Naslov
Izbjeći dvostruke zamke mobbinga
(To avoid the double mobbing trap)

Autori
Mustajbegović, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Mobbing: jučer, danas - ali NE i SUTRA ; 1. međunarodna konferencija ; Zbornik sažetaka / Štrkalj- Ivezić, Slađana - Zagreb : Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, 2007, 8-9

ISBN
978-953-95029-1-9

Skup
1. međunarodna konferencija Mobbing: jučer, danas - ali NE i SUTRA

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2007. - 07.12.2007

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
mobbing

Sažetak
Među prvim koracima prema izlazu iz situacija koje pogoduju mobbingu, a ujedno i njegovu rješavanju, jest u nas samih i u svojoj radnoj sredini osvijestiti ponašanja čiji utjecaj često podcjenjujemo ili na njih ne reagiramo na odgovarajući način. Osim izbjegavnja tako jasnih opasnosti kao što su nepovoljni uvjeti rada nastali nerazriješenim odnosima među suradnicima, uključivanje i doprinos, sukladno mogućnostima koje imamo, u rješavanje loše organizacije rada, trebamo zaštititi i unaprijediti svoje zdravlje, prijesvega prepoznajući čimbenike stresa na svojem radnom mjestu, među koje svakako spada i zlostavljanje na poslu. Međutim, zaposlenici koji trpe zlostavljanje na poslu, obično o tome šute. Najveći problem jest dokazivanje da je riječ o zlostavljanju koje se definira kao mobbing. Zato i poslodavac i svi zaposlenici trebaju znati • što je mobbing, • znati da je kažnjiv i • kome se trebaju obratiti za pomoć. Europska istraživanja pokazala su tako da je najviše zastrašivanja na radu prisutno u Finskoj (15% radnika prijavilo je slučajeve psihološkog zastrašivanja na radu), dok je najmanje zastrašivanja prijavljeno u Portugalu (4%). Ove razlike, istraživači naznačuju, najvjerojatnije više odražavaju svijest o ovim pitanjima nego stvarnost (Paoli P, Merllie D, 2000). Međutim, pojam psihološkog zlostavljanja na poslu i njegove posljedice po zdravlje, ovise osim o prirodi zlostavljačkih postupaka te osobnosti zlostavljanog i o procjeni doživljenog. Stoga primjena 'univerzalnih' mjernih instrumenata za procjenu zlostavljanja na radnom mjestu nije prihvatljiva, posebice ako se na nju nadovezuje sudska praksa. Pojam psihološkog zlostavljanja na poslu uvjetovan je osobnim doživljajem postupka koji se u literaturi opisuje kao zlostavljanje, a određen je osim osobnošću i sociološkim, kulturološkim i običajnim čimbenicima. U znanstvenoj i stručnoj literaturi nedostaju podaci o istraživanjima ovih čimbenika. Stoga je potrebno u svakoj radnoj sredini načiniti procjenu i objektivizaciju psihološkog zlostavljanja na radnom mjestu . Sukob treba biti riješen na što je više moguće neformalan način, na primjer kroz izravno pregovaranje između sudionika. Ako se problem može riješiti na toj razini, možda neće trebati raditi nikakve dalje korake. Prema više formalnim postupcima treba ići jedino ako su neformalne mjere bile neuspješne.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA