Naslov
Dermatoglifi danas i sutra
(Dermatoglyphics today and tomorow)

Autori
Miličić, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Izzivi javnega zdravja v tretjem tisočletju / Kraigher, Alenka ; Berger, Tatjana ; Piškur Kosmač, Dunja - Ljubljana : Sekcija za preventivno medicino Slovenskega zdravniškega društva, 2007, 171-171

Skup
4. Slovenski kongres preventivne medicine - Izzivi javnega zdravja v tretjem tisočletju

Mjesto i datum
Portorož, Slovenija, 17.05.2007. - 19.05.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
dermatoglifi; poligena svojstva; bolesti nepoznate etiologije
(dermatoglyphs; polygenetic traits; unknown etiology diseases)

Sažetak
Dermatoglifi su kožni grebeni koji se nalaze na prstima, dlanovima i tabanima. Poligenetski su determinirana svojstva. Razvijaju se u ranom intrauterinom periodu od 7 do 21 tjedna, i nakon toga se ne mijenjaju. Karakteriziraju ih četiri osnovne vrste crteža: luk, ulnarna i radijalna petlja te vrtlog na prstima, kao i karakteristike pojedinih područja dlana tenar, interdigitalna područja i hipotenar ili stopala gdje još nalazimo i petu. Otisak prsta se godinama koristio za identifikaciju, a u policijska ispitivanja ga je uveo 1894. godine Hrvat Ivan Vučetić u Argentini. Populacijska istraživanja se i danas provode, jer se različite populacije razlikuju u frekvencijama pojedinih crteža. Pomoću dermatoglifa mogu se pratiti migracije, a izolirane populacije kao otoci ili zatvorene planinske doline, mogu se razlikovati zbog genetskog drifta i od populacije od koje potječu. Razlike postoje i između spolova, pa su se dermatoglifi koristili i kod određivanja nepravilnosti spolnih kromosoma (Turner, Klinefelter). Dermatoglifi su donedavno služili kao pomoćno sredstvo za određivanje očinstva i zigotnost blizanaca. Već početkom prošlog stoljeća utvrđeno je kako su dermatoglifi značajni za identifikaciju kromosomskih oštećenja i sličnih malformacija. U medicini se kod bolesti nepoznate etiologije koristeći dermatoglife došlo se do spoznaje kako su neke bolesti poligenetski uvjetovane. Mnogo kasnije to se potvrdilo DNK analizom i utvrdilo se po nekoliko genskih markera za pojedine bolesti. Tako smo istražujući različite vrste karcinoma (pluća, grkljana, štitnjače, želuca, dojke itd.) dolazili do zaključka kako su se skupine bolesnika uvijek razlikovale od kontrolne skupine, ali i od skupine bolesnika sa psihičkim poremećajima (shizofrenija, manična depresivna psihoza, autizam, granični poremećaj ličnosti). Utvrdili smo da se zbog urođene genske nestabilnosti, oštećenja gena koja kasnije nastaju zbog raznih negativnih utjecaja, pa time i bolest, može manifestirati u kasnijoj životnoj dobi. Nastavljajući detaljnija dermatoglifska istraživanja različitih bolesti nepoznate etiologije u našoj populaciji i dalje možemo za neke unaprijed utvrditi genetsku predispoziciju, a možda i pojasniti neke smjerove razvojne biologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Etnologija i antropologija

Napomena
Sažetak je pisan dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku

POVEZANOST RADA