Pregled bibliografske jedinice broj: 317115
Ranjivost obala u području Kvarnera
Ranjivost obala u području Kvarnera // Pomorski zbornik Annals of maritime Studies, 44 (2007), 201-214 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 317115 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ranjivost obala u području Kvarnera
(The vulnerability of coasts in the Kvarner area)
Autori
Benac, Čedomir ; Ružić, Igor ; Žic, Elvis
Izvornik
Pomorski zbornik Annals of maritime Studies (0554-6397) 44
(2007);
201-214
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
obala ; prirodni i antropogeni hazard ; Jadransko more
(coast ; natural and anthropomorphic hazard ; Adriatic Sea)
Sažetak
Područje Kvarnera je poluzatvoreni dio Jadranskog mora, smješten između liburniijske obale na istočnom dijelu istarskog poluotoka i vinodolsko-velebitske obale. Otočni nizovi Cres-Lošinj i Krk-Rab-Pag dijele to područje na Riječki zaljev, Kvarnerski zaljev (Kvarner sensu scrito), Kvarnerić i Vinodolsko- Velebitski kanal. U obalnom pojasu područja Kvarnera (akvatorij sjevernog Jadrana između istarske i vinodolske obale, odijeljen otočkim nizovima Cres-Lošinj i Krk-Rab-Pag) karbonatne stijene prevladavaju, dok su siliciklastične stijene-fliš reducirane. Pleistocenski i holocenski sedimenti djelomično pokrivaju osnovne stijene. Sadašnji oblik stjenovitih karbonatnih obala prvenstveno je posljedica potopljenog krškog reljefa zbog rasta morske razine. U manje rezistentim flišnim stijenama oblikovane su uvale i zaljevi, dok su zaravnjene obale djelomično zamočvarene. Valovima uzrokovana marinska erozija u području Kvarnera nije izražena u zaštićenim položajima. Zbog toga oblik obale prvenstveno ovisi od litološkog sastava obale. Prirodni šljunkovito- pjeskoviti žali čine mali dio ukupne duljine obale Kvarnera, a to su najatraktivnije su ali također i najranjivije zone. U ovom radu je izvršena komparacija Liburnijske i Vinodolske obale na kojima je jače izražen antropogeni utjecaj i devastacija obalnog okoliša pa tako i prirodnih žala. Također su uspoređeno stanje obalnog okoliša većih kvarnerskih otoka: Krka, Lošinja, Cresa i Raba. Najbolje očuvana je obala otoka Cresa, najviše izmijenjena građenjem Vinodolska obala. Najveći stupanj rizika s obzirom na prognozirano podizanje morske razine mogu se očekivati na obalama otoka Raba, koje su značajnim dijelom oblikovane u manje rezistentnim siliciklastičnim stijenama i kvartarnim tvorevinama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Građevinarstvo, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
114-0822695-2568 - Procjena, umanjivanje i upravljanje geološkim hazardom u području Kvarnera (Benac, Čedomir, MZOS ) ( CroRIS)
114-0982709-2549 - HIDROLOGIJA OSJETLJIVIH VODNIH RESURSA U KRŠU (Ožanić, Nevenka, MZOS ) ( CroRIS)
119-1191152-1169 - Recentni sedimenti i fosilni okoliši jadranskog priobalja (Juračić, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Građevinski fakultet, Rijeka
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- COMPENDEX PLUS
- GEOBASE