dok ostali nee biti predmet rada (prijaanja podjela), ali su im dodani novi (nova podjela). Takav je odabir izveden iz samog predmeta istra~ivanja koji se odnosi na mre~u naselja i njenu opremljenost kao osnovnu dimenziju dok je kvaliteta ~ivota uvedena samo kao opi pregled te opremljenosti, pa nee biti jednako detaljno analizirana. To zna i da e kvaliteta ~ivota analizirati kroz nekoliko opih indikatora ali ne kroz sve spomenute indikatore. Na taj se na in izbjeglo preopairno ula~enje u razli ite predmete istra~ivanja ime bi se zaobiala ovdje zadana tema. Prema tome, od aest pokazatelja ili indikatora socijalnog blagostanja (A) koje se koristilo kao naj eae u dosadaanjim IDIS  ovim istra~ivanjima (prema Lay, 1991.: 4-5), izdvojila se nova podjela od aest indikatora prilagoena ovom istra~ivanju i ovoj temi (B): A: (prijaanja podjela) B: (nova podjela) 1. STANOVANJE 1. STANOVANJE 2. PREHRANA 2. RADNI STATUS 3. UVJETI RADA 3. OBRAZOVANJE 4. ZDRAVLJE 4. ZANIMANJE 5. ODMOR I REKREACIJA 5. MIGRACIJE I PROMET 6. OBRAZOVANJE 6. ZADOVOLJSTVO Opremljenost naselja i opremljenost kuanstava odnosi se na institucionalnu i infrastrukturnu opremljenost naselja, te na tzv. tehni ku opremljenost kuanstva. Kuanstva mogu biti opremljena osnovnim ili primarnim tehni kim uvjetima i sekundarnim uvjetima koji su iznad razine osnovnih uvjeta. Primarni uvjeti u kuanstvu su elektrifikacija (struja), vodovod (tekua voda), grijanje, javna kanalizacija ili zamjena iste svrhe, te ostale popratne instalacije. Danas je ta primarna razina u veini razvijenih zemalja i zemalja u razvoju dostignuta, odnosno procesom modernizacije ispunjeni su osnovni uvjeti opremljenosti kuanstava, pa je taj tip modernizacije u njima zavraen. Zna i da je i u Hrvatskoj taj proces zavraio, a osnovna razina kvalitete ~ivota ispunjena. Ta je razina joa uvijek nedovoljno dostignuta samo u nerazvijenim i siromaanim zemljama ili etvrtima. Sekundarni uvjeti opremljenosti kuanstava su postojanje tehni kih naprava i ureaja za svakodnevno funkcioniranje ~ivota, kao ato su kuanski aparati, telefon, ali i sve one manje osnovne, ali suvremene i potrebne instalacije kao npr. priklju ak na internet. U drugom tipu opremljenosti razina zadovoljenja bilo svim ili samo nekim potrebama koje ga ine, postaje ovisna o mnogim pokazateljima i time te~e objektivno odrediva. Tako na primjer, ovisno o akolskoj spremi stanovnika, ukupnim prihodima u kuanstvu ili nekim osobnim i subjektivnim preferencijama i aspiracijama, ova razina opremljenosti mo~e znatno varirati ali s vremenom se ipak objektivizira njen najni~i rang. Iako je objektivan, istovremeno ga je nemogue potpuno definirati. Opremljenost naselja joa se mo~e objasniti opremljenoau neposredne okoline ~ivljenja stanovnika, odnosno koliko okolina ispunjava minimalne standarde potrebne za funkcioniranje ~ivota stanovnika. Ona se o ituje u postojanju ili nepostojanju osnovnih druatvenih institucija u ispitivanim naseljima, kao ato su akole (osnovne i srednje), vrtii, trgovine mjeaovitom robom i specijalizirane trgovine, te ostale institucije viaeg i ni~eg ranga va~nosti, od razli itih javnih slu~bi do prometne povezanosti meu naseljima. I opremljenost naselja, kao i opremljenost kuanstava, mo~e se prikazati tehni kom i druatvenom opremljenoau. Tehni ku opremljenost ini osnovna infrastrukturna razina opremljenosti (trgovine mjeaovitom robom, stanica javnog prijevoza i sl.), a druatvenu ini institucionalna opremljenost (akole, vrtii, poata i sl.). U naj eaem zna enju infrastruktura nekog naselja podrazumijeva tehni ku opremljenost koja je preduvjet za uspjeano funkcioniranje raznovrsnih slu~bi i naselja kao cjeline (`tambuk; Miaeti, 2002.: 157). U manjim naseljima ta se opremljenost odnosi na itavo naselje, dok se u veim naseljima i gradovima ona ispituje preko opremljenosti susjedstava ili kvartova u njima. Naj eae se takva opremljenost mjeri kriterijem udaljenosti oko 15 minuta hoda od postojee infrastrukture i institucija. Openito gledajui, a ovisno o tom kriteriju udaljenosti potrebnih sadr~aja, opremljenost naselja i susjedstva mo~e biti zadovoljavajua i nezadovoljavajua (dvije vrijednosne razine), odnosno loaa, srednja i dobra (tri vrijednosne razine). U radu e se prema dobivenim podacima koristiti podjela na tri vrijednosne razine, na dobru, srednju i loau razinu opremljenosti. Novi indikator kvalitete ~ivota - migracije i promet  takoer je indikator opremljenosti naselja jer se preko njega mjeri povezanost naselja u opskrbnom i prometnom smislu. Preko njega se mo~e ustanoviti koja od naselja su dobro opremljena ili pak nedovoljno opremljena te zbog toga stanovnici svoje potrebe ispunjavaju u susjednom ili nekom drugom naselju. Iz toga slijedi mogunost stvaranja cjelokupne slike o zagreba koj mre~i naselja unutar koje se onda slijedom postojee kvalitete tih naselja i njihove opremljenosti mogu izdvojiti urbana voriata kao va~nija srediata i nositelji razvoja u mre~i. O ita postaju i mjesta nedovoljno iskoriatena ili zapostavljena, bilo zbog njihove neatraktivnosti ili zbog gubitka stanovniatva. Neke od uzroka tih pojava ponudit e istra~ivanje, a navode se kao interni i eksterni uvjeti i pokazatelji stanja u naselju (vidjeti: konceptualnu shemu iz to ke 5.1.). Postojei standard ili razina kvalitete naselja mo~e se nazvati i tzv. upotrebnom vrijednoau naselja koja bi zna ila postojanje pretpostavki za cjelovit svakodnevni ~ivot na lokalnoj razini, a temeljila bi se na pojmu potreba, kao njenom prostornom korelatu i materijalizaciji u prostoru (prema Seferagi, 1988.: 29). Dobro ili loae opremljeno naselje nejednako zadovoljava svakodnevne potrebe stanovnika naselja, te stoga ima dobru ili loau upotrebnu vrijednost. 5.1. Konceptualna shema istra~ivanja  SHAPE \* MERGEFORMAT      Kao ato ve navedeno, te na gornjoj shemi prikazano, za potrebe ovog istra~ivanja ispitivalo se najosnovnije ljudske potrebe, odnosno one materijalne ili egzistencijalne, a preko dimenzija: stanovanja, obrazovanja, radnog statusa, zanimanja, migracija i prometa, te zadovoljstva tim uvjetima. One pokazuju interne i eksterne uvjete ~ivota u mre~i naselja, a u kontekstu tranzicije i globalizacije koje na njih utje u i transformiraju ih. Promjene zadnjih 15-ak godina vidljive su u svim segmentima ~ivota, a ponajviae u onim osnovnim uvjetima neophodnima za funkcioniranje svakodnevnog ~ivota ljudi. Stoga je mjerenje i istra~ivanje tih temeljnih potreba nu~no da bi se moglo utjecati na poboljaanje istih i na prilagodbu novonastalim procesima, naro ito globalizaciji kao najutjecajnijem procesu danaanjice. Neprilagoavanje danaanjim suvremenim uvjetima ~ivota imat e izrazito loae posljedice na sav budui ~ivot stanovnika, pa je nala~enje tzv. srednjeg rjeaenja i ravnote~e izmeu lokalnog prostora i lokalnih uvjeta s globalnim uvjetima, neophodno. To e se moi postii samo daljnim kontinuiranim praenjem i istra~ivanjem postojeeg stanja i problema na terenu, a uz pomo kojih e se onda ukazivati na nastale promjene. 5.2. Strukturna, funkcionalna i teritorijalna obilje~ja zagreba ke mre~e naselja Zagreba ku mre~u naselja ili zagreba ku regiju, kao ato je ve spomenuto, ine Grad Zagreb i Zagreba ka ~upanija zajedno. Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i time i politi ko i upravno srediate koje s povrainom od 640 km zauzima 1,13% kopnenog teritorija Republike Hrvatske. U Zagrebu, najveem i najsna~nijem urbanom srediatu zemlje, nalazi se i najvea koncentracija urbanih, ekonomskih, financijskih, gospodarskih, znanstvenih, obrazovnih, vjerskih, kulturnih i zdravstvenih resursa Hrvatske. U punom smislu rije i Zagreb je glavni centar zemlje i o njemu mnogo toga ovisi i nadalje u budunosti. Grad Zagreb bez }upanije zagreba ke prema zadnjem popisu stanovniatva 2001. godine ima 779.145 stanovnika, a 1991. je imao 777.826 stanovnika. Prema tablici 1. vidi se razlika u broju stanovnika Grada Zagreba prema zadnja dva popisa 1991. i 2001. godine, odnosno vidi se rast stanovnika grada Zagreba za 1.319. Taj porast nije izrazit i za o ekivati je bilo da e biti i viai, naro ito nakon kontiniuranog migriranja i preseljenja stanovniatva u zadnjem popisnom desetljeu i u godinama u i nakon Domovinskog rata. }upanija zagreba ka zauzima prostor od 2.090 km ili 209.000 ha (3,7% ukupnog prostora Hrvatske) i u njoj je 1991. godine ~ivjelo 283.298 stanovnika (prema Akrap, 1998.: 37) (tablica 2.). U njoj gustoa naseljenosti iznosi 80 stanovnika na 1 km ato je neato ni~a gustoa od prosje ne gustoe naseljenosti u Hrvatskoj. Stanovniatvo }upanije ini 3,5% ukupnog stanovniatva Hrvatske (prema `tambuk; }upan i; Kelebuh, 1995.: 19). Tablica 1. Izvori: Statisti ki ljetopis grada Zagreba 2001., Zagreb, 2001. i Kontingenti stanovniatva, po gradovima/opinama, DZS, 2001. GodinaGrad Zagreb  ukupno2001.779.1451991.777.826Razlika+1.319 U prvom ~upanijskom ustrojstvu na zagreba kom podru ju osnovani su }upanija zagreba ka i Grad Zagreb. U sastavu }upanije, od 01. sije nja 1993., bilo je 20 opina i grad Samobor, a izdvojene su bivae zagorske opine i neki gradovi. Iz Zagreba su izdvojena podru ja nekadaanjih opina Samobor i Dugo selo, te dio nekadaanje opine Zapreai. Grad Zagreb se prvi put 01. sije nja 1991. ustrojava kao ekonomska, urbana i upravna cjelina bez opina, sa 14 podru nih ureda i tri fonda na razini Grada (Prostorni plan Grada Zagreba, 1999.). Tablica 2. Izvori: Zagreba ka ~upanija  Kontingenti stanovniatva, po gradovima/opinama, DZS, 2001. i Akrap, Anelko (1998.): Saldo migracija Republike Hrvatske i ~upanija 1971.-1981. i 1981.-1991. za ukupno stanovniatvo i stanovniatvo u zemlji, 37. str. GodinaZagreb. ~upanija - ukupno2001.309.6961991.283.298Porast+26.398 Prema popisu stanovniatva iz 1991. godine u Zagreba koj ~upaniji ~ivjelo je 283.298 stanovnika, a 2001. godine 309.696. Iz tih podataka vidi se porast stanovnika od 26.398 koji je i pozitivni migracijski saldo (tablica 2.). Mo~e se rei da je daleko vei porast stanovnika zabilje~ila }upanija u odnosu na Grad i da se razlozi mogu pronai u navedenim procesima suburbanizacije, satelizacije i dekoncentracije stanovnika i urbanog prostora. Taj porast ne mo~e se smatrati apsolutnim jer prostor i veli ina Zagreba ke ~upanije nisu bili isti, odnosno jednako teritorijalno ustrojeni, u oba navedena popisa. Izmeu njih donesena su brojna zakonodavna i teritorijalna prekrojavanja njenog prostora. Kona an i pravno ustrojen prostor }upanije i Grada prihvaen je tek 1997. godine i od tada nije mijenjan. Iako se ovaj porast stanovnika u }upaniji smije promatrati samo u relativnom smislu i dalje se mo~e rei da je zna ajno vei od porasta stanovnika u Gradu Zagrebu. Prema popisu stanovniatva iz 2001. godine gustoa naseljenosti u gradu Zagrebu je prosje no 1.203 stanovnika na km, a u Zagreba koj ~upaniji gustoa naseljenosti je mnogo manja i iznosi 99,5 dok je prosjek za Hrvatsku 77,5 stanovnika po km. Zagreba ko stanovniatvo ina e, tijekom cijelog 20. st., pripada u demografskom smislu tzv. imigracijskom tipu stanovniatva s obilje~jem regeneracije imigracijom, a tek u manjoj mjeri prirodnim prirastom, koji je od 1991. godine negativan9. Prije kona nog teritorijalnog ustrojstva itave mre~e doneseno ih je nekoliko. U prvom ~upanijskom ustrojstvu (Republika Hrvatska donijela je Zakon o podru jima ~upanija, gradova i opina u RH, Narodne novine broj 90/92), na zagreba kom podru ju osnovani su }upanija zagreba ka i Grad Zagreb (Prostorni plan Grada Zagreba, 1999.). Zatim slijedi novo teritorijalno ustrojstvo Grada Zagreba i }upanije zagreba ke kojim je ustrojena neato vea Zagreba ka ~upanija (prema Zakonu o Zagreba koj ~upaniji iz 1995.) koju su inili Grad Zagreb i 6 gradova (Samobor, Sveti Ivan Zelina, Jastrebarsko, Vrbovec, Velika Gorica i Zapreai) i 25 opina (Prostorni plan Grada Zagreba, 1999.). Po etkom 1997. usvojen je novi Zakon o podru jima ~upanija, gradova i opina u RH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu na temelju kojih su Zagreba ka ~upanija i Grad Zagreb zasebne jedinice lokalne uprave (Prostorni plan Grada Zagreba, 1999.). Prema tom posljednjem ustroju iz 1997. godine Grad Zagreb ima 70 naselja, a Zagreba ka ~upanija ima 8 gradova, 26 opina i 697 naselja. Gradovi u Zagreba koj ~upaniji su: Dugo Selo, Ivani - Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreai. Statutom Grada Zagreba osnovane su gradske etvrti (17) i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Odluka o granicama podru ja i sjediatima gradskih etvrti donesena je 2000. godine (Statisti ki ljetopis grada Zagreba 2001, 2001.: 37). Oba prostora zajedno, i Grad Zagreb i Zagreba ka ~upanija, ine zagreba ku regiju kao funkcionalnu regiju. Prema tome je grad Zagreb funkcionalni grad. Funkcionalni grad je grad ato ga ini kompaktno sagraen prostor zajedno s urbaniziranom i funkcionalno integriranom okolicom (Vresk, 2002.: 7). Zagreb, a time se podrazumijeva ukupna regija, svoju razvojnu snagu crpi iz svojih polo~ajnih i geografskih prednosti, ato ga ve dugo ini povijesnim i suvremenim srediatem regije. Time dobiva i najviae mjesto u hijerhijskoj strukturi centara u Hrvatskoj. Prednost geografsko  prometnog polo~aja grada Zagreba u inile su ga i va~nim prometnim voriatem hrvatskog i europskog prostora. O prometnoj funkciji i njenom razvoju ovisiti e i budui razvoj grada Zagreba i zagreba ke regije. 6. Uzorak zagreba ke mre~e naselja konstruiran iz istra~ivanja Ve je ranije navedeno da zagreba ku regiju ili mre~u naselja ini 8 gradova, 26 opina i 697 naselja. Za potrebe ovog istra~ivanja iz velikog istra~ivanja koriaten je samo dio materijala vezan uz zagreba ku regiju. Istra~ivanje je ina e provedeno na reprezentativnom uzorku od 2220 ispitanika na podru ju cijele Hrvatske. Za zagreba ku regiju uzorak je sastavljen od 19 naselja zajedno sa Gradom Zagrebom, te veli inom od 555 ispitanika. Ta su naselja razli itog tipa i prema tome su i zastupljeni oni tipovi naselja koji postoje u teritorijalnom ustrojstvu regije. Naselja u ukupnom uzorku u cijeloj Hrvatskoj podijeljena su prema sljedeoj klasifikaciji na10: glavni grad i makroregionalno srediate odnosno Grad Zagreb  ujedno je i posebna teritorijalna jedinica tzv. 21. ~upanija u sastavu RH; makroregionalni centri  Split, Rijeka i Osijek; regionalni centri ili ~upanije u sastavu RH  njih 20; gradska naselja  u sastavu su regionalnih i makroregionalnih srediata; opinski centri  takoer su u sastavu regionalnih i makroregionalnih srediata,RTrtvx  " B D F ɾ~peWI>6hwTCJaJha hwTCJ$aJ$hyhTRg5CJ(\aJ(h%h95CJ,\aJ,h*5CJ,\aJ,h*h*5CJ(\aJ(h*hV5CJ(\aJ(h*hwT5CJ(\aJ(h%h*5CJ,\aJ,hwT5CJ,\aJ,hyhwTCJ0aJ0h%hyCJ$aJ$hwTCJ$aJ$h%hwTCJ$aJ$hyhyCJ(aJ(hyhwT5CJ(\aJ(hyhwTCJ(aJ(,Trtvx  " B D F H J L h $dha$gda $dha$gdTRg $dha$gdV $dha$gdy $dha$gdwT$ dha$gdwTA B nR F H J L b d f h     ʿұwiw^VKF h/5hyh/CJ,aJ,h/CJ$aJ$ha h/CJ$aJ$h*h/5CJ(\aJ(h%h/5CJ,\aJ,h/5CJ,\aJ,hyh/CJ0aJ0h%h/CJ$aJ$hyhM8CJ(aJ(hyh/5CJ(\aJ(hyhyCJ(aJ(hrXCJ(aJ(hyh/CJ(aJ(hyhwTCJ(aJ(hlCJaJh/CJaJhrXCJ$aJ$h    ^  $dha$gd* $dha$gd/$ dha$gdM8 $dha$gdy$ dha$gdy ( * H J P R T ^ p 2 6 ; = @ A H ! = > H I >XZ`8:CDd  !VX{|۶۲ۮۮۮ۪۪۪۪۪۪h'-hTmh2Eh@hU5\hp h@hUh@hU5hTfhu hUhUhyqdhQhSQh* hU5hUhU5C * r A I D"v"Z$dh]^a$gdTf$dh]^a$gd'-$dh]`a$gd'-$dh]a$gdU $dha$gdU $dha$gd*|~TNR~bdlptv pv.VBDLPTX  $,0hhF,h6[hTmh@huhh'-h@hU5hyqdhTf hUhUQZ&P l !s""}###F1 $da$gdmCdgdwTdgdwT$dh]^a$gd$dh]^a$gdhF,$dh]a$gdU$dh]^a$gd'-0:<bz "$&8>@HJLN "(|bdj     &!(!!!!hyqdhm9h@hphuh hhF,hU hhF,hhF, h6[5 hhF,5h@hU5hTfh6[h'- hUhUhhF,F!!J"K"n"o"r"s"~"""""""""x#y#|#}######>$z$|$.%%%%8&&&'&'('((((+N,,,----B-H-^-d-n-t----»»»hHhwT6hlV} hp6]h hwT6]h hwT6 h hwThhwTh!hwT5 h*5 hQ5hhyqdhTfh6[h@ hUhUh@hU5;------,/2/D/J/X/^/|//H1l1|1~1111222233^3d3F4456\9d9F::::::::::;0;4;8;J;R;|;;;;;H<J<<R=|=?@TAVAhAAB CdDxD4EEEEEE8F@FhShI>hwT6 hwT6h hwT6]h hwT6hyhwT6 h hwThwThNF1H1;;8J:J]]]]]]]]]]]^^^^hh*,(*dgd ] $da$gdwTdgdwT@FFFFFG(GH"HRIfIjIlII$J*J4J8J:JNJXJlJJJJJJJJJ@KDKTKZKnKvKKKKKKKKKKKKLLNLPLfLvLxLLLLLLLM(MDMhMMMMM N N,N6NTN`NrNhCVhEhU h_#5 hEh_#hKlh_#hWXh?;hg?gh=hShERhyqdhwT h hwTIrNNNNNNNNNNOOOO&O.O0O2O4OOO2P>P@PDPFPdPtPxPPPPPPlQpQQQQRRRR.SHSJS^SjSlSzSSSSSSSTTTTTT@VJVTVFYNYvYzYYZZ*\ܼhjLh&hOhv hVx hTh3hNh>vh?;hERhShEhg?ghwhCVhUH*\R\T\d\|\\\\\]]2]L]]]]]^^^^^l_B``Nbb2cnc~eeJhh"kDkNk`kxkkzllnn&oxoqqy y̴̼̼̭̥̝̭̎̄̀|hthlV=hQhwT6]hxrhwT6] hwT6h+hwT6hFhwT6 hwT6]h>hwT6hchwT6ht3hwT6hwTh!hwT5 h*5 h>v5 hhJ5 hwT5hShZh hjLh?0 yyyD{`{{{|||f}}r^r&*4fp(,0ΎD,:<}}h hwT5hHhwT6h hwT6 h hwT hwT5 hl}N5h;hwT5 h{'5\ hwT5\h} hwT6hFhwT6hl/>hwT6h dhwT6h hlV=hlV=6hlV=hNRhwT6 hwT6]hwT1*,.024dfiB$<d^<a$gdwT$ & Fda$gdwT $da$gdwT<BD^.hjx~ԗ֗ʙЛ8D"068RdfxzܞPR~ҥ.0:RNR§ԧڧLt ʳڳBhhwT6 hK6]h hwT6]hl}Nh hwT6 h hwThwTQBfȵʵ H2J<>BD\^ҿ~FfF"6<zppXh+hwT6h hwT5\h hwT6]h<h hwT6h hwT5hwT h hwThqthwT6H>@npxz "Z\&&11:@ $da$gdwTX$,08z 8~NP,tJ8"Z\@Nr"T$ *    ّّh> h>6]hsh hwT6h hwT5 h"-hwTh;hwT5h\hkhwT6 hwT0J hwTH* hD6]h hwT6]h<h hwTh+hwT h hwTht7  ,D@z $^b,>xdf<jT^hl@X"b"""""" ###p%h hwT6hsh hwT5h\homhr h hwThwTTp%%d'v'(((())++F,f,-D-//////.040Z0\0113(3|777778V8::>>0?2?T@`@r@z@DAJAAAAABBCCCCTC|CCCCCjDnDpExEEEFFFFFGJZ6BndtŸƟ "ơ̡ڡfl.02FVXZƩ$ȫt>Ұذ"ޱ8<þþ۹hc]hwT6h ]hwT6 hwT6 hwT5hWj+hwT5hShY+OhoEhwT6h hwT6hLhwT6h] hwT0JhwT h hwTB"$<>02JLNP"""""X"Z"b)d)5* $da$gdwT<@<Xj&XbHvP.4BX0t 2PH2PxRf.h@h<hwT6h hwT]hhwT6h0;hhwT6hwTh hwT6] h hwTh hwT6K0Pd&R~HXR ^ 4 : X    prv|H LNtx,.02XRb!" """X",%`%%%% hwT5\h|qh hwT6 hwT6h[hwT6h@h<hwT6h hwT6]hwT h hwTh hwT6I%&^&&'0'''((()) *l**J+,x..002d2z3445h5l5 6.647h788T99< <==HDF*F|FFFFF H(HI(I6I2<@HX"h,Dzȼh hwT6 h hwT h}5 hwT5h7ERhwT6\ hwT6\h hwT6\hi(hwT6\h hwT\ hwT\E`bf h BD  "($(*6,6@79h; >>EEPPP $da$gdwT<vVft8jf~:.2>FHRXZb:j8X>HrVb ~zhkyhwT6h{K-hwT6 hwT0Jh hwT6]h hwT6hm-hwT6 h hwThwTNz@BD,T <l.h . ($(`(f(++P3V33333(58555,6~6F7~77799n;;;<@@EEE8F\h hwT6\h hwT\ hwT] hwT6]h7hwT6]h hwT6]h7hwT6h hwT]hwT h hwTh hwT6AZGpGvGGGHHJ\JdJJMMMM>M@MBMPMfMOPPQ QbQdQ\SSbTTVVWW~XXYYYZ.[0[>[D[ \(\]]pk~kkkkkkkkkդ՜ՔՔՔՔh hwT6h hwT5h)TUhwT6hIhwT5 hwT5 h h[Kh[KhwThp#`hwT6 hwT6 h hwTh hwT6\ hwT\ hwT0J\ hD>\h hwT\:PPQQQQQ QdQfQD`F`4i6ittАҐ«īƫȫʫ $da$gdwTkkkpllllmmm.m@mBmHmXmjmnmpmrmmmmmooppqqqq(s4s@sZsttuuuuvXv^xxjzz}~\|~܂ʄRzȆԆ,.އ,.<\<>ԏΐҐhghwT6h hwT6h%hwT6 h hwThwThMEUҐZvة &Nҫ(,NbrҬҮX` @^@\̶^b ̷̲̾ hwT6\hnvjhwT6\h hwT6\hhwT6\h hwT\ hwT\ h95\ h[j5\ h5\ hwT5\hhwT6hHnhwT6h 4(hwT6h"`hwT6hwThk\hwT64ʫ̫ΫЫҫ*,@@rs,.$ & Fda$gdwT $da$gdwT» 0T9]sbfvxzTtzPnR (n.Rɼɼɼɼɴɰɰɨɼɨɼɼɼɼɼh^hwT6hwTh[MhwT6h hwT6 hwT5 h hwTh hwT5\ h#5\ hwT5\h hwT6\h hwT\ hwT\Bxz8:v4$24n $dha$gdwT$ & Fda$gdwT $da$gdwTRl"<^^DT$ "bdt ln8>       ( * D H J l v z  Ϳ hwT\ hwT6\h hwT6\]h hwT\h hwT6\h] h h] h]6h^hwT6hwThSh hwT5h hwT6 h hwT?&Gjbd!!p,r,t,v,x,z,|,~,,,,, $da$gdwT $dha$gdwT          n*6`bdLP~   V!!!!!""###>#\#z#####%%r&t&v&&''''(p(((((Z) hXf\ hwT6\hJhwT6\h hwT6\huhwT6\h hwT\ hwT\LZ)) ,B,p,r,|,,,,,,,---- -&-(-.-6-:-<-D-F-T-X-h--l.....////ʺ|xnxfbfhh hwT6h hwT6]hwT(jh hwTUmHnHsH tHu jh h;UmHnHu jh hwTUmHnHu h hwTjh hwTU hwT5h|EhwT5 hc4x5\ h[j5\ hwT5\ hwT\h hwT\h hwT6\]&,,,,,,,,,,,, -(-0-2-4-6->-@-B-D-H-J-L-N-P-R- $dha$gdwT $da$gdwTR-T-V-X-66666667777777CCCCCCCDD $da$gdwT $dha$gdwT/V3X3|3~3334466667&7B77888??2?B?|@@CCCC*E,EHEJEfEhEEEF:FL@L^L`LMMMM8OOOPPPRRZRSSVVWWWZXY hwT0Jh3 hwT6h hwT6] h h8fph hwT5\h&`hwT6 hD>5\ hwT5\h8fphwT h hwTFDE*E,E8EHE~rkd$$IfTl0   064 laT$dh$Ifa$gdwTHEJEVEfE~~$dh$Ifa$gdwTrkd$$IfTl0   064 laTfEhExEE~~$dh$Ifa$gdwTrkd$$IfTl0   064 laTEEEEIIIIKKK~shsssssY$dh$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT$ p#dha$gdwTrkd1$$IfTl0   064 laT KLLL L~rkd$$IfTl0   064 laT$dh$Ifa$gdwT L"L.L>L~~$dh$Ifa$gdwTrkdG$$IfTl0   064 laT>L@LNL^L~~$dh$Ifa$gdwTrkd$$IfTl0   064 laT^L`LbLdLWW4i6i8i:ii@iBiwwwwwwwwww $da$gdwT $dha$gdwTrkd]$$IfTl0   064 laT YZ<^~^`0acccde4f6fTf|ffffffffffflhnhhh4i8iDiHiJiiiiiiiijjjjjjkkkFlHllll𿻴h=zh9hwT6h4hThwT5\h[hwT5\ hwT5\h8fphwThLeRhwT6h hwT56]hwT56]h hwT6h hwT6] h hwTh3 hwT68BiDiiinpdppbqZrtvx $dha$gdwTdhgdwT$ & Fda$gdwT$ & Fda$gdwT $da$gdwTl.mmmmmmmnnnnnfop0pdppppbqqrZ(*VXr XZx"&*,468HLNTV^`bhwTmH sH hmhwTmH sH h4h8fpUh hwT6] hwT0J h hwThwTO ali nemaju status grada (gradskog naselja); seoska ili ostala naselja  sva ostala naselja u uzorku. Prema ovoj klasifikaciji naselja, ispitivana zagreba ka regija u skladu s njezinim teritorijalnim ustrojstvom, podijeljena je na Grad Zagreb i Zagreba ku ~upaniju kao najjednostavniji tip podjele. Unutar te podjele nalazi se detaljnija i obuhvatnija podjela naselja u njenom sastavu na kojoj je temelji i ovaj rad, te interpretacija rezultata dobivena istra~ivanjem: Grad Zagreb  uklju ujui njegove gradske etvrti reprezentativno zastupljene, ima 381 ispitanika; gradska naselja  aest gradova u sastavu Zagreba ke ~upanije: Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Zapreai, od ukupnog uzorka za regiju imaju 46 ispitanika; opinski centri  iz tri opine u sastavu Zagreba ke ~upanije zastupljeni su: Brckovljani, Kravarsko i Donja Puaa, sa 47 ispitanika; seoska naselja  devet sela u sastavu Zagreba ke ~upanije: Hudi Bitek, Leprovica, Petrovina, Cerje Samoborsko, Otruaevec, Lu~an, `alovec, Buaevec, Gornji Ladu , zajedno imaju 81 ispitanika. Tablica 3.: Izvor: Rezultati istra~ivanja; frekvencije po spolu, 2004. FrekvencijePostotakKumulativni postotakMuaki26046,846,8}enski29553,2100,0Total555100,0 Tablica 4.: Izvor: Klasifikacija naselja u zagreba koj regiji, rezultati istra~ivanja, 2004. FrekvancijePostotakKumulativnipostotakZagreb38169,169,1Gradska naselja468,177,2Opinski centri478,385,5Seoska naselja8114,5100,0Total555100,0 Veli ina uzorka i njegova podjela za zagreba ku regiju mo~e se vidjeti iz tablica 3. i 4. U tablici 5 vide se podaci o broju stanovnika u gradskim naseljima iz 2001. godine, a uzetima u uzorak za zagreba ku mre~u. Podaci za zagreba ke opinske centre i seoska naselja navedeni su u tablici 6. Kad se usporede podaci iz popisa 1991. godine uo ava se da od aest gradskih naselja, koriatenih u uzorku, njih etiri imaju status gradskih naselja, a to su Samobor, Jastrebarsko, Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina. Ostala naselja imaju status opinskih centara koji su, kao ato je ve spomenuto, tek 1997. godine postali gradovima. Grad Zagreb i Zagreba ka ~upanija pripadaju u skupinu ~upanija koje su imale pozitivni saldo migracija i za ukupno stanovniatvo i za stanovniatvo u zemlji (prema Akrap, 1998.: 57). Tablica 5. Izvor: Zagreba ka ~upanija  Kontingenti stanovniatva, po gradovima/opinama, popis 2001., DZS, 2004. ( HYPERLINK "http://www.dzs.hr" http://www.dzs.hr) DUGO SELOSpolUkupnosv.14.300M7.027}7.273JASTREBARSKOSpolUkupnosv.16.689M7.985}8.704SAMOBORSpolUkupnosv.36.206M17.600}18.606SVETI IVAN ZELINASpolUkupnosv.16.268M7.764}8.504VELIKA GORICASpolUkupnosv.63.517M30.807}32.710ZAPRE`ISpolUkupnosv.23.125M11.061}12.064 Gradovi Dugo Selo, Jastrebarsko i Sveti Ivan Zelina imaju broj stanovnika manji od 20.000. Oni stoga i nemaju atraktivnost i gravitacijsku snagu kao ostala tri vea grada, ve se njihova veli ina temelji uglavnom na pritjecanju domaeg i okolnog stanovniatva u njih, a samo manjim dijelom doseljavanjem stanovnika iz drugih dijelova Hrvatske. Atraktivnost, a time i najvei broj stanovnika imaju gradovi Velika Gorica, Samobor i Zapreai koji postaju pravi urbani centri sa sve veim brojem funkcija. Sve viae preuzimaju i udio stanovnika u~eg gradskog podru ja grada Zagreba, ali i svih dijelova Hrvatske iz kojih se migrira. Porast stanovnika u ova tri grada uo ljiv je unazad zadnjih nekoliko desetljea, a zadnjim se popisom stanovniatva ta tendencija samo potvrdila. Grad Zagreb od po etka sedamdesetih godina populacijsku dinamiku prenosi na Veliku Goricu, Zapreai i Samobor te s njima populacijski i gospodarski oblikuje cjelinu. Ina e, opa karakteristika svih ~upanija u Hrvatskoj s ostvarenim iznadprosje nim porastom stanovnika je da je on nastao ne samo pra~njenjem stanovniatva iz ruralnih dijelova nego i manjih gradskih naselja, ato je dovelo do neravnomjernog prostornog razmjeataja stanovniatva. Grad Zagreb ispraznio je airu okolicu izvan svojih granica i neprekidnu populacijsku dinamiku temeljio je na useljeni kom stanovniatvu okolnih i susjednih ~upanija, ali i drugih hrvatskih ~upanija (prema Akrap, 1998.: 39). Sli ne trendove u prostornom razmjeataju mo~emo vidjeti i u drugim velikim gradovima u nas, odnosno aglomeracijama kao ato su splitska, rije ka i osje ka, iako se ti trendovi nisu zbivali podjednakom dinamikom u sve tri aglomeracije. Kroz du~i vremenski period usisavano je okolno stanovniatvo i to naro ito iz onih manje vitalnih podru ja ili zalea gradova tako da je na njima ponegdje doalo do potpune depopulacije i senilizacije njihovog stanovniatva. Time se stvaraju velike razlike izmeu gradova i sela jer u selima esto nema zna ajne perspektive za razvoj, a neka ak polako nestaju. Dobar primjer je splitsko zalee u kojem na udaljenosti od svega 20 tak kilometara od mora zjape prazna ili poluprazna sela dok su gradovi sateliti u splitskoj regiji, smjeateni svi od reda uz morsku obalu, i sam grad Split, prenapu eni i bilje~e stalan rast stanovniatva. Time se itav aglomeracijski prostor proairuje u svojim granicama koje pomalo nestaju, a voriata unutar te cjeline postaju sli na jedna drugima, odnosno sli na najveem urbanom srediatu. Tablica 6. Izvor: Zagreba ka ~upanija  Kontingenti stanovniatva, po gradovima/opinama, popis 2001., DZS, 2004. ( HYPERLINK "http://www.dzs.hr" http://www.dzs.hr) Opine: broj stanovnika: Brckovljani 6.816 Kravarsko 1.983 Puaa 2.484 Seoska naselja: broj stanovnika: Hudi Bitek 331 Leprovica 261 Petrovina 274 Cerje Samoborsko 392 Otruaevec 298 Lu~an 675 `alovec 168 Buaevec 906 Donji Ladu  864 Velika prepreka ravnomjernijem razmjeataju stanovniatva u cijeloj Hrvatskoj, ne samo u zagreba koj regiji, a ija je neravnomjernost produbljivana od prvih po etaka procesa industrijalizacije u nas krajem 19. st., vrlo je loaa prometna povezanost, kako unutar pojedinih ~upanija, tako i izmeu njih (prema Akrap, 1998.: 67). Zato danaanji prometni sustav zemlje temeljen na gradnji auto  cesta sve do krajnjeg juga zemlje i itavoj Dalmaciji, te isto tako u kontinentalnom dijelu, ima viaestruku prednost po budui razmjeataj stanovniatva u nas. Takvom bi se prometnom infrastrukturom mogla poboljaati razvojna perspektiva brojnih naselja u manje atraktivnim dijelovima zemlje te time zadr~ati stanovniatvo u njima. U nekim bi regijama i manjim ~upanijama moglo doi i do povratka stanovniatva, ato sve mo~e u initi prostorni razmjeataj Hrvatske boljim od dosadaanjeg. No, ostaje da te trendove tek prou imo kasnije. S obzirom da danas viae ne postoji oatra granica izmeu sela i grada ili da postaje sve manja, velika metropolitanska podru ja i mre~ne strukture oko njih nemaju strogo karakteristi an oblik ve ih ponajviae karakterizira neprestana ekspanzija u odreeni prostor. Najbolji primjer tome upravo je ispitivana mre~a naselja. esto je ta ekspanzija provoena na atetu prirodne okoline na na in da se zelene povraine ili aume uniatavaju za nove stambene komplekse ili ak itave gradove. To je specifi no i za zagreba ko podru je na kojem je doalo do srastanja pojedinih naselja (gradova i sela) upravo airei se na sve strane tog podru ja, ak i u zaatiene prirodne rezervate ili podru ja posebne prirodne vrijednosti kao ato je zagreba ka Medvednica. Postoje brojni primjeri neplanske i stihijske gradnje koja se zbog problema stanovanja i velike potra~nje za stanovima na ovom prostoru, dijelom tolerira i podr~ava od grada i dr~ave. Svjedoci smo danas mnogih sumnjivih privatizacijsko - graevinskih zahvata u za to najmanje pogodne prostore kao ato su gradske zelene povraine ili parkove prirode. Osim problema stanovanja u regiji se danas mogu izdvojiti ostali gorui problemi kao ato su prometna zaguaenost, nezaposlenost, poveani kriminalitet, ekoloako zagaenje, du~ina putovanja i sl. Svi su oni tipi ni problemi koji i ina e obilje~avaju metropole i velika urbana srediata, a uzrokovani su poveanim brojem stanovnika ove regije te njihovom mobilnoau na ukupnom podru ju. Dva osnovna oblika prostorne mobilnosti su: preseljavanje stanovniatva iz jednog mjesta u drugo, te svakidaanje migracije zaposlenih. U poslijeindustrijskoj fazi u kojoj se danas nalazimo, prostorna se mobilnost dogaa uglavnom meu nepoljoprivrednim stanovniatvom, ja aju preseljavanja iz grada u okolicu kao i dnevne migracije (skupine zaposlenih, akolske skupine i sl.). Neato su slabije migracije iz sela u grad ili iz okolice u grad, mada su joa dovoljno intenzivne. Novost je pojava ve spomenute mobilnosti u smjeru grad - okolica koja sada nudi mnogo viae nego prije a dobrim dijelom je i mjesto rada mnogim stanovnicima iz grada. Stanovniatvo ostaje raditi u svojim naseljima u okolici, a sve manje putuje u grad, jer se u okolici grade industrijski i sli ni pogoni, odnosno veina se proizvodnje preseljava izvan u~eg dijela grada. Time se stvaraju nove poslovne zone kao nova gravitacijska srediata unutar mre~e naselja. Poslovne zone esto za sobom povla e i gradnju novih stambenih zona ime se nastavlja airiti urbani prostor regije, a time se poveava i broj funkcija u njoj. Atraktivnost naselja za stanovnike grada koji u njemu ne stanuju mjerilo je njegove uklopljenosti u sam grad (Seferagi, 1988.: 53). A ta uklopljenost, bilo na nivou grada ili itave regije, klju na je za razbijanje stambene monofunkconalnosti radi obogaenja sadr~aja svakodnevnog ~ivota (Seferagi, 1988.: 53), odnosno va~na je jer uvodi polifunkcionalnost u svakodnevni urbani ~ivot. 6.1. Kratki povijesni pregled razvoja Zagreba Nakon analize aktualnih pitanja i problema vezanih za temu u radu e se u nastavku iznijeti kratki presjek kroz povijest grada Zagreba. Ono e pru~iti kompletniju sliku o predmetu istra~ivanja i time upotpuniti daljnje analize. Zna enje nekoga grada uvelike ovisi i o njegovu zemljopisnom polo~aju. Zagreb se nalazi u jugozapadnom dijelu panonskog podru ja, u blizini alpskoga, sredozemnoga i dinarskog prostora. Na mjestu danaanjeg Zagreba ve su u prapovijesno vrijeme postojale naseobine ljudi. Nalazi u apilji Veternici na jugozapadnim obroncima Medvednice potje u iz starijeg kamenoga doba. Iz bron anoga doba potje u grobovi pronaeni u predjelu Vrap a i Horvata (prema Berti, Kampua, Karaman, 1996.: 5-7.). Zagreb se prvi put spominje u pisanim izvorima prije devet stoljea. Na mjestu danaanjeg Kaptola 1094. godine bila je osnovana biskupija, a na susjednom bre~uljku Gradecu razvijalo se samostalno naselje koje je 1242. godine dobilo povlastice slobodnoga kraljevskoga grada. Utvreni Gradec i zidinama opasani Kaptol bili su esto u sukobu i meusobnim borbama sve do 18. st. To je sprje avalo znatniji razvoj Zagreba. Grad je do ekao ujedinjenje 1850. godine kao malo naselje sa samo 16 000 ~itelja (prema Berti, Kampua, Karaman, 1996.: 6). Tek se od druge polovice 19. st. Zagreb po inje br~e airiti, a brojem stanovnika razvijati u vei grad. Postaje i va~no ~eljezni ko raskri~je u kojemu se razvija trgovina i javljaju se prve industrijske djelatnosti. U to vrijeme u Austro  Ugarskoj se po inju graditi ~eljezni ke pruge koje Be  i Budimpeatu preko Zagreba povezuju sa Jadranskim morem. U drugoj polovici 19. st. nastaje i novo gradsko srediate Donji grad. Po etkom 20. st. u Zagrebu ima viae od stotinu tisua stanovnika pa sve viae po inje sli iti velegradu. Tada je osim industrijske, prometne, trgova ke va~nosti, imao i va~nost nacionalnog, prosvjetnog i kulturnog srediata. Od sredine 20. st. zapo inju opse~niji radovi na ureenju dijelova grada izmeu ~eljezni ke pruge i rijeke Save. }eljezni ka pruga postat e zaprekom airem razvitku grada. Glavni kolodvor uz ~eljezni ku prugu, nesumnjivo je bio generativnim faktorom osovine monumentalnih trgova Zrinjevac  Strossmayerov  Tomislavov trg, ato je povuklo za sobom izgradnju Donjeg grada, koji je prije prolaska pruge imao izrazitiju tendenciju rasprostiranja u smjerovima prema istoku odnosno zapadu (Marinovi-Uzelac, 2001.: 167). }eljezni ka pruga sa svojim nasipom postaje prepreka koju grad teako prelazi i tek 50-tih godina 20. st. preko Save, u smjeru juga, gradi se Novi Zagreb kao novo stambeno naselje za viae od 100.000 stanovnika. Time Zagreb postaje po prvi put u povijesti veliki grad i poprima sva velegradska obilje~ja, a brojem stanovnika prelazi pola milijuna stanovnika. Meutim, Novi Zagreb i danas ima broj stanovnika samo neato viae od 100.000 stanovnika, to nije on iznosi 114.282, prema posljednjem popisu stanovniatva (DZS, 2001.). Novi Zagreb je tako od svog osnutka unazad 50-tak godina imao gotovo nepromijenjen broj stanovnika. Znakovito je ato broj stanovnika nije zna ajno rastao ime se potvruje opa karakteristika tog dijela grada kao spavaonice grada bez nekih drugih va~nijih sadr~aja u njemu koji bi ga izdvajali u cjelini zagreba ke metropole. Zbog relativne neatraktivnosti ini se da e Novi Zagreb i nadalje ostati nepromijenjenog izgleda. Danaanji Zagreb, nakon stogodianjeg ubrzanog rasta, stjeanjen izmeu planine na sjeveru i rijeke na jugu, ima veoma jasno izra~enu strukturu planova koji se nikada ne preklapaju, ve slijede jedan drugoga od sjevera prema jugu  najprije medijevalni grad na brdu, zatim ~eljezni ki grad grad devetnaestog stoljea i na kraju, ju~no od pruge i rijeke, automobilski grad dvadesetog stoljea (Mattioni, 2002.: 117). Nova i velika stambena naselja izgraena su i u drugim dijelovima grada. Neka od njih su Kne~ija, Srednjaci, Horvati, Jarun i Pre ko na Treanjevci, Gajnice, `pansko i Maleanica zapadno od rnomerca, Ravnice u Maksimiru, Borongaj, Feren ica i Volov ica na Pea enici, Savica na Trnju, Grana, Klaka i Retkovec u Dubravi (prema Berti, Kampua, Karaman, 1996.: 32.-33.). Zagreb svoj razvoj uglavnom usmjerava u pravcu istok  zapad, te u posljednje vrijeme na sjever, u tzv. podsljemensku zonu. Ta zona postaje sve atraktivnija ali i sve izgraenija, kako zbog blizine samog centra grada, tako i zbog prirodnog i kvalitetnog okru~enja za ~ivot. Svakodnevno rastu i aire se naselja kao ato su Gra ani, Markuaevac, `estine, Remete i ostala naselja u toj zoni. Nerijetko je u pitanju i divlja gradnja neadekvatna tom okru~enju. Smjer juga do rijeke Save prati ubrzano airenje grada naraslim dosadaanjim naseljima i ponekim novim, ali je neato slabiji trend uo ljiv ve pri prijelazu Save prema Novom Zagrebu. Nakon izgradnje pruge grad je zaustavljen u svojem airenju prema jugu i po eo se uzdu~no airiti prema istoku i zapadu i sporadi no zauzimati dalje obronke Medvednice prema sjeveru, iako su svi urbanisti ki planovi i vizije buduega grada pokuaavali ubla~iti stvorenu zapreku i grad dovesti do rijeke (Maroevi, 1999.: 12). Za danaanji grad Zagreb ali i za ukupnu regiju, teako se mo~e rei da joa postoje i vrijede dosadaanji trendovi koji naglaaavaju samo odreena ~ariata naseljavanja, jer u posvemaanjem nedostatku stambenih prostora za ukupno stanovniatvo, vrijednost dobivaju i ostala udaljenija naselja. Ne postoji viae izraziti trend za stanovanjem unutar tzv. tramvajske gradske zone, ve se mo~e uo iti da se sve viae stambenih nekretnina kupuje izvan te zone na podru ju itave regije, i to podjednako u ruralnim i urbanim naseljima. Naro ito je taj suburbanizacijski trend prisutan kod stanovnika mlae i srednje dobi odnosno kod mlaih i mobilnijih obitelji i pojedinaca koji imaju osiguran vlastiti prijevoz do radnih i ostalih mjesta. Podru ja unutar zagreba ke regije u kojima se mo~e ostvariti viae urbanih funkcija, osim samog stanovanja, a koja imaju dobru prometnu povezanost, postaju podjednako atraktivna brojnom stanovniatvu i idu u prilog procesu decentralizacije i dekocentracije ovog prostora. 6.2. Planski okvir zagreba ke regije Spomenuto je da je u danaanjem vremenu tranzicije kod nas prepoznato mnogo novih i druga ijih trendova, a jedan od najizra~enijih upravo je trend iznimne potra~nje stambenih nekretnina (stanova i kua). Upravo je zagreba ka regija najatraktivnija po potra~nji stambenih i drugih nekretnina, a gotovo jednako je u Zagreba koj ~upaniji i u Gradu Zagrebu. U dr~avnim strategijama i zakonima mnogo je nejasnoa i ne uvijek dobro prepoznatih rjeaenja za probleme koji nastaju zbog ubrzane gradnje i nastojanja zadovoljenja potencijalnog tr~iata nekretnina. U zadnja dva desetljea uo ljivo je kraenje i zaobila~enje postojeih zakonskih pravila, naro ito onih u podru ju prostornih planova i stambene politike. esto se mo~e primijetiti razli ita primjena na terenu od one zakonski postavljene. Za ovaj rad najzanimljivije je objasniti kategorije Regionalnog prostornog plana i Generalnog urbanisti kog plana jer nam oni daju zakonsko - planski pregled zagreba ke regije i jer obuhvaaju Grad i }upaniju zajedno. Prema njima e se navesti naj eaa tipologija planova prostornog ureenja koja strogo razlikuje prostorne i urbanisti ke planove. Razlike su u predmetu planiranja, ciljevima planova, metodama rada i sastavnim dijelovima tih planova. Genaralni urbanisti ki plan ili GUP radi se u mjerilu 1 : 10.000 za vee i 1 : 5.000 za manje gradove (prema Marinovi-Uzelac, 2001.: 17). Isto tako, Generalni urbanisti ki plan donosi se za Grad Zagreb i naselja koja imaju viae od 30.000 stanovnika (Zakon o prostornom ureenju, lanak 39.), a donosi ga Gradska skupatina Grada Zagreba odnosno gradsko vijee po pribavljenoj suglasnosti ~upanijskog odnosno Gradskog upravnog odjela uz prethodno mialjenje ~upanijskog odnosno Gradskog zavoda (Zakon o prostornom ureenju, lanak 40.). GUP grada Zagreba je prostorni plan koji se u skladu sa zakonom, donosi za graevno podru je naselja grad Zagreb granice kojega su odreene Prostornim planom Grada Zagreba ( lanak 6., Slu~beni glasnik Grada Zagreba)11. Granice obuhvata ovog plana vide se u sljedeem lanku koji ka~e: GUP se donosi za podru ja Grada Zagreba utvren Prostornim planom Grada Zagreba i obuhvaa njegovo u~e gradsko podru je izmeu medvedni ke aume i zagreba ke obilaznice, sa oko 220 km, uklju ujui njegovo povijesno srediate ( lanak 4., Slu~beni glasnik Grada Zagreba)12. GUP dakle, obuhvaa samo podru je grada Zagreba ili Grad Zagreb, a Prostorni plan itavu zagreba ku regiju (i Grad i }upaniju zagreba ku zajedno). I Generalni urbanisti ki plan grada Zagreba i Prostorni plan grada Zagreba ovdje su objaanjeni ponajviae da se vide zakonske i stru ne odrednice, te mogunosti tih planova. Isto tako mo~emo posvjedo iti koliko se zakonom donesene odluke o prostoru ponekad i ne poatuju ili ih se potpuno ignorira. To se mo~e vidjeti na podru ju itave Hrvatske, posebno u Dalmaciji, u njenom priobalnom dijelu na primjeru tzv. betonizacije obale, te u zagreba koj regiji u tzv. podsljemenskoj zoni. Zagreba ka regija, zbog svoje atraktivnosti u svim segmentima ~ivota te centralne uloge u zemlji, dobar je primjer kraenja prostorno  urbanisti kih pravila, odnosno nije najbolji primjer pridr~avanja istih. Divlja stambena i individualana gradnja zadnjih 15-tak godina uzima sve viae maha, i zbog nje se ~rtvuju gotovo sve zelene povraine ili ih se pretvara u parkinge za sve vei broj osobnih automobila. Stalni priljev stanovnika u Zagreb i okolicu dovodi do neadekvatne ponude novih stanova i kua, te velike potra~nje za njima. Takvo je stanje na tr~iatu pokrenulo tzv. graevinski business u svim veim hrvatskim gradovima, naro ito u Zagrebu. Neovisno o tome da li su te graevinske firme dr~avne ili privatne, osnovna intencija im je graditi za ato manje vremena ato vei broj stanova koji se onda trebaju nai na tr~iatu i donositi profit. Zbog toga se esto zanemaruju standardi dobre gradnje te kvaliteta i tehni ka opremljenost buduih stanova, a naj eae se gradi i bez potrebnih dozvola za gradnju. Mo~e se rei da stanje na terenu stoga ne odgovara stanju u planovima i zakonima koji su dovoljno jasni, ali ih se ipak krai, i to bez veih sankcija za one koje ih krae. Tako sve trenutne proklamacije o npr. odr~ivom ili obzirnijem razvoju, kao buduem razvojnom usmjerenju hrvatskog prostora i hrvatske politike, postaju isprazne nakon uvida u injeni no stanje. Sli no je i sa svim ostalim dokumentima ili strategijama u kojima se jasno govori o buduim smjernicama ali ih se premalo prati u njihovoj konkretnoj primjeni. Sve to dovodi do pojave opeg nezadovoljstva stanovnika osnovnim ~ivotnim uvjetima, te ak do rezignacije proiziale iz nemoi mijenjanja nastalog stanja. 6.3. Sadaanje stanje u podru ju istra~ivanja S obzirom da je Zagreba ki primjer najzanimljiviji jer je i najatraktivniji za novo stanovniatvo to stalno doseljavanje produbljuje neke stare ali stvara i nove probleme. Spomenuti su problemi neadekvatne kolektivne i privatne stambene izgradnje bez zajam enih standarda gradnje. Nju esto prati gradnja izrazito ki astih i elitisti kih tzv. urbanih vila nazvanih tajkunarama u najljepaim dijelovima grada i regije. Kupci takvih vila obi no su pripadnici novope enog viaeg sloja stvorenog u proteklim desetljeima tranzicije i privatizacije, ije se graevine naj eae ne uklapaju u postojei prirodni i urbani okolia. Izra~eni su zatim prometni problemi koji se vide u nepostojanju dovoljnog broja javnih i privatnih parkiraliata jer se zgrade esto grade bez njih, ili ih se nema gdje smjestiti u zgusnutoj gradnji. Velik broj stanovnika, odnosno kuanstava danas posjeduje po nekoliko osobnih automobila, naj eae dva, i njihov se broj stalno poveava. Prometna zaguaenost prisutna je na zagreba kim ulicama i cestama stalno, pa se na njima viae ne mo~e prepoznati gu~va stvorena radnim ritmom u obliku po etka ili zavraetka radnog vremena, ve je obilje~ava gu~va u svako doba dana i bez pravila. Sli no je i sa javnim prijevozom tramvajima i autobusima u kojima naj eae nema niti stajaih mjesta, a starost vozila samo dodatno ote~ava ionako teaku situaciju, pa je ukupna kvaliteta vo~nje i javnim i privatnim vozilima na zagreba kim cestama na niskoj razini. Problem je i nepostojanje dovoljnog broja pjeaa kih i biciklisti kih staza, gradskih i dje jih parkova i igraliata, te brojnih drugih sadr~aja za svakodnevno funkcioniranje ~ivota svih dobnih skupina stanovniatva. Ovim se problemima pridaje i najmanje pa~nje od strane gradskih ili dr~avnih vlasti. Dijelom je tome tako i jer se sva financijska sredstva troae na rjeaenje i saniranje najveih problema pa za ostale esto ne preostaje sredstava. Takav na in nije uvijek po~eljan pogotovo kad se zna da rjeaenje tzv. malih ~ivotnih problema, poput gradnje pjeaa ke staze ili pothodnika za prijelaz ceste, mnogim stanovnicima grada olakaava svakodnevni ~ivot mnogo viae nego ato to mogu u initi velike investicije ili veliki projekti. }ivot jednog grada, neovisno o njegovoj veli ini, najveim dijelom i ini ~ivot njegovih stanovnika  graana - iz dana u dan. Svakodnevni ~ivot odvija se na viae razina, a najviae na onoj najosnovnijoj kao ato je stanovanje u stanu ili kui, te zatim stanovanje u susjedstvu ili neposrednoj ~ivotnoj okolini. To je primarno ljudsko iskustvo koje odreuje najvei dio ljudskog vijeka i ako ta osnovna razina nije zadovoljena na kvalitetan na in ni ostale razine iznad nje, kao ato su radni uvjeti ili odmor i rekreacija, ne mogu biti kvalitetno i uspjeano realizirane. Danaanji svjetski megalopolisi, naro ito oni u slabije razvijenim zemljama, suo avaju se sa ovakvim ali i joa mnogo gorim tipom problema ve du~i niz godina. Brojno stanovniatvo u njima koje ~ivi bez minimuma ~ivotnog i materijalnog standarda suo eno je sa siromaatvom, kriminalom, raznim bolestima i svim onim negativnim posljedicama koje se mogu vidjeti u predgraima ili etvrtima loaijeg stanovanja. Takvi gradovi mogu ostalim gradovima, u kojima je situacija ipak mnogo bolja, a u Zagrebu svakako jest bolja, poslu~iti kao uzor kojim se pravcem razvoja ne bi smjelo ii. Zagreb je nesumnjivo va~an europski i svjetski grad koji ima velike perspektive za kvalitetan razvitak na svim razinama i koji, nadajmo se, nee dijeliti sli ne probleme s ovdje navedenima. Zagreb je srednjoeuropski grad na rubu Srednje Europe i bilo bi dobro da to i ostane i da u svojem daljnjem razvitku zaokru~uje sliku o sebi ne preuzimajui ni balkanska ni latinskoameri ka iskustva, koja je do sada tako uspjeano izbjegavao (Maroevi, 1999.: 164). Kakvo je doista stvarno stanje analizira se u nastavku rada u rezultatima istra~ivanja (to ke 8., 8.1, 8.2.). 7. Istra~ivanje 7.1. Metodoloaki aspekti istra~ivanja: predmet, ciljevi i svrha istra~ivanja zagreba ke mre~e naselja Predmet istra~ivanja je ispitivanje i utvrivanje kvalitete ~ivota unutar zagreba ke mre~e naselja koju ine Grad Zagreb i Zagreba ka ~upanija i opremljenosti naselja i kuanstava. Istra~ivanjem se nastojalo prikazati postojei odnos Zagreba, kao najveeg srediata u regiji, prema drugim manjim naseljima u regiji i obrnuto. Utvreno je ope stanje u svim tipovima naselja unutar te mre~e, tj. njihova opremljenost i kvaliteta ~ivota da bi se dobila opa slika itave regije. Temeljni ciljevi ovog istra~ivanja bili su ispitati i odrediti: postojee stanje odabranih naselja (grada Zagreba, gradskih, opinskih i seoskih naselja), te njihovog meusobnog odnosa unutar zagreba ke mre~e naselja; opremljenost naselja potrebnom infrastrukturom i ocijeniti kvalitetu ~ivota stanovnika (od dimenzije stanovanja do prometne povezanosti meu naseljima); utvrditi razvijenost mre~e naselja ili opu sliku ukupnog prostora. Svrha istra~ivanja je znanstveni i stru ni doprinos daljnjem spoznavanju socioloakih aspekata mre~e naselja i mre~no - prostorne problematike. Ovakvim se istra~ivanjima mo~e pridonijeti poboljaanju svakodnevnih uvjeta ~ivota stanovnika na ovom i sli nim prostorima, i to spoznavajui sve potencijalne probleme i nedostatke. Krajnja je svrha lakaa realizacija i osmialjavanje konkretnih rjeaenja i programa za poboljaanje postojeeg stanja. 7.2. Operacionalni pojmovi istra~ivanja Operacionalni pojmovi istra~ivanja su opremljenost kuanstava i naselja, te kvaliteta ~ivota. Pojam opremljenost naselja i kuanstava podrazumijeva uvid u konkretno stanje o opremljenosti ispitivanih naselja i pokazuje postoji li ili ne postoji potrebna tehni ka infrastruktura u njima koja omoguuje nesmetano funkcioniranje ~ivota stanovnika. Ono podrazumijeva i evidenciju tehni ke opremljenosti kuanstava u naseljima instalacijama i kuanskim ureajima. Dobivaju se i podaci o postojanju temeljnih (druatvenih i privatiziranih) institucija u naseljima kao ato su osnovne akole i vrtii ili razli ite javne slu~be (financijske, zdravstvene, sportske, kulturne, prometne i dr.), odnosno potpuna evidencija o tehni koj i druatvenoj opremljenosti naselja. Pojam kvalitete ~ivota definira se preko ispitanikovih materijalnih (osnovnih) uvjeta stanovanja, zaposlenosti, obrazovanja i migriranja unutar mre~e naselja. Kroz ove se elemente dolazi do uvida u svakodnevne potrebe ispitanika, njihov standard i zadovoljstvo postojeim uvjetima, ali i u aspiracije i ~elje prema buduim ~ivotnim potrebama. Istaknuto je da kvaliteta ~ivota teorijski obuhvaa mnogo airi dijapazon mogunosti zadovoljavanja potreba, od primarnih do razvijenih i elitnih, ali se u radu interes usmjerava samo na materijalne potrebe kvalitete ~ivota. Kvaliteta ~ivota nerazdvojna je i nemjerljiva bez pojma opremljenosti koja mo~e biti primarna i sekundarna, odnosno posti~e se primarnu ili sekundarnu razinu materijalne opremljenosti kuanstva u kojem se stanuje. One ovise o ispitanikovoj strukturnoj profiliranosti koju ine akolska sprema, zaposlenost ili radni status, ali i ostali sli ni kriteriji, na osnovi ega se zatim isti e koliko kvalitetno i uspjeano su zadovoljene ispitanikove potrebe. Dimenzija kvaliteta ~ivota ispitivala se u radu kroz: - element stanovanja se ispitivao kroz sljedee indikatore: tip vlasniatva stana / kue u kojima se stanuje (privatni ili dr~avni); kroz veli inu stana/kue u m (stambena povraina) i broju soba u stanu/kui u kojima se stanuje, tzv. sobnosti. Takoer i preko opremljenosti stana instalacijama i napravama, tzv. tehni kom opremljenoau i zadovoljstvom uvjetima stanovanja, kao ato su opskrbljenost okolice, lokacija, susjedstvo i dr.; - zanimanje i radni status se ispitivalo kroz sljedee indikatore: sadaanje ili posljednje radno mjesto ispitanika prema mjestu stanovanja; prosje ne mjese ne prihode u kuanstavu i tip zanimanja ispitanika; - obrazovanje se ispitivalo kroz sljedee indikatore: akolsku spremu ispitanika prema navedenoj klasifikaciji naselja u regiji i prema trenutnoj zaposlenosti; - migracije i promet su se ispitivale kroz sljedee indikatore: tipove naselja u kojem se stanuje prema utvrenoj klasifikaciji naselja u regiji i prema njoj potrebu za putovanjem i migriranjem stanovnika; u estalost migriranja stanovnika u neko drugo naselje izvan mjesta boravka zbog posla, akole, administrativnih i zdravstvenih razloga, kupovine, odmora i sl.; te zadovoljstvo prometnom povezanoau s naseljima u mre~i. Dimenzija opremljenost naselja i kuanstava ispitivala se u radu kroz: - opremljenost naselja kao opremljenost neposredne okoline ~ivljenja, tj. postojanja ili nepostojanja temeljnih institucija i sadr~aja, odnosno sektora: uprave i samouprave, pravosua, svih vrsta (ne)dr~avnih slu~bi, kulture, sporta, prometa, zabave i dr. (akole, vrtii, bolnice, sportsko-rekreacijski centri, trgovine, javni prijevoz, kino itd.) ime se dobio uvid u institucionalnu i infrastrukturnu opremljenost naselja u kojima se ~ivi; - opremljenost kuanstava  tzv. tehni kom opremljenoau kuanstva u pojedinim naseljima koja se mjeri postojanjem odreene osnovne i manje osnovne infrastrukture, tj. primarne i sekundarne razine opremljenosti kuanstava. Njih ine postojanje kuanskih ureaja i instalacija od javnog vodovoda, javne kanalizacije ili septi ke jame, fiksnog telefona, perilice rublja, zamrziva a i drugog koji se veinom svrstavaju u primarnu opremljenost i mjerilo su tzv. minimuma ~ivotnog standarda u kuanstvima. Sekundarnu opremljenost ine instalacije i ureaji u kuanstvu koji su iznad razine primarnog ili osnovnog minimuma i stoga slu~e podizanju kvalitete ~ivota na viau razinu. esto je ta razina razli ita za veinu stanovniatva, a ine je, na primjer, posjedovanje eta~nog centralnog grijanja, satelitske i kabelske televizije, perilice posua, osobnog ra unala, priklju ka na internet itd. 7.3. Problemi istra~ivanja i hipotetski okvir istra~ivanja Osnovni problemi istra~ivanja definirani su na slijedei na in: 1. Utvrditi stupanj infrastrukturne i institucionalne opremljenosti (ruralnih i urbanih) naselja u regiji; 2. Utvrditi koliko su socioloaki zna ajne razlike u kvaliteti ~ivota meu postojeim tipovima naselja (preko materijalnih elemenata stanovanja, zaposlenosti i migracija); 3. Utvrditi koliko opremljenost pojedinih naselja utje e na ostanak / odlazak stanovnika; 4. Utvrditi kako funkcionira mre~a naselja kao sustav naselja unutar zagreba ke regije (razvijenost mre~e). A) Glavna hipoteza - Osnovna hipoteza jest da stupanj opremljenosti naselja kao mjesta ~ivota utje e na kvalitetu ~ivota stanovnika unutar ispitivane mre~e naselja. B) Posebne hipoteze - Zagreba ka mre~a naselja ima hijerarhijski izgled u kojem centralno mjesto zauzima grad Zagreb dok su ostala naselja iz mre~e na ni~em mjestu u hijerarhiji u odnosu na grad Zagreb pa o njemu najviae ovise; - Preko indikatora kvalitete ~ivota pokazat e se koliko je zadovoljena elementarna razina ~ivota a koliko sekundarna razina; - Ukupnu kvalitetu ~ivota odreuju svi ispitivani pokazatelji a naro ito njihova procjena od strane ispitanika ili samoprocjena; - Povezanost meu naseljima odreivat e zadovoljenje materijalnih ili osnovnih potreba stanovnika kao ato su stanovanje, obrazovanje ili radni i migratorni status; - Koliko blizina metropole uistinu zna i i bolju kvalitetu ~ivota i zaato neka naselja u blizini metropole napreduju, a druga propadaju. Ranije je spomenuto da je istra~ivanje provedeno na stratificinanom reprezentativnom sistematskom uzorku od ukupno 2220 ispitanika. Uzorak je proveden za potrebe znanstvenog projekta Socioloaki aspekti mre~e naselja u kontekstu tranzicije i to na podru ju cijele Hrvatske. Za potrebe ovog rada koriaten je uzorak za zagreba ku regiju veli ine od N = 555 ispitanika. Pri izradi uzorka koriateni su podaci posljednjeg popisa stanovniatva iz 2001. godine, a konstruiran je tako da obuhvaa gradska i seoska naselja unutar zagreba ke regije, odnosno }upaniju i Grad Zagreb. U uzorku su proporcionalno zastupljeni stanovnici prema spolu, starosti, akolskoj spremi i radnom statusu. Ukupno obuhvaa 19 naselja od toga 9 seoskih naselja, 3 opinska centra (oc), 6 gradskih naselja (gn) uklju ujui i grad Zagreb (gg) kao posebno naselje. Tablica 7. Naselja u uzorku istra~ivanja: FrekvencijePostotakKumulativni PostotakZagreb (gg)38168,668,6Hudi Bitek203,672,3Dugo Selo (gn)61,173,3Brckovljani (oc)162,976,2Leprovica5,977,1Jastrebarsko (gn)61,178,2Petrovina5,979,1Samobor (gn)91,680,7Cerje Samoborsko5,981,6Otruaevec5,982,5Lu~an81,484,0Sveti Ivan Zelina (gn)61,185,0`alovec5,985,9Velika Gorica (gn)122,288,1Buaevec142,590,6Kravarsko (oc)152,793,3Zapreai (gn)71,394,6Donja Puaa (oc)162,997,5Donji Ladu 142,5100,0Ukupno555100,0 7.4. Analiza podataka Za provedbu ovog istra~ivanja konstruirana su dva mjerna instrumenta, tj. upitnika: a) anketni upitnik za pojedince  domainstvo s pitanjima zatvorenog i manjim dijelom otvorenog tipa, te b) upitnik za naselja. U upitniku za pojedince koriatena je i skala Likertovog tipa koja od ispitanika tra~i da iska~u koliko se sla~u ili ne sla~u s odreenim tvrdnjama. Upitnici su konstruirani tako da na reprezentativan na in prika~u ukupnu sliku Hrvatske, a kroz pitanja iz svih segmenata druatva. Iz oba navedena upitnika u ovom radu koriateni su podaci relevantni za predmet istra~ivanja, odnosno za Zagreb i zagreba ku regiju. Iz dobivenih rezultata istra~ivanja stvorena je opa slika zagreba ke mre~e naselja o ukupnoj kvaliteti ~ivota u njoj, te o opremljenosti kuanstava i naselja takoer. Empirijski podaci u ovom istra~ivanju prikupljali su se metodom ankete, primjenom standardiziranih anketnih upitnika. Preliminarna verzija upitnika za pojedince testirala se u pilot  istra~ivanju koje je poslu~ilo provjeri pogodnosti upitnika za terensku primjenu, te razumljivosti (formuliranosti) ponuenih pitanja. Istra~ivanje je bilo anonimno, a poslu~it e samo u znanstvenim i stru nim analizama i radovima. Provedeno je u proljee 2004. godine. Uzorak istra~ivanja realiziran je u cijelosti kako je i planirano. Upitnik za naselja konstruiran je za voenje razgovora ili intervjua sa ekspertima i dononosiocima odluka, odnosno za one koji mogu ponuditi odgovore na usko specijalizirana pitanja iz upitnika. Podaci dobiveni istra~ivanjem obraivali su se primjenom osnovnih i multivarijantnih statisti kih postupaka: deskriptivne statistike koeficijenata korelacije i asocijacije Za unos i obradu podataka koristio se programski paket SPSS11. 8. Rezultati istra~ivanja prema strukturi ispitanika i opremljenosti kuanstava Navedena klasifikacija naselja prema etiri tipa naselja, tj. Zagreba kao posebne cjeline, zatim gradskih, opinskih i seoskih naselja, koristiti e se u daljnjem tekstu radi lakae interpretacije dobivenih podataka. Konkretna naselja ispitivana i grupirana prema toj klasifikaciji zajedno ine zagreba ku mre~u naselja13. Preko indikatora radnog statusa, zanimanja, akolske spreme, kvalitete stanovanja i migracija i prometa, omoguen je uvid u stvarnu situaciju u tim naseljima. Na osnovi toga dobila se opa slika istra~ivane zagreba ke regije. Tablica 8. Rezultati istra~ivanja s obzirom na radni status i tip naselja (u %) Koji je Vaa radni status?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaPosloprimac18627222826348,8258,7046,8134,5747,39Samostalno obavlja djelatnost (nema zaposlenih radnika)10112142,622,172,132,472,52Individualni poljoprivrednik581310,649,882,34Poslodavac: vlasnik, suvlasnik (sa zaposlenim radnicima)101112,621,231,98Nezaposlen413285410,766,524,269,889,73Umirovljenik12212142817632,0226,0929,7934,5731,71Domaica12336243,156,526,387,414,32Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,001. red = N 2. red = % Iz tablice 8. vidi se da u gradskim naseljima ima najvei broj posloprimaca, njih 58,7%, a u ostala tri tipa naselja posloprimaca je oko 40-50%, najviae u Zagrebu 48,8%. Ti su postoci realni i o ekivani s obzirom da posloprimci unutar ukupnog zaposlenog stanovniatva i ina e ine najvei broj. Nezaposlenih je najviae u Zagrebu i u seoskim naseljima, oko 10%, dok je u gradskim i opinskim naseljima taj postotak neato ni~i i iznosi 6,5%, odnosno 4,3%. Iznenauje da uope nema poslodavaca, tj. vlasnika sa zaposlenim radnicima, ni u gradskim ni u opinskim naseljima. Iznimno je velik broj umirovljenika u svim tipovima naseljima, ali je i o ekivan s obzirom na ukupnu starosnu i dobnu strukturu u zemlji. Takva demografska struktura u kojoj postoji gotovo podjednak broj radnoaktivnih i umirovljenih stanovnika velik je gospodarski problem u nas, i ve je dugo prepoznat kao opi urbani fenomen. Taj trend prisutan je i u drugim razvijenijim zemljama svijeta koje obilje~ava niski natalitet i produ~eni ~ivotni vijek stanovniatva ato ih onda dovodi u brojne gospodarsko  financijske probleme. Tablica 9. Rezultati istra~ivanja prema zanimanjima ispitanika i tipu naselja (u %) Koje je Vaae zanimanje?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaIndividualni poljoprivrednik581310,649,882,34Radnici7610132112019,9521,7427,6625,9321,62Administrativno i osoblje zaatite35854529,1917,3910,644,949,37Stru njaci829269921,5219,574,267,4117,84Ostala zanimanja1313173,412,176,383,06Nezaposleni413285410,766,524,269,889,73Umirovljenici12212142817632,0226,0929,7934,5731,71Domaice12336243,156,526,387,414,32Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Iz tablice 9. vidi se da su najbrojniji tipovi zanimanja radni ki tipovi zanimanja i tipovi zanimanja za stru njake. Za njima meutim ne zaostaje po udjelu umirovljeni ki sloj stanovniata koji je podjednako visoko zastupljen u svim naseljima u regiji (oko 30%). Radnika je najviae u opinskim centrima (27,66%) i seoskim naseljima (25,93%), a neato manje u gradskim naseljima (21,74%), i najmanje u samom gradu Zagrebu (19,95%). Tu spadaju prema klasifikaciji zanimanja sljedei tipovi radnika: poljoprivredni radnici, ribari i aumski radnici, rudari i industrijski radnici, graevinski radnici, transportni radnici, radnici u trgovinama i radnici u uslugama. Najvei broj stru njaka ipak je u gradu Zagrebu (21,52%) i ostalim gradskim naseljima (19,57%). Najmanje stru njaka ima u opinskim centrima (4,26%) u kojima ih je manje nego u seoskim naseljima (7,41%), pa je struktura po zanimanjima stru njaka bolja u selima nego u opinskim centrima u ovoj regiji. Nezaposlenih je, takoer o ekivano, najviae u Zagrebu (10,76%), ali i u seoskim naseljima (9,88%). Tablica 10. Rezultati istra~ivanja prema akolskoj spremi i tipu naselja (u %) Koja je Vaaa akolska sprema?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaBez akole i nezavraena O`222717485,774,3514,8920,998,65Osmogodianja akola59613169415,4913,0427,6619,7516,94Srednja akola20729224430254,3363,0446,8154,3254,41Viae akole i fakulteti9395411124,4119,5710,644,9420,00Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Prema akolskoj spremi takoer najbolju situaciju imaju gradovi, a najloaiju sela. Tako je bez ikakve akole i s nezavraenom akolom na selu 20,99% ispitanika ato je izrazita neobrazovanost stanovnika koju se mo~e objasniti velikim brojem stara ke i poljoprivredne populacije koja ~ivi na selu, a koja je i najmanje obrazovana. Najvei broj onih sa srednjom akolom (54,33%), te viae i visoko obrazovanih ima u Zagrebu (24,41%) i u ostalim gradskim naseljima. Istra~ivani gradovi u regiji po svim svojim opim karakteristikama mogu se usporeivati sa Zagrebom, odnosno mo~e se rei da su u opim obilje~jima dostigli podjednaku razinu. Razlog tome svakako je u poveanoj mobilnosti ukupnog stanovniatva u regiji ime se i urbana kvaliteta i standard aire na sve vee podru je, u ovom slu aju na gradska naselja ili gradove satelite. Ukupna kvaliteta ~ivota u njima vjerojatno e se i dalje poboljaavati jer za to imaju sve potrebne preduvjete. Tablica 11. Rezultati istra~ivanja prema broju lanova kuanstva i tipu naselja (u %) Koliko lanova ima Vaae kuanstvo?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naselja1 lan733388719,166,526,389,8815,682 lana86651711422,5713,0410,6420,9920,543 lana871651412222,8334,7810,6417,2821,984 lana9112151313123,8826,0931,9116,0523,605 lanova2561215586,5613,0425,5318,5210,456 i viae lanova193714434,996,5214,8917,287,75Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Prosje an broj lanova u kuanstvima razlikuje se ovisno o tipu naselja. U Zagrebu i ostalim gradovima u regiji kuanstva naj eae imaju tri i etiri lana (46,71% u Zagrebu, a 60,87% u ostalim gradovima), dok je u ostala dva tipa naselja broj lanova vei od tri, odnosno kuanstva esto imaju pet, aest, ali i viae lanova. U opinskim centrima ima 40,42% kuanstava s pet i aest i viae lanova, a u selima 35,80% istih. To je uobi ajena slika stanja jer u selima i u opinskim centrima esto unutar jednog kuanstva ~ivi i po nekoliko generacija zajedno pa je ukupan broj lanova vei. Zanimljivo je ato u gradu Zagrebu i u selima postoji i velik postotak kuanstva s jednim i sa dva lana (41,73% u Zagrebu, 30,87% u selima). U selima se vidi gotovo podjednak broj kuanstava s jednim i dva lana, kao i sa pet i aest i viae lanova, dok u Zagrebu tako velikih kuanstava ima puno manje (11,55%). Razlika meu njima vidljiva je iz strukture sama kog stanovniatva pa u gradu sama ka kuanstva mogu biti posljedica izbora, naj eae mlaih radno aktivnih pojedinaca, dok na selu takva kuanstva uglavnom ine ostarjeli i pre~ivjeli lanovi nekada veeg kuanstva. To takoer ne zna i da u Zagrebu i ostalim gradovima, nema stara kih i sama kih kuanstava ve da oni u njima ne ine veinu. Dijagram 1. Broj lanova kue/stana u naseljima u zagreba koj regiji  SHAPE \* MERGEFORMAT  Tablica 12. Rezultati istra~ivanja prema vlasniatvu ili stambenom statusu i tipu naselja (u %) Stan/kua u kojem stanujete je:Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaprivatni (kupljen, sagraen, naslijeen)24032447739362,9969,5793,6295,0670,81privatni (otkupljen u otkupu)631117516,5423,912,1313,51privatni (stanuje kod roditelja/roaka)10223172,624,354,263,703,06Dr~avni11112,891,98unajmljen i privremeni/nu~ni smjeataj54115614,172,171,2310,09Ostalo330,790,54Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Iz tablice 12. i dijagrama 2. vidljivo je da najvei broj privatnog vlasniatva - iznad 90% - (kupljenih, sagraenih ili naslijeenih nekretnina) ima u seoskim naseljima i opinskim centrima, odnosno onim manjim tipovima naselja u kojima i nije bilo druga ijeg tipa izgradnje ili ulaganja, npr. dr~avnog, ili ga je bilo zanemarivo malo. Dr~avni tip vlasniatva postoji samo u gradu Zagrebu, dok u ostala tri tipa naselja nije uope evidentiran. Ista je situacija i sa unajmljenim tj. podstanarskim tipom stanovanja i privremenim smjeatajem koji su uglavnom prisutni samo u Zagrebu (14,17%), a u ostalim naseljima zajedno iznose ispod 5%. Ovi podaci govore da u sva tri tipa naselja ~ive najveim dijelom stanovnici koji imaju rijeaeno stambeno pitanje dok se oni koji ga nemaju nastanjuju unutar granica grada Zagreba i rjee odlaze na privremeni smjeataj izvan njih ili u druge dijelove regije. To se mo~e objasniti i time ato u gradovima satelitima i ostalim naseljima stanovnici odlu uju ~ivjeti onda kad pitanje stanovanja rijeae, a primjer su obitelji s djecom dok ostale kategorije stanovniatva kao ato je sama ka populacija, populacija na akolovanju i druge, biraju Zagreb kao najvei grad za ~ivot. Suvremeni je grad joa uvijek mjesto privla enja razli itih kategorija stanovniatva koje nisu u stanju da sebi osiguraju odgovarajui stambeni status (Hod~i, 2002.: 83). Dijagram 2. Tip vlasniatva stana/kue prema naseljima u zagreba koj regiji  SHAPE \* MERGEFORMAT  Tablica 13. Rezultati istra~ivanja prema broju soba u stanu/kui i tipu naselja (u %) Koliko soba ima stan/ kua u kojem stanujete?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naselja1 soba593146715,496,522,134,9412,072 sobe1631591119842,7832,6119,1513,5835,683 sobe9222162415424,1547,8334,0429,6327,754 sobe41412248110,768,7025,5329,6314,595 i viae soba262918556,824,3519,1522,229,91Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Broj soba u kuanstvu u Zagrebu naj eae je dvije sobe (42,78%), a u ostalim gradovima to su tri sobe (47,83%). U opinskim centrima i selima taj broj raste i kuanstva u njima naj eae imaju tri i etiri, ali i pet i viae soba. S obzirom da u ova dva tipa naselja nema kolektivnog tipa stanovanja, kao ato se vidi iz tablice 12., ve se u njima stanuje uglavnom u privatnim obiteljskim kuama, onda je i njihova sobnost ali i stambena povraina znatno vea. Kakva je njihova pojedina na kvaliteta ovi nam podaci na govore ali se mo~e openito govoriti da je, prema primarnoj opremljenosti kuanstava u regiji (tablice 16 do 22), ta kvaliteta zadovoljavajua, te ak vrlo dobra u nekim naseljima. Sli ni podaci o broju soba ili sobnosti mogu se pronai i u ranijem istra~ivanju iz 1996. godine prema kojem je u selima domainstava s etiri i viae soba 30,5%, a u gradu 16,3% (prema Hod~i, 2002.: 83) Tablica 14. Rezultati istra~ivanja prema stambenoj povraini i tipu naselja (u %) Kolika je stambena povraina stana/kue u kojem stanujete?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naselja20 do 40 m2754458819,698,708,516,1715,8641 do 60 m2130971115734,1219,5714,8913,5828,2961 do 80 m2891751412523,3636,9610,6417,2822,5281 do 100 m25112172110113,3926,0936,1725,9318,20101 i viae m23641430849,458,7029,7937,0415,14Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Sli no kao u tablici 13. i podacima o sobnosti u kuanstvu mo~e se rei i za stambenu povranu kuanstava prema naseljima. Stambena povraina kue ili stana najvea je u selima i opinama (od 80 do 100 i viae m), zbog ve navedenih razloga. Stambena povraina prosje no je najmanja u Zagrebu (od 41 do 60 m), te u gradskim naseljima u kojima je ipak neato vea (od 61 do 80 m). Ovi se podaci vide i u dijagramu br. 3. Prema podacima o stanovanju, odnosno o vlasniatvu, stambenoj povraini i broju soba u kuanstvima o ito je da najbolje uvjete imaju seoska i opinska naselja, a ti se podaci sla~u s ve spomenutim istra~ivanjem iz 1996. godine prema kojem seosko stanovniatvo u usporedbi s gradskim raspola~e s povoljnijim osnovama stanovanja (Hod~i, 2002.: 83). Tablica 15. Rezultati istra~ivanja prema broju stanova u kui u kojoj se stanuje i tipu naselja (u %) Koliko stanova ima u kui u kojoj stanujete?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaObiteljska kua (1-2)11923477926831,2350,00100,0097,5348,293-10 stanova1081211128,352,172,4720,0011 i viae stanova1542217640,4247,8331,71Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Dijagram 3. Stambena povraina stana/kue u naseljima u zagreba koj regiji  SHAPE \* MERGEFORMAT  Prema tablici 15. u Zagrebu najvei broj stanovnika ~ivi u zgradama sa 11 i viae stanova, njih 40,42%, a u ostalim gradovima njih 47,83% ~ivi u takvim zgradama. U opinskim centrima svi ~ive samo u obiteljskim kuama sa jednim ili dva stana, dok je u selima taj postotak takoer visok, tj. 97,53% ih ~ivi u obiteljskim kuama. To je i realno stanje jer u selima i opinskim centrima ni ne postoji druga iji tip stanovanja i vlasniatva osim privatnog tipa u obiteljskim kuama. Obrnuto je u gradovima u kojima je naj eai tip stanovanja u velikim kolektivnim zgradama s naj eae 11 i viae stanova u kojima se onda mo~e smjestiti i veliki broj stanovnika. Tablice 16.  22.: Rezultati istra~ivanja prema primarnoj opremljenosti u kuanstvima i tipu naselja (u %) Tablica 16. Posjedovanje javnog vodovoda prema naseljima Ima li Vaae kuanstvo javni vodovod?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe1131132572,896,5223,4039,5110,27Da37043364949897,1193,4876,6060,4989,73Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 17. Posjedovanje javne kanalizacije prema naseljima Ima li Vaae kuanstvo javnu kanalizaciju?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe11645731352,8913,0495,7490,1224,32Da370402842097,1186,964,269,8875,68Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 18. Posjedovanje septi ke jame prema naseljima Ima li Vaae kuanstvo septi ku jamu?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe362394440995,0184,788,514,9473,69Da19743771464,9915,2291,4995,0626,31Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00Tablica 19. Posjedovanje kupaonice prema naseljima Ima li Vaae kuanstvo kupaonicu?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe74111,844,941,98Da37446477754498,16100,00100,0095,0698,02Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 20. Posjedovanje centralnog gradskog grijanja prema naseljima Ima li Vaae kuanstvo centralno gradsko grijanje?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe21728337935756,9660,8770,2197,5364,32Da1641814219843,0439,1329,792,4735,68Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 21. Posjedovanje eta~nog centralnog grijanja prema naseljima Ima li Vaae kuanstvo eta~no centralno grijanje?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe24826334535265,0956,5270,2155,5663,42Da13320143620334,9143,4829,7944,4436,58Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 22. Posjedovanje fiksnog telefona prema naselju Ima li Vaae kuanstvo fiksni telefon?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe301710487,872,1714,8912,358,65Da35145407150792,1397,8385,1187,6591,35Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 U tablicama 16. do 22. uklju eno je viae elemenata kojima se odreuje opremljenost kuanstava, odnosno infrastrukturna opremljenost kuanstava u primarnom smislu. Kroz ovih 7 tablica pokazuje se opa slika stanja primarne opremljenosti kuanstava u zagreba koj regiji, tj. koliko ih ima ili ne javni vodovod, javnu kanalizaciju, kupaonicu, centralno gradsko grijanje, eta~no centralno grijanje i fiksni telefon, a ovisno o tipu naselja u mre~i. Prema navedenim rezultatima ali i prema o ekivanjima, ovaj tip opremljenosti je zadovoljavajui i ak vrlo dobar i mo~e se rei da je prisutno postojanje tzv. minimuma ~ivotnog standarda za veinu stanovnika u regiji, za oko 90% njih. Javnu kanalizaciju i javni vodovod ima oko 90% ispitanika u svim naseljima, odnosno u gradskim naseljima i gradu Zagrebu, dok se u seoskim i opinskim naseljima u visokom postotku pojavljuje njena zamjena, tj. tzv. septi ka jama. Njena gradnja preferira se u privatnim obiteljskim kuama i individualnom tipu stanovanja koji su veinski tip gradnje u ovim naseljima. Kupaonicu imaju 100% u gradskim naseljima i opinskim centrima, u selima neato manje, odnosno 95,06%, a u gradu Zagrebu 98,16%. Fiksni telefon je takoer prisutan u visokom postotku, od toga se najmanje posjeduje u opinskim centrima - 85,11%, ato je manje nego u selima u kojima fiksni telefon ima 87,65% kuanstava. Najbolje je stanje u gradskim naseljima u kojima fiksni telefon ima 97,83%, ato je bolje od grada Zagreba u kojem ga ima 92,13% kuanstava. Zagreb ima raznovrsniju strukturu stanovniatva od gradskih naselja, pa se prema dobivenim rezultatima mo~e rei da najopremljeniju strukturu kuanstava ipak imaju gradska satelitska naselja u regiji ime se potvruje njihova sve vea urbaniziranost i polifunkcionalnost, te dobri ~ivotni uvjeti. Isto tako za njima ne zaostaju puno ni ostali tipovi naselja iako se u nekim osnovnim kriterijima mo~e pronai razlika u primarnoj i tehni koj opremljenosti. Proces osuvremenjivanja i moderniziranja ukupnog hrvatskog prostora, i sela i gradova, veinom je zavraen, te je njime dostignuta ujedna ena civilizacijska razina primarne, ali neato manje sekundarne opremljenosti s razvijenim svijetom. Taj proces unifikacije samo je jedan od suvremenih procesa modernizacije. Revolucija u pogledu istoe za veinu europskog seljaatva, pa i hrvatskoga, a gledano s pozicije modernizma, nije viae proces kojeg treba stimulirati i u kojeg treba investirati. Time se, zato ato je dovraen, ato je postigao svrhe industrijskog razvoja, ne smanjuje, meutim, i nivo aspiracija; naprotiv, on se poveava i tako postaje kapitalom za nova moderniziranja i nova uzdizanja (Hod~i, 2002.: 94). Prema aspiracijama i preferencijama stanovnika u selima i gradovima danas gotovo ne postoji razlika, pa se sekundarna opremljenost kuanstava sve viae ujedna ava (tablice 28-33). Prema dobivenoj slici ovih naselja razlike meu njima ipak postoje, a veinom ovise o opem stanju u kuanstvima, naj eae prihodima i troakovima, ali i ostalom. Seoska su naselja u nezavidnijem polo~aju i imaju slabiju razinu opremljenosti i kvalitete ~ivota, ali je zna ajno da se te razlike sve br~e smanjuju ili ak nestaju. I u danaanjem tranzicijskom razdoblju i u socijalisti kom razdoblju u bivaoj dr~avi, postojalo je mnogo prepreka koje su ko ile ravnopravniji razvoj ruralnih i urbanih podru ja u zemlji. Sve to dovelo je do neravnomjernog prostornog razvoja u nas posljedice kojeg se osjeaju sada, ali e se osjeati i ubudue, a upravo su vidljive u kvaliteti ~ivota i opremljenosti pojedinih tipova naselja. Tablica 23. Indeks primarne tehni ke opremljenosti naselja u regiji Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiIndeks primarne tehni ke opremljenosti Total1 loae (0-3 boda)2 srednje (4-6 bodova)3 dobro (7-10 bodova)Zagreb36582873819,4515,2275,33100,0037,1184,0673,7868,65Gradska naselja72374615,224,3580,43100,007,222,909,518,29Opinski centri155274731,9110,6457,45100,0015,467,256,948,47Seoska naselja394388148,154,9446,91100,0040,215,809,7714,59Total976938955517,4812,4370,09100,00100,00100,00100,00100,00 Iz navedenih podataka izra unat je i tzv. indeks socijalnog blagostanja (Lay, 1991.: 7). U ovom slu aju i za potrebe ovog rada, izra unata su tri posebna tipa iz opeg ili bazi nog indeksa: indeks primarne tehni ke opremljenosti naselja u zagreba koj regiji, indeks sekundarne tehni ke opremljenosti naselja, te indeks tehni ke opremljenosti susjedstva ili kvarta, a prema trima vrijednosnim razinama opremljenosti: loaoj, srednjoj i dobroj. Indeks primarne tehni ke opremljenosti naselja sa injen je od sljedeih varijabli ili pitanja iz upitnika za pojedince o posjedovanju u kuanstvu: kupaonice, centralnog gradskog grijanja ili eta~nog centralnog grijanja, priklju ka na javnu plinsku mre~u, te fiksnog telefona  ukupno 5 elemenata. Svim trima indeksima pridodani su odreeni vrijednosni bodovi iz kojih su prema ukupnom rezultatu bodovanja pojedinih varijabli sa injeni kona ni indeksi (u %). Kod indeksa primarne tehni ke opremljenosti maksimalan broj bodova je 10 bodova (tablica 23.), kod indeksa sekundarne tehni ke opremljenosti 17 bodova (tablica 34.), a kod opremljenosti susjedstva ili kvarta 26 bodova (tablica 47.). Tako dobiveni podaci ukratali su se s utvrenom klasifikacijom naselja u zagreba koj regiji i iz njih se mo~e vidjeti stanje opremljenosti u razli itim tipovima naselja. U daljnjem tekstu, a prema rangu va~nosti pojedine opremljenosti iznosit e se i njeni indeksi (tablice 34. i 47.). Iz indeksa primarne tehni ke opremljenosti u regiji (tablica 23.) vidljivo je da ukupno loau opremljenost ima 17,5% naselja, srednje dobru opremljenost ima 12,4% naselja, a dobru opremljenost ima 70,1% naselja u zagreba koj regiji. To zna i da je u veini naselja razina te primarne opremljenosti ipak zadovoljavajua i na dobroj razini. Najbolja situacija je u gradskim naseljima u kojima 80,4% kuanstava ima dobru razinu opremljenosti i u gradu Zagrebu u kojem njih 75,3% ima dobru razinu, a ato je malo manje nego u gradskim naseljima. Najloaija je situacija, ponovo u seoskim naseljima u kojima gotovo podjednako iznosi dobra (46,9%) i loaa razina (48,1%) opremljenosti kuanstava u njima. To nije zadovoljavajue stanje i u seoskim bi se naseljima ova primarna razina morala poboljaati. Tablice 24.  27.: Rezultati istra~ivanja prema zadovoljstvu uvjetima stanovanja u neposrednoj okolici ili susjedstvu (u %) Tablica 24. Koliko ste zadovoljni lokacijom stanovanja Koliko ste zadovoljni lokacijom stanovanja?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaIzrazito nezadovoljan71191,842,131,231,62Nezadovoljan17425284,468,704,266,175,05Zadovoljan14622335125238,3247,8370,2162,9645,41Izrazito zadovoljan21120112426655,3843,4823,4029,6347,93Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 25. Koliko ste zadovoljni blizinom stanice javnog prometa Koliko ste zadovoljni blizinom stanice javnog prometa?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaIzrazito nezadovoljan4371,053,701,26Nezadovoljan10147222,622,178,518,643,96Zadovoljan11521314120830,1845,6565,9650,6237,48Izrazito zadovoljan25224123031866,1452,1725,5337,0457,30Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 26. Koliko ste zadovoljni opskrbljenoau okolice Koliko ste zadovoljni opskrbljenoau okolice (trgovine, poata, ljekarna)?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaIzrazito nezadovoljan4481,054,941,44Nezadovoljan222116415,774,352,1319,757,39Zadovoljan11015294620028,8732,6161,7056,7936,04Izrazito zadovoljan24529171530664,3063,0436,1718,5255,14Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 27. Koliko ste zadovoljni susjedstvom i ljudskim odnosima Koliko ste zadovoljni susjedstvom (ljudskim odnosima?)Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaIzrazito nezadovoljan2114265,512,174,944,68Nezadovoljan663187817,326,522,139,8814,05Zadovoljan13921334123436,4845,6570,2150,6242,16Izrazito zadovoljan15521132821740,6845,6527,6634,5739,10Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 U tablicama 24. do 27. nalaze se podaci o zadovoljstvu ispitanika njihovim uvjetima stanovanja. Rezultati su mjereni i iskazani Likertovom ljestvicom slaganja, u ovom slu aju, ljestvicom od 4 stupnja slaganja ili neslaganja s odreenim uvjetima. Stupanj 1 ozna ava izrazito nezadovoljan, 2 je nezadovoljan, 3 je zadovoljan, a 4 je izrazito zadovoljan. Lokacijom kao mjestom stanovanja ispitanici su uglavnom zadovoljni, odnosno veinom su zadovoljni ili izrazito zadovoljni tim uvjetom. Zadovoljnih i izrazito zadovoljnih ima u svim tipovima naselja, i to oko 90% do 95%, dok nezadovoljnih ima puno manje, zna i oko 5% do 10% u svim naseljima. Gotovo jednako stanje zadovoljstva je i sa sljedeim uvjetom stanovanja, odnosno sa blizinom stanice javnog prometa, gdje postotak zadovoljstva i izrazitog zadovoljstva iznosi oko 90% u svim naseljima. Opskrbljenost neposredne okolice stanovanja zna i postojanje razli itih uslu~nih i ostalih djelatnosti, kao ato su razli ite trgovine, ljekarne, poate, osnovne akole i drugih u njoj, a preko kojih se zadovoljavaju materijalne i egzistencijalne potrebe stanovnika. U tablici 26. vidi se visok postotak zadovoljstva stanovnika ovim uvjetom i to viae od 90% u svim naseljima, osim u seoskim naseljima u kojima ono iznosi 75,31% (zadovoljan i izrazito zadovoljan zajedno). U selima tako postoji oko 25% stanovnika nezadovoljnih i izrazito nezadovoljnih okolinom u kojoj ~ive. Sela i jesu najmanje razvijen tip naselja, naro ito ona slabije naseljena, u kojima esto nema osnovnih uvjeta za ~ivot pa je u njima i nezadovoljstvo najvee. Zadovoljstvo susjedstvom i ljudskim odnosima u neposrednom ~ivotnom okru~enju stanovnika takoer je visoko izra~eno i to sa oko 80% do 90% u svim vrstama naselja. Openito se mo~e rei da su s gore navedenim i ispitivanim uvjetima stanovanja stanovnici veinom zadovoljni. Tablice 28. - 33.: Rezultati istra~ivanja prema sekundarnoj opremljenosti kuanstava prema naseljima u zagreba koj regiji (u %) Tablica 28. Ima li vaae kuanstvo perilicu za rublje Ima li Vaae kuanstvo perilicu za rublje?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe8125162,102,174,266,172,88Da37345457653997,9097,8395,7493,8397,12Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 29. Ima li vaae kuanstvo perilicu posua Ima li Vaae kuanstvo perilicu posua?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe27538376741772,1882,6178,7282,7275,14Da1068101413827,8217,3921,2817,2824,86Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 30. Ima li vaae kuanstvo zamrziva  Ima li Vaae kuanstvo zamrziva ?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe15116233,942,172,137,414,14Da36645467553296,0697,8397,8792,5995,86Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00Tablica 31. Ima li vaae kuanstvo video ureaj, DVD player Ima li Vaae kuanstvo video ureaj, DVD player?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe10813142816328,3528,2629,7934,5729,37Da27333335339271,6571,7470,2165,4370,63Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 32. Ima li vaae kuanstvo osobno ra unalo (PC) Ima li Vaae kuanstvo osobno ra unalo (PC)?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe18221335228847,7745,6570,2164,2051,89Da19925142926752,2354,3529,7935,8048,11Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 33. Ima li vaae kuanstvo priklju ak na internet Ima li Vaae kuanstvo priklju ak na internet?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe22425355834258,7954,3574,4771,6061,62Da15721122321341,2145,6525,5328,4038,38Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 U tablicama 28. do 33. prikazani su podaci o sekundarnoj opremljenosti kuanstava ato zna i o opremljenosti koja obi no slijedi nakon primarne opremljenosti koju ini postojanje elektrifikacije, vodovoda i sli nog u kuanstvima. Sli no kao sa primarnom opremljenoau i sekundarna je uglavnom dobro zastupljena prema osnovnim kuanskim i tehni kim pomagalima u kuanstvima kao ato su perilice rublja i zamrziva i (iznad 90% u svim tipovima naselja), a neato slabije su kuanstva opremljena manje osnovnima ili onima viaeg ranga, kao ato su perilice posua, priklju ak na internet ili osobno ra unalo (PC). Priklju ak na internet i osobno ra unalo najviae se posjeduje u gradskim naseljima ili gradovima satelitima, 45,65%, odnosno 54,35% i gradu Zagrebu sa 41,21%, odnosno 52,23%. I jedno i drugo opinski centri i seoska naselja imaju ispod 30% i 40%. Ovo obilje~je stoga joa uvijek mo~emo smatrati urbanom zna ajkom kuanstava, ali je va~no naglasiti da je trenutna situacija bolja u selima nego u opinskim naseljima u regiji ato obeava sve bolju opremljenost sela u buduem vremenu. Mo~e se pretpostavljati da e slika u budunosti biti bolja i ii u korist seoskih naselja, ali samo onih sa sigurnim daljnjim razvitkom. Ostali e vjerojatno stagnirati u svom razvoju ili ak odumirati. Ukratko, mo~e se rei da je osnovna razina sekundarne opremljenosti ispunjena i zavraena u svim tipovima naselja u regiji, dok u uvjetima sekundarne opremljenosti viaeg ranga bolju situaciju zasad ipak imaju gradovi i gradska naselja. Zanimljivo je istaknuti da se kontinuirano ponavljaju bolji podaci, i time bolji uvjeti, za gradove satelite od onih za grad Zagreb, te isto tako bolji su podaci eae za seoska naselja nego za opinske centre. Iz toga slijedi da gradovi sateliti u zagreba koj regiji esto imaju bolju opremljenost ili bolju upotrebnu vrijednost kuanstava od grada Zagreba, a seoska naselja dijelom bolju od opinskih centara. Razlog tome vjerojatno le~i u strukturnoj slici grada Zagreba i opinskih centara koja osim ato je kompleksna, u ovom slu aju vjerojatno ima viae stanovniatva sa manjim prihodima od ostalih naselja, tj. siromaanijeg stanovniatva koje onda utje e na ukupnu sliku tih naselja. Dijelom razlog tome le~i i u teritorijalnom ustrojstvu zemlje prema kojem se pojedina naselja proglaaavaju opinskim i gradskim centrima a da za to esto nemaju potrebne uvjete ili imaju samo minimum istih. Takva naselja stoga mogu pokazati slabiju opremljenost od o ekivane. Iz sekundarne opremljenosti kuanstava sa injen je i bazi ni indeks sekundarne opremljenosti kuanstava u koji je bilo uklju eno 9 elemenata/varijabli prema ukupnom maksimalnom broju bodova (17). Varijable iz upitnika o posjedovanju u kuanstvu uvratene u ovaj indeks su sljedee: posjedovanje perilice za rublje, zamrziva a, perilice posua, muzi ke linije, priklju ka na internet, satelitske antene, kablovske TV, video ureaja, DVD playera, osobnog ra unala (PC) i laptopa. Iz tih je elemenata, odnosno indeksa, vidljivo na kojoj od tri razine opremljenosti (loaoj, srednjoj i dobroj) je pojedini tip naselja u zagreba koj mre~i naselja. Iz tablice 34. mo~e se uo iti da je stanje u naseljima prema ovom tipu opremljenosti loaije nego kod primarne opremljenosti kuanstava, ato je o ekivano. Viau razinu ili dobru razinu sekundarne opremljenosti ima manji broj kuanstava i pojedinaca ato ovisi o njihovim osnovnim strukturnim podacima kao ato su prihodi u kuanstvu, osobni prihodi, zaposlenost, obrazovanje, te mjesto stanovanja. Loau razinu sekundarne opremljenosti ima 50,81% naselja, odnosno polovica naselja, srednju razinu ima 32,43% naselja, a samo 16,76% naselja ima dobru razinu opremljenosti. Iz ovih je podataka vidljivo da se sekundarna razina mo~e joa dosta poboljaavati u korist veine stanovnika regije i da nije zadovoljavajua. Najbolja razina ove opremljenosti je u gradu Zagrebu gdje dobru razinu ima 19,16% kuanstava i u gradskim naseljima 15,22% kuanstava, dok u seoskim naseljima tu razinu ima samo 7,41% kuanstava. Opinski centri ne zaostaju puno za gradskim naseljima i njihovih 14,89% kuanstava je na dobroj razini sekundarne opremljenosti. To nadalje govori da je u svim tipovima naselja u zagreba koj regiji njih oko 50% (gradovi) do 60% i viae (ostala naselja), na loaoj razini sekundarne opremljenosti ato definitivno nije obeavajua slika stanja u njima danas. Ovu se vrstu opremljenosti kuanstava mo~e joa podizati na viau razinu i to na prostoru itave regije. Tablica 34. Indeks sekundarne opremljenosti kuanstava u naseljima u zagreba koj regiji (u %) Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiIndeks sekundarne tehni ke opremljenosti Total1 loae (0-6 bodova)2 srednje (7-12 bodova)3 dobro (13-17 bodova)Zagreb1771317338146,4634,3819,16100,0062,7772,7878,4968,65Gradska naselja241574652,1732,6115,22100,008,518,337,538,29Opinski centri291174761,7023,4014,89100,0010,286,117,538,47Seoska naselja522368164,2028,407,41100,0018,4412,786,4514,59Total2821809355550,8132,4316,76100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 35. Rezultati istra~ivanja prema prosje nom mjese nom prihodu u kuanstvima u naseljima (u %) Koliki je prosje ni mjese ni prihod u Vaaem kuanstvu?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naselja0 kn7211070,0020,0010,00100,001,844,352,131,80do 2000 kn4024156165,573,286,5624,59100,0010,504,358,5118,5210,992001 do 4000 kn938131613071,546,1510,0012,31100,0024,4117,3927,6619,7523,424001 do 6000 kn66991910364,088,748,7418,45100,0017,3219,5719,1523,4618,566001 do 8000 kn62137109267,3914,137,6110,87100,0016,2728,2614,8912,3516,588001 i viae kn11312132115971,077,558,1813,21100,0029,6626,0927,6625,9328,65Total38146478155568,658,298,4714,59100,00100,00100,00100,00100,00100,00 U tablici 35. i dijagramu 4. koji pokazuju prihode u kuanstvima, najvei broj kuanstava u naseljima ima prosje ni mjese ni prihod u iznosu od 8001 i viae kn i to njih oko 25% do 30%. Gradska naselja, opet viae od ostalih, imaju u grupi od 6001 do 8000 kn joa toliko ispitanika. Najloaiju situaciju prema prosje nim prihodima ipak imaju seoska naselja jer imaju najvei broj onih sa manje od 2000 kn, njih 18,52%, dok je u ostalim naseljima taj postotak od 5% do 10%. To se mo~e objasniti visokim udjelom umirovljenika na selima, tj. udjelom stara ke populacije, a samim time i njihovim ni~im prihodima. To obilje~je, uz ostala, mo~e se odnositi na postojeu loau dobnu sliku veine hrvatskih sela, naro ito onih u manje atraktivnim dijelovima zemlje. Sela u zagreba koj regiji nisu u izrazito loaoj situaciji zbog blizine brojnih centara i glavnog grada pa jedan dio stanovniatva ipak ostaje ~ivjeti u njima. Prema navedenim temeljnim i sekundarnim podacima o opremljenosti ispitivanih kuanstava, vidljivo je da oni veinom odgovaraju stvarnoj strukturnoj zastupljenosti stanovnika prema prosje nim prihodima u kuanstvima i radnoj spremi, te ostalim proporcijama, ali i njihovim drugim mogunostima. Tako prema bivarijantnoj korelaciji varijabli mjese nog prihoda u kuanstvima i akolske spreme, koja iznosi r = .326, mo~e se vidjeti da je ta korelacija samo djelomi na i ne izrazito zna ajna. Korelacija pak izmeu ukupnog mjese nog prihoda u kuanstvima i posjedovanja osobnog ra unala (PC) iznosi r = .403, neato je vea i ima bolju povezanost te govori da varijable meusobno utje u i ovise jedna o drugoj. Povezanost izmeu ukupnog mjese nog prihoda u kuanstvima i stambene povraine stana/kue takoer je djelomi na i iznosi r = .354. Meu veom i boljom povezanosti ili korelacijom je ona izmeu ukupnog mjese nog prihoda u kuanstvima i troakova na gorivo za automobile r = .554. Dijagram 4. Prosje ni mjese ni prihodi u kuanstvima prema naseljima u zagreba koj regiji  SHAPE \* MERGEFORMAT  Tablica 36. Prosje ne ukupne mjese ne re~ije u kuanstvima u naseljima u zagreba koj regiji (u %) Kolike su prosje ne mjese ne re~ije u Vaaem kuanstvu?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljado 1000 kn22429215633058,7963,0444,6869,1459,461001 do 1500 kn9711131513625,4623,9127,6618,5224,501501 do 2000 kn455786511,8110,8714,899,8811,712001 i viae kn15162243,942,1712,772,474,32Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Prema prosje nim mjese nim troakovima ili tzv. re~ijama u kuanstvu koji se odnose na troakove struje, vode, plina, telefona, grijanja i komunalija, slika svih naselja je pribli~no ista. Veina naselja ima troakove do 1000 kn, njih oko 60% u gradovima, oko 70% u selima, a u opinskim centrima oko 45%. Najmanje zastupljena kategorija troakova je od 2001 i viae kn i to u svim tipovima naseljima. Stanovnici uglavnom paze na svoje ukupne mjese ne troakove i ovisno o njihovim prosje nim mjese nim prihodima, velik udio tih prihoda otpada upravo na tzv. re~ije. Time se mogunost troaenja na ostale dodatne potrebe stanovnika kao ato su odmor, rekreacija, kultura i zabava, znatno smanjuje, odnosno smanjuje se i njihova kvaliteta ~ivota. Mo~e se isto tako rei da za neke kvaliteta ~ivota nije ni postignuta niti u osnovnim kriterijima, jer egzistencijalna razina nije u potpunosti zadovoljena. Tada se ne mo~e ostvarivati ni razinu iznad nje, tj. subjektivnu razinu koja je temelj samooblikovanja i samoodreenja ovjeka u cjelini. Dijagram 5. Prosje ne mjese ne re~ije u kuanstvima naseljima u zagreba koj regiji  SHAPE \* MERGEFORMAT  Tablica 37. Rezultati istra~ivanja prema broju automobila u kuanstvima u naseljima (u %) Koliko automobila ima Vaae kuanstvo?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNema automobil1241871316232,5539,1314,8916,0529,191 automobil19520293828251,1843,4861,7046,9150,812 automobila5267259013,6513,0414,8930,8616,223 i viae automobila10245212,624,358,516,173,78Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 38. Rezultati istra~ivanja prema troakovima za gorivo za automobile u kuanstvima u naseljima (u %) Koliko prosje no mjese no u kuanstvu troaite na gorivo za automobil/e?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljanemaju automobil1241871316232,5539,1314,8916,0529,19do 500 kn13715152919635,9632,6131,9135,8035,32501 do 1000 kn9510163015124,9321,7434,0437,0427,211001 i viae kn25399466,566,5219,1511,118,29Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Iz tablica 37. i 38. vidi se da najvei broj kuanstava u svim naseljima ima jedan automobil, a troakovi za gorivo za automobil se kreu najveim dijelom do 500 kn mjese no i to u svim tipovima naselja u regiji. Tablica 39. Rezultati istra~ivanja prema posjedovanju dodatnog stana/kue ili vikendice prema naseljima (u %) Imate li vikendicu/apartman za odmor i/ili dodatni stan/kuu?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe27431407141671,9267,3985,1187,6574,95Da, vikendicu/apartman za odmor6611558717,3223,9110,646,1715,68Da, dodatni stan/kuu39354710,246,526,178,47Da, i jedno i drugo21250,522,174,260,90Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00Dodatni stan/kuu ili vikendicu najveim dijelom ispitanici ne posjeduju (oko 70% do 80%), ali u gradu Zagrebu i gradskim naseljima ipak ih posjeduju viae nego u ostalim naseljima u kojima ih oko 85% ne posjeduje. Takva situacija ne mora biti rezultat boljeg imovinskog stanja ispitanika u gradovima, ve samo injenice da su mnogi dolaskom iz sela u gradove za sobom ostavili neki oblik druge stambene rezidencije ili druge kue koju su naj eae naslijedili. Zanimljivo je ato je povezanost izmeu posjedovanja dodatnog stana ili kue sa ukupnim mjese nim prihodom u kuanstvima vrlo niska i zanemariva, r = .246. Iz toga slijedi da na kupnju vikendice mjese ni prihod gotovo ne utje e ili utje e malo, ve da na to neki drugi uvjeti utje u viae. 8.1. Rezultati istra~ivanja prema opremljenosti naselja u ispitivanoj regiji Tablice 40.  46.: Rezultati istra~ivanja prema opremljenosti susjedstva ili neposredne okoline ~ivljenja u naseljima u zagreba koj regiji (u %) Tablica 40. Imate li u susjedstvu/kvartu trgovinu mjeaovitom robom Imate li u susjedstvu/kvartu trgovinu mjeaovitom robom?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe748191,848,519,883,42Da37446437353698,16100,0091,4990,1296,58Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 41. Imate li u susjedstvu/kvartu specijalizirane trgovine Imate li u susjedstvu/kvartu specijalizirane trgovine?Kvalifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe474116412612,348,7023,4079,0122,70Da33442361742987,6691,3076,6020,9977,30Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 42. Imate li u susjedstvu/kvartu ambulantu Imate li u susjedstvu/kvartu ambulantu?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe234761036,048,5193,8318,56Da3584643545293,96100,0091,496,1781,44Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 43. Imate li u susjedstvu/kvartu poatu Imate li u susjedstvu/kvartu poatu?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe32120601138,402,1742,5574,0720,36Da34945272144291,6097,8357,4525,9379,64Total381464781555100100100100100 Tablica 44. Imate li u susjedstvu/kvartu ljekarnu Imate li u susjedstvu/kvartu ljekarnu?Klasifikacija naselja u Zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe1111862922,892,1738,3076,5416,58Da37045291946397,1197,8361,7023,4683,42Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 45. Imate li u susjedstvu/kvartu vrti Imate li u susjedstvu/kvartu vrti?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe13146661263,412,1797,8781,4822,70Da3684511542996,5997,832,1318,5277,30Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 46. Imate li u susjedstvu/kvartu osnovnu akolu Imate li u susjedstvu/kvartu osnovnu akolu?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe101346602,622,176,3856,7910,81Da37145443549597,3897,8393,6243,2189,19Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 U tablicama 40. do 46. vide se podaci o opremljenosti neposredne okoline ~ivljenja ili susjedstva / kvarta u naseljima zagreba ke regije. Neposredna okolina podrazumijeva vrstu opremljenosti raznim uslugama i servisima u mjestu stanovanja, a koji su na udaljenosti od mjesta stanovanja najviae 15 minuta hoda. Kao ato je i o ekivano najbolja opremljenost je opremljenost trgovinom mjeaovite robe i prehrane u svim naseljima, tj. takva trgovina postoji iznad 90% u svim susjedstvima i kvartovima. Specijalizirane trgovine pak zastupljene su u tako visokom postotku (oko 90%) samo u gradovima, dok ih u selima, u njih 79,01%, uope nema. U opinskim centrima neato je bolja situacija nego u seoskim naseljima jer ih 76,60% ima ovaj tip trgovina. Sli no je i s lije ni kom ambulantom koje u selima opet nema, tj. u 93,83% seoskih okolica lije ni ka ambulanta ne postoji. Vrtia i osnovnih akola takoer ima dovoljno samo u gradovima, a u opinskim centrima i selima mnogo manje. 56,79% sela uope nema osnovnu akolu, a 81,48% vrti, ato je iznimno loaa situacija institucionalne opremljenosti ovih naselja. To ne ide u prilog njihovom buduem razvoju. Ipak prema ovom tipu opremljenosti neposredne okoline ~ivota (susjedstva ili kvarta) veina naselja imaju zadovoljavajuu razinu i viae od osnovnog minimuma, osim seoskih naselja koja imaju znatno loaiju opremljenost i time nezavidnu sliku stvarnog stanja. Prema podacima temeljenima na popisu iz 1991. godine u tek 33,4% hrvatskih seoskih naselja postoji osnovna akola, u 10,2% poatanski ured, a tek u 6,7% sela evidentirana je kakva zdravstvena ustanova (prema `tambuk; Miaeti, 2002.: 160). Iako se ovi podaci odnose na itavu Hrvatsku, a ne samo na zagreba ku regiju, dovoljno su reprezentativni i sli ni trenutnim podacima iz istra~ivanja da se mo~e rei kako se stanje u hrvatskom selu nije gotovo uope promijenilo. Tako se institucionalna i infrastrukturna opremljenost naaih sela pokazuje slabo ili nedovoljno razvijenom ato se mo~e vidjeti i prema indeksu tehni ke opremljenosti iz tablice 47. Tablica 47. Indeks tehni ke opremljenosti susjedstva ili kvarta (u %) Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiIndeks tehni ke opremljenosti susjedstva/kvarta Total1 loae (0-12 bodova)2 srednje (13-21 bod)3 dobro (22-26 bodova)Zagreb10473243812,6212,3485,04100,0013,1649,4784,3868,65Gradska naselja145462,1797,83100,001,0511,728,29Opinski centri42914478,5161,7029,79100,005,2630,533,658,47Seoska naselja621818176,5422,221,23100,0081,5818,950,2614,59Total769538455513,6917,1269,19100,00100,00100,00100,00100,00 Za indeks tehni ke opremljenosti susjedstva ili kvarta koriateno je 11 elemenata / varijabli iz upitnika za pojedince i kuanstva ocijenjenih prema maksimalnom broju bodova u iznosu od 26 bodova. Varijable koriatene iz upitnika o postojanju odreenih institucija u kvartu na udaljenosti od oko 15 minuta hoda su sljedee: stanica javnog prijevoza, trgovina mjeaovitom robom, specijalizirane trgovine, ambulanta, stomatoloaka ordinacija, veterinarska stanica, poata, ljekarna, vrti, osnovna akola i crkva. Prema tom indeksu loau razinu opremljenosti ima 13,69% naselja, srednju razinu ima 17,12% naselja, a najvei broj naselja ipak ima dobru razinu, njih 69,19%. To nam govori da su susjedstva ili kvartovi u naseljima u zagreba koj regiji veim dijelom dobro opremljena i mogu zadovoljiti potrebe veine svojih stanovnika. To se ipak ne odnosi na stanovnike seoskih naselja u kojima samo 1,23% njih smatra da ima dobru razinu opremljenosti susjedstva ili neposredne okoline, dok je u ostalim naseljima taj postotak ipak znatno vei. U opinskim centrima indeks od 29,79% pokazuje dobru razinu opremljenosti neposredne okoline, u gradskim naseljima indeks dobre razine je najvei i iznosi 97,83%, a u gradu Zagrebu je 85,04%. Prema ovom pokazatelju seoska naselja i opinski centri imaju loau razinu opremljenosti svoje neposredne okoline. Iz njih se mora i svakodnevno migrirati prema veim naseljima, odnosno gradovima u regiji, da bi se zadovoljilo osnovne potrebe. Tablica 48. Rezultati istra~ivanja prema zadovoljstvu prometnom povezanoau s naseljima u zagreba koj regiji (u %) Zadovoljstvo prometnom povezanoau s naseljima u kojima se zadovoljavaju neke potrebeKlasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe putujem8268710321,5213,0417,028,6418,56Vrlo nezadovoljan11394272,896,5219,154,944,86Nezadovoljan1945284,998,516,175,05I nezadovoljan i zadovoljan42107268511,0221,7414,8932,1015,32Zadovoljan17921173325046,9845,6536,1740,7445,05Vrlo zadovoljan486266212,6013,044,267,4111,17Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Prema tablici 48. odnosno prema zadovoljstvu ispitanika prometnom povezanoau s naseljima u regiji, vidi se da su oni uglavnom zadovoljni i vrlo zadovoljni (50% do 60%) povezanoau sa svim naseljima, osim u opinskim centrima u kojima ima najmanje zadovoljnih i vrlo zadovoljnih (zajedno 40,43%). U opinskim centrima je takoer i najvei broj nezadovoljnih i vrlo nezadovoljnih, njih ukupno 27,66%, od svih ostalih naselja pa se ini da oni imaju najslabiju prometnu povezanost. Tome je vjerojatno razlog njihova udaljenost od gradova u regiji i od Zagreba takoer, ali i zato ato njihova stvarna o ekivanja nisu ispunjena. Sela su esto i udaljenija, ali su stanovnici u njima ipak zadovoljniji od onih u opinskim centrima, emu pridonosi navika stanovnika na takvu situaciju te stoga i njihova manja o ekivanja. Tablica 49. Rezultati istra~ivanja prema nedostacima i smetnjama u svakodnevnom putovanju u zagreba koj regiji (u %) `to Vas najviae smeta u svakodnevnom putovanju?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe putujem7910192112920,7922,2241,3025,9323,37Prometne gu~ve2172282226957,1148,8917,3927,1648,73Loae prometnice4478207911,5815,5617,3924,6914,31Neadekvatna javna prometna sredstva7442171,848,898,702,473,08Du~ina putovanja12144213,162,228,704,943,80Nedovoljna u estalost prometnih veza13137243,422,226,528,644,35Neredovitost prometnih veza85132,116,172,36Total380454681552100,00100,00100,00100,00100,00 U tablici 49. vide se naj eai nedostaci koji prate svakodnevno putovanje i migriranje stanovnika. U gradskim naseljima i gradu Zagrebu to su uglavnom prometne gu~ve (oko 50% do 60%), dok su u ostalim naseljima to podjednako loae prometnice i prometne gu~ve (od 40% do 50%). Stanovnici seoskih naselja i opinskih centara, njih oko 15%, zamjeraju joa i nedovoljnu u estalost prometnih veza ime je njihova povezanost loaija te utje e na ukupnu kvalitetu ~ivota. Iz toga slijedi da su opinski centri i seoska naselja kao manja i nerazvijenija naselja, slabije prometno povezana unutar regije, ato se vidi iz njihovog iskazanog nezadovoljstva. To je segment ~ivota koji bi se mogao popraviti kako u korist ostanka postojeeg stanovniatva u njima, tako i dolaska novog. Dijagram 6. Smetnje u svakodnevnom migriranju prema naseljima u zagreba koj regiji  SHAPE \* MERGEFORMAT  Tablice 50.  54. Rezultati istra~ivanja prema u estalosti putovanja izvan mjesta boravka u zagreba koj regiji (u %) Tablica 50. Koliko esto putujete zbog posla Koliko esto putujete izvan mjesta boravka zbog posla?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaDnevno4520193211611,8143,4840,4339,5120,90Tjedno16212214,204,352,132,473,78Mjese no1822224,724,352,473,96Rjee od toga36226469,454,354,267,418,29Nikada26620253935069,8243,4853,1948,1563,06Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 51. Koliko esto putujete zbog administrativnih razloga Koliko esto putujete izvan mjesta boravka zbog administrativnih razloga?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaDnevno17431254,468,706,381,234,50Tjedno101318322,622,176,3822,225,77Mjese no2421730736,304,3536,1737,0413,15Rjee od toga461615159212,0734,7831,9118,5216,58Nikada2842391733374,5450,0019,1520,9960,00Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 52. Koliko esto putujete zbog zdravstvenih razloga Koliko esto putujete izvan mjesta boravka zbog zdravstvenih razloga?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaDnevno1511173,942,172,133,06Tjedno5118151,312,172,139,882,70Mjese no2582235906,5617,3946,8143,2116,22Rjee od toga4418212410711,5539,1344,6829,6319,28Nikada2921821432676,6439,134,2617,2858,74Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 53. Koliko esto putujete zbog kupovine Koliko esto putujete izvan mjesta boravka zbog kupovine?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaDnevno155312353,9410,876,3814,816,31Tjedno168824564,2017,3917,0229,6310,09Mjese no37121920889,7126,0940,4324,6915,86Rjee od toga791081110820,7321,7417,0213,5819,46Nikada2341191426861,4223,9119,1517,2848,29Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 54. Koliko esto putujete zbog sporta, kulture, zabave Koliko esto putujete izvan mjesta boravka zbog sporta, kulture, zabave?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaDnevno128310333,1517,396,3812,355,95Tjedno21489425,518,7017,0211,117,57Mjese no459887011,8119,5717,029,8812,61Rjee od toga95972113224,9319,5714,8925,9323,78Nikada20816213327854,5934,7844,6840,7450,09Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 U tablicama 50. do 54. vide se razlozi putovanja i migriranja stanovnika prema njihovoj u estalosti (od naj eaih do najrjeih) i va~nosti (od posla do zabave). Najmanje stanovnika iz Zagreba (11,81%) dnevno migrira zbog posla u neko drugo naselje, a u ostalim tipovima naselja taj je postotak migriranja zbog posla oko 40%. To pokazuje da je veina poslova koje obavljaju oni koji ~ive u Gradu Zagrebu joa uvijek smjeatena u njegovim granicama, te da stanovnici naj eae nemaju potrebu ii izvan njega radi posla. Radi drugih obaveza stanovnici svih naselja putuju ipak rjee iako naj eae putuju oni iz manjih naselja (sela i opinskih centara) u vea (gradove), ato je vidljivo iz gornjih tablica. Tako na primjer zbog kupovine se naj eae putuje tjedno i mjese no iz svih naselja (50  60%) osim iz Zagreba iz kojeg se gotovo uope ne putuje u neko drugo naselje zbog kupovine (zajedno oni koji rijetko i nikada odlaze iz Zagreba iznose 82,15%). To govori u prilog institucionalnoj i ostaloj opremljenosti Zagreba koja ispunjava potrebe veine svojih stanovnika zbog ega oni nemaju potrebe ii izvan njega. Sli no je i sa migriranjima u neka druga naselja zbog sporta, kulture ili zabave gdje viae i eae putuju stanovnici opinskih centara, sela i gradova satelita ili gradskih naselja, a najrjee oni iz Zagreba, zbog navedene razlike u opremljenosti pojedinih naselja. Tablica 55. Rezultati istra~ivanja prema mogunosti zadovoljenja veine potreba u naselju stanovanja u zagreba koj regiji (u %) Mo~ete li veinu svojih uobi ajenih potreba u slobodnom vremenu zadovoljiti u naselju stanovanja?Klasifikacija naselja u zagreba koj regijiTotalZagrebGradska naseljaOpinski centriSeoska naseljaNe45115208111,8123,9110,6424,6914,59Djelomi no1007192715326,2515,2240,4333,3327,57Da23628233432161,9460,8748,9441,9857,84Total381464781555100,00100,00100,00100,00100,00 Tablica 55. pokazuje mogu li stanovnici u svom naselju stanovanja zadovoljiti veinu svojih svakodnevnih potreba. Uspjeano ih mo~e zadovoljiti, odnosno potvrdno je odgovorilo na ovo pitanje iznad 60% ispitanika u gradovima, oko 50% u opinskim centrima, te oko 40% u selima. Najmanji broj zadovoljnih je u seoskim naseljima ato je i o ekivano, jer su ta naselja najslabije i esto nedovoljno opremljena u svim pogledima, pa je i njihova upotrebna vrijednost od svih naselja na najni~oj razini. U selima je takoer i najvei broj onih koji ne mogu ostvariti veinu svojih potreba, njih oko 25%, ali je zanimljivo da ih je gotovo podjednako i u gradskim naseljima, ato se mo~e objasniti ili nedovoljnom opremljenoau tih gradova ili pak neostvarenim o ekivanjima njihovih stanovnika koji su zasigurno o ekivali viae. Iz toga slijedi da bi se opremljenost svih tipova naselja mogla joa poboljaati ili podii na viau razinu, kako u manjim tako i u veim naseljima (postojeim gradovima u zagreba koj regiji). U gradskim naseljima nije zadovoljavajui druatveni tip sekundarne opremljenosti ato se vidi iz nedostatka druatvenih, kulturnih i sportskih ustanova pa taj vid zadovoljenja potreba esto ostaje neispunjen. Veina tih potreba esto se mo~e ispuniti samo u gradu Zagrebu. 8.2. Rezultati istra~ivanja prema upitniku za naselja Prema drugom upitniku, odnosno upitniku za naselja, takoer koriatenom za analizu podataka, slika opremljenosti veine naselja sli na je s ve navedenim podacima14. Upitnik za naselja namijenjen je svim tipovima naselja u zagreba koj regiji na osnovi kojeg se mo~e procijeniti njihova ukupna opremljenost (primarna i sekundarna) kao element kvalitete ~ivota u njima. Osnovna podjela pitanja u ovom upitniku odnosi se na pojedine druatvene sektore i djelatnosti, odnosno na njihov broj u pojedinom naselju. U uvjetima kad navedenog nema u pojedinom naselju, tra~i se najbli~e naselje s potrebnim uvjetima. Sektori ispitivani u upitniku su sljedei: uprava i samouprava, pravosue, financijske i sli ne organizacije, zdravstvene ustanove i ustanove socijalne skrbi, te sektori obrazovanja, kulture, sporta, zabave, trgovine, obrta, industrije, komunalne opremljenosti i prometa. Svi gradovi sateliti u zagreba koj regiji, a ispitivano je njih aest (Velika Gorica, Zapreai, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo i Jastrebarsko) imaju ukupno gledajui, dobru opremljenost i tehni ku i druatvenu. Svi ovi gradovi uglavnom gravitiraju prem Gradu Zagrebu kao najveem srediatu u regiji, a ostala naselja, opinska i seoska, gravitiraju prvo onim veima u svojoj neposrednoj okolici, a zatim prema gradu Zagrebu, takoer. Iako u istra~ivanju nije bilo mogue ispitati sva postojea naselja, mo~e se pretpostaviti i da je u njima sli na situacija. Iz upitnika za naselja mo~e se zaklju iti kako su sela prvenstveno usmjerena na opinske centre, ako oni mogu uspjeano ispuniti tra~eni sadr~aj ili potrebu, dok su opinski centri usmjereni na gradove satelite pa tek zatim na sam grad Zagreb. Tako dobivamo potpuno hijerarhiziranu sliku povezanosti meu naseljima, pa se mo~e rei i hijerarhiziranu mre~u naselja koja ima ni~i i viai rang srediata unutar sebe ili svojih voriata. Sva seoska naselja iz uzorka su na relativno niskoj razini opremljenosti (institucionalnoj i infrastrukturnoj), opinski centri su na zadovoljavajuoj, a gradovi na najviaoj razini opremljenosti. Tako se npr. potreba za osnovnom i srednjom akolom obi no realizira u susjednim i najbli~im naseljima, dok neke druge potrebe, kao ato su bolnica ili rodiliate, te u krajnjoj liniji i kulturne potrebe, stanovnici regije mogu ispuniti samo u gradu Zagrebu ili uglavnom u njemu. U ostalim gradovima satelitima postoje samo domovi zdravlja i specijalizirane lije ni ke ambulante, ali bolnice ne postoje. Sli no je i sa raznim uredima dr~avne uprave (razna poglavarstva, uredi i zavodi) i pravosua (sudovi, dr~avna odvjetniatva i sl.), te nekih financijskih slu~bi i organizacija (osiguravajua druatva i banke) koji takoer postoje samo u gradu Zagrebu. I kazaliata i ostale kulturne institucije su u samom Zagrebu iako postoje primjeri djelovanja amaterskih kazalianih grupa u nekim drugim naseljima. Iz sljedee tablice 56. vidi se opremljenost grada Zagreba a prema upitniku za naselja. Tablica 56. Indeksi opremljenosti po naseljima (ponderirano) Broj naselja: 1 Naselje ZagrebOdli naVrlo dobraDobraLoaaNikakva1. Financijske i druge slu~be (0-24)12. Zdravstvene ustanove (0-55)13. Socijalna skrb (0-51)14. Obrazovanje (0-111)15. Kultura (0-117)16. Sport (0-56)17. Zabava (0-18)18. Trgovine, obrt, industrija (0-94)19. Komunalna oprema (0-69)110. Promet (0-65)111. NGO (0-3)112. Planovi (0-40)1 Prema svim elementima iz upitnika za naselja navedenima u tablici 56. proizlazi njihova odli na opremljenost. Broj 1 ozna ava odli nu opremljenost, odnosno postojanje svih ispitivanih elemenata u gradu Zagrebu, pa je najbolje od svih naselja opremljen u elementima komunalne i druatvene opremljenosti. S obzirom da grad Zagreb, kao ato je i o ekivano, bilje~i najbolju ukupnu opremljenost od svih naselja, ostala naselja najveim dijelom gravitiraju prema njemu. Takav tip gravitacije prema Zagrebu kao centralnom i najveem urbanom srediatu izrazito je jak, a ato je obilje~je procesa nagle i ubrzane urbanizacije zapo ete joa nakon Drugog svjetskog rata te produbljene u nedavnom tranzicijskom periodu. Meutim, taj se tip urbanizacije polako mijenja u korist nove urbanizacije i urbane dinamike koju karakteriziraju procesi suburbanizacije i dekocentracije u okolni prostor ili okolicu. Okolica dobiva novo zna enje te poprima urbana obilje~ja i urbane funkcije pa se dobar dio stanovniatva ipak zadr~ava u tom prostoru. Smanjuje se iseljavanje u sam grad Zagreb, a atraktivnost sada dobivaju ostala gradska srediata ili gradovi sateliti, ali i neka ostala naselja zbog blizine sve veeg broja gradova. Tako zagreba ka mre~a naselja iako najveim dijelom ima hijerarhijsku strukturu, ima i radijalnu strukturu u kojoj podjednako dolaze do izra~aja i ostala srediata (slika 2.). To takoer zna i da neovisno o najveem srediatu Zagrebu, ostala naselja ovise i gravitiraju jedan na drugoga stvarajui dodatna voriata ili ~ariata urbaniteta u mre~i. Naj eae su ta voriata nejednakog zna aja a takav je slu aj i u ovoj regiji. Od ispitivanih gradova satelita u zagreba koj mre~i naselja - Velike Gorice, Zapreaia, Samobora, Svetog Ivana Zeline, Dugog Sela i Jastrebarskog  najvei utjecaj na ukupno podru je imaju i najvei gradovi od njih, tj. Velika Gorica, Zapreai i Samobor. Ostala tri ispitivana grada imaju neato slabiji utjecaj u itavoj mre~i i dovoljno prisutan samo u svojoj neposrednoj okolici. Tome je vjerojatno uzrok veli ina ovih gradova, ali i njihova atraktivnost i gravitacijska snaga koje zajedno privla e novo stanovniatvo iz cijele regije, ali i ostalih ~upanija u zemlji. Najva~nija injenica u tim podru jima jest ato se staro ili domae stanovniatvo zadr~ava i nema potrebu trajno iseljavati. Tri manja grada neato slabije privla e novo stanovniatvo i imaju manji ukupni broj stanovnika, ali takoer zadr~avaju svoje domae stanovniatvo ato ih ini ne manje va~nima. I opinski centri - Brckovljani, Kravarsko, Puaa  imaju razli iti utjecaj na svoja okolna naselja. On nije zanemariv, ali je nedovoljan za ispunjenje veine potreba stanovnika koji ~ive u tom dijelu mre~e. Naj eae ovi centri imaju samo osnovnu akolu ili lije ni ku ambulantu i ljekarnu, te samo djelomi no mogu ispuniti potrebe stanovnika, naj eae samo onih mlae ili starije dobi. Sve ostale dobne skupine (srednjoakolska i studentska, te radnoaktivna populacija) odlaze zbog svojih potreba u vea srediata ili u ostale gradove, naj eae grad Zagreb. Seoska naselja - Otruaevec, Hudi Bitek, Leprovica, Petrovina, Cerje Samoborsko, Lu~an, `alovec, Buaevec, Donji Ladu   nejednake su veli ine i zna enja, ali ih sve obilje~ava usmjerenost na njihovu najbli~u i opremljeniju okolicu, jer su najloaije opremljena od svih tipova naselja u mre~i. U prvom redu gravitiraju prema opinama, a zatim prema ostalim gradovima u svojoj blizini ili gradu Zagrebu. Za ispunjenje elementarne ili primarne razine potreba stanovnici migriraju u najbli~a naselja i neposrednu okolinu, dok za ispunjenje potreba viaeg ranga, druatvenih i subjektivnih, iz manjih naselja mora se migrirati u grad Zagreb naj eae jer jedino on mo~e ispuniti sve te potrebe. Time se potvruje hijerarhijski i radijalni izgled zagreba ke mre~e naselja (slike 1. i 2.) Iz svega navedenoga proizlazi da su prema smjeataju i polo~aju unutar postojee mre~e sva ispitivana naselja usmjerena prvo na svoj najbli~i okolni prostor, a zatim na vei i udaljeniji, odnosno opremljeniji prostor. Dalje se navodi gdje ispitivana naselja pripadaju unutar mre~e i gdje naj eae gravitiraju: - opinski centar Brckovljani uglavnom gravitira prema gradskom naselju Dugom Selu i prema gradu Zagrebu; - opinski centar Kravarsko gravitira prema gradskom naselju Velikoj Gorici i gradu Zagrebu; - opinski centar Puaa gravitira prema gradskom naselju Zapreaiu i gradu Zagrebu; - seosko naselje Otruaevec gravitira prema gradskom naselju Samoboru i gradu Zagrebu; - seosko naselje Cerje Samoborsko ima isti smjer gravitiranja kao i Otruaevec; - seosko naselje Hudi Bitek gravitira prema Brezovici - gradskoj etvrti grada Zagreba - i prema gradu Zagrebu; - seosko naselje Leprovica gravitira prema gradu Dugom Selu i gradu Zagrebu; - seosko naselje Petrovina gravitira prema gradskom naselju Jastrebarskom i gradu Zagrebu; - seosko naselje Lu~an gravitira prema Sesvetama i gradu Zagrebu; - seosko naselje `alovec gravitira prema Svetom Ivanu Zelini i gradu Zagrebu; - seosko naselje Ladu  Donji gravitira prema gradskom naselju Zapreaiu i gradu Zagrebu (slike 1. i 2.). Slika 1. Zagreba ka mre~a naselja  smjerovi gravitacijskih kretanja unutar mre~e  SHAPE \* MERGEFORMAT   1 makroregionalni centar 2 gradovi sateliti 3 opinski centri 4 seoska naselja Slika 2.: Zagreba ka mre~a naselja  radijalni dijagram  SHAPE \* MERGEFORMAT  9. Zaklju ak Danaanji uvjeti tranzicije i globalizacije nesumnjivo su utjecali na sve aspekte ~ivota stanovnika, a naro ito na materijalne ili osnovne uvjete ~ivota. Nastale promjene vidljive su i na svim razinama ~ivota i meu svim socijalnim slojevima stanovniatva. Socioloaki aspekti tih promjena evidentirani su ovdje kroz uvid u kvalitetu ~ivota stanovnika u zagreba koj regiji, te kroz opremljenost kuanstava i naselja u njoj. Prema izlo~enom istra~ivanju i interpretiranim rezultatima iz oba koriatena upitnika, tj. upitnika za pojedince i kuanstvo i upitnika za naselja, mo~e se vidjeti openita slika zagreba ke mre~e naselja. Slika stanja zagreba ke regije uzevai u obzir sve istra~ivane aspekte, prvenstveno aspekte opremljenosti i kvalitete ~ivota, je zadovoljavajua i na relativno dobroj razini opremljenosti. To se mo~e zaklju iti iz rezultata primarne ili temeljne opremljenosti kuanstava i naselja koja je zadovoljila i pokazala postojanje minimuma egzistencijalnog i ~ivotnog standarda za veinu stanovnika i u svim tipovima naselja u regiji. Tri navedene razine opremljenosti kuanstava i naselja mjerene su i prikazane indeksima te opremljenosti koji su nazvani: indeks primarne i sekundarne opremljenosti kuanstava, te indeks opremljenosti susjedstva ili kvarta, odnosno neposredne okoline stanovanja. Sekundarna opremljenosti kuanstava u svim naseljima pokazala se loaijom i na ni~oj razini od primarne opremljenosti, ato je i bilo o ekivano. Obje razine opremljenosti ne mogu biti podjednako zadovoljene u svim tipovima naselja i meu svim druatvenim slojevima jer se upravo u strukturnim razlikama meu druatvenim skupinama nalazi i osnovna razlika njihove kvalitete ~ivota. Iz toga se nadalje mogu raati odreene aspiracije za zadovoljenjem kako osnovnih razina kvalitete ~ivljenja tako i onih viaih razina, koje se uglavnom nejednako realiziraju. Unutar postojee i navedene klasifikacije naselja u zagreba koj regiji, prema kojoj su naselja podijeljena na grad Zagreb, gradska naselja, opinske centre i seoska naselja, pokazalo se kako joa uvijek postoji najvea razlika izmeu gradskih i seoskih naselja, te izmeu grada Zagreba i seoskih naselja. Isto tako prema nekim indikatorima stanovanja kao ato su veli ina stana ili kue, te broju soba u njima, seoska naselja pak imaju bolju situaciju i njihova je kvaliteta u tom smislu bolja od kvalitete u gradskim naseljima. Prema razini sekundarne opremljenosti kuanstava i naselja, te indeksu sekundarne opremljenosti kuanstava, opet je kvaliteta bolja u gradskim naseljima i gradu Zagreba, a slabija u opinskim centrima i naro ito u seoskim naseljima. Iz svega navedenoga i analiziranoga u radu mo~e se uo iti kako je dosadaanja razlika izmeu seoskih i gradskih naselja, danas ipak mnogo manja, a prema nekim indikatorima i zanemariva. Tako na primjer uzevai u obzir pitanje iz upitnika za pojedince o zadovoljstvu ispitanika mogunoau ispunjenja njihovih osnovnih potreba u mjestu stanovanja dobio se odgovor s visokim postotkom zadovoljstva mjestom stanovanja. Mnogo manji postotak ispitanika izrazio je nezadovoljstvo svojim mjestom stanovanja, pa je znatno vei broj zadovoljnih nego nezadovoljnih stanovnika u naseljima. Sli ni su podaci dobiveni i na mnoga druga pitanja koja se odnose na opremljenost kuanstava i naselja iz kojih openito slijedi da su naselja, neovisno o tipu, uglavnom dostigla i zadovoljila minimalne egzistencijalne ili materijalne standarde. Mo~e se rei da je opremljenost kuanstava koja se mjerila kroz dvije spomenute razine  primarnu i sekundarnu  pokazala postojanje osnovnih tehni kih i druatvenih uvjeta te opremljenosti. Isto tako, opremljenost neposredne okoline stanovanja odreena indeksom opremljenosti susjedstva ili kvarta, takoer se pokazala uglavnom zadovoljavajuom i na dobroj razini. Aspiracije i mogunosti koje se stvaraju nakon ispunjenih osnovnih i egzistencijalnih uvjeta ~ivota, razli ite su i razli ito se evidentiraju ovisno o tipu naselja u regiji. Tako su kuanstva u gradskim naseljima ili gradovima satelitima joa uvijek bolje opremljena nekim tehni kim pomagalima i instalacijama od seoskih naselja, a dobar primjer je posjedovanje osobnog ra unala ili perilice posua koje su ipak mnogo eae u gradskim naseljima nego u seoskim i opinskim naseljima. Openito se na kraju za ukupnu kvalitetu ~ivota u zagreba koj regiji mo~e rei da je prema veini ispitivanih indikatora ili pokazatelja na zadovoljavajuoj razini. I za samoprocjenu kvalitete ~ivota od strane ispitanika mo~e se rei da je relativno dobra, ali ne i zadovoljavajua. Kvaliteta ~ivota pokazala se dobrom u gradovima satelitima u kojima je esto bolja nego u gradu Zagrebu, ime se potvruje da je njihova naseljavanost pratila socijalnu mobilnost stanovnika u njima, odnosno njihovo uspinjanje na druatvenoj ljestvici te time lakae rjeaavanje ~ivotnih pitanja. Treba se naglasiti i da ovisno o pojedinom tipu naselja kvaliteta ~ivota varira i ima nejednaku razinu te se uvjeti ~ivota u nekim manjim i slabije naseljenim mjestima mogu umnogome poboljaati. Time se nesumnjivo potvrdila i glavna hipoteza da je kvaliteta ~ivota odreena mjestom stanovanja i ~ivljenja. Zagreba ku regiju obilje~ava i stalno prisutni hijerarhizirani odnos meu naseljima u kojem dominira grad Zagreb. Najvei dio urbanih funkcija i sadr~aja te gravitacijske snage nalazi se u Zagrebu pa se iz ostalih tipova naselja gravitira i migrira prema njemu, naro ito zbog potreba tzv. viaeg ranga (npr. kulture i obrazovanja). Ipak opremljenost ostalih gradova u regiji takoer je dobra i nije zanemariva jer u njima stanovnici mogu zadovoljiti veinu svojih svakodnevnih potreba. Slabo su opremljena samo neka seoska naselja u ovoj regiji, ali to je slu aj i kod veine ostalih seoskih naselja u zemlji, kako zbog dosadaanje dr~avne ruralne politike tako i zbog prirode ruralnih prostora samih. Do smanjivanja razlika izmeu ruralnih i urbanih naselja danas, te izmeu urbanog i ruralnog, doveli su sveprisutni procesi globalizacije i tranzicije te brzina promjena koju one sa sobom donose. Mnogobrojni utjecaji podjednako se mogu osjetiti i u gradu i u selu, a zbog stalnog progresa, gospodarskog i tehnoloakog, dolazi i do promjena u shvaanju prostora samog. Prostor se shvaa kao sinteza urbanog i ruralnog bez prave granice izmeu istih. Iznimno velike urbanizirane prostore i gradove kao ato su mega gradovi, megalopolisi, urbanizirane regije, mre~e naselja i sli ne tvorevine sve viae obilje~ava stalna ekspanzija u postojei prostor te time i njihova decentralizacija. Decentralizacija urbanog utjecaja na sve vei teritorij dovodi do smanjenja razlike meu naseljima ali i do njihove sve vee urbanizacije ili do reurbanizacije kao novog procesa. Isto tako za neke je prostore karakteristi na i deurbanizacija, te reteritorijalizacija, procesi u kojima se o ituje smanjeni utjecaj urbanizacije, a poveani utjecaj i va~nost teritorija samog. Nova prostorna dinamika stvara nove prostorne forme u kojima vrijednost dobivaju prostori kao urbanizirane i umre~ene cjeline bez naglaaene podjele na centar i periferiju. Vrijednost se pridaje i predgrau ili suburbiji kako zbog sve vee mobilnosti stanovniatva tako i zbog jeftinijeg i prirodnijeg okru~ja za ~ivot i rad stanovnika. Tako mre~a naselja u svom novom obliku kao funkcionalni sustav velikog broja naselja, dobiva dodatno zna enje u ukupnoj kvaliteti ~ivota. Ono se prvenstveno ogleda u humanijem pristupu ~ivotu sve veeg broja stanovnika unutar mre~e. To se va~no obilje~je mo~e primijeniti i na zagreba ku mre~u naselja, koja po svim svojim navedenim obilje~jima zaslu~uje atribut humanog mjesta za ~ivot. U usporedbi sa nekim svjetskim primjerima zagreba ka regija ima joa uvijek dobru kvalitetu ~ivota za veinu svojih stanovnika. Zagreba ka regija kao funkcionalna urbana cjelina s brojnim naseljima stoga ima dobre preduvjete za bolji budui razvoj, a jedan od njih je ato nije optereena izrazitim viakom stanovniatva u smislu u kojem je to slu aj danas u mnogim gradovima svijeta. Iako se u ovu regiju stanovniatvo stalno doseljava, u Grad neato viae nego u }upaniju, joa uvijek je ne obilje~ava tipi na velegradska zaguaenost koju bi mogli usporediti s nekim velikim svjetskim gradovima. Viaak stanovnika mo~e postati nepremostiva teakoa u funkcioniranju grada kao ato je to slu aj u ve spominjanim megalopolisima danaanjice. Suprotno tome mo~e se rei da zagreba ka regija ima relativno mali broj stanovnika koji se mo~e i pravilnije raspodijeliti unutar same regije. U tom smjeru ide njeno daljnje airenje, tj. u smjeru decentraliziranih okolnih podru ja koja postaju nositelji sve veeg broja urbanih funkcija, ali isto tako i podraka rastereenju glavnog ili mati nog grada. Stoga i ruralni prostori unutar regije poprimaju nova obilje~ja, a gube neka stara obilje~ja. Njihova sve intenzivnija povezanost sa gradovima regije omoguuje im podjednako dobru opremljenost i brzinu modernizacije svojih prostora i svojih uvjeta ~ivota. Danas je prisutna sve manja razlika u tehni kom standardu i razini opremljenosti kuanstava na selu i u gradu. U zadnjim su desetljeima kod nas vidljivi i obrnuti fenomeni koji se ogledaju u kvalitetnijem stanovanju i opremljenosti kuanstava na selu od onih u gradovima, te trendu ~ivljenja u ruralnim prostorima ali sa visokom razinom opremljenosti (i primarnom i sekundarnom razinom opremljenosti). Meutim, moraju se spomenuti i loai primjeri kao ato su ~ivot u slabo naseljenima ili depopulariziranim seoskim naseljima u kojima nema gotovo nikakvih uvjeta za dobar ~ivot i koji se zbog toga uglavnom napuataju te u njima ostaje samo ostarjelo stanovniatvo. Zagreba ka regija prostor je na kojem postoje i jedni i drugi primjeri i na kojem se svakako mo~e mnogo toga poboljaati, ali i sa uvati. BILJE`KE 1 Prema Castellsovom djelu - Urban Question - iz 1977. g. 2 Detaljnije analize ovih autora mogu se nai i u Sojinom starijem djelu iz 1994. g. 3 Najnoviji i mo~da najva~niji Castellsov opus je Informacijsko doba: Ekonomija, druatvo i kultura  u tri dijela ili sveska koji su ve izla~enjem prvog dijela po etkom 90-tih, izazvala izrazitu pa~nju znanstvene i stru ne javnosti airom svijeta, te se nestrpljivo is ekivalo izla~enje i druga dva dijela. Njihovi naslovi su: 1. Uspon umre~enog druatva; 2. Mo identiteta; 3. Kraj tisuljea. I u nas su objavljena sva tri sveska. 4 I neke ranije teorije bavile su se fenomenom malih zajednica u gradu, a H. Gans je za etnik takvih analiza o njima. 5 Prema Izvjeau o stanju u prostoru RH 2003., 2003.: 16. 6 M. `tambuk najdetaljniju analizu ruralnog sustava daje u svojoj disertaciji iz 1997. g. pod naslovom Modernizacijski procesi i druatvene promjene u hrvatskim ruralnim sredinama.  Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 309 str. 7 Navedeni autor donosi primjer i podatke iz francuske urbanisti ke prakse. 8 Poseban interes i brojne radove ovoj tematici posvetili su spomenuti sociolozi i istra~iva i u nas (ranije u bivaoj dr~avi) kao ato su Sekuli, Hod~i, Katunari, Lazi, naro ito u 80-tima i po etkom 90-tih godina 20. st., a kroz brojna istra~ivanja provoena na Institutu za druatvena istra~ivanja (Sveu iliata) u Zagrebu. 9 Podaci su iz Studije o gospodarstvenom razvoju grada Zagreba u razdoblju 2001.-2005. godine.  Zagreb: Ekonomski institut, 73 str. 10 Nositelj ovog istra~ivanja je IDIZ, odnosno grupe za sociologiju sela, grada i prostora, te sociologiju religije, koje su zajedno izradile ukupan uzorak, a time i gornju klasifikaciju sukladno postojeem teritorijalnom ustrojstvu zemlje. 11 Navedeno prema Slu~benom glasniku Grada Zagreba broj: 14 od 31. srpnja 2003. godine. 12 Isto: Slu~beni glasnik Grada Zagreba broj: 14 od 31. srpnja 2003. godine 13 Spomenuta klasifikacija detaljnije se navodi u tekstu u to ki 6. 14 Sva ispitivana naselja iz regije, njih 19, detaljno su navedena u to ki 6. u radu. LITERATURA Aguilar, G. Adrian; Ward, M.Peter; Smith, Sr., C. B. (2003.): Globalization, regional development, and mega  city expansion in Latin America: Analyzing Mexico City2 s peri  urban hinterland.  Cities, Volume 20, Issue 1, February 2003. URL:  HYPERLINK "http://search.epnet.com/" http://search.epnet.com/ (sije anj, 2004.) Akrap, Anelko (1998.): Saldo migracija Republike Hrvatske i ~upanija 1971.-1981. i 1981.-1991. za ukupno stanovniatvo i stanovniatvo u zemlji. U: Migracije u Hrvatskoj. Regionalni pristup., (ur.) I. Laji  Zagreb : Institut za migracije i narodnosti Allen, John; Massey, Doreen; Pryke, Michael (edited by) (1999.): Unsettling Cities. Movement / Settlement.  London and New York : The Open University Allen, John; Massey, Doreen; Pile, Steve (edt.) (1999.): City Worlds.  London and New York : The Open University Amin, Ash; Graham, Stephen (1999.): Cities of connection and disconnection. In: Unsettling Cities. Movement / Settlement.  London and New York : The Open University Berti, Kampua, Karaman (1996.): Zagreba ka ~upanija. Priru nik za zavi ajnu nastavu.  Zagreb : `kolska knjiga Brenner, Neil (1999.): Globalisation as Reterritorialisation: The Re-scaling of Urban Governance in the European Union.  Urban Studies, 1999., Vol. 36, Issue 3 URL:  HYPERLINK "http://web.epnet.com" http://web.epnet.com (svibanj 2004.) Burgers, Jack; Musterd, Sako (2002.): Understanding Urban Inequality: A Model Based on Existing Theories and an Empirical Illustration.  International Journal of Urban and Regional Research, Volume 26, June 2002. URL:  HYPERLINK "http://web.epnet.com" http://web.epnet.com (svibanj 2004.) Castells, Manuel (2000.): Uspon umre~enog druatva, sv. I.  Zagreb : Golden marketing Caldeira, Teresa (1996.): Proximity and high walls: Sao Paulo in the 1900s. - In: Amin, Ash; Graham, Stephen (1999.): Unsettling Cities. Movement / Settlement.  London and New York : The Open University Chrisholm, Michael; Smith, M. David (ed): Shared Space: Devided Space.  London, 1990. Cifri, Ivan; aldarovi, Ognjen; Kalanj, Rade; Kufrin, Kreaimir (ur.) (1998.): Druatveni razvoj i ekoloaka modernizacija. Prilozi sociologiji tranzicije.  Zagreb : Razvoj i okolia, Biblioteka asopisa Socijalna ekologija, knjiga 7., HSD Cifri, Ivan (1998.): Tranzicija i transformacija, u: Druatveni razvoj i ekoloaka modernizacija. Prilozi sociologiji tranzicije.  Zagreb : Razvoj i okolia, Biblioteka asopisa Socijalna ekologija, knjiga 7., HSD aldarovi, Ognjen (1985.): Urbana sociologija: socijalna teorija i urbano pitanje.  Zagreb : Globus aldarovi, Ognjen (1987.): Suvremeno druatvo i urbanizacija.  Zagreb : `kolska knjiga aldarovi, Ognjen (1989.): Druatvena dioba prostora.  Zagreb : Socioloako druatvo Hrvatske Downey, John; McGuigan, Jim (1999.): Tehnocities.  London, Thousand Oaks, New Delhi : Sage Publications Giddens, Anthony (1990.): The Consequences of Modernity.  Polity press, UK Hall, Peter (1966.): The World Cities.  New York, Toronto : World University Library Harvey, David (1989.): The Urban Experience. - Oxford, UK., Blackwell Publishers Harvey, David (1994.): The Condition of Postmodernity.  Oxford, UK., Blackwell Publishers Herbert, T. Davis,; Thomas, J. Colin (1991.): Cities in Space, City as Place.  London, David Fulton Publishers Hod~i, Alija (2002.): Seoska svakidaanjica. - U: Selo: izbor ili usud., (ur.) Seferagi, D.  Zagreb : Institut za druatvena istra~ivanja u Zagrebu, Biblioteka Znanost i druatvo, knj. 4. Izvjeae o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003.  Zagreb : Ministarstvo zaatite okoliaa i prostornog ureenja. Zavod za prostorno ureenje, Tekstualni dio, knjiga 1., srpanj 2003. Kalanj, Rade (1988.): Henri Lefebvre kao sociolog svakidaanjeg ~ivota (predgovor). U: Kritika svakidaanjeg ~ivota.  Zagreb : Naprijed Lay, Vladimir (1991.): Kvaliteta ~ivota druatvenih slojeva u Hrvatskoj  Socijalno strukturiranje blagostanja.  U: Socijalna struktura i kvaliteta ~ivota u Hrvatskoj. Zbornik radova.  Zagreb : IDIS Lefebvre, Henri (1976.): Pravo na grad. - Zagreb : Urbanisti ki zavod grada Zagreba  (Prijevodi; 4). Lefebvre, Henri (1988.): Kritika svakidaanjeg ~ivota.  Zagreb : Naprijed Marinovi  Uzelac, Ante (1978.): Socijalni prostor grada.  Zagreb : Sveu iliana naklada Liber Marinovi  Uzelac, Ante (1986.): Naselja, gradovi, prostori (studije i razmialjanja). - Zagreb : Tehni ka knjiga Marinovi  Uzelac, Ante (2001.): Prostorno planiranje. - Zagreb : Dom i svijet, Biblioteka Posebna izdanja Maroevi, Ivo (1999.): Zagreb njim samim.  Zagreb : Durieux Marshall, Gordon (1998.): Dictionary of Sociology.  Oxford, New york : Oxford University Press Mattioni, Vladimir (2002.): Urbophilia.  Zagreb : Horetzky McDowell, Linda (1999.): City life and difference: negotiating diversity. In: Unsettling Cities. - edited by Allen, J. Massey, D. and Pryke, M., London and New York Milinkovi, Bosiljka (2002.): Selo i agrar na razdjelnici stoljea: selektivna bibliografija 1990.-2002. - U: Selo: izbor ili usud., (ur.) Seferagi, D.  Zagreb : Institut za druatvena istra~ivanja u Zagrebu, Biblioteka Znanost i druatvo, knj. 4. Mingione, Enzo (1981.): Social Conflict and the City. - Oxford, UK., Blackwell Publishers Mumford, Lewis (1988.): Grad u historiji.  Zagreb : Naprijed Oliveira  Roca, Marija (1990.): Demografska dimenzija migracije radne snage selo  grad.  U: Seferagi, D. (ur.): Promjene u svakodnevnom ~ivotu sela i grada : zbornik radova.  Zagreb : Institut za druatvena istra~ivanja Sveu iliata u Zagrebu  (Edicije IDIS-a) Ott, Thomas (2001.): From Concentration to De  concentration  Migration Patterns in the Post  socialist City.  Cities, Volume 18, Issue 6, December 2001. URL:  HYPERLINK "http://www.sciencedirect.com" http://www.sciencedirect.com (sije anj, 2003.) Park, Robert ; Burgess, Ernest (1967.): The City.  Chicago and London : The University of Chicago Press Perkovi, Zorislav (2002.): Bijeg u neozbiljnost.  Zagreb : Horetzky Popovski, Vesna (1987.): Pristup istra~ivanju mre~e naselja SR Hrvatske. - U: Mre~a naselja SR Hrvatske. - Zagreb, Institut za druatvena istra~ivanja Sveu iliata (studije i izvjeataji) Popis stanovniatva 2001.: Zagreba ka ~upanija  Kontingenti stanovniatva, po gradovima/opinama, DZS, 2004. ( HYPERLINK "http://www.dzs.hr" http://www.dzs.hr) Popis stanovniatva 2001.: Kontingenti stanovniatva, po gradovima/opinama, DZS, 2004. ( HYPERLINK "http://www.dzs.hr" http://www.dzs.hr) Priemus, Hugo; Smid, Iris, Spaans, Marjolein (ed.): European Cities: Growth and Decline.  (Book of Abstracts), Amsterdam, Utrecht, Delft, Urban Networks Programme, The Netherlands Prostorni plan Grada Zagreba : polaziata i ciljevi prostornog ureenja : koncepcija. - Zagreb : Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaatitu okoliaa, 1999. Puljiz, Vlado (1977.): Eksodus poljoprivrednika.  Zagreb : Biblioteka sociologije sela, Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za druatvena istra~ivanja Sveu iliata u Zagrebu Puljiz, Vlado (1998.): Globalizacija i socijalna dr~ava. U: Zrinaak, S. (ur.): Globalizacija i socijalna dr~ava.  Zagreb : Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta ; SSSH Richardson, Tim; Jensen, B. Ole (2003.): Linking Discourse and Space: Towards a Cultural Sociology of Space in Analysing Spatial Policy Discourses.  Urban Studies, Vol. 40, No. 1, 2003. URL:  HYPERLINK "http://search.epnet.com" http://search.epnet.com (lipanj 2004.) Ritzer, George (1997.): Suvremena sociologijska teorija.  Zagreb : Nakladni zavod Globus Rogi, Ivan (1992.): Periferijski puls u srcu od grada. Zamke revitalizacije.  Zagreb : Socioloako druatvo Hrvatske Rogi, Ivan (1999.): Razvojni horizont glavnih aktera u srednjim hrvatskim gradovima, u: Ivan Rogi i Matija Salaj (ur.): Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji.  Zagreb : Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar Sassen, Saskia (2000.): New Frontiers facing Urban Sociology at the Millennium.  British Journal of Sociology, Volume 51, Issue 1 URL:  HYPERLINK "http://search.epnet.com" http://search.epnet.com (lipanj 2003.) Sassen, Saskia (2001.): The Global City. New York, London, Tokyo. (second edition)  Princeton University Press, Princeton and Oxford, USA and UK Seferagi, Duaica (1981.): Procesi metropolitanizacije na zagreba kom podru ju.  u: Druatveni aspekti povezanosti Zagreba i okolnih podru ja.  Zagreb : Institut za druatvena istra~ivanja Sveu iliata u Zagrebu - (Studije i izvjeataji) Seferagi, Duaica (1987.): Mre~a naselja u planovima SR Hrvatske. - u: Mre~a naselja SR Hrvatske. - Zagreb, Institut za druatvena istra~ivanja Sveu iliata (studije i izvjeataji) Seferagi, Duaica (1988.): Kvaliteta ~ivota i nova stambena naselja. - Zagreb : Socioloako druatvo Hrvatske Seferagi, Duaica (2000.): Kvaliteta ~ivljenja u selu u tranziciji.  Sociologija sela, Zagreb, 38 (2000) 1/2 (147/148) Seferagi, Duaica (2000.): Selo izmeu tradicionalne i virtualne zajednice. - U: Selo: izbor ili usud., (ur.) Seferagi, D.  Zagreb : Institut za druatvena istra~ivanja u Zagrebu, Biblioteka Znanost i druatvo, knj. 4. Soja, W., Edward (1994.): Postmodern Geographies.  New York, Verso Soja, W., Edward (2000.): Postmetropolis. Critical Studies of Cities and Regions. - Oxford, UK., Blackwell Publishers Statisti ki ljetopis grada Zagreba 2001., Zagreb, 2001. Studija o gospodarstvenom razvoju Grada Zagreba u razdoblju 2001.-2005. godine.  Zagreb : Ekonomski institut URL:  HYPERLINK "http://www.zg.hgk.hr" http://www.zg.hgk.hr (velja a, 2004.) Supek, Rudi (1981.): Ispitivanje javnog mnijenja. - Zagreb : Sveu iliana naklada Liber Supek, Rudi (1987.): Grad po mjeri ovjeka. S glediata kulturne antropologije.  Zagreb : Naprijed Svir i, Anelina (2002.): Javni prostori u Zagrebu: primjer dvaju sredianjih trgova.  Zagreb : Sociologija sela, 40 (2002), 1/2 (155/156) Svir i, Anelina (2002.): Grebaatica u razdoblju tranzicije: usporedba sa Primoatenom i `ibenikom.  U: Selo: izbor ili usud., (ur.) Seferagi, D.  Zagreb : Institut za druatvena istra~ivanja u Zagrebu, Biblioteka Znanost i druatvo, knj. 4. `imunovi, Ivo (1999.): Srednji gradovi u regionalnom sustavu Hrvatske.  U: Rogi, I. i Salaj, M. (ur.): Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji.  Zagreb : Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar `tambuk, Maja; }upan i, Milan; Kelebuh, Ivan (1995.): }upanija zagreba ka. Stanovniatvo i socijalnogospodarske pretpostavke razvitka.  Zagreb : }upanija zagreba ka `tambuk, Maja; Rogi, Ivan; Miaeti, Anka (ur.) (2002.): Prostor iza. Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo.  Zagreb : Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Biblioteka Zbornici, knjiga 17. `tambuk, Maja (2002.): Selo i modernizacija: kratka povijest nesporazuma (uvod). - U: Prostor iza. Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo.  Zagreb : Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Biblioteka Zbornici, knjiga 17. `tambuk, Maja; Miaeti, Anka (ur.) (2002.): Neki elementi socijalne i tehni ke infrastrukture hrvatskog sela, u: Prostor iza. Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo.  Zagreb : Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Biblioteka Zbornici, knjiga 17. `uvar, Stipe (1972.): Tipologijska metoda u naaem istra~ivanju, u: Stipe `uvar i Vlado Puljiz (red.): Tipologija ruralnih sredina u Jugoslaviji: zbornik teorijskih i metodoloakih radova. - Zagreb: Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za druatvena istra~ivanja Sveu iliata u Zagrebu `uvar, Stipe (1973.): Izmeu zaseoka i megalopolisa.  Zagreb, Biblioteka sociologije sela Tjeerd, Deelstra; Yanitsky, Oleg (ed.): Cities of Europe: The Public's Role in Shaping the Urban Environment.  Moscow, 1991. Vresk, Milan (2002.): Razvoj urbanih sistema u svijetu.  Zagreb : `kolska knjiga Vresk, Milan (2002.): Grad i urbanizacija.  Zagreb : `kolska knjiga Walton, John; Masotti, N. Louis (1976.): The City in Comparative Perspective.  New York, Sage Publications Zakon o prostornom ureenju, Ope odredbe  URL: http:// HYPERLINK "http://www.arhitektura.info" www.arhitektura.info (svibanj, 2003.) }ivi, Dra~en (2002.): Odabrane zna ajke demografske strukture seoskih naselja u Hrvatskoj 1953.-1991., u: Prostor iza. Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo.  Zagreb : Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Biblioteka Zbornici, knjiga 17. }ulji, Stanko (1981.): Pravci i oblici urbanizacije zagreba kog podru ja.  U: Druatveni aspekti povezanosti Zagreba i okolnih podru ja.  Zagreb, Institut za druatvena istra~ivanja Sveu iliata (studije i izvjeataji) }upan i, Milan (2002.): Vitalni poljoprivrednici i drugi akteri u razvoju ruralnih podru ja.  U: Selo: izbor ili usud., (ur.) Seferagi, D.  Zagreb : Institut za druatvena istra~ivanja u Zagrebu, Biblioteka Znanost i druatvo, knj. 4. SA}ETAK Magistarski rad Socioloaki aspekti mre~e naselja u zagreba koj regiji tematski je vezan za projekt Grupe za selo, grad i prostor Instituta za druatvena istra~ivanja u Zagrebu, pod naslovom Socioloaki aspekti mre~e naselja u kontekstu tranzicije, a u trajanju od 2002. do 2005. godine. Navedeni projekt odnosi se na socioloako istra~ivanje mre~e naselja cijele Hrvatske, a magistarski rad na istra~ivanje jedne, ali najvee regije u sklopu itave mre~e, odnosno na istra~ivanje zagreba ke regije. Mre~a naselja je sustav urbanih i ruralnih naselja koji zajedno ine prostornu i funkcionalnu cjelinu, u ovom slu aju zagreba ku funkcionalnu regiju. Zagreba ku regiju ini Grad Zagreb i Zagreba ka ~upanija zajedno. Uvid u konkretno stanje u toj regiji dobilo se empirijskim istra~ivanjem provedenim u proljee 2004. godine na uzorku od 555 ispitanika u 19 naselja iz zagreba ke regije uklju ujui i Grad Zagreb. Osnovna intencija ovog rada i predmet istra~ivanja bili su istra~iti i ispitati opu sliku sadaanjeg stanja u zagreba koj regiji. To se postiglo socioloakim pristupom istra~ivanju kvalitete ~ivota stanovnika regije i opremljenosti kuanstava i naselja u njoj. Iz dobivenih rezultata istra~ivanja utvrdile su se primarna i sekundarna razina opremljenosti naselja i kuanstava. Kvalitetu ~ivota ispitivalo se kroz zadovljenje materijalnim ili osnovnim uvjetima ~ivota stanovnika koje ine sljedei indikatori tzv. indikatori socijalnog blagostanja: stanovanje, obrazovanje, radni status, zanimanje, migracije i promet, te zadovoljstvo navedenim. Iz navedenih indikatora dobila se ukupna slika konkretnog stanja u regiji u egzistencijalnom i materijalnom smislu, odnosno dobio se uvid u stvarno stanje u pojedinim tipovima naselja. Sva naselja u regiji podijeljena su prema postojeem teritorijalnom i zakonskom ustroju na klasifikaciju koja je koriatena samo za potrebe ovog rada. Klasifikacija obuhvaa: Grad Zagreb, gradove satelite ili gradska naselja, opinske centre, te seoska naselja. Klju ne rije i: zagreba ka regija, mre~a naselja, metropolitanizacija, suburbanizacija, globalizacija, decentralizacija, policentri ni tip mre~e naselja, opremljenost kuanstava, opremljenost naselja, kvaliteta ~ivota. ABSTRACT The master thesis Sociological Aspects of the Settlement Network in the Zagreb region is thematically connected to the project of the Workgroup for Village, City and Space of the Institute for Social Research, named Sociological Aspects of Settlement Networks in Context of Transition which lasted for the period between 2002 and 2005. The mentioned project refers to the sociological research of the settlement network for entire Croatia, while this master thesis refers to the research of only one, but the biggest region within this network, i.e. the Zagreb region. Settlement network is a system of urban and rural settlements that combined together make a spatial and functional whole, in this case the functional region of Zagreb. Zagreb region consists of both Zagreb District and County of Zagreb. An insight in the actual situation within this region was obtained through empirical research conducted in spring of 2004 on the sample of 555 examinees in 19 settlements within the region, Zagreb District included. The basic intention of this thesis and the subject of research were to investigate and examine the general image of present situation in the Zagreb region. Sociological approach was used in the research of life quality of the inhabitants of the region and household, as well as settlement equipment within the region. From the obtained research results the primary and secondary level of household and settlement equipment were established. Life quality was investigated through the dimension of satisfaction with material or basic life conditions of inhabitants, and through the following indicators of social welfare: habitation, education, work status, vocation, migration and transit, and satisfaction. From the mentioned indicators a general image in existentialistic and material sense of the actual situation in the region was obtained, respectively an insight in the real situation in particular types of settlements was obtained. Settlement types in the region were established in accordance with the existing territorial and legal structure, from which a new classification was derived and used solely for the purposes of this thesis. This classification includes: 1. Zagreb District; 2. satellite cities or city settlements; 3. municipality centres; and 4. rural settlements. Keywords: Zagreb region, settlement network, metropolitization, suburbanization, globalization, decentralization, polycentric type of settlement network, household equipment, settlement equipment, life quality. }IVOTOPIS Roena 1976. godine u `ibeniku. Diplomirala 1999. godine filozofiju i sociologiju na Hrvatskim studijima Sveu iliata u Zagrebu. Od 2000. godine zaposlena na Institutu za druatvena istra~ivanja u Zagrebu kao znanstveni novak. Radim u grupi za sociologiju sela, grada i prostora ije je primarno podru je rada urbano  ruralna sociologija. Od 2001. godine pohaam poslijediplomski znanstveni studij sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Autorica sam nekoliko znanstvenih i stru nih radova. PRILOZI PRILOG 1.: UPITNIK ZA POJEDINCE IZVADAK IZ ORIGINALNOG UPITNIKA ZA POJEDINCE (Samo pitanja koriatena u radu) /_ /_ / 1. }upanija:_______________ /_/_/_/ 2. Naselje:________________ ISPITANIK 3. Spol 1. muaki 2. ~enski 4. /_/_/ Koje ste godine roeni? 5. Koji je Vaa radni status? 1. posloprimac 2. samostalno obavlja djelatnost (nema zaposlenih radnika) 3. individualni poljoprivrednik 4. poslodavac: vlasnik/suvlasnik (sa zaposlenim radnicima) 5. nezaposlen 6. umirovljenik 7. domaica 6. Koje je vaae zanimanje? 1- individualni poljoprivrednik 2- poljoprivredni radnik, ribar i aumski radnik 3- rudar i industrijski radnik 4- graevinski radnik 5- transportni radnik 6- radnik u trgovini 7- radnik u uslugama 8- osoblje zaatite 9- administrativni radnik i sl. 10- stru njak 11- umjetnik 12- rukovoditelj 13- ostala zanimanja 14- nezaposlen 15- umirovljenik 16- domaica 7. Koja je Vaaa akolska sprema? 1- bez akole 2- nezavraena osnovna akola 3- osnovna akola 4- `UP/ zanatska, industrijska akola 5. srednja tehni ka akola (tehni ka, ekonomska, medicinska itd.) 6. gimnazija, kulturna, matemati ka, jezi na, informati ka, umjetni ka akola isl. 7. viaa akola tehni kog smjera 8. viaa akola ne-tehni kog smjera 9. fakultet prirodnih znanosti 10. tehni ki fakultet 11. medicinski, stomatoloaki, farmaceutski, veterinarski fakultet 12. ekonomski fakultet 13. pravni fakultet 14. ostali fakulteti druatvenih znanosti 15. umjetni ka akademija 16. specijalizacija 17. magisterij, doktorat 18. ostalo KUANSTVO /_/_/ 9. Koliko lanova ima Vaae kuanstvo? 10. Tko sve ~ivi u Vaaem kuanstvu? (Porodi ni sastav kuanstva) sama ko kuanstvo 2. bra ni par bez djece u kuanstvu 3. bra ni par s neudatom/neo~enjenom djecom u kuanstvu 4. majka ili otac s neudanom/neo~enjenom djecom kuanstvu 5. bra ni par s udatom/o~enjenom djecom u kuanstvu 6. majka ili otac s udanom/o~enjenom djecom u kuanstvu 7. ostala viae-porodi na kuanstva 8. ostala porodi na kuanstva (roaci: stric, ujak, teta i sl.) 9. neporodi na kuanstva STANOVANJE 37.Stan/kua u kojem stanujete je: 1. privatni (kupljen) 2. privatni (sagraen) 3. privatni (otkupljen, u otkupu) 4. privatni (naslijeen) 5. privatni (stanuje kod roditelja, roaka) 6. dr~avni (druatveni) 7. nacionaliziran ( zaatieni stanar) 8. unajmljen ( podstanar) 9. privremeni / nu~ni smjeataj 10. ostalo /_/ 38. Koliko soba ima stan/ kua u kojem stanujete (bez kuhinje)? /_/_/_/ 39. Kolika je stambena povraina stana/ kue u kojem stanujete? (999  viae od 1000 m2) 40. Koliko stanova ima u kui u kojoj stanujete? l. obiteljska kua (1-2) 2. 3- 10 stanova 3. 11 i viae stanova Ima li Vaae kuanstvo? Ne Da41.hidrofor 1 242. javni vodovod 1 243. pumpu na ulici 1 244. septi ku jamu 1 245. javnu kanalizaciju 1 246. kupaonicu 1 247. centralno gradsko grijanje 1 248. eta~no centralno grijanje 1 249. priklju ak na javnu plinsku mre~u 1 250. fiksni telefon 1 2Koliko ste zadovoljni sljedeim uvjetima stanovanja: (1=izrazito nezadovoljan, 2=nezadovoljan, 3=zadovoljan, 4=izrazito zadovoljan) 53. lokacijom 1 2 3 4 54. blizinom stanice javnog prometa 1 2 3 455. opskrbljenoau okolice 1 2 3 456. susjedstvom (ljudskim odnosima) 1 2 3 457. mjesnom samoupravom (akcijama) 1 2 3 4 Ima li Vaae kuanstvo Ne Da58. perilicu za rublje 1 259. zamrziva  1 260. perilicu posua 1 261. muzi ku liniju 1 262. priklju ak na internet 1 263. satelitsku antenu, kablovsku TV 1 264. video ureaj, DVD player 1 265. osobno ra unalo (PC) 1 266. laptop 1 267. umjetnine (slike, namjeataj, skulpture, keramiku) 1 268. biblioteku (viae od 100 knjiga) 1 269. zbirku CD-a, plo a 1 270. bicikl 1 271. motocikl 1 272. amac 1 273. jahtu 1 274. vrt 1 275. Koliko automobila ima Vaae kuanstvo? 1 nema automobil 2. 1 automobil 3. 2 automobila 4. 3 i viae automobila /_/_/_/_/ 77. Koliko prosje no mjese no u kuanstvu troaite na gorivo za automobile? (0000 - nemaju automobil, 9999 - 10.000 i viae kuna ) /_/_/_/_/ 78. Kolike su prosje ne mjese ne "re~ije" (struja, plin, telefon, grijanje, voda, komunalije itd.) u Vaaem kuanstvu? (9999 - 10.000 i viae kuna) 79. Imate li vikendicu/apartman za odmor i/ili dodatni stan/kuu? 1. ne 2. da, vikendicu/apartman za odmor 3. da, dodatni stan/kuu 4. da, i jedno i drugo Imate li u susjedstvu / kvartu (cca 15 min. hoda)? Ne Da80. stanicu javnog prijevoza 1 281. telefonsku govornicu 1 282. trgovinu mjeaovitom robom 1 283. specijalizirane trgovine 1 284. ambulantu 1 285. stomatoloaku ordinaciju 1 286. veterinarsku stanicu 1 287. poatu 1 288. ljekarnu 1 289. vrti 1 290. osnovnu akolu 1 291. crkvu 1 2/_/ 92. Koliko lanova Vaaeg kuanstva ima stalne osobne prihode? (zaposlenje, poljoprivreda kao zanimanje, mirovine, invalidnine, i sl.) (0  nema stalnih prihoda) /_/ 93. Koliko stalno zaposlenih ima ima u Vaaem kuanstvu? (0 - nema stalno zaposlenih) /_/_/_/_/_/ 95. Koliki je prosje ni ukupni mjese ni prihod u Vaaem kuanstvu? (99999 - 100.000 i viae kuna) MIGRACIJE 120. U kakvom ste naselju roeni? 1. selo 2. seoski lokalni centar 3. airi lokalni centar 4. regionalni centar 5. makroregionalni centar 6.glavni grad (Hrvatske i ostalih dr~ava) 121. Kakvo je naselje u kojem stalno stanujete? selo seoski lokalni centar airi lokalni centar regionalni centar makroregionalni centar Zagreb Koliko esto putujete izvan mjesta boravka zbog sljedeih razloga? (1=dnevno, 2=tjedno, 3=mjese no, 4=rjee od toga, 5=nikada) 122. posao 1 2 3 4 5123. administrativni razlozi 1 2 3 4 5124. zdravstveni razlozi 1 2 3 4 5125. kupovina 1 2 3 4 5126. odmor i rekreacija 1 2 3 4 5127. sport, kultura zabava 1 2 3 4 5 129. Koliko ste zadovoljni prometnom povezanoau s naseljima u kojima zadovoljavate neke potrebe? 0. ne putujem 1. vrlo nezadovoljan 2. nezadovoljan 3. i nezadovoljan i zadovoljan 4. zadovoljan 5. vrlo zadovoljan 130. `to Vas najviae smeta u svakodnevnom putovanju? 0. ne putujem 1. prometne gu~ve 2. loae prometnice 3. neadekvatna javna prometna sredstva 4. du~ina putovanja 5. nedovoljna u estalost prometnih veza 6. neredovitost prometnih veza 249. Mo~ete li veinu svojih uobi ajenih potreba u slobodnom vremenu zadovoljiti u naselju stanovanja? 1. ne 2. djelomi no 3. da PRILOG 2. : UPITNIK ZA NASELJA IZVADAK IZ ORIGINALNOG UPITNIKA ZA NASELJA     PAGE 14 PAGE 74 MRE}A NASELJA OPREMLJENOST KUANSTAVA I NASELJA KVALITETA }IVOTAA MATERIJALNE POTREBE Stanovanje Obrazovanje Radni status Zanimanje Migracije i promet Zadovoljstvo Opremljenost kuanstava i neposredne okoline stanovanja Socijalno blagostanje i zadovoljenje materijalnih potreba Interni i eksterni pokazatelji stanja u mre~i naselja 1 lan 2 lana 3 lana 4 lana 5 lanova 6 i viae lanova Redovi Zagreb Gradska naselja Opinski centri Seoska naselja Stupci 20 40 60 80 100 Broj lanova stana/kue prema naseljima privatni (kupljen, sagraen, naslijeen) privatni (otkupljen u otkupu) privatni (stanuje kod roditelja/roaka) Dr~avni unajmljen i privremeni/nu~ni smjeataj Ostalo Redovi Zagreb Gradska naselja Opinski centri Seoska naselja Stupci 0,00 100 200 300 Tip vlasniatva stana/kue prema naseljima 20 do 40 m2 41 do 60 m2 61 do 80 m2 81 do 100 m2 101 i viae m2 Redovi Zagreb Gradska naselja Opinski centri Seoska naselja Stupci 50 100 0 do 2000 kn 2001 do 4000 kn 4001 do 6000 kn 6001 do 8000 kn 8001 i viae kn Redovi Zagreb Gradska naselja Opinski centri Seoska naselja Stupci 30 60 90 Prosje ni mjese ni prihodi u kuanstvima prema naseljima do 1000 kn 1001 do 1500 kn 1501 do 2000 kn 2001 i viae kn Redovi Zagreb Gradska naselja Oinski centri Seoska naselja Stupci 60 120 180 240 Prosje ne mjese ne  re~ije u kuanstvima prema naseljima Ne putujem Prometne gu~ve Loae prometnice Neadekvatna javna prometna sredstva Du~ina putovanja Nedovoljna u estalost prometnih veza Neredovitost prometnih veza Redovi Zagreb Gradska naselja Opinski centri Seoska naselja Stupci 60 120 180 240 Smetnje u svakodnevnom putovanju prema naseljima Zagreb Sveti Ivan Zelina Samobor Jastrebarsko Zapreai Dugo Selo Velika Gorica Puaa Kravarsko `alovec C. Samoborsko 4--45-4 Petrovina Hudi Bitek Lu~an Leprovica Donji Ladu  Brckovljani Otruaevec OPINSKI CENTRI SEOSKA NASELJA GRADOVI SATELITI GRAD ZAGREB  $6`bnvGkd$$If\$ \ HA80agԘ$$7$8$H$Ifa$gdwT$$7$8$H$Ifa$gdwTXkd$$If\$ \ HA80agԘ$$7$8$H$Ifa$gdwTiXXXX$$7$8$H$Ifa$gdwTkdp$$If\$ \ HA80agԘi^^^^O$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwTkd4$$If\$ \ HA80agԘ  "$2468:FHNP\ BDXZ|~<pvz······¯hwTh hwTy(h:hwTmH sH  h:hwT h:hwTCJOJQJ^JaJh9mH sH hwTmH sH h hwTmH sH  h hwTh &6C Gkd$$If\8 =8 6 0ae4gԘ$$& #$/7$8$H$Ifa$b$gd9 @FNXGkd$$If\8 =8 6 0ae4gԘ$$& #$/7$8$H$Ifa$b$gd9XZz`GGGG$$& #$/7$8$H$Ifa$b$gd9kd $$If\8 =8 6 0ae4gԘ`GGGG$$& #$/7$8$H$Ifa$b$gd9kdz $$If\8 =8 6 0ae4gԘ`GGGG$$& #$/7$8$H$Ifa$b$gd9kdP $$If\8 =8 6 0ae4gԘ<>@BD`UJ???? $dha$gdwT $da$gdwT $dha$gd9kd& $$If\8 =8 6 0ae4gԘ<>fhLN     .02TV\ j *+4445556,70@4@H@P@}x hwT5 hz_5 hwT5\h<\hwT6h#vhwT6]h=hwT6hhwT6]jsh hwTUhkhZCh L yppp $IfgdwTkdz$$IflF #   06    4 laL N P X f yppp $IfgdwTkd$$IflF #   06    4 laf h j n z yppp $IfgdwTkd$$IflF #   06    4 laz | ~   yppp $IfgdwTkdQ$$IflF #   06    4 la     yppp $IfgdwTkd$$IflF #   06    4 la     yppp $IfgdwTkd$$IflF #   06    4 la     yppp $IfgdwTkd($$IflF #   06    4 la     yppp $IfgdwTkd$$IflF #   06    4 la   ( 6 yppp $IfgdwTkdb$$IflF #   06    4 la6 8 : B P yppp $IfgdwTkd$$IflF #   06    4 laP R T X f yppp $IfgdwTkd$$IflF #   06    4 laf h j n | yppp $IfgdwTkd9$$IflF #   06    4 la| ~    yqqiiiiqqqdgdwTdhgdwTkd$$IflF #   06    4 la  Z\  j    !@!b!!!!!!))110@dgdwTdhgdwT $dha$gdwT0@2@4@6@8@:@<@>@@@B@D@F@H@@@OOF^H^hhpppppzrz dgdwT $da$gdwTP@@@@@@@B*BpBFDVDOOOOPPPPW WLWXWXXXXZZ\^&d(d*d,dXd\dlmTnVnolpppxpzpppppppRr~sNtuNuTudvfvPwwwwFxJxTxپ٪٪h hwT6\h2;hwT5\ hwT5\h:hwT6\h hwT6\h hwT\ h~Uw\ hwT\ h hwT hwT5hX]hwT5CTxlxxxzxxxxxxx\yynzrzz~NR .>2Hjllvҋ֋ Rbz *0R|"ΏЏȐԐ"r׷ׯhQWhwT6h hwT6]hwTh|hYhwT6 hwT0J h hwTh>qhwT6\h hwT6\h hwT\ hwT\E Џ "|~ "$&(*,.02468:Z $da$gdwTBbt "&(JRz|$HnpЖҖԖDRTfhΗDr:Lt~̜Ҝ`d^pt~ޤ.z&:hhwT6 h%5 hwT5 h.m$5hlhwT5hwT h hwTT:b֧bȮҮ(*ܳ:\`d*RTFJLNƾ}h hwT6 hwT6 hwT\hgh06\ h06\hghwT6\h0h06\h0hwT6\h hwT\h hwT6\ hwT5\ h%5 ho5 hwT5 hhwThhwT6 h hwThwT.Z\(*dʻRTĿƿȿhr$ & Fda$gdwT$ @da$gdwT $da$gdwTRTxܾ Ŀ&Fptvx~"$@(p\rT4\h2hn|~x𳩳h hwT56h hwT5h hwT6\h hwT\hQhwT6 hwT6h5.hwT6h]{hwT6 hwT5aJhwTh hwT6 hwT5 h hwTh#hwT6;68<\BD\x @\46$&68NPdfz| 8zhwhhwT5\ hwT5\h hwT5hf hwT6h hwT]h hwT6\h hwT\h.m$5\aJhwTh hwT6 h hwThV? xz(*.0 d7$8$H$gdwT $da$gdwTDh>dnr~*2\^0FfRTVX&4HN\dhptBDx~h hwT6]h^hwTh6|hPMhNh+hw hwT5 hw6h4hwT6h hwT5h5e h hwTG$&68:JNRVX`bd6B\^pHD@\fh@B        ƾƶƶƶƮƪƦҞ hilhwThilhwT5\hilhwT5hPh6|h+|hwT6h hwT6h hwT5 h hwT h*5 hwT5h; hwTmH sH hwTmH sH hhwTmHsHhwT h$NhwT7 &8b$$7$8$H$Ifa$gdwT$$7$8$H$Ifa$gdwT dh7$8$H$gdwTbd|iXXXX$$7$8$H$Ifa$gdwTkd2$$If\puT80ag.&n]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd$$If\puT80an]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd$$If\puT80a"(0:n]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkdj$$If\puT80a:<PTZdn]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd$ $$If\puT80adfn]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd $$If\puT80an]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd!$$If\puT80an]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkdR"$$If\puT80a $*4n]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd #$$If\puT80a46JNT^n]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd#$$If\puT80a^`lpxn]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd$$$If\puT80an]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd:%$$If\puT80an]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd%$$If\puT80a$.n]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd&$$If\puT80a.0@FNXn]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkdh'$$If\puT80aXZx~n]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd"($$If\puT80an]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd($$If\puT80an]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd)$$If\puT80a (4n]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkdP*$$If\puT80a46DLXZn]]]]$$7$8$H$Ifa$gdwTkd +$$If\puT80aZ\^`bdfhjlnncXXXXXXXX $da$gdwT $dha$gdwTkd+$$If\puT80a npBr@( * , B  Vb $$Ifa$gdwT $dha$gdwT$ & Fda$gdwT $da$gdwT  . ^ b r 2 < > B D    02&(@Bvxn:fvr!!!!!!!!""."########## $$.$2$6$R$~$$$$hP hilh;hilhwT5\h6| hwT0JhhwT6hwT hilhwTQbdft`THHHHH $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd~,$$Ifl4F% !$& &d&L06    44 lapkd^-$$Ifl4ֈ% L!$& &c&&>&L0644 lap< $$Ifa$gdwTkd.$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap< ,8DP $$Ifa$gdwTPRkd/$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap<R $$Ifa$gdwTkd 1$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap< $$Ifa$gdwTkda2$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap<NPRVZ` $$Ifa$gdwT`bkd3$$Ifl4ֈ% L!$& c'>''L0644 lap<bdfht~ $$Ifa$gdwTkd4$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap<  $$Ifa$gdwTkd*6$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap< ",6 $$Ifa$gdwT68kdk7$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap<8NTX\`f $$Ifa$gdwTfhkd8$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap<hjv $$Ifa$gdwTkd9$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap< $$Ifa$gdwTkd.;$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap< $$Ifa$gdwTkdo<$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap<06:>BH $$Ifa$gdwTHJkd=$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap<JLV`jt~ $$Ifa$gdwT~kd>$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap< $$Ifa$gdwTkd2@$$Ifl4ֈ% L!$& 'c''>''L0644 lap< $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkdsA$$Ifl4ֈ% L!$ ' 'c''>''L0644 lap<&(*f $$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT$a$gdwT  *Jhj\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdB$$IfTl4Fw #& &&06    44 lapTjlkdC$$IfTl4ֈw   #& & & &i&0644 lap<Tl $$Ifa$gdwTkdD$$IfTl4ֈw   #&   'i''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd!F$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T  $$Ifa$gdwTkdfG$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T".:FR $$Ifa$gdwTRTkdH$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<TT $$Ifa$gdwTkdI$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd5K$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T  $$Ifa$gdwTkdzL$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T*6@JV $$Ifa$gdwTVXkdM$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<TXz $$Ifa$gdwTkdO$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdIP$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdQ$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T    (  $$Ifa$gdwT( * kdR$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T* F N T Z ` h  $$Ifa$gdwTh j kdT$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<Tj l x      $$Ifa$gdwT  kd]U$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T        $$Ifa$gdwT  kdV$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T     ! ! $$Ifa$gdwT ! !kdW$$IfTl4ֈw   #& ' ' 'i''0644 lap<T !! !&!,!2!:! $$Ifa$gdwT:!!L!Z!h!v!! $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwT!!kdqZ$$IfTl4ֈw   # ' ' ' 'i''0644 lap<T!!))))r**++ $$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT $$$$$$% %&'&'n'p'r't''''<(@((((())z)~))))))))))))).*d*r*******B.R.../0/4/j//0000T1162<2D4l4n5r555556.686:6<6B6D6N6^6b6h6l6r66N:R:H;;hilhwT5\hYjhP hilhwThwTZ+++ +@+`+~++\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd[$$IfTl4F0 N9 &O &&0S6    44 lapT++kd\$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O &&&z&0S644 lap<T+++++++ $$Ifa$gdwT++kd]$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<T+++++, , $$Ifa$gdwT , ,kd,_$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<T ,2,8,<,B,H,N, $$Ifa$gdwTN,P,kdv`$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<TP,R,^,j,v,,, $$Ifa$gdwT,,kda$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<T,,,,,,, $$Ifa$gdwT,,kd c$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<T,,,,,-- $$Ifa$gdwT--kdTd$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<T->-D-H-L-P-X- $$Ifa$gdwTX-Z-kde$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<TZ-\-h-t---- $$Ifa$gdwT--kdf$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<T------- $$Ifa$gdwT--kd2h$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 &O '''z''0S644 lap<T-----.. $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwT..kd|i$$IfTl4ֈ0 ' ,N9 'O '''z''0S644 lap<T...n5p5r556d666 $$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT 6666676787\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdj$$IfTl4FH j &` &&0a6    44 lapT87:7kdk$$IfTl4ֈH (*j &` &&&>&0a644 lap<T:7H7N7R7V7Z7`7 $$Ifa$gdwT`7b7kdl$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<Tb7d7p7z7777 $$Ifa$gdwT77kd''0a644 lap<T7777777 $$Ifa$gdwT77kdo$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T7777778 $$Ifa$gdwT8 8kdp$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T 88 8&8*80888 $$Ifa$gdwT88:8kdr$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T:8<8H8T8`8l8x8 $$Ifa$gdwTx8z8kdds$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<Tz8888888 $$Ifa$gdwT88kdt$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T8888888 $$Ifa$gdwT88kdu$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T899 9999 $$Ifa$gdwT99kdBw$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T9 9*969B9N9Z9 $$Ifa$gdwTZ9\9kdx$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T\9~999999 $$Ifa$gdwT99kdy$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T9999999 $$Ifa$gdwT99kd {$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T999999: $$Ifa$gdwT::kdj|$$IfTl4ֈH (*j &` '''>''0a644 lap<T:::":0:>:L: $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTL:N:kd}$$IfTl4ֈH (*j '` '''>''0a644 lap<TN:P:R:hDjDlDnDpDrDtDvDxDzD|D~DDDD EEHEJEbEFHFF $$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT;;;;;<===H=====">$>0>j>n>>>? ?V?d???????????PATA\A^AAAAAAAAAAAAAhDjDDDD EEE>E@EBEDEFE\E^EbEdEEEF FFFFHFzFJJhPj~h\LU"jh\LUmHnHsH tH uh\Ljh\LUhhYjhwT hilhwTMFFFFFFFGGPkd$$IfTl4F j & &&06    44 lapT $$Ifa$gdwTGGkdl$$IfTl4ֈ (*j & &&&>&0644 lap<TGpGxG~GGGG $$Ifa$gdwTGGkd$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<TGGGGGGG $$Ifa$gdwTGGkd$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<TGHHH H"H(H $$Ifa$gdwT(H*Hkd:$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<T*H,H8HDHNHPH\H $$Ifa$gdwT\H^Hkd$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<T^HHHHHHH $$Ifa$gdwTHHkdĆ$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<THHHHHHH $$Ifa$gdwTHHkd $$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<THIIIII I $$Ifa$gdwT I"IkdN$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<T"I$I.I0I2I4I>I $$Ifa$gdwT>I@Ikd$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<T@IIIIIII $$Ifa$gdwTIIkd؋$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<TIIIIIII $$Ifa$gdwTIIkd$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<TIIIIIII $$Ifa$gdwTIIkdb$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<TIIJJJJJ $$Ifa$gdwTJJkd$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<TJJ&J,J2J8J@J $$Ifa$gdwT@JBJkd$$IfTl4ֈ (*j & '''>''0644 lap<TBJDJRJ`JnJ|JJ $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTJJkd1$$IfTl4ֈ (*j ' '''>''0644 lap<TJJPURUTUVUXUZU\U^U`UbUdUfUhUjUlUUVVVVVFWW $$Ifa$gdwT $dha$gdwT $da$gdwT$dh7$8$H$a$gdwTJJJJJKKKLLLOOO ORUTUlUUUVVV2V4V6V8V:V[[[[[]H]"_x_____aaaaaafb|bbbbbh[hwT6hPjph\LU"jh\LUmHnHsH tH uh\Ljh\LUhphxhQ$hwT hilhwTHWWWWWWWXXPkd$$IfTl4F 99 &r &3&06    44 lapT $$Ifa$gdwTXXkd$$IfTl4ֈ ~99 &r &&&&&0644 lap<TX*X0X4X8Xq@qBqbqdqrLrNrRrss`vbvh?jh19U"jh19UmHnHsH tH uh19jh19UhxhP hQ$\ hwT\hilhwT\ hilhphphilhwTH* hilhwThwT>c@cNcncccc\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd^$$IfTl4F 99 &&&06    44 lapTcckdB$$IfTl4ֈ ~99 &&R&&>&t0644 lap<Tccccccc $$Ifa$gdwTcckd$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<Tccccddd $$Ifa$gdwTddkd˨$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<Td4d't'0644 lap<TTdVdbdndzddd $$Ifa$gdwTddkdU$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<Tddddddd $$Ifa$gdwTddkd$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<Tdddddd e $$Ifa$gdwT e ekd߭$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<T e&e,e2e8e>eFe $$Ifa$gdwTFeHekd$$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<THeJeVebenezee $$Ifa$gdwTeekdi$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<Teeeeeee $$Ifa$gdwTeekd$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<Teeeeeee $$Ifa$gdwTeekd$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<Te ffff$f,f $$Ifa$gdwT,f.fkd8$$IfTl4ֈ ~99 &'R''>'t'0644 lap<T.f0f>fLfZfhfvf $$Ifa$gdwTvfxfkd}$$IfTl4ֈ ~99 ''R''>'t'0644 lap<Txfzf|f~fff~lllllPmmn n $$Ifa$gdwT $dha$gdwT $da$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT nnnn>n^n|n~n\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F ]9 &A &&06    44 lapT~nnkd$$IfTl4ֈ o ^]9 &A &&&e&0644 lap<Tnnnnnnn $$Ifa$gdwTnnkd$$IfTl4ֈ o ^]9 &A '''e''0644 lap<Tnnnnnoo $$Ifa$gdwTookd)$$IfTl4ֈ o ^]9 &A '''e''0644 lap<To,o4o8o:o>oFo $$Ifa$gdwTFoHokdn$$IfTl4ֈ o ^]9 &A '''e''0644 lap<THoJoVo`oboloxo $$Ifa$gdwTxozokd$$IfTl4Fֈ o ^]9 &A '''e''0644 lap<Tzooooooo $$Ifa$gdwTookd$$IfTl4ֈ o ^]9 &A '''e''0644 lap<Tooooooo $$Ifa$gdwTookd=$$IfTl4ֈ o ^]9 &A '''e''0644 lap<Tooopp pp $$Ifa$gdwTppkd$$IfTl4ֈ o ^]9 &A '''e''0644 lap<Tpp&p4pBpPp^p $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwT^p`pkd$$IfTl4ֈ o ^]9 'A '''e''0644 lap<T`pbpdpfphpjplpnppprppq@qBqDq`vbvv8w:whilhwT5\hhilhwT\ hwT\hilhD$5\ hwT5\ hilhwThwT h6[hwTLNxZx\x^xlxxxxxPkd$$IfTl4F; &&P&I06    44 lapT $$Ifa$gdwTxxkdz$$IfTl4ֈm ,; &&&&T&rI0644 lap<Txxxxxxx $$Ifa$gdwTxxkd$$IfTl4ֈm ,; &'''T'r'I0644 lap<Txxxyy y,y $$Ifa$gdwT,y.ykd$$IfTl4ֈm ,; &'''T'r'I0644 lap<T.y4y$$IfTl4ֈ{ P; &''='''0644 lap<T~~~~~~~ $$Ifa$gdwT~~kd$$IfTl4ֈ{ P; &''='''0644 lap<T~~~~ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ{ P; &''='''0644 lap<T*6BN $$Ifa$gdwTNPkd $$IfTl4ֈ{ P; &''='''0644 lap<TP\djpv~ $$Ifa$gdwT~kdR$$IfTl4ֈ{ P; &''='''0644 lap<T $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ{ P; '''='''0644 lap<T0rȀԀր6kd$$IfTl4F ; &q &&h06    44 lapT $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwTր؀&DF $$Ifa$gdwTFHkd$$IfTl4ֈ ,; &q &&&&h0644 lap<THNRTVZ` $$Ifa$gdwT`bkd$$IfTl4ֈ ,; &q '''''h0644 lap<Tbdnpr| $$Ifa$gdwTkdC$$IfTl4ֈ ,; &q '''''h0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ,; &q '''''h0644 lap<T΁܁ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ,; &q '''''h0644 lap<T $ $$Ifa$gdwT$&kd$$IfTl4ֈ ,; &q '''''h0644 lap<T&(6DR`n $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTnpkdW$$IfTl4ֈ ,; 'q '''''h0644 lap<Tprtdƃ $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwTƃȃʃ؃68\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F+; &W &@&06    44 lapT8:kdz$$IfTl4ֈ n+; &W &&>&&0644 lap<T:@HNTZb $$Ifa$gdwTbdkd$$IfTl4ֈ n+; &W ''>'''0644 lap<Tdfr~ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ n+; &W ''>'''0644 lap<T„ʄ $$Ifa$gdwTʄ̄kdH$$IfTl4ֈ n+; &W ''>'''0644 lap<T̄΄ڄ $$Ifa$gdwT kd$$IfTl4ֈ n+; &W ''>'''0644 lap<T $*08 $$Ifa$gdwT8:kd$$IfTl4ֈ n+; &W ''>'''0644 lap<T:<JXft $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ n+; 'W ''>'''0644 lap<Ttʆֆ $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwT>@prtv<@Z\^tvx2F"dfƐN`dfhlrtz:<Pz|֕ںڰڦںhn'BhwT6\hilhwT6\h[hwT6\hilhwT5\ hwT5\ hwT\hilhwT\ hilh_h_hZh hilhwThwTAֆ؆چ(FH\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdV$$IfTl4F$ ; &&&106    44 lapTHJkd:$$IfTl4ֈ$ L( ; &&&r&&10644 lap<TJPX^djr $$Ifa$gdwTrtkd~$$IfTl4ֈ$ L( ; &''r'''10644 lap<Ttv $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ$ L( ; &''r'''10644 lap<T‡ȇ·ԇ܇ $$Ifa$gdwT܇އkd$$IfTl4ֈ$ L( ; &''r'''10644 lap<Tއ $$Ifa$gdwTkdM$$IfTl4ֈ$ L( ; &''r'''10644 lap<T*28>DL $$Ifa$gdwTLNkd$$IfTl4ֈ$ L( ; &''r'''10644 lap<TNP^lz $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ$ L( ; '''r'''10644 lap<T^ $$Ifa$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT ‰ĉ҉02\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F; &?&(&@06    44 lapT24kd$$IfTl4ֈ ; &?&&&&@0644 lap<T4:@DHNT $$Ifa$gdwTTVkd>$$IfTl4ֈ ; &?'''''@0644 lap<TVXblx $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; &?'''''@0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; &?'''''@0644 lap<TȊԊ $$Ifa$gdwTkd $$IfTl4ֈ ; &?'''''@0644 lap<T ( $$Ifa$gdwT(*kdR$$IfTl4ֈ ; &?'''''@0644 lap<T*,:HVdr $$Ifa$gdwTrtkd$$IfTl4ֈ ; '?'''''@0644 lap<Ttvx:<np|~^ $$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT 6:<Ț:tlpFtʡΡС(*Tڦ|:^j<>ά6Pt~еֵܵ hZ\ hwT6\hilhwT6\hwThn'BhwT6\h hwT6\ hilhwT hwT\hilhwT\J<>\PPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F1[); &*&&0T6    44 lapT>@NT, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4r1[ H); &*&&T&0T644 lap2TTZbj $$Ifa$gdwTjlnx, $$Ifa$gdwTkd $$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2Tx $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd $$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2TƩҩ $$Ifa$gdwTҩԩ, $$Ifa$gdwTkd< $$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2T $$Ifa$gdwT  , $$Ifa$gdwTkdf $$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2T".< $$Ifa$gdwT<>@J, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2TJT^h $$Ifa$gdwThj, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2T $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2TȪ֪ $$Ifa$gdwT֪تڪ, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2T $$Ifa$gdwT$*, $$Ifa$gdwTkd8$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2T*.4: $$Ifa$gdwT:<>J, $$Ifa$gdwTkdb$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2TJT`n $$Ifa$gdwTnpr~, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2T~ $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2Tȫ $$Ifa$gdwTȫʫ̫, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4r1[ H); &*''T''0T644 lap2T̫ث $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd $$IfTl4r1[ H); '*''T''0T644 lap2T,: $$Ifa$gdwT:<>@,$ ydha$gdwTkd.$$IfTl4r1[ H); '*''T''0T644 lap2T>PVZ`·޷ ʽ̽Dp8:J`bdDFHTV ÿÿÿÿÿÿûÿñÿûÿÿÿÿûÿhAhilhwT5\hhwT hilhwThGehwT\ hJ5\ hwT5\hThwT6\h hwT\ hwT\hilhwT\D@XZʽ dƿ $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwT $da$gdwTƿȿʿؿ68\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdR$$IfTl4F14 9; & &&0T6    44 lapT8:kd;$$IfTl4ֈ14 9; & &&)&&0T644 lap<T:fjlptx $$Ifa$gdwTxzkd$$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<Tz| $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<T $$Ifa$gdwTkd $$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<T $$Ifa$gdwTkdb!$$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<T(06<BJ $$Ifa$gdwTJLkd"$$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<TLNZfr~ $$Ifa$gdwTkd#$$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<T $$Ifa$gdwTkd@%$$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<T  $$Ifa$gdwTkd&$$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<T$,28>F $$Ifa$gdwTFHkd'$$IfTl4ֈ14 9; & '')'''0T644 lap<THJXft $$Ifa$gdwTkd)$$IfTl4ֈ14 9; ' '')'''0T644 lap<T $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwT dh7$8$H$gdwT<Z\\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdb*$$IfTl4F, 1$& &!&P0e6    44 lapT\^kdK+$$IfTl4ֈ, @1$& &&&&P0e644 lap<T^ $$Ifa$gdwTkd,$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<T $$Ifa$gdwTkd-$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<T $$Ifa$gdwTkd(/$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<T  * $$Ifa$gdwT*,kdr0$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<T,BJPV\d $$Ifa$gdwTdfkd1$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<Tfht $$Ifa$gdwTkd3$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<T $$Ifa$gdwTkdP4$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<T $0 $$Ifa$gdwT02kd5$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<T2>FLRX` $$Ifa$gdwT`bkd6$$IfTl4ֈ, @1$& '''''P0e644 lap<Tbdr $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd.8$$IfTl4ֈ, @1$ ' '''''P0e644 lap<T( $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwT  "0Pp\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdr9$$IfTl4Fu IG & &&06    44 lapTkd[:$$IfTl4ֈu IG & &&&&0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd;$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd<$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<T$* $$Ifa$gdwT*,kd8>$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<T,.8BLXb $$Ifa$gdwTbdkd?$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<Tdz $$Ifa$gdwTkd@$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdB$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<T ( $$Ifa$gdwT(*kd`C$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<T*,8DP\h $$Ifa$gdwThjkdD$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<Tjv~ $$Ifa$gdwTkdE$$IfTl4ֈu IG & '''''0644 lap<T $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd>G$$IfTl4ֈu IG ' '''''0644 lap<Tl0< $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT<>@Nn\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdH$$IfTl4F b &V &n&06    44 lapTkdfI$$IfTl4ֈ b &V &&&&&0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdJ$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<T    $$Ifa$gdwT "kdK$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<T"<BFJNT $$Ifa$gdwTTVkd4M$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<TVXdnx $$Ifa$gdwTkdyN$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdO$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<T $$Ifa$gdwT kdQ$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<T 2:@FLT $$Ifa$gdwTTVkdHR$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<TVXdp| $$Ifa$gdwTkdS$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdT$$IfTl4ֈ b &V '&''''0644 lap<T $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkdV$$IfTl4ֈ b 'V '&''''0644 lap<T ^ $$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT >$F\|d0p~(68Z\^lnp &*RTDHX\` hhwTh -hwT\ hA5\hilhwT5\hilhwT\ hwT\ hilhwTP02\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdVW$$IfTl4FB; &&&-06    44 lapT24kd:X$$IfTl4ֈB H6; &&&T&&-0644 lap<T4:>BFJP $$Ifa$gdwTPRkd~Y$$IfTl4ֈB H6; &''T'''-0644 lap<TRT^hr| $$Ifa$gdwTkdZ$$IfTl4ֈB H6; &''T'''-0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd\$$IfTl4ֈB H6; &''T'''-0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdM]$$IfTl4ֈB H6; &''T'''-0644 lap<T   $$Ifa$gdwT "kd^$$IfTl4ֈB H6; &''T'''-0644 lap<T"$2@N\j $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTjlkd_$$IfTl4ֈB H6; '''T'''-0644 lap<Tlnp"x $$Ifa$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT\PPPPPP $$Ifa$gdwTkda$$IfTl4FB; &&&-06    44 lapTkda$$IfTl4ֈB `6; &&&l&&-0644 lap<T   $$Ifa$gdwT "kd>c$$IfTl4ֈB `6; &''l'''-0644 lap<T"$0<HT` $$Ifa$gdwT`bkdd$$IfTl4ֈB `6; &''l'''-0644 lap<Tbhptz $$Ifa$gdwTkde$$IfTl4ֈB `6; &''l'''-0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd g$$IfTl4ֈB `6; &''l'''-0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdRh$$IfTl4ֈB `6; &''l'''-0644 lap<T &4B $$Ifa$gdwTBDkdi$$IfTl4ֈB `6; '''l'''-0644 lap<TDFH`8D $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwTDFHVv\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdj$$IfTl4F; &g &&V06    44 lapTkdk$$IfTl4ֈ 9; &g &&T&=&V0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdl$$IfTl4ֈ 9; &g ''T'=''V0644 lap<T  $$Ifa$gdwT kdCn$$IfTl4ֈ 9; &g ''T'=''V0644 lap<T"(.6 $$Ifa$gdwT68kdo$$IfTl4ֈ 9; &g ''T'=''V0644 lap<T8:FR^jv $$Ifa$gdwTvxkdp$$IfTl4ֈ 9; &g ''T'=''V0644 lap<Tx $$Ifa$gdwTkdr$$IfTl4ֈ 9; &g ''T'=''V0644 lap<T $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkdWs$$IfTl4ֈ 9; 'g ''T'=''V0644 lap<T h*,.Akdt$$IfTl4F; &4&1&B06    44 lapT $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT^Pz|~2z @nrtv>BR|~RVX`fhj hJ\hilhwT6\ hwT\hilhwT\hwTh hilhwTT.<\| $$Ifa$gdwTkdzu$$IfTl4ֈ H ; &4&,&T&&B0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdv$$IfTl4ֈ H ; &4','T'''B0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdx$$IfTl4ֈ H ; &4','T'''B0644 lap<T"(0 $$Ifa$gdwT02kdHy$$IfTl4ֈ H ; &4','T'''B0644 lap<T24@LXdp $$Ifa$gdwTprkdz$$IfTl4ֈ H ; &4','T'''B0644 lap<Tr~ $$Ifa$gdwTkd{$$IfTl4ֈ H ; &4','T'''B0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd}$$IfTl4ֈ H ; '4','T'''B0644 lap<T^  $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT*Jj\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdV~$$IfTl4Ff; &&&'06    44 lapTkd:$$IfTl4ֈf HB; &&&T&&'0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd~$$IfTl4ֈf HB; &''T''''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkdÁ$$IfTl4ֈf HB; &''T''''0644 lap<T  $$Ifa$gdwT kd$$IfTl4ֈf HB; &''T''''0644 lap<T ".:FR^ $$Ifa$gdwT^`kdM$$IfTl4ֈf HB; &''T''''0644 lap<T`ltz $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈf HB; &''T''''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd׆$$IfTl4ֈf HB; '''T''''0644 lap<TP $$Ifa$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT @`~\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F*; &L &J&06    44 lapTkd$$IfTl4ֈ Hk*; &L &&T&#&0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd>$$IfTl4ֈ Hk*; &L ''T'#''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ Hk*; &L ''T'#''0644 lap<T  $$Ifa$gdwTkdȌ$$IfTl4ֈ Hk*; &L ''T'#''0644 lap<T$0<HT $$Ifa$gdwTTVkd $$IfTl4ֈ Hk*; &L ''T'#''0644 lap<TVbjpv| $$Ifa$gdwTkdR$$IfTl4ֈ Hk*; &L ''T'#''0644 lap<T $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ Hk*; 'L ''T'#''0644 lap<TPRdp $$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT*":VZ\j<NRZ^`ld$NPR"TXjr. f l r      @ 8 @     < > h l     hl3"hwT6\h hwT\ h>\ hJ\ h{\hRXhwT6\hilhwT\ hwT\L    DJb.0464@V,4d|<*,0jvx( f h z   !! "L"""B#R#8%F%2&4&~((**+hilhwT\h hX 5\ hwT5\ hilhwT hilhX hwT hwT\h hwT\hWGhwT6\Jprt\PPPPP $$Ifa$gdwTkd֑$$IfTl4FQ; &&D&06    44 lapT , $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4rQ ; &&W&&0644 lap2T"* $$Ifa$gdwT*,.:, $$Ifa$gdwTkdޓ$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T:FR` $$Ifa$gdwT`bdp, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2Tp| $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd($$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkdM$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkdr$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T$. $$Ifa$gdwT.0PV, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2TV\`f $$Ifa$gdwTfhjv, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2Tv $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd+$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T&4 $$Ifa$gdwT468D, $$Ifa$gdwTkdP$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2TDPZf $$Ifa$gdwTfht|, $$Ifa$gdwTkdu$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T| $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4rQ ; &'W'''0644 lap2T $$Ifa$gdwT, $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4rQ ; ''W'''0644 lap2T $$Ifa$gdwT ,!! $dha$gdwTkdޣ$$IfTl4rQ ; ''W'''0644 lap2T  4V $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwT (*\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F; & &&j06    44 laEpT*,kd$$IfTl4ֈ ; & &&&'&j0644 laEp<T,6:>BDJ $$Ifa$gdwTJLkd/$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<TLNZfrt $$Ifa$gdwTkdy$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwTkdé$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwTkd $$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T  $$Ifa$gdwT "kdW$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T"$0:DP\ $$Ifa$gdwT\^kd$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T^~ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwTkd5$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T>DHLRZ $$Ifa$gdwTZ\kdɲ$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T\^jt~ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwTkd]$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T  $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T&2<HV $$Ifa$gdwTVXkd$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<TXZfr~ $$Ifa$gdwTkd;$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwTkdϻ$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T&2>JV $$Ifa$gdwTVXkd$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<TXdlrx~ $$Ifa$gdwTkdc$$IfTl4ֈ ; & ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; ' ''''''j0644 laEp<T $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ ; ' ''''''j0644 laEp<T4&-----------------..... $da$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT+:+--.......... /////0020d011112"2|22f3h3J5555^6p677~;;;;;;;L<N<P<R<T<<<<˾򷰬 h@ \ hqy\hilhwT5\hwTh hilhwT h/hwTj5h19h19U\%jh19U\mHnHsH tH u h19\jh19U\ hP4\hilhwT\ hwT\7.....//2000 $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwT 00000011\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F; &&&j06    44 laQpT11kd$$IfTl4ֈ@ ; &&a&T&'&j0644 laQp<T11&1,12181@1 $$Ifa$gdwT@1B1kd$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<TB1D1P1\1h1t11 $$Ifa$gdwT11kdA$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<T1111111 $$Ifa$gdwT11kd$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<T1111112 $$Ifa$gdwT22kd$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<T2$2*2.22262<2 $$Ifa$gdwT<2>2kd$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<T>2@2L2X2d2n2z2 $$Ifa$gdwTz2|2kdi$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<T|2222222 $$Ifa$gdwT22kd$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<T2222222 $$Ifa$gdwT22kd$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<T2233 333 $$Ifa$gdwT33kdG$$IfTl4ֈ@ ; &'a'T''''j0644 laQp<T33,3:3H3V3d3 $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTd3f3kd$$IfTl4ֈ@ ; ''a'T''''j0644 laQp<Tf3h3~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;N<P<R<<<< $da$gdwT $dha$gdwT<<<<<<<<=6=p=r===@@@@@^AAA.B6BhBCC D$DDDtExEEG G$G6G8GGGGHHHHHKPLjLpLLLLLLLLNN*N,NNN.QHQQQͻԳ٬ hwT5\hjhwT\hilhwT5\h@ hwT hilhwT hwT\hilhwT\hahKhwT\jh19U\jh19h19U\D<<D=====6kde$$IfTl4F;; &&&[06    44 lapT $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gdwT==>$>D>b>d> $$Ifa$gdwTd>f>kdI$$IfTl4ֈ;@ ; &&&&&[0644 lap<Tf>>>>>>> $$Ifa$gdwT>>kd$$IfTl4ֈ;@ ; &'''''[0644 lap<T>>>>>>> $$Ifa$gdwT>>kd$$IfTl4ֈ;@ ; &'''''[0644 lap<T>>? ??? ? $$Ifa$gdwT ?"?kd$$IfTl4ֈ;@ ; &'''''[0644 lap<T"?$?0?DFD $$Ifa$gdwTFDHDkdu$$IfTl4ֈ@ ; &`'L'T'2''g0644 lap<THDJDVDbDnDzDD $$Ifa$gdwTDDkd$$IfTl4ֈ@ ; &`'L'T'2''g0644 lap<TDDDDDDD $$Ifa$gdwTDDkd$$IfTl4ֈ@ ; &`'L'T'2''g0644 lap<TDDDDDDD $$Ifa$gdwTDDkdD$$IfTl4ֈ@ ; &`'L'T'2''g0644 lap<TDEEEE E(E $$Ifa$gdwT(E*Ekd$$IfTl4ֈ@ ; &`'L'T'2''g0644 lap<T*E,E:EHEVEdErE $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTrEtEkd$$IfTl4ֈ@ ; '`'L'T'2''g0644 lap<TtEvExE G"G$G&0644 lap<TRIXI`IfIlIrIzI $$Ifa$gdwTzI|Ikd5$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<T|I~IIIIII $$Ifa$gdwTIIkdz$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<TIIJJ JJJ $$Ifa$gdwTJJkd$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<TJJ&J2J>JHJTJ $$Ifa$gdwTTJVJkd$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<TVJJJJJJJ $$Ifa$gdwTJJkdI$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<TJJJJJJJ $$Ifa$gdwTJJkd$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<TJJJJJKK $$Ifa$gdwTKKkd$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<TKKKK&K(K2K $$Ifa$gdwT2K4Kkd$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<T4K@KHKNKTKZKbK $$Ifa$gdwTbKdKkd]$$IfTl4ֈb gT"& '''>''0644 lap<TdKfKtKKKKK $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTKKkd$$IfTl4ֈb gT" ' '''>''0644 lap<TKQQQQQQQQQQQQQQQQQ@RBRDRjRfShSS $dha$gdwT$ Lda$gdwT $da$gdwTQQQQQQQ@RDRjRlRR.S0SZShS~SSS*TZT\T^TTdVjVzV~VW*WXWZW\WWzY|YYYYY&Z6Z8Z:ZlZF\H\\\^\\\\\\\]"]^^__V______aa»h1h@ hwT hilhwThilhwT\ hwT\h9o hwT\ h\-5\hilhwT5\ hwT5\hilhH65\ hH65\DSS^TTTTTTAkd$$IfTl4Fz t> & &&06    44 lapT $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwTTTU0U2U $$Ifa$gdwT2U4Ukd$$IfTl4ֈz t> & &&&D&}0644 lap<T4U:U>U@UDUHUNU $$Ifa$gdwTNUPUkd $$IfTl4ֈz t> & '''D'}'0644 lap<TPURU\U^UhUrU|U $$Ifa$gdwT|U~UkdN$$IfTl4ֈz t> & '''D'}'0644 lap<T~UUUUUUU $$Ifa$gdwTUUkd$$IfTl4ֈz t> & '''D'}'0644 lap<TUUUUUUU $$Ifa$gdwTUUkd$$IfTl4ֈz t> & '''D'}'0644 lap<TUUUV VVV $$Ifa$gdwTVVkd$$IfTl4ֈz t> & '''D'}'0644 lap<TVV*V8VFVTVbV $$Ifa$gdwTbVdVkdb$$IfTl4ֈz t> ' '''D'}'0644 lap<TdVfVhVjVVV\WWW $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwTWWWWWX.X0X\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F^ 2!& &&06    44 lapT0X2Xkd $$IfTl4ֈ^ 92!& &;&&y&0644 lap<T2X8X>XBXHXNXVX $$Ifa$gdwTVXXXkd $$IfTl4ֈ^ 92!& ';''y''0644 lap<TXXZXfXpX|XXX $$Ifa$gdwTXXkd $$IfTl4ֈ^ 92!& ';''y''0644 lap<TXXXXXXX $$Ifa$gdwTXXkdS $$IfTl4ֈ^ 92!& ';''y''0644 lap<TXXXXXXX $$Ifa$gdwTXYkd$$IfTl4ֈ^ 92!& ';''y''0644 lap<TY YYY Y&Y.Y $$Ifa$gdwT.Y0Ykd$$IfTl4ֈ^ 92!& ';''y''0644 lap<T0Y2Y@YNY\YjYxY $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTxYzYkd"$$IfTl4ֈ^ 92! ' ';''y''0644 lap<TzY|Y~YYYYYY:ZZZ $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT ZZZZZZ [[\PPPPPP $$Ifa$gdwTkda$$IfTl4F M !&| &&06    44 lapT[[kdE$$IfTl4ֈ >M !&| &.&T&&t0644 lap<T[[[["[([0[ $$Ifa$gdwT0[2[kd$$IfTl4ֈ >M !&| '.'T''t'0644 lap<T2[4[>[@[J[V[b[ $$Ifa$gdwTb[d[kd$$IfTl4ֈ >M !&| '.'T''t'0644 lap<Td[j[r[x[~[[[ $$Ifa$gdwT[[kd$$IfTl4ֈ >M !&| '.'T''t'0644 lap<T[[[[[[[ $$Ifa$gdwT[[kdX$$IfTl4ֈ >M !&| '.'T''t'0644 lap<T[[[[[[[ $$Ifa$gdwT[[kd$$IfTl4ֈ >M !&| '.'T''t'0644 lap<T[[ \\(\6\D\ $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTD\F\kd$$IfTl4ֈ >M ! '| '.'T''t'0644 lap<TF\H\J\b\\\F]R] $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwTR]T]V]d]]]]]\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd!$$IfTl4F ; & &e&,06    44 lapT]]kd$$IfTl4ֈ \|; & &&&&,0644 lap<T]]]]]]] $$Ifa$gdwT]]kdI$$IfTl4ֈ \|; & ''''',0644 lap<T]]]^^^&^ $$Ifa$gdwT&^(^kd$$IfTl4ֈ \|; & ''''',0644 lap<T(^.^6^<^B^H^P^ $$Ifa$gdwTP^R^kd $$IfTl4ֈ \|; & ''''',0644 lap<TR^T^`^l^x^^^ $$Ifa$gdwT^^kd"$$IfTl4ֈ \|; & ''''',0644 lap<T^^^^^^^ $$Ifa$gdwT^^kd]#$$IfTl4ֈ \|; & ''''',0644 lap<T^^^^^^^ $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwT^^kd$$$IfTl4ֈ \|; ' ''''',0644 lap<T^^^ _V___` $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT`` ``8`X`v`x`\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd%$$IfTl4Fs r= & &&06    44 lapTx`z`kd&$$IfTl4ֈs r= & &&&B&~0644 lap<Tz``````` $$Ifa$gdwT``kd ($$IfTl4ֈs r= & '''B'~'0644 lap<T``````` $$Ifa$gdwT``kdN)$$IfTl4ֈs r= & '''B'~'0644 lap<T``````a $$Ifa$gdwTaakd*$$IfTl4ֈs r= & '''B'~'0644 lap<Taaaa*a6aBa $$Ifa$gdwTBaDakd+$$IfTl4ֈs r= & '''B'~'0644 lap<TDaPaXa^adajara $$Ifa$gdwTratakd-$$IfTl4ֈs r= & '''B'~'0644 lap<Ttavaaaaaa $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTaakdb.$$IfTl4ֈs r= ' '''B'~'0644 lap<Taaaaaaa&bnbbb $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT aaaaa&bbbjblbnbbddd4eLeNePeefgjgggggVhlhzh6jPjkkl@lDlbl:mmmmnnnno"o.o`odoooop4pdLdZdhdvdd $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTddkd"8$$IfTl4ֈo \ ' ''T'''0644 lap<TdddddPeee $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwTeeeeef"f$f\PPPPPP $$Ifa$gdwTkda9$$IfTl4Fu IG & &&06    44 lapT$f&fkdE:$$IfTl4ֈu IG & &&&&t0644 lap<T&f,f2f6f:f@fFf $$Ifa$gdwTFfHfkd;$$IfTl4ֈu IG & ''''t'0644 lap<THfJfTf^fhftff $$Ifa$gdwTffkd<$$IfTl4ֈu IG & ''''t'0644 lap<Tfffffff $$Ifa$gdwTffkd>$$IfTl4ֈu IG & ''''t'0644 lap<Tfffffff $$Ifa$gdwTffkdX?$$IfTl4ֈu IG & ''''t'0644 lap<Tffgg ggg $$Ifa$gdwTggkd@$$IfTl4ֈu IG & ''''t'0644 lap<Tgg,g:gHgVgdg $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTdgfgkdA$$IfTl4ֈu IG ' ''''t'0644 lap<Tfghgjgfrhrxwzw|w~wwwwwwwwwwwww xvxxx $$Ifa$gdwT $dha$gdwT $da$gdwT$dh7$8$H$a$gdwTvvvvwxwwwwww xRxvxxxx$y&yNyRy\|^|`|f||}d}}}}~B~n~H΂Ђ҂ڇ܇rƈȈֈވ"6<Rpr̎Ҏҏ֏؏܏hilhwT\ h p\h 5VhwT6\ hwT\hu77hwT6\h hwT\h.0 hilhwThwTMxxxxy&y>yPynypy\PPPPPPPP $$Ifa$gdwTkd!C$$IfTl4F:!&,&z&06    44 lapT pyryyy, $$Ifa$gdwTkdD$$IfTl4rt :!&,&&K&{0644 lap2Tyyyy $$Ifa$gdwTyyyy, $$Ifa$gdwTkd)E$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2Tyyyy $$Ifa$gdwTyyyy, $$Ifa$gdwTkdNF$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2Tyyyz $$Ifa$gdwTzz&z(z, $$Ifa$gdwTkdsG$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2T(z,z2z8z $$Ifa$gdwT8z:zz, $$Ifa$gdwTkdH$$IfTl4rt :!&,'K'{'0644 lap2T>zHzTzbz $$Ifa$gdwTbzdzfzhz, $$Ifa$gdwTkdI$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2Thzrz~zz $$Ifa$gdwTzzzz, $$Ifa$gdwTkdJ$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2Tzzzz $$Ifa$gdwTzzzz, $$Ifa$gdwTkd L$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2Tzzzz $$Ifa$gdwTzzz{, $$Ifa$gdwTkd2M$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2T{{{"{ $$Ifa$gdwT"{${B{H{, $$Ifa$gdwTkdWN$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2TH{N{R{X{ $$Ifa$gdwTX{Z{\{h{, $$Ifa$gdwTkd|O$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2Th{t{~{{ $$Ifa$gdwT{{{{, $$Ifa$gdwTkdP$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2T{{{{ $$Ifa$gdwT{{{{, $$Ifa$gdwTkdQ$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2T{{{{ $$Ifa$gdwT{{{, $$Ifa$gdwTkdR$$IfTl4rt :!&,''K'{'0644 lap2T{{||| $$Ifa$gdwT| |"|, $$Ifa$gdwTkdT$$IfTl4rt :! ',''K'{'0644 lap2T"|0|>|L|Z| $$Ifa$gdwTZ|\|^|`|,!! $dha$gdwTkd/U$$IfTl4rt :! ',''K'{'0644 lap2T`|܇އƈrȉԉ $$Ifa$gdwT $dha$gdwT $da$gdwTԉ։؉&DF\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdNV$$IfTl4F P;"&x &&06    44 lapTFHkd2W$$IfTl4ֈ lP;"&x &k&&!&&0644 lap<TH^dhlpx $$Ifa$gdwTxzkdvX$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<Tz| $$Ifa$gdwTkdY$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T܊ $$Ifa$gdwTkd[$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T ", $$Ifa$gdwT,.kdE\$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T.HNPTX^ $$Ifa$gdwT^`kd]$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T`blnx $$Ifa$gdwTkd^$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<TƋ̋ҋ֋܋ $$Ifa$gdwTkd`$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T " $$Ifa$gdwT"$kdYa$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T$:BHNT\ $$Ifa$gdwT\^kdb$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T^`lx $$Ifa$gdwTkdc$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<TČȌ̌Ќ֌ $$Ifa$gdwT֌،kd(e$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T،ڌ $$Ifa$gdwTkdmf$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<T (.4:B $$Ifa$gdwTBDkdg$$IfTl4ֈ lP;"&x 'k''!''0644 lap<TDFTbp~ $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkdh$$IfTl4ֈ lP;" 'x 'k''!''0644 lap<T@ $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT  Rp< Ԕ@r24*28x$&.< ƠȠʠ̠ :»¦͉͑h9o hwT\ hF5\jhh5U\(jh5U\mHnHsH tH u h5\jh5U\ hwT5\hilhQ\ h[hwT hilhwThwTh philhwT\ hwT\6ԕ\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd6j$$IfTl4FkT!%& &&06    44 la pTkdk$$IfTl4ֈk]T!%& &y&y&&k&0644 la p<T,28>DL $$Ifa$gdwTLNkdZl$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<TNP\ht $$Ifa$gdwTkdm$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<TĖ̖ $$Ifa$gdwT̖Ζkdn$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<TΖЖܖ  $$Ifa$gdwT kdp$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<T.48<BH $$Ifa$gdwTHJkdJq$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<TJLXdp| $$Ifa$gdwTkdr$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<Tҗ֗ڗޗ $$Ifa$gdwTkds$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<T  $$Ifa$gdwT kdt$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<T BHLPTZ $$Ifa$gdwTZ\kd:v$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<T\^hr| $$Ifa$gdwTkdvw$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<Tܘ $$Ifa$gdwTkdx$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<T  * $$Ifa$gdwT*,kdy$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<T,dhjlpv $$Ifa$gdwTvxkd*{$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<Txz $$Ifa$gdwTkdf|$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<Tę̙ $$Ifa$gdwT̙Ιkd}$$IfTl4ֈk]T!%& 'y'y''k'0644 la p<TΙЙޙ $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd~$$IfTl4ֈk]T!% ' 'y'y''k'0644 la p<T ":Ƞʠ  :\$dh7$8$H$a$gdwT $dha$gd $da$gdwT $dha$gdwT:¢ĢƢȢ΢Ң"6 246hvz֫¯үԯگޯPVXl 468@dfhطbd6<. d hwT5\hilhwT5\hz hilhwThwT hwT\hilhwT\S\ʢ ,.0>^~Pkd$$IfTl4F&; &&&06    44 lapT $$Ifa$gdwT  $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ@ ,@&; &&&&&&0644 lap<TƣΣ $$Ifa$gdwTΣУkd̂$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<TУңޣ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<T$(,06 $$Ifa$gdwT68kdV$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<T8:DNXbl $$Ifa$gdwTlnkd$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<Tn $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<TĤ $$Ifa$gdwTĤƤkd%$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<TƤ $$Ifa$gdwTkdj$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<T&0 $$Ifa$gdwT02kd$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<T2@HNTZb $$Ifa$gdwTbdkd$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<Tdfr~ $$Ifa$gdwTkd9$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<Tĥʥҥ $$Ifa$gdwTҥԥkd~$$IfTl4ֈ@ ,@&; &'''''0644 lap<Tԥ֥ $$Ifa$gdwTkdÐ$$IfTl4ֈ@ ,@&; ''''''0644 lap<T ":6 $$Ifa$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT dh7$8$H$gdwTʧ \PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F &[ &&06    44 lapT  kd$$IfTl4ֈ a &[ &&&&k&0644 lap<T  $(,2 $$Ifa$gdwT24kd*$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<T46@JT^h $$Ifa$gdwThjkdo$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<Tjx~ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<Tʨ $$Ifa$gdwTʨ̨kd$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<T̨ި $$Ifa$gdwTkd>$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<T*6 $$Ifa$gdwT68kd$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<T8TZ`flr $$Ifa$gdwTrtkdț$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<Ttv $$Ifa$gdwTkd $$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<T©ʩЩԩک $$Ifa$gdwTkdR$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<T " $$Ifa$gdwT"$kd$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<T$08>DJR $$Ifa$gdwTRTkdܠ$$IfTl4ֈ a &[ ''''k'0644 lap<TTVdr $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd!$$IfTl4ֈ a '[ ''''k'0644 lap<T $$Ifa$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT 8Xvx\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd`$$IfTl4Fb; &&D&06    44 lapTxzkdD$$IfTl4ֈ b; &&&&&&0644 lap<Tz $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<T¬̬ $$Ifa$gdwT̬άkdͦ$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<Tάܬ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<T ( $$Ifa$gdwT(*kdW$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<T*<BFLRX $$Ifa$gdwTXZkd$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<TZ\fr~ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<Tƭ̭ԭ $$Ifa$gdwTԭ֭kd&$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<T֭ح $$Ifa$gdwTkdk$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<T$,26<D $$Ifa$gdwTDFkd$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<TFHT`jv $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<T $$Ifa$gdwTkd:$$IfTl4ֈ b; &'''''0644 lap<TĮҮ $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ b; ''''''0644 lap<Tb֯,8 $$Ifa$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT8:<Jj\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4FI; &&&06    44 lapTkd$$IfTl4ֈ@ I; &&&&&&0644 lap<TİȰΰ԰ $$Ifa$gdwT԰ְkdܶ$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<Tְذ $$Ifa$gdwTkd!$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<T$(,28 $$Ifa$gdwT8:kdf$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<T:<FR^jv $$Ifa$gdwTvxkd$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<Tx $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<T±αڱ $$Ifa$gdwTkd5$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<T " $$Ifa$gdwT"$kdz$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<T$&2>JVb $$Ifa$gdwTbdkd$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<Tdrz $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<TƲҲ $$Ifa$gdwTҲԲkdI$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<TԲ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ@ I; &'''''0644 lap<T"0>L $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTLNkd$$IfTl4ֈ@ I; ''''''0644 lap<TNPRTVXpֳhʴ $$Ifa$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT ʴ̴δܴ:<\PPPPPP $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4F!; &&&06    44 lapT<>kd$$IfTl4ֈ 4!; &&&T&T&&0644 lap<T>LRVZ`f $$Ifa$gdwTfhkd:$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<Thjt $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<Tµȵ $$Ifa$gdwTȵʵkd$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<Tʵ̵ֵ $$Ifa$gdwTkd $$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<T $(. $$Ifa$gdwT.0kdN$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<T02>JV`l $$Ifa$gdwTlnkd$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<Tn $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<T¶ζڶ $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<T  $$Ifa$gdwTkdb$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<T(4@LX $$Ifa$gdwTXZkd$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<TZfntz $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈ 4!; &''T'T''0644 lap<Tķҷ $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwTҷԷkd1$$IfTl4ֈ 4!; '''T'T''0644 lap<TԷַطd $$Ifa$gdwT $$Ifa$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT$dh7$8$H$a$gdwT 68\PPPPPP $$Ifa$gdwTkdp$$IfTl4IFYt!&&&J0d6    44 lapT8:kdT$$IfTl4ֈY t!&&A&S&&&J0d644 lap<T:@FLPV\ $$Ifa$gdwT\^kd$$IfTl4ֈY t!&'A'S'''J0d644 lap<T^`lx $$Ifa$gdwTkd$$IfTl4ֈY t!&'A'S'''J0d644 lap<T $$Ifa$gdwTkd"$$IfTl4ֈY t!&'A'S'''J0d644 lap<T $$Ifa$gdwTkdg$$IfTl4ֈY t!&'A'S'''J0d644 lap<T$*06> $$Ifa$gdwT>@kd$$IfTl4ֈY t!&'A'S'''J0d644 lap<T@BNZfr~ $$Ifa$gdwT~kd$$IfTl4ֈY t!&'A'S'''J0d644 lap<T $$Ifa$gdwTkd6$$IfTl4ֈY t!&'A'S'''J0d644 lap<T $$Ifa$gdwTkd{$$IfTl4ֈY t! ''A'S'''J0d644 lap<T$&  @X^bfRfnr "(*"Jr$,:pHJLN\ ֻhb?hwT6\ hwTH*\h hwT6\h hwT\ hN5\ hwT5\hilhwT\ hwT\ hilhwTJ   " $da$gdwT $dha$gdwT "$>PXlp02:P  $(>@Bb*,vx&(TV򾹵hbh9o hh9o h h4\ h9o \ hm\ h\ hZ6\h@hwT6\h hwT6\hb?hwT6\ hwT\h hwT\ABb $$Ifa$gd0h $dha$gd4 $da$gdwT =1111 $$Ifa$gd0hkd$$IfTlֈ& ),"04 laT "$&V1kd$$IfTlֈ& ),"04 laT $$Ifa$gd0hVdhjlnp $$Ifa$gd0hpr=1111 $$Ifa$gd0hkdz$$IfTlֈ& ),"04 laT1kdZ$$IfTlֈ& ),"04 laT $$Ifa$gd0h $$Ifa$gd0h=1111 $$Ifa$gd0hkd:$$IfTlֈ& ),"04 laT "41kd$$IfTlֈ& ),"04 laT $$Ifa$gd0h4BFHJLN $$Ifa$gd0hNPdrvx=1111 $$Ifa$gd0hkd$$IfTlֈ& ),"04 laTxz|~1kd$$IfTlֈ& ),"04 laT $$Ifa$gd0h"$TV~$02:<`b  (<pT02tbzfhjl٥ٯٞ hwT5\h hwT6\h@hwT6\ hwT6\h3hwT6\ hi\ hG \ hwT\h hwT\h 3hG h%h@h9o hh9o h> $$Ifa$gd0h=1111 $$Ifa$gd0hkd$$IfTlֈ& ),"04 laT21kd$$IfTlֈ& ),"04 laT $$Ifa$gd0h2@DFHJL $$Ifa$gd0hLN^jnp=1111 $$Ifa$gd0hkdz$$IfTlֈ& ),"04 laTprtvx1kdZ$$IfTlֈ& ),"04 laT $$Ifa$gd0h $$Ifa$gd0h=5* $da$gd9o $a$gd0hkd:$$IfTlֈ& ),"04 laTjl46     JzT $dha$gdwT $da$gdwTl",D~0:X^v      ( T d     F`"&̺#jh hwTU\mHnHujh hwTU\ hh\ hwT\h@hwT6\h hwT6\h hwT\D&nnpgdwT $dha$gdwT&(npHnvxF^˽˽˽˶ާޜvoeޱޱޱޱhjhwT5\ hwT5\jhoho6U\ jho6U\mHnHu ho6\jho6U\h hwT6\ hwT\ h&hwTjhwTUmHnHuhwTjhwTU\mHnHuh hwT\jh hwTU\jh hwTU\$prtvn&p&b,d,p9r9EETTldndpd$ da$gdwT $da$gdwT $dha$gdwT.@DFJ,08Bt Fz|* !"""&&L''''))**+ +b+d+f+v+++++++++++$,hpuhwT6\hs/hwT6\hdhwT6\h}uhwT6\hYwphwT6\hMhwT6\ hwT6\h hwT\ hwT\hPghwT6\A$,:,b,d,f,,,-J-/\/l///b000002H4L4^4`458888>9j9n9r9:::::::*;,;6;;;;;;====b>r>v>>>>>>L?^?v?T@@6AAABBPCVCFDRD|DDE E2EEEE hs1\ h[X\ h\ hwT6\hpuhwT6\ h \h hwT\ hwT\QEEEEEJFLFNFbFdFFFFFFFFFG GG"G*G,G4GVGXGGJHH INILL NNOdOvOOP.Q8QdQtQQQQQQ*RzR2SXSpTTTUBUNUUUU V0VVVRX*Z.ZPZRZZÿÿÿÿÿÿÿhwT h hwThhwT6 hwT6\hhwT6\hh;hwT6\h hwT\ hwT\ h \HZ(\,^_$_>_F_PaRabaaDbpbZccc djdtddddddddeee flf6hhi iiiiiiiżzrzzjhD]hwT5hD]hwT6 hD]hwThD]hwT0JhD]hwTCJH*aJhD]hwT0JCJaJhD]hwT6CJ]aJhD]hwTCJaJhwTCJH*aJhrICJaJhwTCJaJhD]hwT5\h hwT\hwT hwT6 h hwTh0*ihwT6(pdrdtdddddeiihj@lldonpPrss"ttttttt $da$gdudhgdwT $dha$gdwT $da$gdwTiihjjj6kk@lBlllmmdofoopnprpqqPrRrTrssssss"t$t&t(ttttt|rkah| hwT5\ hwT5\hD]hwT5\hD]hwT\ hD]hwT hwTH*hD]hwT0JhwTCJH*aJhD]hwT6CJaJhwTCJaJhD]hwTCJaJhD]hwT0JCJaJ"hhwT6CJ]aJmHsHhhwTCJaJmHsH hhwT0JCJaJmHsH$ttttVujulvvvvv w"w$wTwVw|wwxxxtyyyHzdzzzz{,{{{&|v||||}}z}}}}}}~~~~~~~DFݸƯժݢݞݞݚњ݌jh hwTUh*wh bh$hwT6 hOL6h hwT0Jj:h hwTUjh hwTUhOLhOLhwT6 h hwThOLhwT5 hwT5\ hrI5\ hwT\7tt|wtyz{|}~$҄b.މjP^ґ$  da$gdu $da$gduFHpr>JLBhxʃ"$jxЄ҄Rr̆ 2`b,.Rf܉މHjΊ:hThwT6h*whwT5jh hwTUh*wh*wh*w6h*whwT6hOLhwT5 h hwTh hwT0Jjh hwTUB:hjڋ,NxȌ܌ NPj~֍PbJt \^Ȑґ~ޒȓNnp<ZnΕЕDbԖ<>BFrtJLfzh hwT5hwThThwT6hThwT5 h hwThTTґp<ЕtLƘH8hzzLأJtd8" $da$gduzƘ*ЙԙšFHp$N8Vh>hJLPʟz`l¡RTzʢܢJLr֣أ̵h hwT6]h hwT0Jjh hwTUjh hwTU h 6h h h 6h hwT5 h hwTh hwT6CأtJz$&dfh>@~ZtԪجd024bdjh hwTUh;hwT6h;hwT5hhwT6hhwT5h jSh hwTUh hwT0Jjh hwTUjh hwTU h 6h hwT6 h hwTh hwT52 68NbаҰ "8hjn̲βrԳ޳*,.\^~rĵLFz:@޸fع<zȺ֡hwT h;6h hwT0Jjh hwTUjh hwTUh hwT5\h;h;hwT6]hOLh;hwT6 h hwTh;hwT5?"β~z޸\н@l2J0NDRN $da$gdu$dxxa$gdu $da$gduȺHr\~νн @޾&(lnpԿ ,jl 02VhFHJlF.0LVֿᡷᡙhdhwT6hdhwT5hwTh hwT6]h>LhwT6h>LhwT5h hwT0Jjh hwTUjh hwTUh>Lh;h;hwT5h;hwT6 h hwT7*ZzN:LN0D^p .0FHP hwTCJhdhwT6CJmHsHhdhwT6CJhwTCJmHsHhdhwT5CJhdhwT5CJmHsH hwT\hdhwT56hdhwT6\hdhwT6hdhwT5hwThd8PR,LNfz F|$RTDFHJlBTVthln ( hwT5hT]lh hwT0Jjh hwTUjh hwTUhdhdhwT6 h hwThdhwT5hdCJmHsHhdhwT6CJmHsHhdhwT5CJmHsHhwTCJmHsH4|TJlV dhgdwT $da$gdu $da$gdu6`jl| &Jz"8fnrtvzhO1$5mH sH hh5DU5 hwT5hO1$ h hO1$h hO1$5 h hX1hIh"D hwT6h hwT6]h hwT6 h hwThwThg^hwT5 hO1$5;24tvxzLNbdfhjdhgd\ $dha$gdIdhgdI $dha$gdO1$ $dha$gdwT<B 0 VlLNdjx< D       z      6 D |uu h}_@5\hc3Vh}_@hh}_@5 h}_@5 hhwThi hBhwTh_ZhwT5 hc3V5 hwT5hBhwT5h`%BhwThh'hwTmH sH hwTmH sH h0#mhwT6mH sH h0#mhwTmH sH h0#mhwT5mH sH .j                        $dh]a$gd $dha$gdwT $dha$gd\         x z                 $a$gd}_@ $da$gd}_@ $da$gd}_@  h j l n            @ ^    V    $`a$gd}_@$^`a$gd}_@$a$gd}_@D n           >     * ,      D H R       ^       * 0 2     < >        B D   P R   & ( p r Լh h}_@CJaJh h}_@OJQJmHsHh}_@\mHsHh}_@5\mHsHh}_@5mHsHh}_@mHsH h}_@5 h}_@5\h}_@E     X   " N x    $ > ` , F ~ $a$gd}_@ $`a$gd}_@~ l  P * \          F H J  $a$gd}_@ $^a$gd}_@ $`a$gd}_@   8     :                `   $a$gd}_@ $ & F%a$gd}_@ $`a$gd}_@  0    6 t          > p       $Ifgdc3Vl'$a$gd}_@ $`a$gd}_@    B ^K$Ifgdc3VlFkd$$Ifl#H$ t644 lap $Ifgdc3VlFkdd$$Ifl#H$ t644 lap B D   P ^K$Ifgdc3Vl\Fkd$$Ifl#H$ t644 lap $Ifgdc3VlTFkd*$$Ifl#H$ t644 lap P R   & ^K$Ifgdc3VlFkdS$$Ifl#H$ t644 lap $Ifgdc3VlFkd$$Ifl#H$ t644 lap & ( p r  ^K$Ifgdc3Vl\Fkd$$Ifl#H$ t644 lap $Ifgdc3VlTFkd$$Ifl#H$ t644 lap r   & ( \ ^    d h     $ & .        b d f $! &! x! z! ! ! " " $" " " " " " " # # # p$ r$ $ $ V% X% % % & & h}_@OJQJh}_@OJQJmHsHh h}_@OJQJmHsHh h}_@CJh}_@ h}_@\h h}_@5\ h}_@5\ h h}_@h h}_@CJaJh h}_@OJQJ>  & ( \ ^K$Ifgdc3VlFkd$$Ifl#H$ t644 lap $Ifgdc3VlTFkd|$$Ifl#H$ t644 lap \ ^ f h    XE$Ifgdc3Vl\Dkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3Vl'$a$gd}_@FkdB$$Ifl#H$ t644 lap   $ &  bO$Ifgdc3VlDkdm$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkd $$Ifl#H$ t644 lalp   b d f h bZZZG$Ifgdc3Vl'$a$gd}_@Dkd5$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp  $! bO$Ifgdc3Vl\Dkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlTDkd$$Ifl#H$ t644 lalp $! &! x! z! ! bO$Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkda$$Ifl#H$ t644 lalp ! ! " " " bO$Ifgdc3Vl\Dkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlTDkd)$$Ifl#H$ t644 lalp " " " " # bO$Ifgdc3VlDkdU$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp # # p$ r$ $ bO$Ifgdc3Vl\Dkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlTDkd$$Ifl#H$ t644 lalp $ $ V% X% % bO$Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp % % & & ' bO$Ifgdc3Vl\Dkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlTDkdI$$Ifl#H$ t644 lalp & ' "' l' n' ' ' ' ' <( ( ( ( ( ( ) ) ) ) ) ) ) ) ") $) () *) 6) 8) >) @) F) H) L) N) Z) \) `) b) v) x) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) * * T* b* d* p* r* * * $+ 2+ <+ >+ B+ D+ ŻŻŻŻŻŻŻŻŻŻŻŻŻŻسسسسسس߮߻ŻŻ h}_@5h}_@mHsHhh}_@5\h}_@5\mHsHhh}_@5 hh}_@h}_@ h}_@5\h h}_@CJaJh h}_@OJQJD ' "' l' n' ' bO$Ifgdc3VlDkdu$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp ' ' ' ' >( `( ~( ( ( bZNNNN $`a$gd}_@$a$gd}_@Dkd=$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlTDkd$$Ifl#H$ t644 lalp ( ( ( z) ) ) ) ) $+ &+ (+ *+ + + , 2, `, b, d, , p- $Ifgdc3Vl' $`a$gd}_@$a$gd}_@D+ V+ X+ h+ j+ n+ p+ z+ |+ ~+ + + + + + + + + + + + + + + ^, d, , , , p- r- - - - - @. B. . . . . . . / b/ d/ / / / / / / 0 0 0 0 1 1 1 1 1 L2 2 ܿا h}_@5\ h}_@5h h}_@OJQJ\ h h}_@h h}_@OJQJ\mHsHh}_@5mHsHh}_@h}_@mHsH hh}_@hh}_@5\h}_@5\mHsH?p- r- - - - bO$Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3Vl\Dkd$$Ifl#H$ t644 lalp - - @. B. . bO$Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkdi$$Ifl#H$ t644 lalp . . . . . bO$Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3Vl\Dkd1$$Ifl#H$ t644 lalp . . / b/ bO$Ifgdc3VlDkd]$$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkd$$Ifl#H$ t644 lalp b/ d/ / / / bO$Ifgdc3VlDkd% $$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3Vl\Dkd$$Ifl#H$ t644 lalp / / / / 0 bO$Ifgdc3VlDkd $$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkd $$Ifl#H$ t644 lalp 0 0 1 1 1 N2 2 2 2 d3 f3 h3 j3 ~3 3 3 3 $^`a$gd}_@ $`a$gd}_@$a$gd}_@DkdQ $$Ifl#H$ t644 lalp 2 2 2 3 3 &3 (3 j3 |3 3 3 4 4 J5 L5 6 6 6 7 7 7 8 8 9 9 |: ~: T; V; *< ,< 2< < = = L> ? ? ? ? ? @ @ @ @ @ @ A A A źŪߛΑߛچ~jh ^;UhBh}_@mH sH hMh}_@5\hFh/Nh}_@CJaJh/Nh}_@OJQJ\mH sH h}_@5\mH sH h}_@\mH sH  h}_@\ h}_@5\ h}_@5h}_@h}_@5\mHsHh}_@mHsHh}_@5mHsH13 3 4 64 `4 4 4 4 4 L5 V5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 $Ifgdc3Vl$ & F& ,,^,a$gd}_@$a$gd}_@ $^a$gd}_@7 7 8 8 9 bO$Ifgdc3VlDkd $$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3Vl\Dkd $$Ifl#H$ t644 lalp 9 9 |: ~: T; bO$Ifgdc3VlDkd $$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3VlDkd} $$Ifl#H$ t644 lalp T; V; *< ,< .< 0< 2< < = bZZZZN $`a$gd}_@$a$gd}_@Dkd $$Ifl#H$ t644 lalp $Ifgdc3Vl\DkdE $$Ifl#H$ t644 lalp = <= \= = = = = = = L> j> > > ? 2? ? ? ? ? ? @ @ @ @ $\`\a$gd}_@$a$gd}_@ $`a$gd}_@ $^a$gd}_@@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ A A A $dha$gd}_@$a$gd}_@A A A @A BA DA FA A A A A A A A A A A A A A A A A A A A dhgd}_@ $da$gd}_@ $dha$gd}_@A A A A A A A A A A A A A A A B B B B 4B 6B RB |B $a$gdwTh]hgdwTh]h &`#$gdwT$dh]a$gddhgd}_@A A A A A A A A A A A A A A A A B B B B B B B 4B zB |B B B B C ,C PC lC nC C C C TD XD D D D D D D D D E E E "E DE FE VE XE hE jE E E շլդ՟դ՗ՓՓՓՓՓՓՓՓՓh\Lhxh{5 h{6hxh{6j hjh{U hnh{h-YHh{5CJaJh0JmHnHuh{h{0JmHnHu h{0Jjh{0JUjh ^;Uh ^;:|B ~B B B B B B B C ,C RC lC nC C C TD VD XD D D D D D D D D E 7$8$H$gd\LgdwT$a$gdwT E E E "E DE FE TE VE XE hE jE E E E E E E E E E E E E E E E F F F 7$8$H$gd\LE E E E E E E E E E E E E F F F F F F dF fF F F F F HG JG ZG \G G G G G G G G G G G H "H BH DH RH TH ^H `H hH jH rH tH |H ~H H H H H H H H H I I (I *I DI FI bI dI rI tI I I I I I I I I I I J J J J J J J J J J J J $J &J :J h"nh19h{h\L_F F F F dF fF F F F F HG JG ZG \G G G G G G G G G G G H "H BH DH RH 7$8$H$gd\LRH TH ^H `H hH jH rH tH |H ~H H H H H H H H H I I (I *I DI FI bI dI rI gd19 7$8$H$gd19 7$8$H$gd\LrI tI I I I I I I I I I I J J J J J J J J J J J J $J &J J ^J 7$8$H$gd19:J J \J ^J `J zJ ~J J J J J J J J J J J J J J J K K ,K .K NK PK ^K `K bK dK jK lK rK tK zK |K ~K K K K L L L L &L *L ,L .L HL LL NL PL hL lL nL pL ~L L L L L L L L L L M M M M M M $M &M .M 0M 2M 4M 6M 8M M M M M M M N N PN RN tN vN hhFh"nh{h19]^J `J J J J J J J J J J J K K ,K .K NK PK ^K `K bK dK jK lK rK tK zK |K ~K 7$8$H$gd19~K K K K L L ,L .L NL PL nL pL ~L L L L L L L L L L M M M M M M $M 7$8$H$gd19$M &M .M 0M 2M 4M 6M 8M M M M M M M N N PN RN tN vN N N N N O O O O 7$8$H$gd 7$8$H$gd19vN N N N N O O O O @O BO dO fO O O O O O O O O O O O O O O O O (P vP P P Q Q Q Q Q *Q :Q Q RQ TQ VQ lQ nQ pQ |Q ~Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q R R &R (R LR NR jR lR nR pR hBh}_@mH sH h&DhohTh{CJaJh{CJaJ h&h{h{hEO @O BO dO fO O O O O O O O O O O O O O O O O (P *P ,P

P bP dP gdwT 7$8$H$gddP tP vP P P P P P P P P P P P P Q Q Q TQ VQ nQ pQ ~Q Q Q Q Q Q $a$gdwTgdwTQ Q Q Q Q Q R R R &R (R *R LR NR PR ZR hR jR lR nR pR $dh]a$gd$a$gdogdwT@ 00&P 1hP:pwT. A!"#$% Dd D  3 @@"?$$If!vh5 5 #v :V l065 4T$$If!vh5 5 #v :V l065 4T$$If!vh5 5 #v :V l065 4T$$If!vh5 5 #v :V l065 4T$$If!vh5 5 #v :V l065 4T$$If!vh5 5 #v :V l065 4T$$If!vh5 5 #v :V l065 4T$$If!vh5 5 #v :V l065 4T$$If!vh55A585#v#vA#v8#v:V 055A5854gԘ$$If!vh55A585#v#vA#v8#v:V 055A5854gԘ$$If!vh55A585#v#vA#v8#v:V 055A5854gԘ$$If!vh55A585#v#vA#v8#v:V 055A5854gԘ$$If!vh5=5585#v=#v#v8#v:V 6 05=55854e4gԘ$$If!vh5=5585#v=#v#v8#v:V 6 05=55854e4gԘ$$If!vh5=5585#v=#v#v8#v:V 6 05=55854e4gԘ$$If!vh5=5585#v=#v#v8#v:V 6 05=55854e4gԘ$$If!vh5=5585#v=#v#v8#v:V 6 05=55854e4gԘ$$If!vh5=5585#v=#v#v8#v:V 6 05=55854e4gԘDyK http://www.dzs.hryK &http://www.dzs.hr/$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4$$If!vh5 5 5 #v #v :V l065 5 4DyK http://www.dzs.hryK &http://www.dzs.hr/$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854g.&$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5u5T585#vu#vT#v8#v:V 05u5T5854$$If!vh5 5d5l#v #vd#vl:V l406++,5 5d5L9p>$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406++,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<E$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L99p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<?$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,,5 5c55>55L9p<9$$If!vh5 5c55>55l#v #vc#v#v>#v#vl:V l406+,5 5c55>55L9p<$$If!vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559pTB$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406++,5 5 5 5i559p<TI$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i5599p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<TC$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,,5 5 5 5i559p<T=$$If!vh5 5 5 5i55#v #v #v #vi#v#v:V l406+,5 5 5 5i559p<T$$If!vh5O 55#vO #v#v:V l40S6++,5O 559apTG$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6++,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TH$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,,5O 555z559ap<TB$$If!vh5O 555z55#vO #v#v#vz#v#v:V l40S6+,5O 555z559ap<T$$If!vh5` 55#v` #v#v:V l40a6++,5` 559apTG$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6++,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TH$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,,5` 555>559ap<TB$$If!vh5` 555>55#v` #v#v#v>#v#v:V l40a6+,5` 555>559ap<TDd D  3 @@"?$$If!vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559pTB$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406++,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<T=$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,5 555>559p<TDd !D  3 @@"?$$If!vh5r 535#vr #v3#v:V l406++,5r 5359pTB$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406++,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,5r 55&5559p<T=$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,5r 55&5559p<T$$If!vh5r 535#vr #v3#v:V l406++,5559pTB$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406++,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<TC$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,,55R55>5t59p<T=$$If!vh5r 55&555#vr #v#v&#v#v#v:V l406+,55R55>5t59p<T$$If!vh5A 55#vA #v#v:V l406++,5A 559pTB$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l406++,5A 555e559p<TC$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l406+,,5A 555e559p<TC$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l406+,,5A 555e559p<TC$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l406+,,5A 555e559p<TC$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l4F06+,,5A 555e559p<TC$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l406+,,5A 555e559p<TC$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l406+,,5A 555e559p<TC$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l406+,,5A 555e559p<T=$$If!vh5A 555e55#vA #v#v#ve#v#v:V l406+,5A 555e559p<TDd `D  3 @@"?$$If!vh55P5I#v#vP#vI:V l406++,55P5I9pTB$$If!vh5555T5r5I#v#v#v#vT#vr#vI:V l406++,5555T5r5I9p<TC$$If!vh5555T5r5I#v#v#v#vT#vr#vI:V l406+,,5555T5r5I9p<TC$$If!vh5555T5r5I#v#v#v#vT#vr#vI:V l406+,,5555T5r5I9p<TC$$If!vh5555T5r5I#v#v#v#vT#vr#vI:V l406+,,5555T5r5I9p<TC$$If!vh5555T5r5I#v#v#v#vT#vr#vI:V l406+,,5555T5r5I9p<TC$$If!vh5555T5r5I#v#v#v#vT#vr#vI:V l406+,,5555T5r5I9p<T=$$If!vh5555T5r5I#v#v#v#vT#vr#vI:V l406+,5555T5r5I9p<T$$If!vh5G5!5?#vG#v!#v?:V l406++,5G5!5?9pTB$$If!vh5G55555?#vG#v#v#v#v#v?:V l406++,5G55555?9p<TC$$If!vh5G55555?#vG#v#v#v#v#v?:V l406+,,5G55555?9p<TC$$If!vh5G55555?#vG#v#v#v#v#v?:V l406+,,5G55555?9p<TC$$If!vh5G55555?#vG#v#v#v#v#v?:V l406+,,5G55555?9p<TC$$If!vh5G55555?#vG#v#v#v#v#v?:V l406+,,5G55555?9p<TC$$If!vh5G55555?#vG#v#v#v#v#v?:V l406+,,5G55555?9p<T=$$If!vh5G55555?#vG#v#v#v#v#v?:V l406+,5G55555?9p<T$$If!vh55=5#v#v=#v:V l406++,55=59pTB$$If!vh555=555#v#v#v=#v#v#v:V l406++,555=5559p<TC$$If!vh555=555#v#v#v=#v#v#v:V l406+,,555=5559p<TC$$If!vh555=555#v#v#v=#v#v#v:V l406+,,555=5559p<TC$$If!vh555=555#v#v#v=#v#v#v:V l406+,,555=5559p<TC$$If!vh555=555#v#v#v=#v#v#v:V l406+,,555=5559p<TC$$If!vh555=555#v#v#v=#v#v#v:V l406+,,555=5559p<T=$$If!vh555=555#v#v#v=#v#v#v:V l406+,555=5559p<T$$If!vh5q 55h#vq #v#vh:V l406++,5q 55h9pTB$$If!vh5q 55555h#vq #v#v#v#v#vh:V l406++,5q 55555h9p<TC$$If!vh5q 55555h#vq #v#v#v#v#vh:V l406+,,5q 55555h9p<TC$$If!vh5q 55555h#vq #v#v#v#v#vh:V l406+,,5q 55555h9p<TC$$If!vh5q 55555h#vq #v#v#v#v#vh:V l406+,,5q 55555h9p<TC$$If!vh5q 55555h#vq #v#v#v#v#vh:V l406+,,5q 55555h9p<TC$$If!vh5q 55555h#vq #v#v#v#v#vh:V l406+,,5q 55555h9p<T=$$If!vh5q 55555h#vq #v#v#v#v#vh:V l406+,5q 55555h9p<T$$If!vh5W 5@5#vW #v@#v:V l406++,5W 5@59pTB$$If!vh5W 55>555#vW #v#v>#v#v#v:V l406++,5W 55>5559p<TC$$If!vh5W 55>555#vW #v#v>#v#v#v:V l406+,,5W 55>5559p<TC$$If!vh5W 55>555#vW #v#v>#v#v#v:V l406+,,5W 55>5559p<TC$$If!vh5W 55>555#vW #v#v>#v#v#v:V l406+,,5W 55>5559p<TC$$If!vh5W 55>555#vW #v#v>#v#v#v:V l406+,,5W 55>5559p<TC$$If!vh5W 55>555#vW #v#v>#v#v#v:V l406+,,5W 55>5559p<T=$$If!vh5W 55>555#vW #v#v>#v#v#v:V l406+,5W 55>5559p<T$$If!vh5551#v#v#v1:V l406++,55519pTB$$If!vh555r5551#v#v#vr#v#v#v1:V l406++,555r55519p<TC$$If!vh555r5551#v#v#vr#v#v#v1:V l406+,,555r55519p<TC$$If!vh555r5551#v#v#vr#v#v#v1:V l406+,,555r55519p<TC$$If!vh555r5551#v#v#vr#v#v#v1:V l406+,,555r55519p<TC$$If!vh555r5551#v#v#vr#v#v#v1:V l406+,,555r55519p<TC$$If!vh555r5551#v#v#vr#v#v#v1:V l406+,,555r55519p<T=$$If!vh555r5551#v#v#vr#v#v#v1:V l406+,555r55519p<T$$If!vh5?5(5@#v?#v(#v@:V l406++,5?5(5@9pTB$$If!vh5?55555@#v?#v#v#v#v#v@:V l406++,5?55555@9p<TC$$If!vh5?55555@#v?#v#v#v#v#v@:V l406+,,5?55555@9p<TC$$If!vh5?55555@#v?#v#v#v#v#v@:V l406+,,5?55555@9p<TC$$If!vh5?55555@#v?#v#v#v#v#v@:V l406+,,5?55555@9p<TC$$If!vh5?55555@#v?#v#v#v#v#v@:V l406+,,5?55555@9p<TC$$If!vh5?55555@#v?#v#v#v#v#v@:V l406+,,5?55555@9p<T=$$If!vh5?55555@#v?#v#v#v#v#v@:V l406+,5?55555@9p<T$$If!vh5*55#v*#v#v:V l40T6++,5*559apT'$$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6++,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T($$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,,5*55T559ap2T"$$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,5*55T559ap2T"$$If!vh5*55T55#v*#v#vT#v#v:V l40T6+,5*55T559ap2T$$If!vh5 55#v #v#v:V l40T6++,5 559apTG$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6++,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TH$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,,5 55)5559ap<TB$$If!vh5 55)555#v #v#v)#v#v#v:V l40T6+,5 55)5559ap<T$$If!vh5 5!5P#v #v!#vP:V l40e6++,5 5!5P9apTG$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6++,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TH$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,,5 55555P9ap<TB$$If!vh5 55555P#v #v#v#v#v#vP:V l40e6+,5 55555P9ap<T$$If!vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559apTG$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406++,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TH$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 555559ap<TB$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,5 555559ap<T$$If!vh5V 55#vV #v#v:V l406++,5V 5n59pTB$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406++,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<TC$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,,5V 5&55559p<T=$$If!vh5V 5&55;55#vV #v&#v#v;#v#v:V l406+,5V 5&55559p<T$$If!vh555-#v#v#v-:V l406++,555-9pTB$$If!vh555T555-#v#v#vT#v#v#v-:V l406++,555T555-9p<TC$$If!vh555T555-#v#v#vT#v#v#v-:V l406+,,555T555-9p<TC$$If!vh555T555-#v#v#vT#v#v#v-:V l406+,,555T555-9p<TC$$If!vh555T555-#v#v#vT#v#v#v-:V l406+,,555T555-9p<TC$$If!vh555T555-#v#v#vT#v#v#v-:V l406+,,555T555-9p<TC$$If!vh555T555-#v#v#vT#v#v#v-:V l406+,,555T555-9p<T=$$If!vh555T555-#v#v#vT#v#v#v-:V l406+,555T555-9p<T$$If!vh555-#v#v#v-:V l406++,555-9pTB$$If!vh555l555-#v#v#vl#v#v#v-:V l406++,555l555-9p<TC$$If!vh555l555-#v#v#vl#v#v#v-:V l406+,,555l555-9p<TC$$If!vh555l555-#v#v#vl#v#v#v-:V l406+,,555l555-9p<TC$$If!vh555l555-#v#v#vl#v#v#v-:V l406+,,555l555-9p<TC$$If!vh555l555-#v#v#vl#v#v#v-:V l406+,,555l555-9p<TC$$If!vh555l555-#v#v#vl#v#v#v-:V l406+,,555l555-9p<T=$$If!vh555l555-#v#v#vl#v#v#v-:V l406+,555l555-9p<T$$If!vh5g 55V#vg #v#vV:V l406++,5g 55V9pTB$$If!vh5g 55T5=55V#vg #v#vT#v=#v#vV:V l406++,5g 55T5=55V9p<TC$$If!vh5g 55T5=55V#vg #v#vT#v=#v#vV:V l406+,,5g 55T5=55V9p<TC$$If!vh5g 55T5=55V#vg #v#vT#v=#v#vV:V l406+,,5g 55T5=55V9p<TC$$If!vh5g 55T5=55V#vg #v#vT#v=#v#vV:V l406+,,5g 55T5=55V9p<TC$$If!vh5g 55T5=55V#vg #v#vT#v=#v#vV:V l406+,,5g 55T5=55V9p<TC$$If!vh5g 55T5=55V#vg #v#vT#v=#v#vV:V l406+,,5g 55T5=55V9p<T=$$If!vh5g 55T5=55V#vg #v#vT#v=#v#vV:V l406+,5g 55T5=55V9p<T$$If!vh54515B#v4#v1#vB:V l406++,54515B9pTB$$If!vh545,5T555B#v4#v,#vT#v#v#vB:V l406++,545,5T555B9p<TC$$If!vh545,5T555B#v4#v,#vT#v#v#vB:V l406+,,545,5T555B9p<TC$$If!vh545,5T555B#v4#v,#vT#v#v#vB:V l406+,,545,5T555B9p<TC$$If!vh545,5T555B#v4#v,#vT#v#v#vB:V l406+,,545,5T555B9p<TC$$If!vh545,5T555B#v4#v,#vT#v#v#vB:V l406+,,545,5T555B9p<TC$$If!vh545,5T555B#v4#v,#vT#v#v#vB:V l406+,,545,5T555B9p<T=$$If!vh545,5T555B#v4#v,#vT#v#v#vB:V l406+,545,5T555B9p<T$$If!vh555'#v#v#v':V l406++,555'9pTB$$If!vh555T555'#v#v#vT#v#v#v':V l406++,555T555'9p<TC$$If!vh555T555'#v#v#vT#v#v#v':V l406+,,555T555'9p<TC$$If!vh555T555'#v#v#vT#v#v#v':V l406+,,555T555'9p<TC$$If!vh555T555'#v#v#vT#v#v#v':V l406+,,555T555'9p<TC$$If!vh555T555'#v#v#vT#v#v#v':V l406+,,555T555'9p<TC$$If!vh555T555'#v#v#vT#v#v#v':V l406+,,555T555'9p<T=$$If!vh555T555'#v#v#vT#v#v#v':V l406+,555T555'9p<T$$If!vh5L 5J5#vL #vJ#v:V l406++,5L 5J59pTB$$If!vh5L 55T5#55#vL #v#vT#v##v#v:V l406++,5L 55T5#559p<TC$$If!vh5L 55T5#55#vL #v#vT#v##v#v:V l406+,,5L 55T5#559p<TC$$If!vh5L 55T5#55#vL #v#vT#v##v#v:V l406+,,5L 55T5#559p<TC$$If!vh5L 55T5#55#vL #v#vT#v##v#v:V l406+,,5L 55T5#559p<TC$$If!vh5L 55T5#55#vL #v#vT#v##v#v:V l406+,,5L 55T5#559p<TC$$If!vh5L 55T5#55#vL #v#vT#v##v#v:V l406+,,5L 55T5#559p<T=$$If!vh5L 55T5#55#vL #v#vT#v##v#v:V l406+,5L 55T5#559p<T$$If!vh55D5#v#vD#v:V l406++,55D59pT"$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406++,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T#$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,,55W5559p2T$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,55W5559p2T$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l406+,55W5559p2T$$IfE!vh5 55j#v #v#vj:V l406++,5 55j9aEpTG$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406++,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TH$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,,5 555'55j9aEp<TB$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,5 555'55j9aEp<TB$$IfE!vh5 555'55j#v #v#v#v'#v#vj:V l406+,5 555'55j9aEp<TDd -tD  3 @@"?$$IfQ!vh555j#v#v#vj:V l406++,555j9aQpTG$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406++,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TH$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,,55a5T5'55j9aQp<TB$$IfQ!vh55a5T5'55j#v#va#vT#v'#v#vj:V l406+,55a5T5'55j9aQp<TDd tD  3 @@"?$$If!vh555[#v#v#v[:V l406++,555[9pTB$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406++,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<TC$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,,555555[9p<T=$$If!vh555555[#v#v#v#v#v#v[:V l406+,555555[9p<T$$If!vh5`55g#v`#v#vg:V l406++,5`55g9pTB$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406++,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<TC$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,,5`5L5T5255g9p<T=$$If!vh5`5L5T5255g#v`#vL#vT#v2#v#vg:V l406+,5`5L5T5255g9p<T$$If!vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559pTB$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406++,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<TC$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,,5 555>559p<T=$$If!vh5 555>55#v #v#v#v>#v#v:V l406+,5 555>559p<T$$If!vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559pTB$$If!vh5 555D55#v #v#v#vD#v#v:V l406++,5 555D5}59p<TC$$If!vh5 555D55#v #v#v#vD#v#v:V l406+,,5 555D5}59p<TC$$If!vh5 555D55#v #v#v#vD#v#v:V l406+,,5 555D5}59p<TC$$If!vh5 555D55#v #v#v#vD#v#v:V l406+,,5 555D5}59p<TC$$If!vh5 555D55#v #v#v#vD#v#v:V l406+,,5 555D5}59p<TC$$If!vh5 555D55#v #v#v#vD#v#v:V l406+,,5 555D5}59p<T=$$If!vh5 555D55#v #v#v#vD#v#v:V l406+,5 555D5}59p<T$$If!vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559pTB$$If!vh5 5;55y55#v #v;#v#vy#v#v:V l406++,5 5;55y559p<TC$$If!vh5 5;55y55#v #v;#v#vy#v#v:V l406+,,5 5;55y559p<TC$$If!vh5 5;55y55#v #v;#v#vy#v#v:V l406+,,5 5;55y559p<TC$$If!vh5 5;55y55#v #v;#v#vy#v#v:V l406+,,5 5;55y559p<TC$$If!vh5 5;55y55#v #v;#v#vy#v#v:V l406+,,5 5;55y559p<TC$$If!vh5 5;55y55#v #v;#v#vy#v#v:V l406+,,5 5;55y559p<T=$$If!vh5 5;55y55#v #v;#v#vy#v#v:V l406+,5 5;55y559p<T$$If!vh5| 5=5#v| #v=#v:V l406++,5| 559pTB$$If!vh5| 5.5T5;55#v| #v.#vT#v;#v#v:V l406++,5| 5.5T55t59p<TC$$If!vh5| 5.5T5;55#v| #v.#vT#v;#v#v:V l406+,,5| 5.5T55t59p<TC$$If!vh5| 5.5T5;55#v| #v.#vT#v;#v#v:V l406+,,5| 5.5T55t59p<TC$$If!vh5| 5.5T5;55#v| #v.#vT#v;#v#v:V l406+,,5| 5.5T55t59p<TC$$If!vh5| 5.5T5;55#v| #v.#vT#v;#v#v:V l406+,,5| 5.5T55t59p<TC$$If!vh5| 5.5T5;55#v| #v.#vT#v;#v#v:V l406+,,5| 5.5T55t59p<T=$$If!vh5| 5.5T5;55#v| #v.#vT#v;#v#v:V l406+,5| 5.5T55t59p<T$$If!vh5 5e5,#v #ve#v,:V l406++,5 5e5,9pTB$$If!vh5 55555,#v #v#v#v#v#v,:V l406++,5 55555,9p<TC$$If!vh5 55555,#v #v#v#v#v#v,:V l406+,,5 55555,9p<TC$$If!vh5 55555,#v #v#v#v#v#v,:V l406+,,5 55555,9p<TC$$If!vh5 55555,#v #v#v#v#v#v,:V l406+,,5 55555,9p<TC$$If!vh5 55555,#v #v#v#v#v#v,:V l406+,,5 55555,9p<TC$$If!vh5 55555,#v #v#v#v#v#v,:V l406+,,5 55555,9p<T=$$If!vh5 55555,#v #v#v#v#v#v,:V l406+,5 55555,9p<T$$If!vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559pTB$$If!vh5 555B55#v #v#v#vB#v#v:V l406++,5 555B5~59p<TC$$If!vh5 555B55#v #v#v#vB#v#v:V l406+,,5 555B5~59p<TC$$If!vh5 555B55#v #v#v#vB#v#v:V l406+,,5 555B5~59p<TC$$If!vh5 555B55#v #v#v#vB#v#v:V l406+,,5 555B5~59p<TC$$If!vh5 555B55#v #v#v#vB#v#v:V l406+,,5 555B5~59p<TC$$If!vh5 555B55#v #v#v#vB#v#v:V l406+,,5 555B5~59p<T=$$If!vh5 555B55#v #v#v#vB#v#v:V l406+,5 555B5~59p<T$$If!vh5 5$5#v #v$#v:V l406++,5 559pTB$$If!vh5 55T5;55#v #v#vT#v;#v#v:V l406++,5 55T5559p<TC$$If!vh5 55T5;55#v #v#vT#v;#v#v:V l406+,,5 55T5559p<TC$$If!vh5 55T5;55#v #v#vT#v;#v#v:V l406+,,5 55T5559p<TC$$If!vh5 55T5;55#v #v#vT#v;#v#v:V l406+,,5 55T5559p<TC$$If!vh5 55T5;55#v #v#vT#v;#v#v:V l406+,,5 55T5559p<TC$$If!vh5 55T5;55#v #v#vT#v;#v#v:V l406+,,5 55T5559p<T=$$If!vh5 55T5;55#v #v#vT#v;#v#v:V l406+,5 55T5559p<T$$If!vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559pTB$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406++,5 5555t59p<TC$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 5555t59p<TC$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 5555t59p<TC$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 5555t59p<TC$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 5555t59p<TC$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,,5 5555t59p<T=$$If!vh5 55555#v #v#v#v#v#v:V l406+,5 5555t59p<T$$If!vh5,5z5#v,#vz#v:V l406++,5,5z59pT"$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406++,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T)$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{599p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T#$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,,5,55K5{59p2T$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,5,55K5{59p2T$$If!vh5,55K5{5#v,#v#vK#v{#v:V l406+,5,55K5{59p2T$$If!vh5x 5D5#vx #vD#v:V l406++,5x 559pTB$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406++,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<TC$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,,5x 5k55!559p<T=$$If!vh5x 555;55#vx #v#v#v;#v#v:V l406+,5x 5k55!559p<T$$If !vh5 55#v #v#v:V l406++,5 559a pT9$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406++,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T:$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,,5 5y55k59a p<T4$$If !vh5 5y5y55k5#v #vy#v#vk#v:V l406+,5 5y55k59a p<TDd D  3 @@"?$$If!vh555#v#v#v:V l406++,5559pTB$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406++,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<T=$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,5555559p<T$$If!vh5[ 55#v[ #v#v:V l406++,5[ 559pTB$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406++,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<TC$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,,5[ 5555k59p<T=$$If!vh5[ 555;5k5#v[ #v#v#v;#vk#v:V l406+,5[ 5555k59p<T$$If!vh55D5#v#vD#v:V l406++,55D59pTB$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406++,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<T=$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,5555559p<T$$If!vh555#v#v#v:V l406+,5559pT=$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<TC$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,,5555559p<T=$$If!vh555555#v#v#v#v#v#v:V l406+,5555559p<T$$If!vh555#v#v#v:V l406++,5559pTB$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406++,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<TC$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,,555T5T559p<T=$$If!vh555T5T55#v#v#vT#vT#v#v:V l406+,555T5T559p<T$$If!vh555J#v#v#vJ:V l4I0d6++,555J9pTB$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6++,55A5S555J9p<TC$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6+,,55A5S555J9p<TC$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6+,,55A5S555J9p<TC$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6+,,55A5S555J9p<TC$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6+,,55A5S555J9p<TC$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6+,,55A5S555J9p<TC$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6+,,55A5S555J9p<TC$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6+,,55A5S555J9p<T=$$If!vh55A5S555J#v#vA#vS#v#v#vJ:V l40d6+,55A5S555J9p<T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554T$$If!vh555555#v#v#v#v#v:V l0555554TDd(#$D  3 @@"?Dd6$>$D   3 @@"?DyK http://search.epnet.com/yK 2http://search.epnet.com/DyK http://web.epnet.comyK ,http://web.epnet.com/DyK http://web.epnet.comyK ,http://web.epnet.com/DyK http://www.sciencedirect.comyK <http://www.sciencedirect.com/DyK http://www.dzs.hryK &http://www.dzs.hr/DyK http://www.dzs.hryK &http://www.dzs.hr/DyK http://search.epnet.comyK 2http://search.epnet.com/DyK http://search.epnet.comyK 2http://search.epnet.com/DyK http://www.zg.hgk.hryK ,http://www.zg.hgk.hr/DyK www.arhitektura.infoyK :http://www.arhitektura.info/a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p a$$If!vh5F$#vF$:Vl t65H$/ p b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp b$$Ifl!vh5##v#:Vl t65H$/ alp FDd @ 0   # A"g|={L5G_VQ |@=g|={L5G_V o)dxڍRJAr3HL!rjZ{j"!AP"`_"aV6esqvov2k@{OBDPA"}/`38l>zK^0w5 19Wrw -*,1½s\l2Aev}Yi/|6f05oPS*!ߣc= &"YP*8WqK}L6vl4אe2kX3|'ĬI#›26t7yڃ|,\b^KLA@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa<B@< wT Tijelo teksta$a$8 @8 wTPodno~je  p#2)@2 wT Broj straniceh+@"h wTTekst krajnje biljeake5$7$8$9DH$CJaJmH sH 6U@16 wT Hiperveza >*B*ph:@B: wT Zaglavlje  p#xSx wTRasterska tablica7:V0>@b> wT Tekst fusnoteCJaJ>&@q> wTReferenca fusnoteH*BOB wTkarticaOJQJ_HmHsHtHXOX wT kartica_serif$xx`a$ OJQJ\FOF wTlijevo$ xxa$mH sH :O: wT mali razmak LOL wTtablica_centar^`CJh,@h wTPopis izvora,Tablica izvora$8^`8a$DOD wT literatura0^`0aJ4O4 wTautor*$1$@^J>O> wTtablica_lijevo $a$HOH wT tablica_ale!$a$CJOJQJaJHO"H wT kartica_ravno"$`a$CJ8O128 wTnaslov 4# CJOJQJ:OB: wTglavni$h5:CJtH lORl wTlitaratura_rucno&%$dhxx^`a$ mH sH tH ^Ob^ wT glavni_naslov&$ p#dha$ 5CJ \LOrL wT zastitnik'$J ^J a$5CJmHsHTOT wTzastitnik_tekst($J ^J a$ CJmHsHDOD wT tekst_tablice)$a$CJ\NON wT mjesni_odbori* & F 5$7$8$9DH$DOD wT nrmal_engl+$dhxxa$b$@b wTAdresa omotnice!,@ &+D/^@ 5^JP%@P wTPovratna omotnica-$a$ 5CJ^JROaR wTposebna_fusnota.$dtxa$CJaJDOD wT tablica_desno/$q]qa$LOL wTmali Wendings razmak0OJQJ@O@ wTmali Wendings21OJQJ8O"8 wTmali Wendings32lO!2l wTnaslov numeriran3$ & F d<a$CJOJQJ\aJ,OaB, wTkorice4ZORZ wTnaslov tablice5$$xxa$6CJmHsHLObL wT mali razmak 26$S^Sa$mHsH:Or: wTmali alt7$a$mHsH.O. wTidiz 8$xa$FOF wTtablica razmak lijevo9FOF wTtablica razmak bold:5ROR wTtablica desno bold;$q]qa$5HOH wTsadrzaj<$ p#_$Xa$5FOF wTtablica posebno = + @O@ wTokvir>$T]T^a$CJ2O2 wTdodatak ? & F ,O, wTnovi @ & F 6O6 wTzagreb A$a$5(O1"( wTcentarB:OA2: wTodgovor_posebniC<OQB< wTodgovor_tabelaDCJ<OR< wTodgovor E$xa$aJtH ,OQb, wTdesnoF$a$@Or@ wT mali_razmakG$a$CJtH @O@ wT normal_maliH$a$CJtH BOB wTfakultetI$a$5CJ$OJQJJOJ wT poziv_centarJ$a$5CJ0OJ QJ FOF wTautor_1K^ CJOJ QJ NON wT naslov_knjige L^5CJ8OJ QJ @O@ wTpredmetM0dh^`0<O< wT table maliN$^JaJ <O< wTlijevo_tablicaOCJ2O2 wT litarerura2P:O: wT literatura2 Q & F :O": wT literatura3 R & F2O22 wT literarura4S:OB: wT literatura5 T & F2O1R2 wT literatura6U>OQb> wT literatura7 V & Fx:Or: wT literatura8 W & F0O0 wTliter9 X & F6O6 wTliter10 Y & Fx0O0 wTlit1 Z & Fx.O. wTli2 [ & Fx.O. wTli3 \ & Fx4O4 wTglav_lit ] & F<O< wTitalik^ & Fx66O6 wTitalic _$a$6BOB wT reference`d5\mH sH 0O0 wTnapomenaahRO"R wT lijevo_pomakb$  ^ a$mHsHTO2T wT naslov_radac$ p#dhha$CJ@OQB@ wTsadr~aj1ddh5\4@4 wT Sadr~aj 1e$a$hObh wTnatpisi(f$995$7$8$9DH$]9^9a$6B*CJTaJphNOarN wTnatpisi_normalg69B*CJTphPOP wTnaslov1ah$ & Fda$\aJ4O4 wTnaslov1b i & F@O@ wTmuzicari jh OJ QJ ]XC@X wTUvu eno tijelo tekstak$x^a$dOd wT glavni naslovl$ p#_$` a$5CJ OJ QJ bOb wTtrokut,m$H7x5$7$8$9DH$]H^7a$CJOJQJaJ<O< wT tablicaexcelnCJaJZOZ wTnaslov tablice excelo$xa$5PJ NZ@N wT Obi an tekstp$a$CJOJQJ^JaJ0O10 wTnaslov5q$a$0O"0 wTtablicar$a$<O2< wTdjecas$a$5CJ(OJQJ@OB@ wTnormal_mali_boldt5HOARH wTnromal_mali_bold_sitniuJObJ wT normal_siviv$-DM a$.Or. wTtabl_brw<LQ@L wTTijelo teksta 3 x$xa$CJaJLOL wTisorecea y$*$a$5@CJ`OJQJ\JOJ wT numeriraniz$ & Fa$ OJPJ QJBOB wTtabpos{*$1$@CJOJQJ^JHOH wTpodnozje|$dha$ OJQJ^J6O6 wTwww }$a$ 5CJ\2O2 wTtabnasl~CJaJ8O8 wT koeficijentiaJJOJ wTnaslov$$a$5aJmH sH 6O6 wTdatum$da$aJ>O"> wT teksttablica$a$aJHO2H wT ccompiler$ & Fa$ OJPJ QJ:OB: wTccomp & F CJOJQJPOQRP wTciro$$xa$6CJOJQJ\]aJ<Ob< wT tablica_pc & FCJ2Or2 wT tablic_pcCJ8Oq8 wT numeracija & F0O0 wTtabl CJOJQJ8O8 wTtabcent$a$CJaJ4O4 wTtabtekstCJaJ6O6 wT manjirazmakaJBOB wTnaslov2 & Fh5aJ8O8 wT malirazmakCJtH :O: wTpitanja & F CJtH @O @ wT pitanja_bez5CJ\tH dO d wTbrojs tranice desni$ p#_$a$ CJmHsHlO" l wT naslovnormal6$$$d&dNP^CJ8O2 8 wTnasl1a 5CJ<OB < wTprojekt$a$ 5CJtH >OR > wT narucilac p#_$.Ob . wTrazmacitH >O r > wTpitanje_posebnoCJFO F wTpitanje$dhxa$5aJ:O : wTodgovori $xa$aJ8O 8 wT prviokvir$a$CJTO T wTglavni podnaslov hh5CJOJQJ@O @ wTposebni razmakCJtH (O ( wTmaliCJ<O < wTanormal$ & F!a$CJ4O 4 wTamali$a$mHsH2O  2 wTamaliv$a$CJ<O < wTanaslov$xxa$5fO" f wTanaslov_podvuceni!$xx&dPa$5CJ8O 2 8 wTamalitab CJmH sH 8O1 B 8 wT amalitabveciCJ<O R < wTanormalb & F5CJLOb L wT anaslov_u_tab$ & F"a$5FOr F wT anormal_mali$ & F#a$CJ0O 0 wTatabl$a$CJ<O < wT astrelicadxCJ\6O 6 wTaopisdd 5CJ\:O : wT anaslov_1 CJTO T wT nasloc_italik$dhxa$ 56CJ4O 4 wTtbdes$]a$^O ^ wT naslov1manjid<>*CJKH OJQJ^JaJ RO R wT naslov_glavni$dhxa$5aJ\O \ wTodjeljci$$$x-DM a$56aJtH @OQ @ wT odgovor_mali ^CJ@O " @ wTodjeljci_posebnihVO2 V wT broj_centar$& #$./a$CJtH HO1B H wTodgovor_posebno_maliCJHO R H wTpitanje_bez_numeracijejOb j wTodjeljci_posebno $$x-DM a$56\]tH fOA r f wTodgovor_posebno_mail_viseci,8^,`8CJNO N wTnormal_okomito$d^da$CJtH JOQ J wTodjelcix-DM 56HO H wTodjeljci bez razmakaDO D wTpitanje visece$CJ\TOA T wTodgovor_posebni_118^`8CJ\OA \ wTodgovor_posebni_11_bez8^`8CJ@O @ wTodg_poseb_vis_10CJ<O < wTokomito$a$ CJaJtH DO D wT lijevi_mali$a$ CJaJtH HO H wT tabela_normal$a$ CJaJtH 8O " 8 wTpitanje_centarJO 2 J wTtabela_normal_bezuvlake6O B 6 wT tabela_centarTO R T wTtabela_normal_mali8^`8CJ6O b 6 wT centar_malixHOr H wT nromal_mali $xa$ CJaJtH VOQ V wTodgovor_mali_razmak8^`8@O @ wT razmak_normal$a$tH `O ` wTpitanje_bez_razmaka_iznad  \]aJLOQ L wT odgovor_108^`8CJaJNOQ N wTpitanje_mali_razmak<]aJJO J wTpitanje_bez_razmaka NO N wTnromal_bez_razmaka$a$aJtH DO D wT centar_11 $xa$ CJaJtH @OQ  @ wTtabela_normal_10CJ@O  @ wTtabela_normal_11CJ\OQ" \ wTogovor_mali razmak8^`8CJaJ6O!2 6 wT centar_10aJXO B X wTodgovor_posebni_bez_11^aJ<OR < wTfont11$ p#a$CJ<Ob < wTposebni$ & F$xa$HOr H wT glava_tablice$a$ 5CJaJ<O < wT branka_tabele$a$JO J wT naslovi_pomak$@^@a$5\HO H wT glavni_naziv^6CJ$JO J wT zaglavlje$& #$./a$5DOa D wTdesno_t$ (] a$CJaJBO B wT dno stranice $pa$5.O . wTnormal$a$6O 6 wTStil1$dhxa$8O8 wT poglavlja$a$5P*@P wTReferenca krajnje biljeakeH*^R@"^ FTijelo teksta, uvlaka 2dx^<>@2< FNaslov$h^ha$5\JT@BJ F Blok teksta ]^ `^S@R^ {Tijelo teksta, uvlaka 3x^CJaJ3G\W_hqz'Qp$).35`bo|$5FV^gy ,4=O`qy}/Urz &/=GRahs|*h6789SYRQILORUXY`abcdlmnopq  CJMPSVYZabcdelmnop    P !"  3G\W_hqz'Qp$).35`bo|$5FV^gy ,4=O`qy}/Urz &/=GRahs|*-  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~hb*9:;<UVW{   /BCDTUVW{|}~AI* pKp-^ J  o A L R\fg)*PQ""{,|,},~,,,,,,,,,,,,11AACCCCCC C8C9C^C_C JJOOSSZZT[[G]]]^``ddeOeee=l>luuzzۈ܈JKӡԡHI#$VW[\]^_`abcde$%LM +,- . 78"DE  !m""@#&&&&&0088S>T>CCCCCCHHMM>T?T2Y3YS_T_eejjjjjjtt2y3y}}YZqbcdefghijk ݾ޾NOFnoXYAB!"@<Z[\ =abcde  ab $%&')*+,-./01 Z[o"p"q"r"s"t""""###!#)#*#0#8#9#A#H#I#J#K#b%c%d%o%d&e&l&&&&&&&&&&&&&&b,c,5 5!5"5#5$5%5&5'5f5g5788869999[;;{<=====> > >> >5>6><>@>E>J>K>R>V>[>a>b>h>l>r>s>t>u>v>>>>>>>>>? ????%?(?,?1?2?B?E?I?N?O?^?a?f?l?m?s?w?}?~???BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBaCbClCqCxCyCzC~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD D DD$D+D,D-D1D8D9D:DީϫAB_rj_`kúǺ̺ѺҺݺ"#-/278JLPUV`bejkxz~ƻǻ޻%(,12ADHMN\^bghy|Լռ&>ef&k  !'-.gjlnpstuz   !,/13589:@EJOTUbfilostu{ bcdo *9:;XYZ\^abcdekpuv~    %*01BEGIJMNOTY^_deqtvxz}~  "#$+29@GHInop|  %5DEF`cegjmnoty  $')+-1239?EJPQW[^adhijqx<=>J !"),.02567=BGLRS[^`beijkqw}   &,23DGIKNQRSX]cinouy|  )*6=ADGJNOPV\bhno $%KNPQSVWX^cdiopwyz{|~-./0123456789:;G(SYZ[br  !'-34;>@CFIJKQV\bhiwz|~efgs#$%,<L[\]ilnpruvw}  !$()*06<BHIWZ\_befglqw}-Z !"$()*056;ABTX[\]abciopqwx~%&'!"#/\ #&),0128>DJPQW[^adhijqx!'()0@P_`adgilostuz:_   &,-37:=@DEFMT[bijv'(),./02567<=>CHILPSVY]^_elsy7bhijq  !"#*18?FGHIU ()*-147:>?@FLRX^_bfilostu{4_efgn~ ")07>?@A" # CDEQ #$%,/26:;<AGMTUV\bhno"#$*/5<=>DINTU[^aeijkqw}12KLMNOPQRSTUVWj 7bhijq       # & * + , 2 8 > D J K _ c f i l p q r x ~                      !I!t!z!{!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" """""&"*"-"0"3"7"8"9"?"E"K"Q"W"X"l"p"s"v"y"}"~""""""""""""""""""""""""""""#c########################$ $$$$$$$$!$&$+$1$6$7$B$F$I$L$O$S$T$U$[$a$g$m$s$t$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%;%r%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& & &&&&#&&&(&*&,&/&0&1&7&<&A&F&L&M&X&\&_&b&e&i&j&k&q&w&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' ' '''J.K.L.M.N.O.P.Q.R.S.T.g.... /4/_/e/f/g/n/~/////////////////////////////////00 0000000%0,030:0;0<0=0I0o00000000001111 1111111#1)1/1516191=1?1B1E1I1J1K1Q1W1]1c1i1j1p1t1w1z1}111111111111111!2'2(2)202@2P2_2`2a2d2g2i2k2m2p2q2r2w2|222222222222222222222222222222222 393i333333333333333333333344 4 44444444%4+41474=4>4D4H4K4N4Q4U4V4W4^4e4l4s4z4{4|4}4444 55555*5:5I5J5K5N5R5U5X5[5_5`5a5g5m5s5y5555555555555555555555555555555556-6[66666666666666666666666666777 777777#7)7/70767:7=7@7C7G7H7I7P7W7^7e7l7m7n7o7p7q7}<~<-A.AIIIIbIIIIIIIIJJJ JJJJJJJ"J(J.J5J6J7J=JCJIJOJPJ`JcJfJhJkJlJmJsJyJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKKKK KKKK K!K'K-K2K8K9K?KCKGKJKNKOKPKVK\KbKiKjKkKrKyKKKKKKKKKKKKKKKKK0L[LaLbLcLjLzLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMMMMM"M'M-M3M4MDMGMIMLMOMSMTMUM[M`MfMlMsMtMuM{MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNN N NNNNNN#N)N0N1N2N8N>NDNJNPNQN`NdNgNjNmNqNrNsNyN~NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNO O OOORtVuVvVwVxVyVzV{V|V}V~VVVVVVVVVVVVVVWW WeWWWWWWWWWXX XXXXX!X%X&X'X-X3X9X?XEXFXVXYX\X_XbXfXgXhXnXtXzXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYY YYYYYY"Y)Y0Y7Y8Y9YD]E]F]G]H]I]J]K]L]M]N]O]P]Q]R]S]T]U]V]b]]]]]]]]'^M^x^~^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _______#_)_/_5_6_C_F_H_J_M_P_Q_R_X_^_d_j_p_q________________________________X````````` a a aa a#a%a(a,a-a.a4a:a@aFaLaMaWa[a^aaadahaiajapava|aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbb bbbbbbb"b)b0b7b>b?b@bAbccc#cccccccc dd,d-d.d1d5d8d;d>dBdCdDdJdPdVd\dbdcddddddddddddddddddddddddddddddeeeeee eeeeeee%e)e,e/e2e6e7e8e?eFeMeTe[e\eHhIhJhKhLhMhNhOhPhQhRhShThUhVhWhXhhhhh8i9iEi|iiiiiiiijjjj"j$j%j'j)j,j-j.j3j4j9j>jCjDjGjKjNjQjTjXjYjZj`jgjmjsjyjzjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj3k^kdkekfkmk}kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkll llllllll%l,l3l:lAlBlClDlElFlGlSlzlllllllll m m mmmmmmmmm$m%m*m0m6m7m:m>mAmDmFmJmKmLmRmYm_mdmjmkmqmumxm{m~mmmmmmmmmmmmmmm(n.n/n0n7nGnWnfngnhnknnnpnsnvnzn{n|nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn o0oWoooooooooooooooooooooooooooooppppppp p&p'p-p1p4p7p:p>p?p@pGpNpUp\pcpdpepfpgphpipuppppppppqq%q&q'q*q-q/q2q5q9q:q;q@qEqKqQqWqXq[q_qbqdqgqkqlqmqsqyq~qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqr-rXr^r_r`rgrwrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrsss ssssss"s)s0s7s8s9s:sxxA{B{C{D{E{F{G{H{I{J{K{L{M{N{O{[{{{{{{{|||$|-|<|=|>|E|H|K|O|S|T|U|Z|`|f|m|n|o|u|{|||||||||||||||||||||||||||||||||}}} }}}}&})},}.}1}2}3}9}?}D}K}L}M}S}Y}^}d}e}k}n}q}u}y}z}{}}}}}}}}}}}}}}stu>iopqx„ÄɄτՄڄ ),-/1456;<AFKLhknpsvwx~DžͅӅԅ"&'(/6=DKLMN~%PVWX_oŊˊ̊ۊߊ  !#&)*+17=CIJnprtvyz{Ëȋ͋΋ 79:;=@ABGHINSTZ^adgklmt{     "$4DSTU\_behlmntzőȑʑˑ͑Бёґבܑݑ %),/2678>DJPVW]adgjnopw~֒ KQRSZjzēƓȓ˓ΓϓГՓړߓ  !/258;>?@FLRX^_fjmorvwx~Ŕ̔ӔԔՔW•ɕ̕ΕЕѕԕՕ֕ە #&(+.1238>DJPQ_behkopqw}Ɩǖ͖іԖזږޖߖ6pʗٗڗۗ  !"#(.4:@AJMPSVYZ[`flrxy˜ŘǘʘΘϘИ֘ܘ$+,-./01=p"#$+.02589:?EJPUV]`bdfijkpu{ʚ͚ϚњԚؚٚښ  %+128<?BEIJKRY`gnopqӠԠՠU !"%(+-0345;AGMST_cehkopqw}ĢŢˢϢҢբآܢݢޢ     MN۳ܳݳ޳߳&6EMX^cklд״ٴڴ۴ܴݴ޴&()*+,-7>@ABCDEcjlmnopq͵Եֵ׵صٵڵ۵ܵݵ:;  w*B/~MNOlmo<=>?@]^_`abcqr=>klY 7QC?H^Out:-n # m  ?   H  ) !{+q*Z7GVB`md  !c" ##$%&.'''C((*);)0* ++++++++++,,,,,,,,,,l,//33344444488==>>>>>>>@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAABAbAcAdAeAfAgAhAiAjAkAlAmAnAoApAAAAAAAAAAAAAAABBB%B4BUBoBBBBBBBBBC1CaCCCCCCC DD$D5DJDYDjDwDxDyDzD{DDDDDD;EEEEEFFF]FqFFFFFFFFFFFF(G)G*GNGkG}GGGHGHHHHHHHHHIIIIIIIII5IKIbIIIIIJ J?JJJKJLJJJJJJJ$K=KNKcKdKeK|KKKKK&L'LjLkLLLLLMM=M>MmMnMMMMM8N9NNNNNOOUOVOOOOOOOOOOPPAPBPoPpPPPPPPPVQWQQQQQ0R1RgRhRRRSS;SVaVbVVVVVVVVVWW#W$W6W7WLWMW_W`WyWzWWWnXoXpXXXXX7Y8Y9Y:YDYEYFYhYpYYYYYYYY+Z0ZFZZZlZZZZZ [}[~[[[S\T\\\/]0]]]]]]^^#^3^R^`^s^t^u^v^^^^^ __F_e_f_g_h___________________________`` ````#`$`%`&`'`(`S`T`U`V`W`X`Y`Z`[`\`]`^`_```a`b`c`d`e`f`g`h`j`m`p`s``````````````````aaa.a;ad?dGdHdXdYdjdkd{d|ddddddddddddddddddddddddddddddd e eee,e-e4e5e6e7e:e;e>e?eBeCeDeEe~eeeeeeeeeeeeeeeeeeff f f ffffffffff f!f[f\fgfhfwfxfffffffffgg g ggg%g&g7g8gHgIgPgQgTgUgYgZg^g_gcgdgegfggghgggggggggggggggggggghh h h#h$h/h0hp0>p0>p0>p0p0>p0>0>p0>p0>p0>p0>0>p0>p0>p0>0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>0>p0>p0>0>p0>p0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0> 0>0> 0> 0> 0>0> 0> 0>0> 0> 0>00> 0>0> 0>0>(0> 0>0> 0> 0>00> 0> 0> 0> 0>@0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>p0>0>0>p0>p0>0>p0>p0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p% 0>0>p0>p0>0>0>p0>0>0>0>0>0>0>0>0>0> 0>p0> 0>0> 0> 0>H0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>p0>0>p0>p0>0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0>0>H0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0>0>0>p0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0>0>P0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>p0>p0>p0>0>0>0>p0>0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0>(0>P0>p0>p0>p0>p0>p0>0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>0>0>0>0>& 0>& 0>& 0>& 0>& 0>& 0>0> 0>0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0> 0>0> 0>0> 0>X0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>p0>0>p0>p0>0>0>0>0>p0>X0>X0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>0>0>0> 0>0> 0>0> 0>0> 0>0>X0>X0> 0> 0> 0> 0> 0>80>X0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>0>p0>p0>0>0>p0>p0>0>0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>p0>@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00Ğ 0000p00000X00p0p0p0p0p0X0000000p0X00H00H00H00H00H00H00p0x00x00x00x00x00p0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000p00p00p00p00p00p00p00p00p00p00p00p00p00p000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000p0000000 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00p0 00p0 00p0 00p0p0p00 (((+F  |0!-@FrN*\ y<BX p%Gij<%Q^zZGkҐR Z)/YlP@Tx: $;Jbbv>  +<Qav: l$,EZitF:zأȺPD r & D+ 2 A E :J vN pR 9<>@BCDFGHIKLNOPRSTVWXZ\]_`acdfhjknwy>u,Kl&'v#BB D Q [ ] _ ` a b d e g h j k l n o p r t x h  ZF1*:@"5*2ePʫ,R-DHEfEEK L>L^LBiXD(\v L f z      6 P f |  0@ Zb:d4^.X4ZnbPR`b68fhHJ~jlRTVX( * h j      ! !:!I@IIIIIIIJJ@JBJJJWXXBXDX|X~XXXXXYY\Y^YYYYYYZ8Z:ZhZjZZZTjxҩ<Jh֪*:Jn~ȫ̫:@ƿ8:xzJLFH\^*,df02`b*,bd(*hj< "TV TV24PR "jl "`bBDD 68vx.02pr ^`TVp*:`p.Vfv4Df| *,JL "\^Z\VXVX.011@1B1111122<2>2z2|2222233d3f3<=d>f>>>>> ?"?`?b?????@@N@P@~@@@@B C CNCPCCCCCDDFDHDDDDDDD(E*ErEtEHPIRIzI|IIIJJTJVJJJJJKK2K4KbKdKKKST2U4UNUPU|U~UUUUUVVbVdVW0X2XVXXXXXXXXY.Y0YxYzYZ[[0[2[b[d[[[[[[[D\F\R]]]]]&^(^P^R^^^^^^^`x`z`````aaBaDarataaabBcDchcjccccc d d:dzbzhzzzzzz{"{H{X{h{{{{{{{|"|Z|`|ԉFHxz,.^`"$\^֌،BDLN̖Ζ HJ Z\*,vx̙Ι\ΣУ68lnĤƤ02bdҥԥ  24hjʨ̨68rt"$RTxz̬ά(*XZԭ֭DF8԰ְ8:vx"$bdҲԲLNʴ<>fhȵʵ.0lnXZҷԷ8:\^>@~Vp4Nx2Lpppdtґ"j   ~    B P &  \   $! ! " # $ % ' ' ( p- - . . b/ / 0 3 7 9 T; = @ A A |B E F RH rI ^J ~K $M O dP Q pR :=?AEJMQUY[^begilmopqrstuvx      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijkmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuwxyz{|}~      !"$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ACDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A C E F G H I J K L M N O P R S T U V W X Y Z \ ^ c f i m q s u v w y z { | } ~  nR ;+CLC^CNO/O $' #VVV]]]Ogj@X[/(=*Nce$EW6t<Q()')h_XX________XXXXXXXXXX !$+!!8^_@^^4(  L t(! 3  "6 ? <<[s c $D  `B ? c $D`B @ c $D1!1!ZB A S DQMmMZB BB S DMM% 4" C3  s"*? ` D c $X99?4"Z E S X99?4 "T F C BBB4N G 3 33-hN H 3 -h I B I  N J 3 3f-N K 3 - L B LR  N M 3 ff-@N N 3 -@ O B O@  N P 3 f-`N Q 3 -` R B R  N S 3 ff-N T 3 - U B UJ  N V 3 3-,N W 3 -, X BX,  Y BYu$ NB Z 3 BBBq XXNB [ 3 BBBq ddN \ 3  X N ] 3 XN ^ 3 XN _ 3 aXy ` B`  r   a Ba 0k   b Bb?r   c Bcu0   d BdJ" NB e 3 BBBq pq XNB f 3 BBBpXN g 3 A } N h 3 5 q N i 3 5 q ,N j 3 A } N k 3 5 pq | l Blu 6   m Bmi * }  n Bnu H6 %  o Bo B   p Bpu    q H q Po - N r 3 33  XN s 3   XN t 3 3f m XN u 3  m XN v 3 ff  XN w 3   XN x 3 f `9 XN y 3  `9 XN z 3 ffQ 4 XN { 3 Q 4 XN | 3 3 XN } 3  XN ~ 3 33XN  3 XN  3 3fIXN  3 IXN  3 ffaXN  3 aXN  3 fXN  3 XN  3 ff-XN  3 -XN  3 3XN  3 XN  3 33eXN  3 eXN  3 3f%XN  3 %XN  3 ff1XN  3 1XN  3 fXN  3 XN  3 ffiXN  3 ]XN  3 3itXN  3 itXN  3 33APXN  3 APXN  3 3f`XN  3 `XN  3 ffaXN  3  aXN  3 fyXN  3 yXN  3 ff-XN  3 -XN  3 3EXN  3 EX  Bq   X &` 3  s"*? `  c $X99?X &`Z  S X99?X A#`T  C BBB &N  3 33AN  3 A  Be&^ N  3 3f@AN  3 @A  BeL# N  3 ffAlN  3 Al  <&  N  3 fAN  3 A  B N  3 ffDAN  3 DA  < eD&!  N  3 3AXN  3 AX  B!eZ !  B"  "NB  3 BBB e NB  3 BBB e N  3 ] u HN  3 9 QHN  3  -HN  3   H  B#% `E #  <$A $  B%5` %  B&v &  B'hl" 'NB  3 BBB  NB  3 BBBe e N  3   N  3   N  3   N  3    B( V  (  B) ,  )  B*   *  B+ 0  +  H ,` | Y ,N  3 33=  N  3 =  N  3 3f l N  3  l N  3 ff ] N  3  ] N  3 fu  N  3 u  N  3 ff 5 N  3  5 N  3 3A N  3 A N  3 33m N  3 m N  3 3f N  3  N  3 ff9 N  3 9 N  3 ff N  3  N  3 33 I N  3  I N  3 3fa N  3 a N  3 ff N  3  N  3 33@% N  3 @% N  3 ff N  3  N  3 ffi N  3 i   B- J  -    3  s"*? `  c $X99? Z  S X99? T  C BBB!>*  B..\  .N  3 3fiZN  3 iZ  B/H /N  3 ffi~N  3 i~  B0 0N  3 fi&N  3 i&  B1 1N  3 ffiFN  3 iF  B2n+( 2N  3 3ijN  3 ij  B3"  3  B4iz4 4NB  3 BBB NB  3 BBB >>N  3   N   3 N   3 N   3    B5    5   B6  n( 6  B7o 7  B8n( 8  B9!  9NB  3 BBB > NB  3 BBB>N  3 q  N  3 }  N  3 }    B: ~ [ :  B;i *  ;  B< 6  <  B=u R / =  H >T f C >N  3 3fU  N  3 a  N  3 ff . N  3  : N  3 f ju N   3  ju N ! 3 ff F N " 3  F N # 3 3 AN $ 3  AN % 3 3fNyN & 3 BmN ' 3 ffN ( 3 N ) 3 f"QN * 3 "QN + 3 ffiN , 3 ]N - 3 36N . 3 6N / 3 3f6UN 0 3 6UN 1 3 ffyN 2 3 mN 3 3 f-N 4 3 -N 5 3 ff-"N 6 3 -"N 7 3 3jN 8 3 jN 9 3 3f1N : 3 1N ; 3 ff=N < 3 =N = 3 fFN > 3 RN ? 3 ff iN @ 3  iN A 3 3u2N B 3 u& C B?C   ?#  y D3  s"*?` E c $X99? yZ F S X99? IT G C BBB1N H 3 33Q5N I 3 Q5 J B@JZ @N K 3 3fQeN L 3 Qe M BAMeZB AN N 3 ffQyN O 3 Qy P BBP  BN Q 3 fQ-N R 3 Q- S BCS  CN T 3 ffQQN U 3 QQ V BDVQ . DN W 3 3QqN X 3 Qq Y BEY4 E Z BFZQ | FNB [ 3 BBB %%NB \ 3 BBB N ] 3  % aN ^ 3 %aN _ 3 %aN ` 3 %a a BGa y 3 G b BHb  H c BIcyc3 I d BJd J e BKe; KNB f 3 BBB  %NB g 3 BBB%N h 3 Y  1N i 3 Y  N j 3 e ] uN k 3 Y   l BLl   L m BMmi *  M n BNnu y6 V N o BOoi *  O p H Pp0   PN q 3 33 }1 %N r 3  }1 %N s 3 3f=  %N t 3 =  %N u 3 ff  %N v 3   %N w 3 f ] %N x 3  ] %N y 3 ffu  %N z 3 u  %N { 3 3 5%N | 3  5%N } 3 33 %N ~ 3 %N  3 3fm%N  3 m%N  3 ffy%N  3 y%N  3 fqE%N  3 qE%N  3 ffQ%N  3 Q%N  3 3)%N  3 )%N  3 33%N  3 %N  3 3fI%N  3 I%N  3 ffU%N  3 U%N  3 fq%N  3 q%N  3 ff-u%N  3 -%N  3 3%N  3 %N  3 3f1%N  3 1%N  3 ff1%N  3 1%N  3 f%N  3 %N  3 ffYQ%N  3 YQ%N  3 3iu%N  3 iu%  BQ ?W Q@ e 5 = 3  s"*?`  c $X99?e 5 =Z  S X99?e 5 T  C BBBN  3 33QN  3 Q  BRZ^ RN  3 3fQN  3 Q  BS  SN  3 ffQ=N  3 Q=  BT  TN  3 fQmN  3 Qm  BUm4' U  BVQ| VNB  3 BBB NB  3 BBB N  3   %N  3 %N  3 %N  3 %  BW =  W  BX o X  BY= Y  BZo Z  B[E [NB  3 BBB  NB  3 BBBN  3 Y y N  3 M  !N  3 Y  N  3 Y M YN  3 Y    B\i *  \  B] %  ]  B^i   ^  B_E f  _  B`] 1  `  H a<   aN  3 33 U N  3  U N  3 3fy  N  3 y  N  3 ff - N  3  - N  3 f M5N  3  M5N  3 331N  3 1N  3 3fUqN  3 UqN  3 ffiN  3 uN  3 fN  3 N  3 33 N  3  N  3 3f%MN  3 %MN  3 ffEN  3 EN  3 f]N  3 ]N  3 33eN  3 eN  3 3fAN  3 AN  3 ff!N  3 !N  3 f9N  3 9  Bb a  b' Y%+ 3  s"*?`  c $X99?Y%+Z  S X99?YM#+T  C BBBM%#N  3 33IAN  3 IA  BcqI  cN  3 3fAiN  3 Ai  BdqL  dN  3 ffA N  3 A   BeqwS! eN  3 f5 A N  3 5 A   Bfq5 %! fN  3 ff Aa!N  3  Aa!  <gq !! gN  3 3!A!N  3 !A!  Bhq!%?# hN  3 -"A"N  3 -"A"  Biq-"&## i  BjO jNB  3 BBB (e(NB  3 BBB MeMN  3 ] (u (N  3 9(Q(N  3 (-(N   3 ( (   Bk % )E* k   Bl A})7+ l   Bm 5)* m   Bn })k7+ n  <ou** oNB  3 BBB M (NB  3 BBBeMe(N  3  M& Y&N  3  # #N  3  ! !N  3  - 9N  3  }   Bp u% R& p  Bq # # q  Br ! r  Bs U 2 s  Bti   t  H u ! z" uN  3 33= % (N  3 = % (N  3 3f Q (N  3  Q (N   3 ff &9 (N ! 3  &9 (N " 3 fE Q( (N # 3 E Q( (N $ 3 ff ( (N % 3  ( (N & 3 3 (A(N ' 3  (A(N ( 3 YE((N ) 3 YE((N * 3 339(m(N + 3 9(y(N , 3 3fm'(N - 3 m'(N . 3 ff]((N / 3 Q((N 0 3 f!u(u(N 1 3 !u(u(N 2 3 ffu((N 3 3 u((N 4 3 3((N 5 3 ((N 6 3 33'=(N 7 3 '=(N 8 3 3fIE((N 9 3 IQ((N : 3 ffE((N ; 3 E((N < 3 fi(E(N = 3 i(E(N > 3 ffQi((N ? 3 Qi((N @ 3 3u((N A 3 u((N B 3 33'(N C 3 '(N D 3 3f%'m(N E 3 %'m(N F 3 ff'(N G 3 '(N H 3 f(!(N I 3 (!(N J 3 ff-u((N K 3 -u((N L 3 3E((N M 3 Q((N N 3 i()(N O 3 i(( P BvP ) vZ Q S Q?  Z R S R? Z S S S? TB T c $DNB U S DNB V S DNB W@ S DTB X c $DZ Y S Y? TB Z@ c $D ( [ ( \ (r ] ( ^ B S  ? #$%&'()* + !, - . /0"1 2!3 !"'%!V]hmYh4(#tS !tY dtR\ dtW}}tV}}tU }\ }tX@ btTbtZbtQ tClQt$t tDtt$t(#$t^At[t\t]Lt6$>$t Footnotes 2 Footnotes 1'Interni integritet podataka (vrsta 4) 1,h,h| }T"~ " L"" ̘" " L" 4t 4t 4 t>>66667777777\9\9==hhh     ??66777777777b9b9==hhh  V*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/h*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttags=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName_*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-regionhttp://www.5iantlavalamp.com/   !)*/0678<DELUWabiz{UW`bde|~?@ABDH FHILNUV]^_`m')*-/78f   =mopsuHJKNPgmopsu)*,-.0' [ ] ^ a c } ~ G I J M O Z [ b c o q x z    8 l n o r t = @ A B D % H K L M O X NQR\X[\egklopzJTV]^`aklnouv!#prs|} &'(*3568;=>@HJKMVXY[acdfnpqsz{|}  &()+0235?ACDEGWXYZ\](*DERSBC89"#/0FGMQDF,-=>JK  01ik ! A H J O P R S Y @!A!!!9";"@"A"""""""""""""""""""""""""""## # # # ###!#"#&#(#)#*#/#0#2#3#<#=#D#E#N#O#S#T#U#V#]#^#h#i#j#k#t#u#~##########################################$$$$$$$$#$$$($)$0$1$:$;$<$=$G$H$S$T$[$\$]$^$g$h$o$p$z${$|$}$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%% %$%%%+%,%;%<%B%C%D%E%N%O%Z%[%b%c%e%f%h%i%q%r%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&&&&&#&$&%&&&)&*&-&/&1&2&7&8&>&?&E&F&S&U&Z&[&]&^&b&c&j&k&s&t&v&w&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' '''''!'#'*'+'4'5'<'='F'G'J'K'S'U'V'W'\']'c'd'h'i'q'r't'u'~''''''''''''''''''''''''''''''''''''(( ( (((((((#($(0(1(3(4(;(<(E(F(R(S(^(_(g(h(i(j(u(w((((((((((((((((((((((((((((((((((((((()) ) )))))!)")$)%)/)0)7)8)?)@)J)K)O)P)Y)Z)^)_)`)a)d)e)n)p)u)v)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))**********#*$*&*'*-*.*/*0*5*6*?*A*K*L*U*V*b*c*i*j*l*m*q*r*v*w*******************************************++++++++++#+$+%+&+0+1+9+:+@+A+B+C+N+O+T+U+\+^+e+f+g+h+q+r+x+y+z+{+++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,,,(,),+,,,2,3,9,:,;,<,D,E,Q,R,U,V,W,X,\,],c,d,m,n,y,,,,,,,,, --<->-`-a-~------------4.6...........////+/,/=/>/E/G/////00d0e00000A1B111t2u2(3)3H3I333I4J44455555#5$5&5'5)5*5,5-53545:5;5=5?5A5C5J5K5O5u5v555555555555555t6v6666666#7%73747|7}777777777779999: : : : :::':1:3:<:=:u:v:::::::s;y;{;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;f<h<.=/=6=7=G=I=Y=Z=b=v=w=&>(>>> ? ?C?D?X?Y?u@v@AA#A%ALANABBBBBBBBC C!C#C,C-C2C8C9C>CECFCMCNCOCPCWC]C_CDDDDEEEEEEFFFFFFFFFFFFGGGGHHHHHHHHHHHII I IIII:IlZl\lalblylzlllnnwnxnnnnn]o^oQpUpWp^p_pfpqqqqq#q%q2q3q;qdqeqrqtqqqrrrrssntotzt{tXuYuuuuuuuuuuuuuuuuuuEvFvxxxxyyzz@{B{||||+}-}}}"#ef&',./178@BKLNɁˁЁсӁԁفNP&()./78CDHISemnrstu~]_ȈɈڈ܈JK~&(agioprstߎ SU#$78ۑݑef()ijyzJK!"PQcdtw[\ '(Ýĝ+,HJKLDFGHdeBCrs)*WXӡԡܡݡ '(0ijoq¥åPQUV\]tuXY|~*+23?@IJTV BD9:EGUV !14GI$%67UW78VW!"˸̸TU Z[01"$no>@5;<CDFGQYZ[\cd rs"*,34<=>?EFQRUV_12SWYZbce=>[ehjrs{BLMQRU=>FG{|YZ ()23Z[23HIPQjk#&uv)*;<DF_`$&JM23RTADcd tu:<hiopopkly{IKLMYZ_`rt @A./noZ[ce`bVWmnac~wx/1tu+,EFz{56 + . < =               B C { }     r t     `abc 78op  KLCEFG    S T       K!L!X!Z!y"z"""""######/$0$ & &&&&&&&r't' ) ))) + + - -........I/J/000010U0V0000000011m1n11122J3K3{7}788H9J999 : :==S>T>>>????%?&?-?.?5?6?f?g?u?w???`@b@@@@@6A9AOAQAAAAACCCCCCHHHIJIIIIIIIIIJJKKKK L LMM O OvQwQTT;T?TUUUUWWXX2Y3YRYSYYYZZ[[\\1_3_S_T_Y_Z_[_\_c_ ` `8d9dgdhddddd&e'e.e/ekemeeeee fffffgggggghhii j jPjRjejfjrjsjjjjjjjjjPkQkwkykkkkkkkkkkkkkllllll#l%lllllllllllll.m0mmmommmnnAnCnnnnnnnooboco q qqqqqrrrrPsQsssttstttttttttuuvvwwwwxx1y3yCyDy`yay8z9zKzLz{{+|,|7|8|:|<|{||||||||||||}'}(}}}R~U~IJKL<=]^/1%'<=QRhj79،ٌ~YZƑǑDFGHyzŘƘǘȘݙޙ%&ikĚŚqr֜ל-/VW@A>?fgtwEGHIcdrs{|]`knp&''(]^֪תت٪'(ghƫǫWY?@ QR˴̴δϴѴҴӴqrֹٹ;=klݾ޾TVKLrs}=>mo !MOopvx!#67?@FHab!">@GH_`  cdklyz46:;WZuv;<LNlnkodeCEXYghkl@BbcxyFI!"RS#$45');<HIJKOTVZ\]_aeqryzy z     + -   jk02_b/3467>HRSVWZfpqstxAJKNOVvwPQ1458TVZbcjkluv12MN  &'()6Z[o"t"{"|"}"~"""##)#*#8#9#A#B#H#K#######$$b%d%d&e&&&&&&&&&&&g'h'j'k'n(p((((())))++`,c,--//11^2_22222$3&3333333334444445'5(5*5e5g5j5k5m5n5t5u5}5~555555}666666666677Y7Z7q7r7777788;8888889E9H999999999:: : :Y:[:;;f;i;;;;;n<o<<<<<======> >>>> >+>,>4>6>;>K>Q>v>}>~>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???$?2?:?;?A?O?U?V?]???????????O@P@U@W@@@BBBBBBBBBB+CMC^CbCxCzCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDD D D+D-D8D:DBDDDLDMDgDiDtDvDDDDDDDDDDDDDDD{F|FFFGGqHrHwHyH}H~HHMMNNNNNNNNNNNO/O3OOOOOpPrPT TTTUUSXTXYYWZYZtZuZ[[_________````````eeffGgHgggggggkk+k6k7k=k>kJkkkmm%n&nnnnneonopowoxoyoqqss v vwwwwwwwwwyy z z!{"{I{J{{{{{{{{{{{{{!|"|S|U|||||!"݀ހ)*;<Z[uw׃ك!"EGpqʅ˅./CElmqrtuy !]_̉Ή*+,-56BDEFM֊׊/09:Z\ۋ܋ČŌdeyz  5678đőߑȒɒܒpq*+*+Ùę˙ؙ̙ڙ!"./LUV\]cšÚ͚Ϛܚݚߚ˛̛  gi[]%'FG!FGæĦΦϦmn>?LMީߩFGQ^_fghFGϫЫwxhjŮƮɮʮpq ðŰͰΰݰް   ABIJRS_`jƱDZбѱұղܲݲ޲߲_abhiqsu|}ijųdzȳѳҳسٳ '(-.569:GHNOPQVW`aghoptu{|´ĴŴɴʴдѴӴԴմִ۴ܴ $%'(34?@FGMNOPVWabhklmst}~ĵŵǵȵεϵٵڵݵ޵#$&'013467CԷշ &.023:;?XZ[eflŸƸҸWY_`ghikrstu{|Һֺ׺ܺ#,8DFHV_krtvǻ̻һػڻܻ  $2;=?NVXZhmns¼ɼʼ bdklmnKLSTUV<>EFHJ(*1245/;CDEG`afg  &(56#$%&-.`acefg34;<?@ABFGHINOXZgh$',-!#*+-.   ]_lmqrtv57DEHIPQST24ABLMOQxyLW^_ac57DE    G!I!V!W!""""""a#c#p#q#$$%%%%q%r%%%J.T.[.\.^.`.2/4/A/B/00001122g3i3v3w34444Y6[6h6i6|<~<<<<<`?a?d?e?g?h?r?t?u?v?z?{???????@@@ @&@'@+@,@0@1@2@3@4@5@C@D@N@O@U@V@[@\@a@b@d@e@m@n@u@v@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AA AAAAA A!A*A.A0A1A;ALRRRRuVVVVVVVWW W W WWWWWWWWW>Y?YIYJYD]V]^]_]`]b]}]~]]]]]]]]]]]A^B^K^M^cccccedemeneHhXh[h]hhhhhhh@iAiCiEiiiiijjjj1k3k@kAkBlGlNlOlQlSlllllmm n nooo oUoWodoeoepipppqpsptppppp+r-r:r;r;s{O{V{W{Y{[{su|} -.ܔݔߔUWdenp}~ƙǙӠՠܠݠߠ$%!"$%57wxųƳγϳѳҳٳ   %&*+2456=>DE]^bcmoz{|}ʴ˴ϴд۴޴ߴ%&.067=>FHPRVXrt}~õŵ̵͵ӵԵ۵ݵ  !#,-45<=IKOPQRZ[bcoqxy¶ƶǶζ϶ضٶڶ۶    #%qsyz   \cdf  "#'(*+-.78=?BCEFGHWYbcijrsuv|}~noz{$%)-1236=>FGLMO[defglmwx #$./0189ABGHOQSWbcmnwxyz   Z[~   !*+-.78ABCDORUW]`fgmorsvwyz*.59?@BCEFMP_`ghmnux   &'/15689@AIJPQW`abhivw $%,-168=CJPT]^klv02:;CHJQRYZ  4>?DFJLRSbcGHLNQSYZMOW]^egkmst)9:=@MOVX\^ef#%(Ocfu}.0|}&(./67mst~-9:AC",-35:;BC} `antvz{                    # + - 2 3 : ; d l m v w x          $ % & , / 7 8 > ? H I J K Q R w x y                       0 6 7 A B G H P R Z [ b c {                 $ ( ) 3 5 = > E F !)+pz{&+-567Z^`c%*+35=>EF[_hpqy{*/0<=AC$FWZacgimn267ACFHNO69GMOUV]^ !")*mnorSUV_aghopxy!()*+3BKMST[\W_`ikqsyzblmxy =QTcdikopwx     % ' / 0 7 8 9 > ? G H I l r t u v |            !!!!!!!""]"b"c"j"l"p"r"z"{""# ############$$ $"$$$$$$$$$$%%%%%Y&Z&c&d&&&&&&&&&&''''(')'-'.'4'6'>'@'H'I''''''''(((()(+(<(B(C(I(K(O(P((((((((((((((((()')*)2)4):);)@)B)H)I)P)Q),*.*0*6*8*>*?*F*G*y*}********* +++++!+"+x+y+++,,,,,,k,l,--c-d--.//U/V/`/a/b/c///;0<0E0F0R0S0\0]0c0d00011:1;1`1a1{1|11111111111!2#2c2d2o222222I3J3^3_3p3r333333333444444446Y68====>>>>>>>>>@@@@@@@@@@@@@@@@kApArAsASSSSSSTT T TTTTT T!T(T)T+T,T2T3T5T6T@TBTGTHTITJTPTQTZT\T`TaTbTcTiTjTkTlTpTqTuTvTwT{TTTTTUUUU#U$U&U'U9U:Ue?eBeEe~eeeeeeeeeeeeeeeeeeff f f fffffff!f4f5f;f=f[f\fgfhfwfxfffffffffgg g ggg%g&g7g8gHgIgPgQgTgUgYgZg^g_gcghggggggggggggggggggghh h hhhhh"h$h.h0h;h=hChEhNhPh[h]hihjhthwhhhhhhhhhhVWz{ADIN*/ puKop,-] ^ I J   n o @ A K L QR[\eg(*OQ""z,,,,11AAC C7C9C]C_C JJOOSSYZS[T[[[F]G]]]]]^^``dddddeNeOeeeluuzzڈ܈IKҡԡGI"$UWZe#%KM *,, . 68!"CE  !!l"m"""?#@#&&&&~0088R>T>CCCCHHMM:T;T=T?T1Y3YR_T_eejjjjtt1y3y}}XZprak ܾ޾MOEFmoWY@B "?@;<Y\  <=`e  `b1V Y[n"t"~""""#### #!#(#*#/#0#7#9#@#A#G#K#a%d%n%o%c&e&k&l&&&&&&&&&&&&&&&a,c,5'5e5g57788888859699999Z;[;;;z<{<======> >>>> >4>6>;><>?>@>D>E>I>K>Q>R>U>V>Z>[>`>b>g>h>k>l>q>v>>>>>>>>>>>?? ? ?????$?%?'?(?+?,?0?2?A?B?D?E?H?I?M?O?]?^?`?a?e?f?k?m?r?s?v?w?|??BBBB`CbCkClCpCqCwCzC}C~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDD D DDD#D$D*D-D0D1D7D:DADDDKDMDZD[D_D`DfDiDlDmDsDvD~DDDDDDDDDDDDDDDDDDpHrHNNNN1O3OQOROiOjOOOOOOOOOOOOOPP$P%P5P6PGPHPYPZPoPrPT TRXTX____FgHgnnsswwww||lmBDޒ67Мќijfiln=>ݩީLΫЫ@B^_qsik^`jkºúƺǺ˺̺кҺܺݺߺ!#,-1268IJOPTV_`deikwx}~Żǻݻ޻$%'(+,02@ACDGHLN[\abfhxy{|Ӽռ%&=>df%&jk   !&',.fgijruyz~ !+,./7:?@DEIJNOSUabefhiklnoruz{  adno  )*8;WZ`ejkoptv}~  $%)*/1ABDEIJLOSTXY]_cepqst|  !$*+1289?@FImp{| $%45CF_`bcijlostxy~  #$&'0389>?DEIJOQVWZ[]^`acdgjpqwx~;>IJ"()+,47<=ABFGKLQSZ[]^dehkpqvw|}   %&+,13CDFGMNPSWX\]bchimotuxy{|~ *56<=@ACDFGIJMPUV[\abghmo  #%JKMNPQUX]^bdhinpvwy|~,;FG'(RSX[abqr    !&',-24:;=>BCEFHKPQUV[\abgivwyzQdgrs"%+,;<KLZ]hikltw|}   !#$'*/056;<ABGIVWYZ^_abdgklpqvw|}@e,-YZ !"'*/046:;@BSTWXZ]`chinqvx}~' !#./[\ "#%&()+,/278=>CDIJOQVWZ[]^`acdgjpqwx~ !&)/0?@OP^acdfgklnoruyz9:^_   %&+-23679:<=?@CFLMSTZ[abhjuv&)+,.047;>BCGIKLOPRSUVXY\_deklrsxy~67abgjpq  #)*0178>?EITU '*,-0134679:=@EFKLQRWX]_abefhiklnoruz{ 34^_dgmn}~  !"()/067=A! # BEPQ  "%+,./12569<@AFGLMSV[\abghmo~!$)*./45;>CDHIMNSUZ[]^`adehkpqvw|})02JWij  67abgjpq            " # % & ) , 1 2 7 8 = > C D I K ^ _ b c e f h i k l o r w x } ~                               !!H!I!s!t!y!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" " """""""%"&")"*","-"/"0"2"3"6"9">"?"D"E"J"K"P"Q"V"X"k"l"o"p"r"s"u"v"x"y"|""""""""""""""""""""""""""""""""""""##b#c########################$ $ $$$$$$$ $!$%$&$*$+$0$1$5$7$A$B$E$F$H$I$K$L$N$O$R$U$Z$[$`$a$f$g$l$m$r$t$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%:%;%q%r%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&& & &&&&&"&#&%&&&.&1&6&7&;&<&@&A&E&F&K&M&W&X&[&\&^&_&a&b&d&e&h&k&p&q&v&w&|&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ''I.T.f.g..... / /3/4/^/_/d/g/m/n/}/~/////////////////////////////////////////0000 0 0 00000000$0%0+0,0203090=0H0I0n0o0000000000000011111 1 1 11111111"1#1(1)1.1/141618191<1=1A1B1D1E1H1K1P1Q1V1W1\1]1b1c1h1j1o1p1s1t1v1w1y1z1|1}1111111111111111111 2!2&2)2/202?2@2O2P2^2a2c2d2f2g2o2r2v2w2{2|222222222222222222222222222222222222222222222222222 3 38393h3i3333333333333333333333333333333444 4 4 44444444444$4%4*4+404146474<4>4C4D4G4H4J4K4M4N4P4Q4T4W4]4^4d4e4k4l4r4s4y4}4444444 5 55555)5*595:5H5K5M5N5Q5R5T5U5W5X5Z5[5^5a5f5g5l5m5r5s5x5y5~555555555555555555555555555555555555555555555556,6-6Z6[6666666666666666666666666666666666666777777 7 7777777"7#7(7)7.707576797:7<7=7?7@7B7C7F7I7O7P7V7W7]7^7d7e7k7q7|<~<,A.AIIIIaIbIIIIIIIIIIIJJ J JJJJJJJJJ!J"J'J(J-J.J4J7JK?KBKCKFKGKIKJKMKPKUKVK[K\KaKbKhKkKqKrKxKyKKKKKKKKK/L0LZL[L`LcLiLjLyLzLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMM MMMMMM!M"M&M'M,M-M2M4MCMDMFMGMKMLMNMOMRMUMZM[MFXUXVXXXYX[X\X^X_XaXbXeXhXmXnXsXtXyXzXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYYY Y Y YYYYYY!Y"Y(Y)Y/Y0Y6Yg`h`h`i`j`j`k`k`l`m`n`o`p`q`r`s`t```````````````````aaaaaa-a.a:a>?*CDռ&f.gdIpF`*%KSg@h!:bU_AEbI!t!##%%'_/I001!2 334 566q7IK[LOW9Yx^_`Abccccdd\ei3k^kllm(n oouppqXr:s{}iNPK6=q6ݵNG}GKnMMM9NQQzSUW+ZZZ]h`h`j`j`k`k`m`n`p`q`s`t`|`````````````.a:aaaaaabb b bbb&b(b/b1b8b:bJbLb\b^bmbobvbxbzb|b~bbbbbbbbbbbbbc(c*c1c3cXcZc`cbchcjcqcsccccccccccccccccccccd d ddd&d(d5d7d=d?dFdHdWdYdidkdzd|ddddddddddddddddddddddde eee+e-e3e7e9e;e=e?eAeeeeeeeeeeeeeeeeeefff f fffffff\fffhfvfxfffffffffgg g ggg$g&g6g8gGgIgOgQgSgUgXgZg]g_gbgggggggggggggggggghh h h"h$h.h0h;h=hChEhNhPh[h]hhhjhthwhhhhhhhhhZbh`h`j`j`k`k`m`n`p`q`s`t```hanelina&cr)V*:[ 1w7'T*_0\]h3]t0X6V-IdIZ$ʜZr#ne$`X)rQ -βh5{/Ŀ>X]I )A[IaC[*IIJVberL}#WBTdW 8%XN՞3Yi YWHRcZ83\[8Xa⺧)dz(Iper5+jj_:2WktjĆ@xm:W,;sm0?lhq $YGv*zKy#z0*:mzv0jRve:0hP9o Vx G G KpUFom`v >L]goyb*SSVm;{TX 3!p!"O1$D$Q$.m$%*hF, -'-\-U..0V{0X1]a1s13 354l>5 &6H6M819EI:;0; ^;lV=} >D>}_@`%BmCjlC"D0_DKE^ EE2EE[KOLjLPMNl}NY+OQQPnPQ QER= `?ufx9=s9>q@ t ZCno*N6|\L1$_#+E3WXi?;;uU{'0Shk^}9OP4\LASwFJo@`s paTm}pSQ ]"""###!#)#*#0#8#9#A#H#I#d%o%d&e&l&&&&&&&&&&&&x2g5==> > >> >5>6><>@>E>J>K>R>V>[>a>b>h>l>r>s>t>v>>>>>>>>>? ????%?(?,?1?2?B?E?I?N?O?^?a?f?l?m?s?w?}?~??BBaCbClCqCxCyCzC~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD D DD$D+D,D-D1D8D9D:D !"),.02567=BGLRS[^`beijkqw}   &,23DGIKNQRSX]cinouy|*=ADGJNOPV\bhno $%KNPQSVWX^cdiopwyz{|~(SYZ[br  !'-34;>@CFIJKQV\bhiwz|~g#$%,<L[\]ilnpruvw}  !$()*06<BHIWZ\_befglqw}8-Z !"$()*056;ABTX[\]abciopqwx~#\ #&),0128>DJPQW[^adhijqx!'()0@P_`adgilostuz:_   &,-37:=@DEFMT[bijv'(),./02567<=>CHILPSVY]^_elsy7bhijq  !"#*18?FGI ()*-147:>?@FLRX^_bfilostu{4_efgn~ ")07>?EQ #$%,/26:;<AGMTUV\bhno"#$*/5<=>DINTU[^aeijkqw}W 7bhijq       # & * + , 2 8 > D J K _ c f i l p q r x ~                    !I!t!z!{!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" """""&"*"-"0"3"7"8"9"?"E"K"Q"W"X"l"p"s"v"y"}"~"""""""""""""""""""""""#c########################$ $$$$$$$$!$&$+$1$6$7$B$F$I$L$O$S$T$U$[$a$g$m$s$t$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$;%r%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& & &&&&#&&&(&*&,&/&0&1&7&<&A&F&L&M&X&\&_&b&e&i&j&k&q&w&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' ' 'T.. /4/_/e/f/g/n/~/////////////////////////////////00 0000000%0,030:0;0I0o00000000001111 1111111#1)1/1516191=1?1B1E1I1J1K1Q1W1]1c1i1j1p1t1w1z1}1111111111111!2'2(2)202@2P2_2`2a2d2g2i2k2m2p2q2r2w2|222222222222222222222222222222222 393i333333333333333333333344 4 44444444%4+41474=4>4D4H4K4N4Q4U4V4W4^4e4l4s4z4{4444 55555*5:5I5J5K5N5R5U5X5[5_5`5a5g5m5s5y55555555555555555555555555555556-6[66666666666666666666666666777 777777#7)7/70767:7=7@7C7G7H7I7P7W7^7e7l7m7@IIIbIIIIIIIIJJJ JJJJJJJ"J(J.J5J6J7J=JCJIJOJPJ`JcJfJhJkJlJmJsJyJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKKKK KKKK K!K'K-K2K8K9K?KCKGKJKNKOKPKVK\KbKiKjKkKrKyKKKKKK0L[LaLbLcLjLzLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMMMMM"M'M-M3M4MDMGMIMLMOMSMTMUM[M`MfMlMsMtMuM{MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNN N NNNNNN#N)N0N1N2N8N>NDNJNPNQN`NdNgNjNmNqNrNsNyN~NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNO O OWeWWWWWWWWWXX XXXXX!X%X&X'X-X3X9X?XEXFXVXYX\X_XbXfXgXhXnXtXzXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYY YYYYYY"Y)Y0Y7Y8YV]]]'^M^x^~^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _______#_)_/_5_6_C_F_H_J_M_P_Q_R_X_^_d_j_p_q______________________________X````````` a a aa a#a%a(a,a-a.a4a:a@aFaLaMaWa[a^aaadahaiajapava|aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbb bbbbbbb"b)b0b7b>b?bc#cccccccc dd,d-d.d1d5d8d;d>dBdCdDdJdPdVd\dbdcddddddddddddddddddddddddddddddeeeeee eeeeeee%e)e,e/e2e6e7e8e?eFeMeTe[e\eh9i|iiiiiiiijjjj"j$j%j'j)j,j-j.j3j4j9j>jCjDjGjKjNjQjTjXjYjZj`jgjmjsjyjzjjjjjjjjjjjjjjjjj3k^kdkekfkmk}kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkll llllllll%l,l3l:lAlBlGlSlzlllllllll m m mmmmmmmmm$m%m*m0m6m7m:m>mAmDmFmJmKmLmRmYm_mdmjmkmqmumxm{m~mmmmmmmmmmmmm(n.n/n0n7nGnWnfngnhnknnnpnsnvnzn{n|nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn o0oWoooooooooooooooooooooooooooooppppppp p&p'p-p1p4p7p:p>p?p@pGpNpUp\pcpdpipuppppppppqq%q&q'q*q-q/q2q5q9q:q;q@qEqKqQqWqXq[q_qbqdqgqkqlqmqsqyq~qqqqqqqqqqqqqqqqqqqr-rXr^r_r`rgrwrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrsss ssssss"s)s0s7s8swN{O{[{{{{{{{|$|<|=|>|E|H|K|O|S|T|U|Z|`|f|m|n|o|u|{|||||||||||||||||||||||||||||||||}}} }}}}&})},}.}1}2}3}9}?}D}K}L}M}S}Y}^}d}e}k}n}q}u}y}z}{}}}}}}}}}}}}u>iopqx„ÄɄτՄڄ ),-/1456;<AFKLhknpsvwx~DžͅӅԅ"&'(/6=DKL%PVWX_oŊˊ̊ۊߊ  !#&)*+17=CIJnprtvyz{Ëȋ͋΋ 79:;=@ABGHINSTZ^adgklmt{$4DSTU\_behlmntzőȑʑˑ͑Бёґבܑݑ %),/2678>DJPVW]adgjnopw~֒ KQRSZjzēƓȓ˓ΓϓГՓړߓ  !/258;>?@FLRX^_fjmorvwx~Ŕ̔ӔԔW•ɕ̕ΕЕѕԕՕ֕ە #&(+.1238>DJPQ_behkopqw}Ɩǖ͖іԖזږޖߖ6pʗٗڗۗ  !"#(.4:@AJMPSVYZ[`flrxy˜ŘǘʘΘϘИ֘ܘ$+,=p"#$+.02589:?EJPUV]`bdfijkpu{ʚ͚ϚњԚؚٚښ  %+128<?BEIJKRY`gnoՠU !"%(+-0345;AGMST_cehkopqw}ĢŢˢϢҢբآܢݢޢ6EMX^ckl״ٴڴ۴ܴݴ޴&()*+,->@ABCDEjlmnopqԵֵ׵صٵڵ۵c@@oApAIIeK|KKKKK&L'LjLkLLLLLMM=M>MmMnMMMMM8N9NNNNNOOUOVOOOOOOOOOPPAPBPoPpPPPPPPPVQWQQQQQ0R1RgRhRRRSS;SVaVbVVVVVVVVVWW#W$W6W7WLWMW_W`WyWzWWWZ [}[~[[[S\T\\\/]0]]]_ha<s}WemZ]hGiy_}W55by_}W;!}}Wu0ChwUQ-}'c Eh@``P``L NN  !"$%'(+,-.3;>CFGHKLPSX[\]^`adefh|   !"#&./018>?@AIKMSTWX[gknwy#&(-/0289h@@ @@@@ @@@@@@@@@ @D@@$@&@6@<@@@F@H@J@N@P@T@V@\@^@`@b@l@|@@@@@@@@@@@x@@@@@@@@@@@@@@@@@(@0@8@>@B@D@J@L@P@T@\@^@`@b@h@j@n@t@v@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@"@(@T@@,@.@2@4@6@<@F@H@J@L@R@b@d@f@h@v@@@@@@8@@@@@@@@@@@@@@@@ @(@6@>@F@H@J@T@V@\@`@l@p@v@@@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@ @ @@@"@(@,@.@>@F@L@P@Z@^@`@d@p@UnknownangelinaGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  VerdanaK Serifa L2Georgia?5 z Courier New?Wingdings 3?Wingdings 2] VanDijkDEETimes New Roman]FZapfChan Dm L2Courier NewQV  AlgerianCourier Newg& AvantGarde Bd L2Century GothiciCaslonOldFace L2Times New RomanG  MS Mincho-3 fgaFZapfChan MdIt L2Courier New_V Decorated035 L2Courier NewQ Stymie Lt L2GeorgiaABook Antiqua;Wingdingse  ZapfIntnatl Hv L2Book Antiqua"1 ҤfrfTʡf 9/<9/<!4,^,^2QHX ?DSveu iliate u Zagrebuangelinaanelina&                           ! " # $ % Oh+'0 ( D P \ ht|Sveuilite u Zagrebu1veu angelinate ngengeNormala anelinate 3eMicrosoft Word 10.0@d@s!@ʁi@N—9/՜.+,D՜.+,H hp  bobow<,^A Sveuilite u Zagrebu Naslov 8@ _PID_HLINKSAH <http://www.arhitektura.info/\D9http://www.zg.hgk.hr/6http://search.epnet.com/3http://search.epnet.com/v{0http://www.dzs.hr/v{-http://www.dzs.hr/L*http://www.sciencedirect.com/O'http://web.epnet.com/O$http://web.epnet.com/!http://search.epnet.com/v{http://www.dzs.hr/v{http://www.dzs.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~        !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`^ܗData  S1Table: įWordDocumentBbSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q