Naslov
Vodni režim i pedomehanička svojstva hidromelioriranog hipogleja na slivnom području Vuke
(Water regime and pedomehanic properties of hydroameliorated hypogley in the Vuka catchment area)

Autori
Rastija, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.06

Godina
2002

Stranica
71

Mentor
Vidaček, Željko

Ključne riječi
vodni režim; pedomehanička svojstva; hipoglej
(water regime; pedomehanic area; hypogley)

Sažetak
Na temelju rezultata trogodišnjeg istraživanja hidromelioriranog hipogleja na slivnom području Vuke može se zaključiti slijedeće: Vremenske prilike tijekom istraživanja su znatno odstupale od višegodišnjeg prosjeka. Godišnje količine oborina kretale su se od 358, 2 mm s vjerojatnosti pojave 96, 7% u 2000. godini do 739, 3 mm sa 16, 7% vjerojatnosti u 1999. godini. Temperature zraka tijekom 1998. i 1999. godine nisu znatno odstupale od višegodišnjeg prosjeka, dok su tijekom 2000. godine bile znatno više, što se odrazilo i na srednju godišnju temperaturu od 12, 9 oC s 3, 3% vjerojatnosti pojave. Svi horizonti nedreniranog hipogleja pašnjaka teksturne su oznake praškasta ilovača. Antropogenizirani humusno akumulativni horizont (Ap1 i Ap2) i prijelazni horizonti dreniranih oranica (AGso) su po teksturnoj oznaci praškasto glinasta ilovača, kao i horizonti hipogleja pod šumskom vegetacijom do dubine 71 cm. Veliki retencijski kapacitet tla za vodu utvrđen je u humusno akumulativnom horizontu nedreniranog pašnjaka (Amo), dok je na svim ostalim lokacijama i u svim horizontima, bio osrednji. Oranični horizonti dreniranih hipogleja i humusno akumulativni horizonti pašnjaka i šume su porozni, dok su ostali horizonti malo porozni. Volumna gustoća u oraničnim i površinskim horizontima kretala se od 1, 08 gcm-3 na nedreniranom pašnjaku do 1, 44 gcm-3 na dreniranoj oranici T-18-2. Istek vode iz drenskih cijevi zabilježen je tijekom zimskih mjeseci u svim istraživanim godinama, te u lipnju 1998. godine, što je pozitivno utjecalo na sniženje razine podzemne vode na dreniranim površinama u odnosu na nedrenirani hipoglej pašnjaka. Na dreniranim oranicama T-18-1 i T-18-2 razina podzemne vode bila je na dubini većoj od 50 cm, dok je na nedreniranom hipogleju pašnjaka najviša razina podzemne vode bila 28 cm od površine tla. Trenutačna vlaga tla na svim lokacijama tijekom istraživanog razdoblja uglavnom je bila u rasponu od nepristupačne vlage tla do retencijskog kapaciteta tla za vodu. Podpovršinski sloj nedreniranog hipogleja pašnjaka i dreniranih hipogleja oranica, u odnosu na površinski sloj imao je statistički vrlo značajno (P<1%) veće vrijednosti trenutačne vlage tla, dok te razlike nisu bile statistički značajne kod hipogleja pod šumskom vegetacijom. Na obje ispitivane dubine drenirani hipoglej oranica imao je statistički vrlo značajno niži sadržaj vlage (P<1%) u odnosu na nedrenirani hipoglej pašnjaka. Najveća godišnja vrijednost evapotranspiracije ETo (939, 7 mm) utvrđena je 2000. godine na pašnjaku, a najmanja vrijednost evapotranspiracije (ETo+ETk) 1998. godine za usjev soje (671, 9 mm). Prema hidrološkom proračunu otjecanje je utvrđeno samo tijekom zimskim mjeseci, a najveće je bilo 1999. godine (171, 4 mm) na dreniranoj oranici T-18-2. Manjak vode evidentiran je u svim istraživanim godinama u rasponu od 184, 3 mm 1999. godine za usjev pšenice do 500, 8 mm 2000. godine za šumu. Zalihe fiziološki aktivne vode u tlu (0-60 cm) kretale su se od retencijskog kapaciteta tla za vodu tijekom zimskog razdoblja 1998/99. i 1999/2000. godine do manje od 6% FAv-a u šumi i dreniranim oranicama u jesen 2000. godine. Usporedbom vrijednosti zaliha fiziološki aktivne vlage tla prema proračunu i zaliha na osnovu mjerenja utvrđena je vrlo jaka korelacija (r=0, 752** do r=0, 895**). Na osnovu vrijednosti indeksa plastičnosti u površinskim horizontima tla istraživanog područja pripadaju klasi vrlo plastičnih tala s indeksom plastičnosti IP 18, 2-22, 9, koji je u pozitivnoj korelaciji sa sadržajem čestica gline (r=0, 93**). Vrijednosti Boekelovog parametra WP/Kv bile su nešto veće na dreniranim oranicama (0, 77-0, 94) u odnosu na nedrenirane površine (0, 72-0, 89), što je povoljnije obzirom na osjetljivost tla na gaženje, odnosno nosivost tla. Indeks konzistencije u razdoblju od travnja do studenog 1998. i 1999. godine, te od ožujka do listopada 2000. godine uglavnom je bio veći od 1, 0 što odgovara polučvrstom i čvrstom stanju konzistencije tla. Prve godine istraživanja povoljno razdoblje za obradu tla na dreniranom hipogleju oranica bilo je u trećoj dekadi travnja, te u drugoj dekadi listopada. U 1999. godini povoljno stanje konzistencije za obradu tla bilo je od početka travnja do druge dekade svibnja, te tijekom prve dekade srpnja i studenog, a 2000. godine krajem ožujka i početkom travnja. Najviše vrijednosti indeksa konzistencije (1, 61) zabilježene su tijekom rujna i listopada 2000. godine, što je uvelike otežalo vađenje šećerne repe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA