Naslov
Metabolički sindrom: što, zašto, kako i u koga?
(Metabolic syndrome: what, why, how and who?)

Autori
Pavlić-Renar, Ivana ; Poljičanin, Tamara ; Metelko, Željko

Izvornik
Acta Medica Croatica (1330-0164) 61 (2007), 3; 335-337

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
metabolički sindrom
(metabolic syndrome; cardiovascular risk factors)

Sažetak
Teza o "sindromu x" (kasnije nazvanom metaboličkim sindromom) kojemu je zajednički nazivnik inzulinska rezistencija, a preko različitih patogenetskih mehanizama dovodi do pojačanog rizika ateroskleroze, postavljena je krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Identificirana su četiri elementa: centralna debljina, dislipoproteinemija (povećani trigliceridi, umanjen HDL kolesterol), hipertenzija i intolerancija glukoze. Bilo je i nekoliko pokušaja standardizacije definicije. Sada su najutjecajnije ona Američkog NCEP (National Cholesterol Education Program) i Svjetske dijabetološke udruge. Obje barataju istim oznakama: centralna pretilost, hipertenzija, povećana glikemija i dislipoproteinemija (niski HDL kolesterol, visoki trigliceridi), ali s različitim graničnim vrijednostima. Bitna različitost tih definicija je i u tome što NCEP ne stavlja centralnu debljinu u žarište kao IDF kojemu je ona nužni uvjet. U tijeku je rasprava je li opravdano govoriti o "sindromu" kada nema dokaza etiološke povezanosti elemenata ni jasne definicije. Kako god da bilo, već je potpuno jasno da se radi o nadopuni klasičnih kardiovaskularnih rizika (pušenje, LDL kolesterol) i već imamo razlog za intervencije s ciljem prevencije kardiovaskularnih bolesti. Prve su intervencijske studije pokazale učinak promjenom životnog stila: zdravom prehranom i tjelovježbom. Pred zdravstvenom službom, ali i puno šire, jest značajan zadatak: implementacija tih intervencija u populaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA