Naslov
POVEZANOST RADNOG MJESTA I FUNKCIONALNE HIPERBILIRUBINEMIJE
(Functional hyperbilirubinemia and work place corelation)

Autori
Huršidić Radulović, Azra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
27.07

Godina
2007

Stranica
89

Mentor
Mustajbegović, Jadranka

Ključne riječi
funkcionalna hiperbilirubinemija; izloženost na radnom mjestu; prehrambene navike; genetska predispozicija
(Functional hyperbilirubinemia; exposure at work; eating habits; genetic predisposition)

Sažetak
Tijekom periodičkog pregleda radnika zaposlenih u farmaceutskoj industriji uočena je neuobičajeno visoka učestalost funkcionalne hiperbilirubinemije: 16, 4% umjesto očekivanih 3 do 7%. Cilj rada bio je ispitati razloge: utvrditi zajedničke čimbenike ili navike poput štetnih izloženosti na radnom mjestu, prehrambenih navika, tjelesnih napora, gladovanja ; ispitati radi li se u radnika s hiperbilirubinemijom o genetskoj predispoziciji te ukazati na čimbenik i okolnosti kod kojih se izaziva funkcionalna hiperbilirubinemija. Ispitanici i metode. U istraživanje je uključeno 305 radnika 109 (35, 7%) muškaraca i 196 (64, 3%) žena. Analizirani su opisi radnih mjesta, postupaka i popisa svih sredstava s kojima radi svih 305 radnika, mjerenja radnog okoliša s posebnom pozornošću na štetne kemijske tvari. Izmjerene vrijednosti uspoređene s maksimalno dopustivim (MDK) za svaku kemijsku tvar. Prikupljani su podaci o prehrambenim navikama radnika odgovarajućim upitnikom. Dalja medicinska obrada načinjena je za 50 radnika s povišenim bilirubinom. Za njih je načinjena i genetska analiza TATA box-a, od kojih je 35 bilo prikladno za dalju procjenu rezultata. Kontrolnu skupinu za genetsku analizu činili su ljudi koji nisu izloženi kemijskim štetnostima, nasumice odabrani, a sukladni po spolu i dobi ispitanicima s hiperbilirubinemijom. Rezultati. Od 305 ispitanika, u njih 50 ili 16, 4% su nađene povišene vrijednosti bilirubina u krvi, pri čemu je odnos muškaraca i žena 2, 5:1 (25, 7%: 10, 4%) umjesto očekivanih 5:1. Srednja vrijednost bilirubina u krvi bila je 29, 7  mol/l, median 26, 3  mol/l. Skupina radnika s hiperbilirubinemijom značajano je mlađa i u prosjeku ima 36, 3± 8, 6 godine. Zajedničke kemijske tvari s kojima su izloženi radnici s povišenim bilirubinom su standardne laboratorijske kemijske tvari u koncentracijama znatno nižim od MDK. Ispitanici su uglavnom visoko obrazovani i imaju uredne prehrambene navike. Na radnim mjestima su postavljeni uređaji za vodu, te 91, 1% (N=123) ispitanika svakodnevno na poslu pije vodu iz tog uređaja, a ih 76, 4% (N=87) nikada ili rijetko pije vodu iz vodovoda tijekom rada. Ispitanici s hiperbilirubinemijom svakodnevno ili 2 do 3 puta tjedno piju običnu vodu iz boca i kod kuće. Najzastupljeniji genotip u radnika s povišenim bilirubinom je recesivni TA7/TA7 (24/35), a 10/35 je heterozigota s TA6/TA7, dok u kontronoj skupini su gotovo podjednako zastupljeni genotipovi TA6/TA6 i TA6/TA7 (12/30 odnosno 13/30), a recesivni tip TA7/TA7 ima 5/30. Nađena je značajna povezanost genotipa i vrijednosti bilirubina. Zaključak. Nije utvrđena niti jedna profesionalna štetnost koja bi mogla izazvati povišenje bilirubina u krvi radnika. Rezultati upućuju da je funkcionalna hiperbilirubinemija učestalija nego što se navodi za našu populaciju. Hiperbilirubinemija se uz očekivano javljanje u genetski predisponiranih homozigota, pojavljuje i u heterozigota u određenim uvjetima. Za ispoljavanje hiperbilirubinemije u heterozigota neophodno je djelovanje nekih okolišnih čimbenika, u ovom slučaju to je « mekša» voda iz uređaja i relativno manji udio masnoća u ishrani.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA