Naslov
Lizimetrijsko testiranje modela proračuna bilance vode u tlu
(Lysimeter testing of soil water balance model)

Autori
Sraka, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.02

Godina
2003

Stranica
146

Mentor
Vidaček, Željko

Ključne riječi
lizimetrijsko testiranje; bilanca vode u tlu; modeliranje
(lysimeter testing; soil water balance; modeling)

Sažetak
U znanstvenim i primijenjenim istraživanjima bilanca vode u tlu utvrđuje se direktno - lizimetrijskim istraživanjima ili indirektno - računski, korištenjem raznih empirijskih jednadžbi i modela koji upotrebljavaju manji ili veći broj ulaznih parametara o čemu ovisi i njihova točnost. Međutim, iako se istraživanja bilance vode u tlu provode već dugi niz godina, još uvijek nema univerzalnih jednadžbi, niti potpuno pouzdanih modela za sve klimatske i hidropedološke prilike. S toga su ciljevi desetogodišnjih istraživanja (1990-1999) bili testiranje modela proračuna bilance oborinske vode u tlu na temelju lizimetrijskih mjerenja, te utvrđivanje upotrebljivost testiranih modela za klimatske, pedološke i hidropedološke prilike Gornje Posavine u uvjetima intenzivne biljne proizvodnje. Stacionarna istraživanja su provedena na agroekološkoj postaji Zagreb-Maksimir u Garnieovim lizimetrima, koji sadrže u ponavljanju eutrično smeđe, aluvijalno, pseudoglejno i euglej vertično tlo dubine 60 cm. U lizimetrima su dekadno mjerene komponente vodne bilance: vlaga tla elektrometrijski i viškovi vode - dubinsko otjecanje pomoću karnistera, dok je stvarna evapotranspiracija određena indirektno kao razlika između ulaska i izlaska vode iz tla. Ulazni parametar evapotranspiracije, potreban za modele proračuna bilance vode, izračunat je prema metodama Thornthwaite, Blaney-Criddle i Penman-Monteith, dok je sam proračun bilance oborinske vode tla obavljen prema modelima Thornthwaite, modificiranom i korigiranom modelu Palmer, u radu nazvan Palmer-Vidačekov model, te modelima SWAP 93 i LEACHM. Za provjeru postavljenih ciljeva istraživanja korištene su statističke metode korelacije i regresije. Na temelju jasno koncipiranih ciljeva i provedene statističke analize dobivenih rezultata moguće je zaključiti sljedeće: Uzimajući u obzir čitavo desetogodišnje razdoblje istraživanja dobivene su signifikantne pozitivne korelacijske veze, s visokim vrijednostima koeficijenata korelacije, između mjerenih i proračunskih vrijednosti, bez obzira na primijenjeni model proračuna, ulazni parametar evapotranspiracije i tlo u istraživanju. Thornthwaiteov model proračuna daje najslabije korelacijske veze s mjerenim vrijednostima, Palmer-Vidačekov model nešto jače, dok složeniji modeli SWAP 93 i LEACHM pokazuju najjače korelacijske veze s mjerenim vrijednostima za sva tla u istraživanju. Unutar Thornthwaiteovog modela bilanciranja najjače korelacijske veze s lizimetrijski mjerenim vrijednostima su ostvarene s Thornthwaiteovom ulaznom evapotranspiracijom, dok modeli Palmer-Vidaček, SWAP 93 i LEACHM najjače korelacijske veze s lizimetrijskim mjerenjima postižu kada se kao ulazni parametar koristi Blaney-Criddleova evapotranspiracija. Modeli proračuna bilance oborinske vode tla su pogodniji i točniji za homogena ili izotropna tla (eutrično smeđe i aluvijalno), dok su manje pogodni i točni za heterogena ili anizotropna tla (pseudoglej i euglej vertični). Za Thornthwaiteov model bi trebalo koristiti stvarne zalihe fiziološki aktivne vode ukoliko su one korisniku modela poznate. Kada nisu poznate stvarne zalihe vode u zoni rizosfere predlažem korištenje zaliha od 60 mm za tla grublje teksture (s prevagom čestica pijeska), 140 mm za tla prosječne teksture (pjeskovito glinasta ilovača, glinasta ilovača i ilovasti pijesak), odnosno 200 mm za tla fine teksture (teška glina, praškasta glina, ilovača, praškasta ilovača, praškasto glinasta ilovača). Palmer-Vidačekov model koji koristi promjenjivi kapacitet fiziološki aktivne vode, kao i reducirani gubitak vode samo iz podpovršinskog sloja tla, zbog svoje jednostavnosti i relativno malo ulaznih parametara koji su lako mjerljivi, prihvatljiv je za širi krug korisnika. Budući da je evapotranspiracija dobivena ovim modelom uglavnom podcijenjena u odnosu na mjerenja, a dubinsko otjecanje precijenjeno, smatram opravdanim modificirati model za klimatsko područje Gornje Posavine u smislu obračuna nesmetanog gubitka vode iz površinskog sloja od 20 cm, uz korištenje Blaney-Criddleovog ulaznog parametra evapotranspiracije. Naime, modifikacija Vidačeka koja uvažava nesmetan gubitak vode iz površinskih 10 cm je kalibrirana za klimatsko područje istočne Slavonije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA