Naslov
Čime se poigrava Gazarović u Muratu gusaru
(What Does Gazarović Play with in Murat gusar (Murat the Pirate))

Autori
Šundalić, Zlata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dani hvarskog kazališta - Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu / Batušić, Nikola ; Bogišić, Rafo ; Pavličić, Pavao ; Moguš, Milan - Zagreb : Split, 2005, 34-61

ISBN
953-154-672-X

Skup
Dani hvarskog kazališta

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 05.05.2004. - 08.05.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Marin Gazarović; Murat gusar; grafijska razina; leksička razina; jeka; metrička razina
(Marin Gazarović; Murat the Pirate; graphic level; lexical level; echo; metrical level)

Sažetak
U radu se analiziraju tri razine Gazarovićeve morske pastorale, Murata gusara, i to: slovopisna, leksička i metrička (a mogla bi se dodati i četvrta - stilistička). Analiza navedenih razina potvrđuju riječi Tonka Maroevića, koji je još 1987. godine zapisao da Gazaroviću "ne pristaju uvijek pejorativ i deminutiv" i da se ne može u cijelosti ocijeniti kriterijima "periferičnosti i zakašnjenja". Sedamnaest godina nakon zapisanih Maroevićevih rečenica naša se književnopovijesna znanost nije upuštala u provjeravanja, u smislu potvrđivanja ili opovrgavanja izrečenoga. Naše ponovno čitanje Murata gusara, ali i nekih drugih Gazarovićevih dramskih djela, potvrdilo je opravdanost Maroevićevih riječi, ali i Gazarovićevu stilsku trinomičnost (srednjovjekovlje, renesansa, barok). Ipak, naše je čitanje svemu dodalo i četvrtu stilsku označnicu, onu manirističku. Ona je, naime, zamjetna na razini slovopisnoj u obliku problematiziranja književnosti i zbilje (isti inicijali autora i naslovnog lika u djelu – MG), na razini leksičkoj u obliku problematiziranja stanovitih književnih konvencija, posebice onih vezanih uz ozbiljnost jeke u staroj hrvatskoj književnosti, odnosno na razini metričkoj u obliku problematiziranja konvencije kontinuiranog čitanja stihovanog teksta. Maniristički se postupci ne pojavljuju kao dominantna crta Gazarovićeva pisanja, ali su prisutni kako u prikazanjima, tako i u pastoralnim tekstovima ; u prikazanjima se problematizira ozbiljnost likova imenima koja pripadaju šaljivo-satiričnoj književnoj vrsti (Grisilo, Sfeizija), a u pastoralama dominantni ozbiljni petrarkistički sloj Stoga iako znamo da je originalnost slabija strana Gazarovićeva pisanja, ipak bismo mu morali priznati da Aleardijev Gusar Arimante nikada ne bi postao takvom sastavnicom hrvatske književnosti kakvom je postao upravo po Muratu gusaru. Pri tome Gazarovićevo poigravanje u smislu manirističkog problematiziranja konvencija, pa bilo ono i sporadično, trebalo bi ublažiti tvrdnju o njegovu zakašnjenju u našoj književnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA