ࡱ> 5@jbjbj22.XXS&ttt 8 |j$""\!^!^!^!^!^!^!$#R#&!!" \!\!& }6 "\!"0"'j''!! @j  PISAC JEDNOG DJELA Ivan Ian Ramljak pripada onim piscima koji cijeli ~ivot piau jedno djelo, evokativnu prozu o svojem rodnom kraju i nezaboravnom zavi aju svojega djetinjstva. Roen je 16. sije nja 1928. godine u itluku pokraj Posuaja, surovom, siromaanom, ali slikovitom i ~ivopisnom hercegova kom krau. U kraju koji je dugo zadr~ao stara vjerovanja i inkorporirao plodove narodne maate u svakodnevni ~ivot svoga ovjeka. U kraju na razmei Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ije granice ~itelji toga kraja ne razumiju i ne mogu prihvatiti. - `to?  ljutito upita, razmahuje rukama, pipa se oko pasa kao da tra~i oru~je  granica ispred moje kue, zar je to mogue? (...) Ivan zna da ne postoji nikakav valjan razlog dr~avnom granicom razdvojiti Imoane od Posuaana, razdvojiti brata od brata, Hrvata od Hrvata. Ramljak je pu ku akolu zavraio u obli~njem Posuaju, a zatim kao nadareno dijete nastavio akolovanje u Imotskom, Sarajevu i Zagrebu, gdje pohaa gimnaziju. U Zagrebu zavraava studij hrvatskoga jezika s jugoslavenskim knji~evnostima i studij ruskoga jezika i knji~evnosti na Filozofskom fakultetu. Nakon studija vraa se u svoj zavi aj i radi kao nastavnik u osnovnoj akoli u Posuaju, zatim prelazi u Zagreb i radi honorarno kao nastavnik na srednjoj medicinskoj akoli. Godine 1962. postaje stru nim suradnikom Instituta za historiju radni koga pokreta Hrvatske, zatim asistentom te voditeljem odjela. Bio je lan uredni koga odbora asopisa Putovi revolucije (1962.  1967.) i stalni suradnik Zagreba ke panorame (1961.  1967.). Zbog potpore direktoru Instituta Franji Tumanu, Ramljak je 1968. godine otpuaten s radnoga mjesta i politi ki optu~en. Iste godine zapoaljava se kao urednik Agrokombinata, novina istoimenoga poduzea. Od 1973. do odlaska u mirovinu 1991. zaposlen je u `kolskoj knjizi u Zagrebu, gdje je bio glavni urednik novina toga nakladnika. Dok je radio u Institutu, Ramljak je istra~ivao sindikalne pokrete tekstilaca i metalaca Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao dijelove revolucionarnoga komunisti kog pokreta pa su mu tiskana dva opse~na monografska rada na tu temu: Tekstilci Jugoslavije, Zagreb, 1966. i Metalci Jugoslavije, Zagreb, 1967. Bio je suautor publicisti kih izdanja: Hrvatska lijeva inteligencija 1919-1941, prvi i drugi svezak, Zagreb, 1970. i Revolucija i revolucionarni lanovi Centralnog komiteta Hrvatske 1937-1941, Zagreb, 1970. U prvi svezak edicije Zagreb ju er, danas, sutra, Zagreb, 1965. uvratene su mu biografske rasprave o Alfredu Dimanatajnu i Ivanu Krndelju. Nakon politi kih optu~bi, Ramljak se sve viae okree knji~evnom radu. Pri e za djecu objavljivao je u dje jim asopisima `kolske knjige Smib i Modra Lasta te u rije kom Galebu, osje kom Masla ku i Cvitku iz Meugorja, a pisao ih je i za dje ji program Radio Zagreba. Pripovijetke za odrasle objavljivao je u knji~evnim asopisima Republika (Zagreb), Forum (Zagreb), Knji~evna Rijeka (Rijeka), Knji~evna revija (Osijek), Osvit (Mostar) u Iseljeni kom kalendaru Hrvatske matice iseljenika i Posuakom zborniku I i II. Bio je lan Druatva hrvatskih knji~evnika i Hrvatskog novinarskog druatva. Prva objavljena knjiga za djecu bila mu je zbirka pripovijedaka San bez uzglavlja, `kolska knjiga, Zagreb, 1986. godine. Kritika ju je do ekala pohvalama nagradivai je Republi kom nagradom Grigor Vitez za 1986. godinu. Iz knjige su lanovi povjerenstva za nagradu ia itali autorovu te~nju k izvorima hrvatske tradicije stvaralaatva za djecu i ~elju da se stare stvari ispiau na nov na in. Nakon prodora urbane tematike u hrvatsku dje ju knji~evnost pedesetih i aezdesetih godina dvadesetoga stoljea (I: Kuaan, M. Matoaec) seoska sredina koja je nekada prevladavala u dje joj knji~evnosti gotovo da je zaboravljena. Svojim djelom Ramljak podsjea itatelje na zapostavljenu seosku tematiku pokazujui svojim pripovijetkama da selo i ~ivot na selu mo~e biti dobro uporiate i suvremenim literarnim iskazima. Ramljak prikazuje selo svojega djetinjstva s velikom ljubavlju prema njegovim stanovnicima, ali isto tako i s ljubavlju prema svakom kamenu svojega zavi aja i prema pri ama koje su se prenosile s koljena na koljeno. Upravo zahvaljujui legendama, mitovima i vjerovanjima poteklima iz starine Ramljak je izgradio specifi ne zakonitosti ruralnog djetinjstva koje po ivaju na ravnopravnosti izmaatanog i stvarnog, sna i zbilje, mitskog i realnog. Na primjer u pripovijetki Jukino pero mali Juko bez i najmanje sumnje prihvaa Kikaaevu pri u o susretu s orlovim carem i uvjerljivo je pri a u svom razredu, a u itelj ga niti ne pokuaava razuvjeriti, nego Jukino maatanje ugrauje u predavanje iz prirodopisa o bjeloglavim supovima. U pripovijetki Crveni auti dobivai na dar od tetke iz Bosne crveni auti, Iko tu igra ku do~ivljava kao udo. U kraju u kojem su djeca loptu pravila od konjske strune, kupovna igra ka zaista nije daleko od arobnih predmeta iz mitova i bajki. Auti je stigao neo ekivano u dje akov svijet iz nekog druk ijeg svijeta, koji je tamo negdje daleko u gradu i za Iku niata viae stvaran od svjetova vilenjaka, divova ili orlova koji govore. Auti e isto tako neo ekivano nestati iz njegova svijeta (ukraden, izgubljen), ali Iki e se auti vraati u snovima, a on svoje snove do~ivljava kao stvarnost. Auti dobiva mjesto u snu, u pri i, u maatovitom dje jem svijetu jednako kao rekviziti narodnih legendi (npr. zub babe Pu~ave, zmijska trava itd.). Katkad se ini da je ~ivotna drama i borba za opstanak na kamenjaru dehumanizirala stanovniatvo, ali pojedine zgode pokazuju kako su ljudi uspjeli o uvati crte dobrote, hrabrosti i poatenja ato najbolje ilustrira vrlo dojmljiva pripovijetka Koliko ti obraz odmjeri o nenadanom susretu avercera duhana i, njihovih vje itih progonitelja, finanaca u kolibi zametenoj snijegom. San bez uzglavlja osvojio je i svojim jezikom koji je izvoran ne samo u leksiku, nego i u semantici i u re eni nom ritmu. Zahvaljujui tome ugoaj podneblja i krajolika te mentalitet ljudi o kojima Ramljak govori djeluju uvjerljivo, atuenti no, gotovo dokumentarno pa je povjerenstvo zaklju ilo: San bez uzglavlja je zbirka jednog podneblja i socijalnih odnosa, pri a grubog realiteta, ispisana stilom narodnog pripovjeda a koji pri a okupljenoj djeci (i ne samo o prohujalim vremenima) s ljubavlju. A pri a toliko iskreno da realitet njegovih pri a postaje bajkovit. Slijedila je zbirka pripovijedaka Glava u torbi, Mladost, Zagreb, 1990. itateljstvo ju je do~ivjelo kao nastavak onoga ato je zapo eto u prvoj knjizi. U prvom planu je ponovno pia ev rodni zavi aj u kojemu su legende srastale s djetinjstvom. Duhovita je igra zna enjem rije i iz naslova knjige. Narodnu izreku, imati ili nositi glavu u torbi Ramljak u svojoj pri i demetaforizira: dje aci za vrijeme nevremena izbace sve knjige i navuku torbu na glavu kako bi se barem malo zaatitili od kiae i kako ne bi vidjeli munje koje sijevaju a oni ih se boje. Budui da je nevrijeme bilo strahovito, dogodilo se da im je zaista glava bila u torbi i u doslovnom i u prenesenom zna enju. Vrlo dirljivo Ramljak prikazuje susret o eva s djecom nakon nevremena. Pro~ivljena opasnost ruai tradicijom zacrtane norme ponaaanja muakaraca u patrijarhalnoj sredini i pokazuje kako ispod prividne krutosti bujaju osjeaji i nje~nost. - }ivi ste!  podvikivali su od sree i bacali djecu u zrak, do ekivali ih na ruke, a onda stisnuli uza se i trljali ih rukama po cijelom tijelu. Mislili su da e ih nai ozlijeene, mo~da i mrtve, kroz mozak su crne misli strujale. Zato su ih ljubili kao da ih godinama nisu vidjeli. Premda im muaki ponos nije dopuatao da cma u djecu jer je to "~enski posao" a oni i vole i ljube srcem i savjeau, nisu ovoga puta mogli odoljeti. Izljev udne raznje~enosti u ini i dje ju dru~bu hrabrijom.  Svi Ramljakovi likovi autenti ni su svjedoci vremena i podneblja u kojemu ~ive. Pred itateljem defiliraju za danaanje vrijeme neobi ni tipovi kao akopiguda Stranput, iji posao je bio od neizmjerne va~nosti stanovnicima gorata kih sela. Zatim rutaa Lepica koji je za svoje skupljanje krpa iskoriatavao dje ju te~nju da se domognu kojeg nov ia. Tu je i maatovita Tonka, nepismena djevojka, ali spretna u izmialjanju pri a u kojima ~ivotno iskustvo pretvara u zanimljivu mitsko-fantsti nu stvarnost gdje udesna bia ravnopravno egzistiraju s ljudskima kao plodovi vjekovne narodne maate. Iz takvih pri a, proizialih iz folklorno-mitoloake tradicije jednostavno je ia itati etnopsihologiju stanovniatva posuakoga kamenjara i njegov moral. Pokreta ka snaga Ramljakova pripovijedanja esto su detalji. Na primjer sitan kukac, gundevalj (balegar, kotrljan, zujak, skarabej) zaokupio je pisca u istoimenoj pri i u kojoj ispod veristi kog prikaza napora tih malih kukaca, zapravo otkrivamo autorovo zanimanje za unutarnja zbivanja u dje aku Jerku koji je promatrajui gundevalje, zaboravio akolu i svoje obveze. Za zbirku Suza i radost didova, Alfa, Zagreb, 1992. Ramljak ponovno dobiva Republi ku nagradu Grigor Vitez. I tu on ostaje zaokupljen ambijentom i ljudima svojega kraja slikajui ovjeka kamenjara koji je dugo opstojao u tradicijom zacrtanim okvirima djelomi no uvjetovanim primitivizmom, a djelomi no plemenitoau i elementarnim poatenjem. No pripovijedanje je ovdje u veini pripovijedaka povjereno infantilnoj svijesti  dje aku, kojega do~ivljavamo kao autora. Naratorov je diskurs prividno prilagoen dje jim do~ivljajno-spoznajnim mogunostima i na inu razmialjanja. Slika djetinjstva dana kao pripovjedna konvencija iz naivne dje je psihe uglavnom dobro funkcionira i oja ava dojam autenti nosti i pro~ivljenosti. Djetinjstvo prikazano kao niz zanimljivih, nostalgi nih epizoda otkriva suvremenom djetetu itatelju neprocjenjivu vrijednost hladne vode sa uvane u tikvi misira i usred suncem isuaenoga tla ili vrijednost batinih gumenjaka koji mogu poatedjeti bosu nogu oatroga kamenja u pri i Misira a, dra~ u enja nakon propjeaa enih desetak kilometara u pri i U gimnaziji, olakaanje nakon izvaenog bolnog zuba ekiem i dlijetom u pripovijetki Zubar Petar. Uspjeh ~ivota u tako akrtim uvjetima esto je ovisio o domialjatosti i lukavoati ato ilustrira duhovita epizoda iz pripovijetkie U gimnaziji o trgovcu koji uvjerava kupca da krava daje od aest do devet litara mlijeka, a kad ovaj ~eli vratiti kravu jer krava daje samo tri litre dnevno, uspostavlja se da trgovac zaista nije lagao jer od aet do devet je tri. Unoaenje takvoga vragolanskog pu kog duha daje vedriji ton stranicama koje govore o druatvenom ~ivotu tog podneblja i njegovim gospodarskim poteakoama ato jasno ukazuje da djetinjstvo u kamenjaru nije bilo ni lako ni jednostavno. Iako se odvija u okru~ju skromnosti i gotovo bazi na siromaatva, djetinstvo o kojemu nam Ramljak pripovijeda prevu eno je patinom arobnosti, ~ivotne radosti, optimizma, igre, odiae vedrinom, humorom i obogaeno je ljepotom prirode, prepuno zanimljivih dje jih percepcija, malih ~ivotnih istina, skromnosti i djetinje bezazlenosti. Iako nam se dogaaji, bitni narat(*,:DTl n ` J L F R hjl@N0nºº𲺪¡yqqih0CJaJhHQzCJaJh0M!CJaJhjCJaJhDCJaJjhCI0J6CJUaJhCI6CJaJhCICJaJhdUCJaJh|CJaJhvGCJaJhvGhCCJaJhK,CJaJh;[CJaJhvGhvGCJaJh&9CJaJhCCJaJ'*,.p L ll @2.59DvJVMr|}0~$ hdh]^ `ha$gdC$hhdh]^h`ha$gd$ hn6Z\v24hX",:DXŽ悵zrhl0CJaJhu8CJaJh-CJaJh|CJaJhB6CJaJhBCJaJh7n06CJaJhkN6CJaJh&#CJaJhkNCJaJhDCJaJh=}6CJaJh=}CJaJh/hCJaJh{VCJaJh0CJaJh06CJaJ, ,.26DTVXZfhdx$6:Dhj l n ƾƥƾzoghqCJaJhah&#CJaJhaCJaJh-6CJaJh*z4CJaJh*z46CJaJhu86CJaJh[6CJaJh*<CJaJh[CJaJhu8CJaJh*<6CJaJh&#6CJaJhu8hl0CJaJhyIhl0CJaJhl0CJaJhl06CJaJ(n !V!!!!""""\$b$p$v$''r'''@(B(n((((6*j****R++++,,.//.0D0>11142@2׿ϿwwhuxCJaJh:;h:;6CJaJh]CJaJh:;CJaJhO$hO$CJaJhO$6CJaJhO$CJaJhdUCJaJhJCJaJhq 6CJaJhmCJaJhOCJaJh-CJaJh=7CJaJhw6CJaJhwCJaJ.@2~3 4$4T4,5.5$6B7F77788899999 :;<$<,<T<f<<=== >D>ļĨĚypypyhy`X`yhrCJaJhiCJaJh-CJaJh4s6CJaJh4sCJaJh0"Y6CJaJh0"YCJaJhqCJaJjhH;0JCJUaJhdUCJaJh=7h=76CJaJh=7CJaJhq 6CJaJh;^CJaJhOCJaJh;[h;[CJaJh;[6CJaJh#CJaJh;[CJaJ D>F>>>>@.@D@bCCCC DJDDDDDEEHFF^GGGHBHHHPHHHHIjIIIII,J6JJTJrJtJvJ4KȸиظиТؒzh|CJaJh CJaJh^_CJaJhp=?CJaJh CJaJh.CJaJjh0JCJUaJh)0CJaJhK,rCJaJh-wCJaJhCJaJh-CJaJhxCJaJhiCJaJh4sCJaJh<CJaJ-4K~KK L"LTMVMjMM2N@NdNNNNOP,P.PPRRR SSSbTnTpTTU*U>UHUUUUпvnfnvhVNACJaJh +CJaJh +6CJaJh}CJaJh=CJaJh CJaJhxCJaJh0RCJaJhLCJaJhOCJaJhUCJaJh-CJaJhk6CJaJhkCJaJhK,rCJaJh^_CJaJh9jCJaJh CJaJhyICJaJ$UU>V@V^VxVV8WXWzWWWWX2Y4Y:YDYY~T~~~DFHJ&Dȸ|uoi|o|o h-CJ h)x<CJ hmehF[ hF[CJhF[hF[CJhpP6CJaJhpPCJaJh\xh\xCJaJh\x6CJaJh\xCJaJh GCJaJhxCJaJhk6CJaJh@ CJaJhbCJaJh7#CJaJhTCJaJhJVCJaJhw)CJaJ)DJpĀ̀6*T,.>@2R`ʆ؆@P@N҈XftxƉ*0>l|X>ɿ huCJ h^=CJ h;[CJ h%GbCJh)x<hF[6CJ h)x<6CJ hp6CJ h^=6CJ hF[6CJ hpCJ h)x<CJ hF[CJhF[hF[CJ?֌ 8lf6<v8v ^lv~Vdƒ2B(nr$bn̖6:DNPTpfhؘ֘׾׾׾hiCJaJh^=CJaJh/^6CJaJh/^CJaJ hHGTCJ hCJhF[hF[CJ h%GbCJ he:CJI̖TBjP¿Bf$hhdh]^h`ha$gd$B0؞^"$@B~".>ʥ̥ԥ$ƨP\ªjºyqh\xCJaJh)\CJaJh1CJaJh8(CJaJh^CJaJhaCJaJh^=CJaJhY6CJaJhbaCJaJhYCJaJhl?hpP6CJaJhi6CJaJhl?6CJaJhiCJaJhl?CJaJh/^CJaJhsCJaJ)ĬpЭ&*vĮȮvxNPֱ,Rb24ȴ,bµH̼ݼ{s{k{k{h`OCJaJh?}CJaJhiCJaJh8(CJaJhK6gCJaJhCJaJhaCJaJhLCJaJh&U6CJaJhZ+:CJaJh&UCJaJhPs{CJaJhCJaJhi#6CJaJh6CJaJhi#CJaJh\xCJaJh\x6CJaJ*H(jnFRкP޼,@n¿B*F "ظ{w{w{wrw h}\6h}\jh}\0JUhpPh U1CJaJh+CJaJh}\CJaJh U1CJaJh#G CJaJh.^CJaJh\%nCJaJh;JCJaJhsCJaJhBCJaJhYCJaJh`OCJaJhiCJaJh?}CJaJh_ CJaJ,f~*Ffz:X $hhdh]^h`ha$gd U1$hhdh]^h`ha$gd$ "&(,.24FHJbdfhj$hhdh]^h`ha$gd$h]hgd)x< &`#$gd.U"$(*.046BDFJLXZ^`bfhjhpPh U1CJaJh)\0JmHnHuh}\ h}\0Jjh}\0JUjhR[UhR[ hh}\,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa>@> CI Tekst fusnoteCJaJ>&@> CIReferenca fusnoteH*8 @8 )x<Podno~je  p#2)@!2 )x< Broj straniceN2N 4)Tekst balon iaCJOJQJ^JaJ4UTIT&6[ 6 W;!"h+M00o47:H<\==BvG+HJELoQQQQQQQQQQQQQQQQQRR)R5RDRORgRtRRRRRRRRRRRS"S7SDSSSoSSSETTTTTTTTTTTTTT0000000000p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p00p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p000p0 00p0p00p0p0p0p0p0p0p0p00p0p00 000p00 0 0p00 00 0 00 @0@0p@00D@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00  %%%(nn @2D>4KUsDHj/2345678cdeghilfj0fjkh1 !(!!acst%&47fhZ\L N [ \ , . v w < = L M g h 5 7  !z{JK QR"$!`a*+"$xzTWJKN O ! !9!;!E!F!!!!!"""" #!#2#3#$$$$T$U$}%~%%%8&9&@&A&&&&&&&' '''((((((((=)>)K)L)))******C+D+f+h+++--W-X------------- .!.]._.//x/z/L0M000v1w11122 3 3 3!333 4 444m4o4445 555556666666666,7.7x7y7777788t9u9999:::=:>:F:G:N:O:U:V:X:Y:f:g::::::::::;;; ; ;;;;;;;!;";-;/;C;F;N;O;r;s;;;;;;;;;G<H<M<N<O<P<c<d<j<k<<<<<'=(=[=\=================*>+>D>E>a>c>AAAABAbAcABBBB.C/C.D0DDDDDE EEEvFwFFF+G,GtGvG|GGGGGuHvHHH I INIPIIIII1J2JJJJJK KDLELZL\LLLLLLLLLMMNNNNPPnPoP Q QQQ-Q.QmQoQQQQQQQRRRRRRRRRSSShSiSnSoSSSSSSSSSTDTGTTTTTTTTTTTTTTTT%&57Z\ 5 7 !UW:!;!""g+h+L0M000n4o4 77::G<H<[=\===BBuGvG*H+HJJDLELnQoQQQQQQQRRRR(R)R4R5RCRDRNRORfRgRsRtRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSS!S"S6S7SCSDSRSSSnSoSSSSSSDTGTTTTTTTTTTTTTTTToSSSTTTTTTTTTTTTTT|GGSTTTTTTTTTTTTTTDubravka Te~ak`O&#amHw)rD #G U^[Y1-wlu8&!0M!C%d''8(4) +K,2N.)0l07n01 U1T4*z4q 6k69 :Z+:e:H;)x<^=p=?l?VNABvGJ;J N:sQ0RHGT&U.UdU{VJV0"YR[/^%GbK6g/h"i j9j\%nqK,rs4suuxHQzPs{D<;^i#^_kN|Cj80 sppj7I=}xO$, J-#w\x$)\F[*<CIpP?}[tB%+kba G}\_ ai|=7}m7#LO:;Li@ g.T&9];[bO#DGyIdYw=.^@GGGG  !"#$%*Tpp ppppppp*p,p0p4p:p<p@pDpHpJpLpNpPpRprUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1ƺ#FMd[w G*w G*4d\S\S2QKX ?vGD PSAC JEDNOG DJELA KORISNIK1Dubravka Te~akOh+'0(8 P\ x   E PSAC JEDNOG DJELA   KORISNIK1 ORIORINormalKDubravka Teak 91rMicrosoft Word 10.0@x@NkI@@}6w G՜.+,00 hp  UAZG *\SA E PSAC JEDNOG DJELA Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmopqrstuwxyz{|}~Root Entry F=}6Data n1Tablev'WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q