Naslov
Longitudinalno praćenje depresivnosti djece u javnoj skrbi
(Longitudinal study of depression of children in public care)

Autori
Rajhvajn Bulat, Linda ; Ajduković, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
18. dani Ramira i Zorana Bujasa - Program i sažeci priopćenja / Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007

ISBN
978-953-175-302-9

Skup
18. dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2007. - 15.12.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
depresivnost; djeca i mladi u javnoj skrbi; dječji dom; udomiteljstvo
(depression; children and youth in public care; child home; foster family)

Sažetak
Cilj rada je analizirati izazove longitudinalnog ispitivanja depresivnosti kod djece. Dosadašnja istraživanja su pokazala da se simptomi doživljavanja i izražavanja depresije u djece razlikuju ovisno o njihovom fiziološkom, socijalnom i kognitivnom razvoju pa je pitanje koliko je prikladno koristiti iste instrumente u različitoj dobi djece. Prikazani rezultati su dio opširnijeg petogodišnjeg istraživanja ponašanja i osjećanja djece koja odrastaju u javnoj skrbi. Analizirani su rezultati 139 djece iz dječjih domova i udomiteljskih obitelji, koji su sudjelovali i u prvom i u drugom dijelu istraživanja (među kojima je vremenski razmak bio pet godina). Prosječna dob djece pri prvom mjerenju je bila 12.65, a pri drugom mjerenju 17.71 godina. Kao pokazatelji razine depresivnosti korišteni su rezultati na Inventaru dječje depresivnosti (Child Depression Inventory – CDI, Kovacs, 1992.), subskali anksioznost/depresija upitnika Samoprocjena ponašanja mladih (Youth Self-Report – YSR, Achenbach, 1991.) te subskali anksioznost/depresija upitnika Procjena ponašanja djeteta (Child Behavior Check-List – CBCL, Achenbach, 1991.). Rezultati su pokazali da su test-retest korelacije na pojedinim skalama depresivnosti relativno niske, ali statistički značajne. Također, uspoređujući rezultate iz 2000. i 2005. godine, vidimo da se depresivnost djece u javnoj skrbi smanjila. Naročito smanjenje depresivnosti se vidi kod djece iz dječjih domova koja su u prvoj fazi istraživanja imala značajno veći broj depresivnih simptoma od djece iz udomiteljstva. Dodatnim analizama provjeriti će se koji su čimbenici pridonijeli smanjivanju depresivnosti. Na kraju izlaganja dat ćemo sugestije o čemu treba voditi računa pri longitudinalnom praćenju depresivnost, ali i ostalih psiholoških teškoća na prijelazu iz razdoblju djetinjstva u adolescenciju.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Psihologija, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA