Naslov
Uloga biljnog malča u ekološki prihvatljivom uzgoju rajčice
(The role of living mulch in environment friendly tomato growing)

Autori
Ban, Dean ; Borošić, Josip ; Lešić, Ružica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća. XXXV znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem. / - , 1999, 142-143

Skup
Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća. XXXV znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem.

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.1999. - 25.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Sažetak
Danas se u svijetu istražuje tehnologija prekrivanja tla biljnim malčem u uzgoju povrća. Tehnologija biljnog malča temelji se na korištenju ozimih leguminoza koje se u proljeće kada razviju dovoljnu biljnu masu najčešće mehanički unište. Specijani malčeri ravnomjerno usitne biljnu masu po površini tla. Primjena biljnog malča ekološki je prihvatljiva. Malč smanjuje nicanje korova, evaporaciju i ispiranje hraniva u dublje slojeve, a svojom razgradnjom postupno obogaćuje tlo organskom tvari i hranivima. Postavljen je pokus na dvije lokacije, u mediteranskom (Pula) i kontinentalnom (Zagreb) dijelu Hrvatske sa ciljem utvrditi najpogodniju ozimu leguminozu za malčiranje u proizvodnji rajčice. Kao biljni malč korištene su dlakava grahorica (Vicia villosa L. Roth) i inkarnatka (Trifolium incarnatum L.) koje su uspoređene s malčom crne folije i golim tlom. Prosječni prinos zelene mase inkarnatke iznosio je 33.73 t/ha, a dlakave grahorice 49.45 t/ha na lokaciji u Puli. U Zagrebu je inkarnatka razvila zelenu masu 82.83 t/ha, a dlakava grahorica 17.68 t/ha. U Puli se rajčica najbolje razvijala na golom tlu. Porast biljaka na golom tlu bio je 40, odnosno, 30 % veći u odnosu na malč od inkarnatke i dlakave grahorice i 4 % u odnosu na uzgoj na crnoj foliji. U Zagrebu je rajčica najveću masu razvila na crnoj foliji, u prosjeku 68 % više nego na golom tlu. Na malču od inkarnatke rajčica je razvila 11 % veću masu, a na malču od dlakave grahorice samo 1% veću masu od rajčice na golom tlu. Najveći ukupan prinos zrelih plodova rajčice po biljci ostvaren je na crnoj foliji na obje lokacije. U Puli je prinos rajčica bio 4.85 kg/biljci na crnoj foliji, 4.59 kg/biljci na golom tlu, te 3.53 i 3.44 kg/biljci kod uzgoja na malču od inkarnatke, odnosno, dlakave grahorice. U Zagrebu je prinos rajčice na crnoj foliji bio 4.02 kg/biljci, odnosno 3.00 i 2.98 kg/biljci na inkarnatki i golom tlu, te 2.64 kg/biljci na dlakavoj grahorici. Kod uzgoja rajčice na biljnom malču (inkarnatka, dlakava grahorica) plodovi kasnije dolaze u tehnološku zrelost na obje lokacije. Stoga je prinos ranih plodova znatno veći na crnoj foliji i golom tlu od uzgoja na biljnom malču. Primjena biljnog malča u uzgoju povrća interesantnija je u kontinentalnom dijelu zemlje zbog sužene mogućnosti uzgoja povrća tijekom zime. Osim toga, ova će tehnologija sigurno pronaći primjenu u organsko-biološkoj proizvodnji povrća koja sve više pronalazi pobornike proizvodnje hrane s ograničenjem ili bez kemijskih sredstava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA