ࡱ> gifq`v]bjbjqPqP .j::=(%84)8L"<(>(>(>(>(>(>($*hQ-b(]b((P<(<(V*&@&, |>j& ($(0)v&x-.-.&&-.'b(b(>d)@ d@   O UVANJE VLASTITOG ZDRAVLJA  ETI KA I PROFESIONALNA OBVEZA LIJE NIKA OWN HEALTH PROTECTION- PHYSICIAN'S ETHICAL AND PROFESSIONAL DUTY Jadranka Mustajbegovi Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet `kola narodnog zdravlja  Andrija `tampar SA}ETAK Svi kodeksi medicinske etike usmjereni su na obveze i du~nosti lije nika. Istina, to i ini osnovu medicinske etike. Ipak, kao i svi ljudi, lije nici imaju i prava, a ne samo obveze, te bi medicinska etika bila nepotpuna ne li uzme u obzir kako bi se prema lije nicima trebali odnositi drugi, bili to bolesnici, druatvo ili suradnici. Lije nici esto zaboravljaju da imaju i obveze prema sebi samima i svojim obiteljima. U mnogim dijelovima svijeta zanimanje lije nika zahtijeva predanost bavljenju medicinom s malo obzira za vlastito zdravlje i dobrobit. Neke zemlje rjeaavaju potrebu za zajam enom sigurnoau bolesnika, kao i potrebu za promicanjem zdravog na ina ~ivota lije nika, ograni avanjem radnih sati i de~urstava za lije nike, specijalizante, sta~iste. Osim izbjegavanja o iglednih opasnosti po zdravlje i preoptereenosti na poslu, lije nici bi trebali zaatiti i poboljaati vlastito zdravlje i dobrobit prepoznavajui stresne imbenike u profesionalnom i privatnom dijelu svog ~ivota, te ih svladavati razvijajui i primjenjujui odgovarajue na ine. SUMMARY All Medical Ethics Codex have focused on the duties and responsibilities of physicians. Indeed that is the main substance of medical ethics. However, like all human beings, physicians have rights as well as responsibilities, and medical ethics would be incomplete if it did not consider how physicians should be treated by others, whether patients, society or colleagues. Physicians often forget that they have responsibilities to themselves, and to their families, as well. In many parts of the world, being a physician has required devoting oneself to the practice of medicine with little consideration for ones own health and well-being. The need to ensure patient safety, as well as to promote a healthy lifestyle for physicians, is being addressed in some countries by restrictions on the number of hours and the length of shifts that physicians and trainees may work. Besides avoiding obvious health hazards and overwork, physicians should protect and enhance their own health and well-being by identifying stress factors in their professional and personal lives and by developing and practising appropriate coping strategies. Svi eti ki kodeksi usredoto eni su na obveze i odgovornosti lije nika. Istina, to ini osnovu medicinske etike. Ipak, kao i svi ljudi, lije nici imaju i prava, a ne samo obveze. Stoga medicinska etika koja ne uzima u obzir kako bi se prema lije nicima trebali odnositi drugi, bili to bolesnici, druatvo ili suradnici, nije potpuna. Ovakav pogled na medicinsku etiku postaje sve va~niji od kada su lije nici u mnogim zemljama iskusili velika razo aranja tijekom obavljanju svoje profesije. Bilo da je to zbog ograni enih sredstava, odnosa vlade prema njima, odnosa nadle~nog ministarstva i/ili uprave zdravstvene ustanove; razo arani senzacionalisti kim natpisima u tisku, nekorektnim izvjeaivanjem u medijima o medicinskim pogreakama i neeti kom ponaaanju lije nika; razo arani omalova~avanjem svojih stru nih sposobnosti od strane bolesnika, ali i drugih zdravstvenih djelatnika (1). Pri obavljanju dijagnosti kh postupaka, lije enja i skrbi za oboljele, lije nici su izlo~eni razli itim atetnostima proizlaalim ne samo od izravnog dodira s oboljelima, nego i niza nepovoljnih utjecaja uvjeta i na ina rada. Osim akcidentalnih prekomjernih one iaenja, na in rada i uvjeti u kojima rade lije nici, osobito dugogodianje izlaganje niskim razinama atetnosti prepoznati su kao imbenici nastanka cijelog spektra bolesti: od iritativnih i alergijskih oateenja ko~e i dianog sustava, toksi nog oateenja jetre, krvnih promjena koje uklju uju citopenije, naj eae bijele krvne loze, leukemije, malignome drugih lokacija do oateenja reprodukcije. Stoga poslodavci u zdravstvu, kao i poslodavci u ostalim djelatnostima u kojima za vrijeme trajanja radnog procesa postoji mogunost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi mogli izazvati atetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, moraju prepoznati opasnosti na radnim mjestima i utvrditi tip oateenja zdravlja koje pojedina atetnost mo~e u zaposlenih izazvati. Klju ni je postupak, temeljem rezultata procjene opasnosti osigurati zdravo radno mjesto, tj. primjeniti pravila zaatite na radu kojima se otklanjaju i na najmanju moguu mjeru smanjuju opasnosti i atetnosti po zaposlenike. Europska zajednica je 1989. godine u Direktivi 89/391/EEC odredila svojim lanicama obvezu izrade procjene opasnosti, a Smjernicama je 1996. godine dala upute o njenoj primjeni u nacionalnim uvjetima. Preporu ene principe je Republika Hrvatska ugradila u svoje zakonodavstvo, u Zakon o zaatiti na radu (Narodne novine 59/96, 94/96, 114/03) i Pravilnik o izradi procjene opasnosti (Narodne novine 48/97, 114/02) (2). Meutim, praksa i u nas i u svijetu pokazuje kako rizici u zdravstvu joa uvijek nisu prepoznati na odgovarajui na in niti se odgovorni prema zaatiti zdravlja lije nika odnose na odgovarajui na in. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija proalogodianji Dan zdravlja, 7. travnja 2006. godine, posvetila zaatiti zdravlja uzdravstvenih djelatnika (3). Svjetska Medicinska Udruga (WMA- World Medical Association) je usvojila nekoliko na ela, stavova o pravima lije nika i odgovornosti drugih, osobito vlada u poativanju tih prava (1). Naime, medicinska etika je u proalosti cijenila prava lije nika kao i njihove odgovornosti. Tako je, na primjer Kodeks Ameri ke Medicinske Udruge (AMA- American Medical Association) iz 18 @  T p |  " dp$&>@JLNPRTbdfѾѺѺѺѺѺѯѨܡɒꡇh hh.M hhh.Mh%}5 h.Mh.M h&Eh.MhQFp h&Eh7]h7]hwy h-h-h{h- h&Eh&Eh&Eh.M h.M5 h5h.Mh.M5h.MCJOJQJ^JaJ5>  B  PRTdf//gdaH@$a$gd4c$a$gd4cgd4c*]t]Xfp6NR`8Phllz J&X&&&$'>'//~0000B1j12:":*:::;;;b<d<>>>>>>:>B>F>>> ?(?B?R?\?b?@ @@"@,@0@h7]U hwyhwyh c h&Ehwyhwyh{ hthtV47. godine uklju ivao dio obveza bolesnika i javnosti prema lije ni koj profesiji. Mnoge su od tih obveza danas zastarjele, no, tvrdnja da  Javnost treba... podr~avati pravilno procjenjivanje i poativanje lije ni kih kvaliteta ... (i) pru~ati svaku potporu i olakaavati postizanje medicinske edukacije... joa uvijek vrijedi. Umjesto da se zastarjele dijelove Kodeksa osuvremeni i prilagodi aktualnom trenutku, zaklju no je cijeli dio koji se odnosi na poativanje lije nika, izba en iz novog izdanja Eti kog kodeksa AMA (4). Godine 2003. Izjavom o eti kim smjernicama za meunarodno nova enje lije nika, Svjetska Medicinska Udruga poziva svaku zemlju da  ... ini najviae kako bi zadr~ala svoje lije nike u profesiji i u zemlji pru~ajui im podraku u njihovim potrebama za postizanje osobnih i profesionalnih ciljeva, uzimajui u obzir potrebe i sredstva zemlje (1). Ovakvo zastupanje, zagovaranje, u ime lije nika je neophodno. Osim toga, lije nike ponekad treba podsjetiti na lijepe strane koje im njihovo zanimanje donosi. Ispitivanja javnosti u mnogim zemljama, unato  svim nepovoljnim iskustvima, pokazuju dosljedno da su lije nici meu visoko uglednim skupinama profesija i meu profesijama kojima se vjeruje. Openito primaju viae plae od prosjeka, u nekim zemljama puno viae. Joa uvijek imaju veliki dio klini ke samostalnosti, samostalnosti u lije enju, iako ne toliko kao prije. Mnogi su uklju eni u zanimljiva znanstvena istra~ivanja (5,6). Najva~nije, pru~aju usluge koje su od neprocjenjive vrijednosti za pojedince, bolesnike ali i druatvo u cijelosti. Malo je profesija koje imaju mogunost biti onima koje donose viae zadovoljstva od medicine, uzevai u obzir dobro instva koja pru~aju lije nici: oslobaanje boli i patnje, lije enje bolesti i olakaanje umiranja (1, 5-7). Meutim, lije nike treba podsjeati i da oni imaju odgovornosti prema sebi samima i svojim obiteljima takoer. U mnogim dijelovima svijeta, biti lije nik zahtijeva posvetiti sebe medicinskom radu s malo obzira prema vlastitom zdravlju i dobrobiti. Radni tjedan od 60-80 sati nije neuobi ajen i praznici se smatraju nepotrebnim luksuzom, raskoaem, rastroanoau. Iako mnogi lije nici ini se rade dobro u tim uvjetima, njihove obitelji mogu biti zna ajno prikraene. Neki lije nici jasno pate od prevelikih radnih optereenja ato ima za posljedicu od kroni nog umora, preko ozbiljnih zdravstvenih poteakoa do samoubojstva. Kroni no umorni lije nici su opasni za sebe i za svoje bolesnike: umor je odavno potvreni imbenik nastanka medicinskih nezgoda (7). Stvaranje uvjeta za sigurnost bolesnika, kao i promid~ba zdravog na ina ~ivota lije nika, u nekim zemljama se rjeaava smanjenjem broja sati i duljine smjene koju smiju lije nici i specijalizanti raditi. Iako takve mjere mogu doprinjeti zdravlju i dobrobiti lije nika, primarna odgovornost za skrb o sebi stoji na samom lije niku (6,7). Osim izbjegavanja o iglednih opasnosti po zdravlje i preoptereenosti na poslu, lije nici bi trebali zaatiti i poboljaati vlastito zdravlje i dobrobit prepoznavajui stresne imbenike u profesionalnom i privatnom dijelu svog ~ivota, te ih svladavati razvijajui i primjenjujui odgovarajue na ine (7). Zaklju ak U prvom desetljeu 21. stoljea, medicina se razvija vrlo brzim koracima. Budunost nee neophodno biti bolja od sadaanjosti: raairenom politi kom i gospodarskom nesigurnoau, propadnjem okoliaa, stalnim airenjem HIV/AIDS-a i ostalih moguih epidemija. No, mo~emo se nadati da e osnovni principi medicinske etike ostati, zajedno s njenom va~noau za temeljna ljudska prava, njenu posveenost profesionalizmu, njegove samopodrake i zahvalnosti prema samom sebi. Ako prepoznajemo vlastitu vrijednost kroz odnos prema sebi, mo~emo o ekivati to i od drugih. LITERATURA http://  HYPERLINK "http://www.wma.net/e/policy/handbook.htm" www.wma.net/e/policy/handbook.htm; pristupljeno 20.05.2007. Bogadi-`are A. Zdravstveni djelatnici.U: `ari M, }uakin E, I sur. Medicina rada i okoliaa, Medicinska naklada, Zagreb, 2002; 571-576. WHO. WHO calls for greater support for health-sector workers. Press Release EURO/02/06 , Copenhagen, 7 April 2006. http://  HYPERLINK "http://www.ama-assn.org" www.ama-assn.org; pristupljeno 20.05.2007. http://  HYPERLINK "http://www.who.int/ethics" www.who.int/ethics; pristupljeno 20.05.2007. http://  HYPERLINK "http://www.nih.gov" www.nih.gov; pristupljeno 20.05.2007. Williams JR. Medical Ethics Manual. World Health Communication Associates UK, 2005.     PAGE  PAGE 3 />>GHMMRRSZW\W^WtWpXYfZ[[\*].]0]4]6] & F^`gd4c$ & F^`a$gd4c$a$gd4c0@N@R@`@b@@@@@@@ADA\AhAlAAAAABRBBBBC C8CZCCCCCCCEEEJELEXEEEEF$F&F(F@F`GdGGGGGGGHH HLHIIxKKKKKL$M8MMMMM NN0O:OOO4PJP|PPPhaH@ hO\htht\hOh{h7] hthtTPdR~RRRRRRRRRRRRRRRRS,S.SSSSSTTTUVUxUUU4VfVxVzVVVXWZW\W^WtWWWWWW8X:Xhth c0J6jhth c6Ujhth c6Uhth c6hth c5 hthBhth4c5\h4chtaJ h4ch4ch4chGhaH@haH@5 hththaH@hO h&EhO2:XpXYYYfZvZxZZZZZZ[.[0[~[[[[[[[[0\2\4\J\L\\\(]*],]0]2]6]8]<]>]B]D]P]׽׽׽{{{{qk ht0Jjht0JUhk=jhk=Uhth c\hth c5B*\phZjhth c6Ujhth c6Uhth c0J6j#hth c6Ujhth c6Uhth c6h chth caJ hth c*6]:]<]@]B]T]V]X]n]p]r]t]v]$ & F^`a$gd4ch]hgd &`#$gd5% P]R]T]X]Z]f]h]j]l]n]r]t]v] hth chk=haH@0JmHnHuht ht0Jjht0JU ,1h. A!"#$% #DyK "www.wma.net/e/policy/handbook.htmyK jhttp://www.wma.net/e/policy/handbook.htmyX;H,]ą'cDyK www.ama-assn.orgyK Jhttp://www.ama-assn.org/yX;H,]ą'cDyK www.who.int/ethicsyK Lhttp://www.who.int/ethicsyX;H,]ą'cDyK  www.nih.govyK @http://www.nih.gov/yX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4 @4 Footer  p#.)@.  Page NumberH@H h Balloon TextCJOJQJ^JaJ6U@!6 I Hyperlink >*B*ph<Q@2< I Body Text 3$a$aJHOH  berschrift 9 7$8$H$OJQJ>O> Standard 7$8$H$OJQJ2B@b2 4c Body Textxc(jGH_()*23   67 ##)#U%V%W%b%%h&&7'''=(?(@(B(C(E(F(H(I(R(S(T(_(`(a(d(000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00LGH_()*23   67 #U%V%W%b%%h&&7'''d(000000000000000000000000000000K0"000000 0 0 0 0 0 0 0 $$$'0@P:XP]v]0124/6]v]/3t]j%%%& ''?'h'{''''c(XXXX  '!!GH^_jkIK89 &*13   T V [ \ L M \ ]   B D ^ _ ` a     9:FGFG57cd&(34CEBD !8<YZkl  HJ^_lmwx89DEUV67NPTVXZwy    p r z { E!F!!!!!!!""########(#)#>#@#q#s###$$%$'$)$+$R$S$j$l$$$$$$$$$$$T%W%a%b%j%%%%%%g&h&&&&&& '''6'7'?'i'{'~''''''''''' ( (<(=(=(?(?(@(@(B(C(E(F(H(I(a(d(FH^_'*13   57 ##(#)#T%W%a%b%%%g&h&&&6'7'''''<(=(=(?(?(@(@(B(C(E(F(H(I(a(d(*1V#)#W%b%#&h&=(=(?(?(@(@(B(C(E(F(H(I(a(d($$=(=(?(?(@(@(B(C(E(F(H(I(a(d(0 a|yBR]q( <h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`o(.h^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.|yBRq0          Z"+mJg$Y3$XB=Y'E/V5T [+sYYYY7]g;BaH@ ^4cQFpwy%}.M5%I c{OhGk=f-&EU$tF<( d(c0@$$d%+$$X c( (@,:UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma{FIICAB+TimesNewRoman,BoldTimes New Roman?5 z Courier New;Wingdings"1&i& <"I<"I9%4)()( 2qHX ?2ZAHVALNOST-na in ~ivota Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi   Oh+'0$ P\ |   ZAHVALNOST-nain ivota $Prof. dr. Jadranka MustajbegoviNormal$Prof. dr. Jadranka Mustajbegovi11Microsoft Office Word@xY@R8@j׵@֖w><"՜.+,D՜.+,\ hp  Medicinski fakultet, ZagrebI)( ZAHVALNOST-nain ivota Title 8@ _PID_HLINKSAx< http://www.nih.gov/ZJ@http://www.who.int/ethicsZJhttp://www.ama-assn.org/ZX)http://www.wma.net/e/policy/handbook.htmZ  !"#$%&'()*+,-./012345789:;<=?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUWXYZ[\]_`abcdehRoot Entry F`|>jData 61Table>E.WordDocument.jSummaryInformation(VDocumentSummaryInformation8^CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q