Naslov
Fauna štitastih uši (Coccoidea) u Republici Hrvatskoj
(Fauna of scale insects (Coccoidea) in Republic of Croatia)

Autori
Masten Milek, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
27.12

Godina
2007

Stranica
242

Mentor
Ivezić, Marija

Neposredni voditelj
Krčmar, Stjepan

Ključne riječi
Coccoidea ; biljke domaćini ; rasprostranjenost ; popis (“ check” lista) ; prirodni neprijatelji ; suzbijanje ; Hrvatska
(Coccoidea ; host plants ; distribution ; check list ; natural enemies ; control ; Croatia)

Sažetak
Štitaste uši predstavljaju jedne od najvažnijih poljoprivrednih štetnika višegodišnjih biljaka. Karakterizira ih njihova građa, ponekad minimalne morfološke razlike unutar pojedinih vrsta i velik broj postojećih vrsta u svijetu. Njihov način života i razvojni ciklus u najvećem dijelu pridonose njihovom otežanom suzbijanju. Štete koje uzrokuju na biljkama dvojake su: izravne i neizravne. Izravne štete nastaju sisanjem biljnih sokova na pojedinim dijelovima biljke, što utječe na količinu i kakvoću priroda. Neizravne štete se očituju kroz prenošenje virusnih bolesti i izlučivanje medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice. Vlastita faunistička istraživanja štitastih uši provedena su na području cijele Hrvatske u dvadeset jednoj županiji na 256 različitih lokaliteta u razdoblju 2005. – 2007. Vizualnim pregledom sakupljeno je 709 uzoraka biljnog materijala. Izrađeno je 1804 trajnih mikroskopskih preparata štitastih uši. Identificirane su 72 različite vrste štitastih uši na 212 različitih biljaka domaćina iz 80 biljnih porodica. Tijekom trogodišnjih vlastitih faunističkih istraživanja, utvrđena je 21 nova vrsta štitastih uši za Hrvatsku. One pripadaju u 3 različite porodice i 16 različitih rodova. Iz porodice Coccidae utvrđeno je 6 vrsta: Ceroplastes japonicus (Green), Neopulvinaria innumerabilis innumerabilis (Rathvon), Parthenolecanium fletcheri (Cockerell), Parthenolecanium pomeranicum (Kawecki), Pulvinaria hydrangeae Steinweden i Pulvinariella mesembryanthemi (Vallot), iz porodice Diaspididae 8 vrsta: Aulacaspis yasumatsui Takagi, Diaspis boisduvalii Signoret, Kuwanaspis pseudoleucaspis (Kuwana), Lepidosaphes flava (Signoret), Lepidosaphes juniperi Lindinger, Lepidosaphes newsteadi(Šulc), Pinnaspis aspidistrae aspidistrae (Signoret) i Pinnaspis strachani (Cooley), a iz porodice Pseudococcidae 7 vrsta: Antonina crawi Cockerell, Chaetococcus phragmitis (Marchal), Dysmicoccus brevipes (Cockerell), Nipaecoccus delassusi (Balachowsky), Planococcus vovae (Nasonov), Pseudococcus calceolariae (Maskell) i Pseudococcus viburni (Signoret). Pretraživanje literaturnih podataka o faunističkim istraživanjima štitastih uši u Hrvatskoj obuhvatilo je razdoblje od 1894. do 2000. Unutar tog razdoblja utvrđeno je 137 navoda vrsta štitastih uši u sklopu kojih su pročišćena 53 sinonima. Utvrđeno je 246 biljaka domaćina iz 85 biljnih porodica. Podaci se odnose na 158 različitih lokaliteta širom Hrvatske. Kriva identifikacija ustanovljena je u 4 navoda, a za 6 navedenih vrsta nema podataka u današnjoj literaturi. Valjani popis štitastih uši s pročišćenim sinonimima iz literaturnih navoda faunističkih istraživanja sadrži 111 vrsta. Cjelovita „ check“ lista štitastih uši Hrvatske sastavljena temeljem pregleda literaturnih podataka i vlastitih faunističkih istraživanja obuhvaća 132 vrste, svrstanih u 12 porodica i 71 rod. U sklopu faunističkih istraživanja, uz štitaste uši utvrđeno je 11 vrsta predatora iz porodice Coccinelidae. Pronađeno je 18 različitih vrsta parazitskih osica u štitastim ušima iz natporodice Chalcidoidea, koje pripadaju u porodice Aphelinidae, Encyrtidae i Pteromalidae. Uz štitaste uši registrirano je 6 različitih vrsta grinja iz porodica Acaridae, Cheyletidae i Phytoseidae, a u asocijaciji sa štitastim ušima utvrđeno je 6 različitih vrsta mrava iz porodice Formicidae. Biološko suzbijanje P. citri na pelargoniji pripravkom CRYPTOBUG nije dalo zadovoljavajuće rezultate, dok je kemijsko suzbijanje P. citri na pelargoniji pripravcima Savona, Bijelo ulje i Radotion pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost. Pripravci Moris, Magnum 200 SL, Reldan 40 EC, Rotor 125 EC, Calypso SC 480, Fastac 10 SC, Bijelo ulje i Radotion pokazali su dobru učinkovitost pri suzbijanju Parthenolecanium corni corni (Bouché) i Parthenolecanium persicae persicae (Fabricius) na vinovoj lozi. Po prvi puta u Hrvatskoj, zamijećena je promjena u biologiji P. corni i P. persicae i utvrđeno je da ove dvije vrste mogu imati 2 generacije godišnje, suprotno podacima domaće literature koja tvrdi da imaju samo jednu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA