Naslov
Temeljni problemi i recepcija Astronomskog zrcala Federika Grisogona (1472-1538)
(Basic Problems And Reception of Federicus Chrysogonus Astronomical Mirror)

Autori
Girardi-Karšulin, Mihaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Federicus Chrysogonus/Federik Grisogono: Speculum astronomicum/Astronomsko zrcalo

Urednik/ci
Girardi-Karšulin, Mihaela ; Perić, Olga

Izdavač
Institut za filozofiju

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
13-37

ISBN
978-953-7137-06-9

Ključne riječi
Federik Grisogono, Federicus Chrysogonus, matematika, astrologija, Euklidovi Elementi, teorijska znanost, korisna znanost, renesansna filozofija, pojam paralela
(Federicus Chrysogonus, mathematics, astrology, Euclid s Elements, Theoretical science, useful science, renaissance philosophy, definition of parallel line)

Sažetak
U radu se izlaže Grisogonova ideja o astrologiji kao korisnoj teorijskoj znanosti koju je u djelu Astronomsko zrcalo zastupao Federik Grisogono, hrvatski renesansni filozof, astrolog i liječnik. Nakon studija i kratkotrajnog predavanja na sveučilištu u Padovi, Grisogono je radio u Zadru kao liječnik, ali on je prije svega bio obuzet filozofijom i matematikom. Astronomsko zrcalo izraz je tog oduševljenja i znanstvenog bavljenja. Ono sadrži “ Govor” , nastupno predavanje koje je Grisogono održao u Padovi, potom pohvale matematičkih disciplina: aritmetike, geometrije, astronomije-astrologije i muzike (naime, astrologija i muzika tada su bile matematičke discipline) te na kraju opširno tumačenje filozofskih temelja i metode Euklidovih Elemenata geometrije, kao i jednu kratku interpretaciju i kritiku Euklidova pojma paralela. Taj tekst o paralelama najpoznatiji je i najcitiraniji Grisogonov tekst. Filozofski najintrigantnije je Grisogonovo oduševljenje za astrologiju. Grisogono astrologiju drži najvišom teorijskom i istodobno korisnom znanošću. Do renesanse teorijska znanost načelno nije mogla biti korisna znanost jer je to proizlazilo iz samog aristotelovsko-platoničkog pojma teorijske znanosti čiji je zadatak bio da samo motri ono vječno i nepromjenljivo. Teorijska znanost ni na koji način nije mogla biti “ korisna znanost” . Grisogono sagledava mogućnost da teorijska znanost – matematika (odnosno astrologija) bude i najviša teorijska i istodobno korisna znanost. Astrologija to, dakako za nas nije, ali Grisogono je načelnim pojmom korisne teorijske znanosti surađivao na dokidanju tradicionalnog pojma teorijske znanosti, pa tako i na otvaranju mogućnosti za konstituiranje novovjekovne ideje znanosti.

Izvorni jezik
Lat-hrv

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA