Naslov
Utjecaj drenaže na dinamiku dušika i teških metala u sustavu tlo-voda-biljka
(Impact of pipe drainage on nitrogen and heavy metals dynamics in the soil-water-plant system)

Autori
Čoga, Lepomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.04

Godina
1996

Stranica
96

Mentor
Vidaček, Željko

Ključne riječi
drenaža; dušik; teški metali; sustav tlo-voda-biljka
(pipe drainage; nitrogen; heavy metals; soil-water-plant system)

Sažetak
Uvodno je objašnjena važnost zaštite čovjekove okoline, posebno sustava tlo-voda-biljka. Uvažavajući aktualnu problematiku kontrole dušika i teških metala u sustavu drenirano tlo-voda-pšenica, jasno su koncipirani ciljevi i pravilno interpretirana dvogodišnja stacionarna istraživanja na pokusnom polju Kapelna kraj D. Miholjca u dravskom slivu. Stanišni čimbenici su analizirani u izrazu osnovnih klimatskih elemenata i bilance vode u tlu, fizikalnih i kemijskih značajki dreniranog tla, dinamike razine podzemne vode, količine i trajanja drenažnog isteka, te dinamike trenutačne vlage u oraničnom sloju tla. Utjecaj razmaka drenova na dinamiku mineralnog dušika u tlu, utvrđen je samo na nitratni dušik. Najveća akumulacija ukupnog dušika i najveći prinos suhe tvari pšenice zabilježen je na pokusnim parcelama između drenova razmaka 40 metara. Količina dušika iznijeta iz tla zrnom i slamom je bila najmanja kod razmaka drenaže 10 metara iznad drena – 75, 8 kg N/ha, a najveća kod razmaka drenova 40 metara između drena – 132, 7 kg N/ha. Dušik u drenažnim i podzemnim vodama je uglavnom u nitratnom obliku čija koncentracija ovisi o razmaku drenova, količini oborina i sezoni. Statistički opravdana viša koncentracija nitrata u drenažnoj vodi, utvrđena je samo za razmak drenova 10 m – 13, 1 do 58, 2 mg NO3-N/l. U podzemnoj vodi razlike u koncentracijama nitrata bile su značajne između sva tri razmaka drenaže – 10, 20 i 40 metara. Razlike u koncentracijama amonijaka na drenu i između drenova nisu bile statistički opravdane varirajući u drenažnoj od 0, 26 do 0, 36 mg NH4-N/l i podzemnoj vodi od 0, 08 do 0, 16 mg NH4-N/l. Ukupna količina ispranog dušika bila je niska – 6, 45 kg N/ha kod razmaka drenova 40 metara i 11, 21 kg N/ha kod razmaka 10 metara, iako su koncentracije nitrata u drenažnim vodama često prelazile maksimalno dozvoljene koncentracije. Ukupan sadržaj kadmija, olova i cinka u tlu kod svih razmaka drenova bio je ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija, s time da je sadržaj njihovih zamjenjivih oblika bio najveći na tabli s razmakom 40 metara odnosno u tlu s najnižom prosječnom reakcijom tla – pH 5, 78 u MKCl-u. Značajno više koncentracije kadmija 2, 70 i 4, 03 &micro ; ; ; g/l, olova 43, 96 i 63, 50 &micro ; ; ; g/l i cinka 32, 09 i 42, 66 &micro ; ; ; g/l, zabilježene su samo u podzemnim i drenažnim vodama varijante razmaka drenova 10 metara. Razlike u njihovoj koncentraciji za varijante razmaka 20 i 40 metara nisu statistički opravdane. Utvrđene vrijednosti kadmija i cinka u drenažnim vodama bile su ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija za pitke vode, osim olova u podzemnoj vodi na varijanti razmaka drenova 10 metara gdje su ponovno utvrđene koncentracije preko 50 &micro ; ; ; g Pb/l. Najveća ispiranja teških metala utvrđena su na varijanti razmaka 10 metara – kadmija 1, 10 g/ha, olova 18, 9 g/ha i cinka 13, 9 g/ha. Respektirajući rezultate dvogodišnjih stacionarnih istraživanja utjecaja drenaže na dinamiku dušika i nekih teških metala u sustavu drenirano tlo-voda-biljka, nađene su razlike u mobilnosti, koncentraciji i ispiranju nitrata, kadmija, olova i cinka za pojedine razmake drenaže, međutim ne u tolikoj mjeri da bi to u tim uvjetima i tom vremenskom razdoblju utjecalo na čistoću i održivost agro i/ili ekosustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA