ࡱ> `,bjbj quP$<6<6<6<6l6j7(7777W:W:W:iiiiiii$kh#nJiW::@W:W:W:i77OjfffW: !77ifW:iffwhdi77 0:]"<6a[r @iij0jRimnemn$dimndi W:W:fW:W:W:W:W:iif W:W:W:jW:W:W:W:+11   HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI JADRANSKI ZAVOD ZAGREB Prof.dr.sc. Nikoleta Radionov Radenkovi, Dr.sc. Sadko Mand~uka, dipl.ing. AUTONOMNE PODVODNE RONILICE: NOVI POJAM HRVATSKOG POMORSKOG PRAVA Posebni otisak iz POREDBENO POMORSKO PRAVO = COMPARATIVE MARITIME LAW God.46 (2007), broj 161, str. 41-62  ZAGREB. 2007. AUTONOMNE PODVODNE RONILICE Novi pojam hrvatskog pomorskog prava Prof.dr.sc. NIKOLETA RADIONOV RADENKOVI Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Dr. sc. SADKO MAND}UKA, dip1.ing. Brodarski institut u Zagrebu  UDK 347.791.3 : 629.58 347.44 : 629.58 Izvorni znanstveni lanak Primljeno: 16.01.2007. Prihvaeno za tisak: 07.03.2007. Roboti ka tehnologija nalazi sve veu primjenu i u istra~ivanju i zaatiti Jadrana, a mogunosti njezinog koriatenja su vrlo zna ajne i u komercijalnim poslovima. Prvi dio lanka daje prikaz postojeih vrsta ronilica, kao i njihove osnovne tehni ke karakteristike bitne za daljnju pravnu analizu. Nadalje, daje se uvid u postojee mogunosti koriatenja ove tehnologije i postignuti stupanj razvoja. U drugom dijelu lanka daje se analiza dva pravna pitanja vezana uz iskoriatavanje ronilica: mogunost njihovog definiranja unutar postojeeg (de lege lata) i eventualno budueg (de lege ferenda) pomorskog zakonodavstva RH, te mogunost uvoenja registrarnog prava na ronilicama po uzoru na ono za brodove, brodice i jahte. Zagovara se pravno ureenje ovog pitanja prije eventualnog nastanka atetnog dogaaja, zbog osiguravanja povoljne klime za daljnji razvoj ove napredne i skupe tehnologije. Klju ne rije i: autonomne ronilice, pomorski objekt, podvodni objekt, robotika, AUV, ROV. 1. AUTONOMNE PODVODNE RONILICE: Osnovni tehni ki podaci 1. 1. Openito o podvodnim ronilicama Istra~ivanje i iskoriatavanje podmorja viae se ne mo~e zamisliti bez roboti ke tehnologije, iji su predstavnik u podmorju bespilotne ronilice (eng!. Unmanned Underwater Vehicles, UUVs)l. One se javljaju u nekoliko karakteristi nih klasa, kao jednostavniji tegljeni sustavi (eng!. towed systems, vehicles), raairene daljinski upravljane ronilice (eng!. Remotely Operated Vehicles, ROVs), novije autonomne 1 Z. Vuki, V. Bakari, S. Mand~uka: "Stanje i perspektive razvoja bespilotnih ronilica", Brodogradnja, god. 50, br. 2 (lipanj 2002.), str. 229-241; Z. Vuki, A. `ikani, S. Mand~uka, V. Bakari, S. Vran i: "Primjena bespilotnih ronilica u istra~ivanju i proizvodnji nafte i plina", Me~unarodni znanstveno-stru ni skup o naftnom rudarstvu, Zadar, Hrvatska, 2.-5. X. 2000., CD-ROM; Operational Effectiveness of Unmanned Underwater Systems, ed. R. M. Wernli, Remotely Operated Vehicle Committee of the Marine Technology Society, CDROM, 1999, ulomci dostupni putem Interneta: HYPERLINK"http://www.rov.org/education.html."http://www.rov.org/education.html. (2006-09-10). 41 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007), 161,41-62 ronilice (eng!. Autonomous Underwater Vehicles, AUVs) i glomazni specijalni sustavi. Pored njih, za raznovrsne zadatke u podvodnoj okolini koriste se jednostavniji sustavi i ureaji koji svejedno spadaju u proizvode vrhunske tehnologije, kao ato su daljinski upravljani alati, autonomne mjerne pluta e i pridneni mjerni instrumenti, dok se u istra~ivanju i nadzoru povrainskih slojeva mora i atmosfere iznad njih intenzivno koriste izvia ke letjelice i umjetni sateliti. Zahvaljujui sve veoj razvijenosti podvodne tehnologije velikom brzinom postaje mogue i ono dosad tehni ki ili ekonomski neizvedivo, dok se nekadaanje vrlo slo~ene, opasne ili skupe zadatke sada mo~e obaviti sa rutinskom jednostavnoau. Tako su pri obavljanju podvodnih izvianja, mjerenja, radova i inspekcija na podmorskim nalaziatima nafte i plina bespilotne ronilice u razvijenim zemljama postale nezaobilazno i uvijek prisutno glavno ili pomono sredstvo rada, zamijenivai ili nadopunivai starije jednostavne pred-roboti ke ureaje i gotovo posve istisnuvai ljudske ronioce2" Roni1ice, meutim, pored komercijalnih imaju vojne i znanstvene korisnike, ato je u velikoj mjeri ubrzalo njihov razvoj. U Republici Hrvatskoj izra~en je nedostatak razvojnog koncepta u ovom podru ju tehnologija3" Osim toga, politi ke odluke i preuzete meunarodne obveze (npr. Proglaaenje ekoloako-ribolovne zone) nisu praene odgovarajuim razvojem "tehni kih platformi" koje bi trebale omoguiti primjenu donesenih odluka. Kod ovoga je va~no rei da je pravilan izbor tehnoloakih rjeaenja od presudne va~nosti za buduu u inkovitu i ekonomski opravdanu primjenu. Jedan od osnovnih problema je nedostatak interesa u druatvu za iole ozbiljnije promialjanje o tome ato i kako s naaim podmorjem. Hrvatska kao pomorska zemlja mora imati kontrolu nad time ato joj se odigrava u podmorju (radi se o povraini skoro jednakoj kopnenoj povraini Hrvatske). Zamjetan je nedostatak interesa za nova tehnoloaka rjeaenja i iskoriatavanje njihovih mogunosti za praenje i o uvanje podmorja. Naae vode su joa uvijek nezagaene. One bi takve i trebale ostati. Takve vode su naae najvee blago i strateaka prednost u 21. stoljeu koje e biti stoljee voda, a ne nafte. U cilju dostizanja razine primjene ovakvih i sli nih sustava kao u razvijenom dijelu svijeta, u posljednje vrijeme je pokrenut itav niz aktivnosti. Razlozi, odnosno bolje rei povodi, za ove aktivnosti su: Proglaaenje ekoloako-ribolovne zone, Osnivanje obalne stra~e 3. Galway Deklaracija (EurOcean 2004, Galway) ka ja anju tehni ke infrastrukture za istra~ivanje i praenje stanja podmorja 2 Vuki, Z., `ikani A., Mand~uka S., Bakari v., Vran i S.: "Primjena ... ", ibid. 3 Mand~uka, S., Bakari,V., "Inteligentni podvodni sustavi i tehnologije", I. Savjetovanje o morskoj tehnologiji, Akademiku Zlatku Winkleru in memoriam, Rijeka, 28.-29. studeni 2005., str. 145-154. 42 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007), 161,41-62 Projekt Svjetske banke (Institut Ruer Boakovi, Brodarski institut, BICRO) 5. Predpristupni fondovi Svaki od nabrojanih dogaaja daje opravdanje za pokretanje ove inicijative. Ciljevi ovoga rada su viaestruki. }elimo ukazati na potrebu razvoja u podru ju inteligentnih podvodnih sustava i tehnologija, a za potrebe uklju enja u tehni ku i pravnu potporu strateakim ciljevima istra~ivanja, praenja stanja i iskoriatavanja vodenih resursa (prije svega mora). Promialjanjem ovog problema daje se znanstvena i stru na potpora malom i srednjem poduzetniatvu u usvajanju novih tehnologija i razvoja visoko-sofisticiranih proizvoda visoke dodane vrijednosti, namijenjenih hrvatskom izvozu (npr. kroz potprograme TEST i RAZUM programa HITRA Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta). Kona no, otvaranje rasprave o ovom pitanju u krugovima pravne znanosti skree se pozornost na potrebu razvoja pravnih normi u ovom novom podru ju. S obzirom da se radi o materiji koja je nova i vrlo malo istra~ena u meunarodnim okvirima, ne pretendiramo dati kona na i potpuna rjeaenja i odgovore na otvorena pitanja. Naa je zadatak objasniti pojmove i postaviti probleme u podru ju, te postaviti pitanja koja se javljaju u iskoriatavanju ove nove tehnologije u okvirima hrvatskog prava. Funkcija napisa je informiranje aire stru ne javnosti o ovom problemu, ali i usmjeravanje rasprave ka kona nim legislativnim rjeaenjima koja bi mogla adekvatno odgovoriti na pitanja koja se otvaraju. U tom cilju nastojat emo predlo~iti rjeaenja slijedeih problema: definiranja ronilica u tehni kom smislu i u okvirima hrvatskog pomorskog prava, te mogunostima za njihovu registraciju u javne upisnike ili o evidnike. Sva ostala pitanja, dubioze i problemi koji se pritom otvore slu~it e nam kao osnova za neke daljnje rasprave o ovom novom i zanimljivom pitanju. 1.2. Primjena podvodne robotike Podvodna robotika se intenzivno koristi i razvija u tri osnovna podru ja podvodnih djelatnosti - za oceanografske ili znanstvene, zatim obrambeno-sigurnosne, te gospodarstvene ili komercijalne podvodne aktivnosti4 " Prve bespilotne ronilice bile su specijalizirani ureaji prili no ograni enih mogunosti namijenjeni rjeaavanju nekih specifi nih problema (npr. kontrolirano uzimanje uzoraka sa dna oceana) s kojima su se suo ile vojne i oceanografske institucije, koje su bile voljne investirati trud i financijska sredstva u razvoj posve novih tehnoloakih rjeaenja. Komercijalne bespilotne ronilice razli itih vrsta pojavile su se posljednje; mnogi analiti ari upravo njihovu pojavu (oko 1980. godine u slu aju ROVova; oko 2000. godine u slu aju AUVova) smatraju znakom zrelosti i prihvaenosti nove tehnologije. Kada se jednom pokrene, komercijalni razvoj neke od klasa ronilica ubrzo postaje glavni pokreta  daljnjeg razvoja. 4 Vuki Z., Bakari V., Mand~uka S.: "Stanje ... ", op.cit. 1, str. 233. 43 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 Proizvo~a  ronilice u sferi komercijalnih podvodnih aktivnosti posve je odvojen od korisnika njezinih usluga, a izmeu njih se obi no nalazi posrednik, operator. Operator posjeduje flotu ronilica, specijalizirane mati ne brodove i obu enu posadu i svoje usluge nudi krajnjem korisniku. Veze izmeu proizvoa a ronilica i njihovog operatora obi no su mnogo vrae nego izmeu operatora i korisnika njegovih usluga. Uz takvu organizaciju pokreta i razvoja jesu proizvoa i, dok krajnji korisnici iz redova gospodarstva, prije svega naftna industrija, u razvoj nove tehnologije ula~u razmjerno malo, usprkos svojoj o ekivanoj velikoj ekonomskoj koristi od nje. Pri razvoju nove komercijalne ronilice te~i se koristiti ve provjerena rjeaenja i tehnologije - esto se kree od ve postojee ronilice, ponekad uz otkup licence5 " S druge strane, u oceanografskom i vojnom sektoru operator ronilice je ujedno i korisnik njezinih usluga, te je mnogo intenzivnije uklju en u tehnologijski razvoj, koji danas obuhvaa nadogradnju komercijalnih ronilica ili upotrebu komercijalnih podsustava i komponenti tamo gdje je to mogue. Razmjerno veliku ulogu, samo uz skromni ja financijska sredstva i manje ambiciozne ciljeve, imaju i sveu iliata. Mnoge ugledne oceanografske institucije posjeduju unikatne ronilice za podvodna istra~ivanja razvijene i postupno nadograivane u vlastitoj kui. Nasuprot tome, vojni razvojni projekti jesu dugoro niji, a ulo~ena financijska sredstva vea. Iz vojnih sredstava esto se poti e i financira istra~ivala ki razvoj u sklopu ne-vojnih akademskih ili komercijalnih institucija. Uspjeane vojne ronilice esto su namijenjene proizvodnji u velikim serijama. U vojnom sektoru SAD sve do potkraj 1990-tih godina bespilotne ronilice razmatrane su prije svega kao metoda za rjeaavanje nekoliko odvojenih problema (ponajprije protuminsku borbu) za koje nije bilo zadovoljavajueg drugog rjeaenja unutar postojeih vojnih doktrina. Posljedica toga bio je razmjerno polagan razvoj razdvojen na odvojene razvojne projekte, koji je po eo zaostajati za postignuima komercijalnog sektora. Meutim, sada su bespilotne ronilice i openito robotika prepoznati kao strateaki klju no podru je razvoja vojnih sustava u bliskoj budunosti, i SAD su pokrenule vrlo opse~nu i sustavnu razvojnu strategiju za nove generacije autonomnih bespilotnih ronilica, cilj koje je potpomoi i usmjeriti tehnoloaki razvoj, smanjiti razvojne i operativne troakove putem standardizacije i objedinjavanja, ali i prilagoditi vojne doktrine mogunostima ato ih pru~a masovna primjena nove tehnologije6" Protuminska borba - otkrivanje i uniatavanje morskih mina i drugih eksplozivnih naprava pod vodom - i nadalje ostaje jedna od va~nih zadaa vojnih bespilotnih ronilica. Klasi na protuminska ronilica pored sumnjivog objekta ostavlja eksplozivno punjenje da ga uniati nakon ato se udalji, ali postoje i one koje vrae samo izvianje bez 5 Vuki Z., `ikani A., Mand~uka S., Bakari v., Vran i S.: "Primjena ... ", op.cit. 1. 6 B. Fletcher: "UUV Master Plan: AVision for Navy UUV Development", Oceans 2000, Providence, Rhode Island, U.S.A. 11-14.1X. 2000.; dostupno putem Interneta: HYPERLINK"http://www.spawar.navy.millrobots/pubs/oceans"http://www.spawar.navy.millrobots/pubs/oceans 2000b.pdf (2006-05-14) 44 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 uniatavanja, kao i one koje se same raznesu eksplozivom blizu mine kako bi je uniatile. Kao joa va~nije podru je za razvoj SAD sada isti u vojno izvianje i apijuna~u uz prikrivanje ispod povraine vode. Joa jedna isklju ivo vojna aplikacija koja se razmatra jest detekcija i praenje neprijateljskih podmornica pomou brzih velikih autonomnih ronilica. Primjena bespilotnih ronilica za borbeno djelovanje, kao inteligentnih torpeda ili pokretnih morskih mina, ili ak za napad na ciljeve izvan vode, za sada se ne istra~uje ve ostavlja kao mogunost za budunost, ali sveukupni razvoj vojne tehnike jasno ide i u tom smjeru. Velike sile ovdje bi svakako radije izabrale daljinski upravljano oru~je koje nikad samostalno ne donosi odluku o napadu. Druga primjena ovih tehnologija je u sigurnosnom nadzoru pomorskog prometa. Posebna primjena je u nadzoru i kontroli lu kih instalacija i postrojenja, Slika 1.  Slika 1. Sigurnosni nadzor plovnih objekata U mirnodopsko vrijeme bespilotne ronilice su naale primjenu u spasila kim akcijama. Intervencija nakon podmorni kih nesrea u suradnji sa roniocima povijesno je bila jedna od njihovih prvih primjena. Ronilice se pored toga koriste u potrazi za utopljenicima (i na otvorenom moru i u jezerima), crnim kutijama i drugim predmetima i ostacima nakon pada aviona ili potonua broda, te za nala~enje i snimanje potonule olupine u sklopu istrage nesree. Druga va~na srodna zadaa je potraga za krijum arenom robom u bunkerima s donje strane plovila ili odlo~enom na dno. Pomou podvodnih robota su otkriveni i potom istra~ivani mnogi stari potonuli brodovi, od Titanica do anti kih ostataka na Sredozemlju. Lovci na potonulo blago su se pritom nerijetko pokazali kao br~i u prihvaanju nove tehnologije od arheologa i konzervatora. Problem donekle srodan podvodnoj arheologiji jest istra~ivanje bioloaki ili geoloaki zanimljivih to aka na dnu mora. Daljinski upravljane i autonomne ronilice pokazale su se korisnim i u snimanju pristupa nih plitkih koraljnih grebena, no svoju pravu vrijednost iskazale su u istra~ivanju opasnih ili teako dostupnih mjesta, kao ato su podvodni vulkani, dno dubokog oceana i polarna podru ja. 45 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 U oceanografiji i hidrografiji, autonomne krstaree ronilice se koriste za mjerenje i kartiranje razli itih parametara vode i morskog dna. Dobiveni podaci mogu se koristiti za znanstveno istra~ivanje, praenje klimatskih promjena i drugih poremeaja u okoliau, praenje ribljeg bogatstva u ribolovnim podru jima, potragu za naftnim i drugim podvodnim rudnim blagom, potporu potrebnu za proglaaenje ekskluzivnih ekonomskih i ribolovnih zona i razgrani enje na moru, strateake i takti ke vojne potrebe. U inkovito praenje zbivanja u svjetskim morima i njihovo odr~ivo iskoriatavanje nisu mogui bez podvodne robotike, tako da je potreba za ovakvim mjerenjima joa uvijek daleko vea od postojeih kapaciteta. Za neke primjene zamialjene su itave mre~e malih nepokretnih i pokretnih mjernih ureaja koji bi prikupljali podatke sa promatranog podru ja. U gospodarskoj sferi primjene podvodne robotike, daleko najva~niji korisnik jest naftna industrija, tako da se ekonomska situacija na naftnom tr~iatu direktno preslikava  Slika 2 Slo~ena oceanografska informacijska struktura na prodaju komercijalnih bespilotnih ronilica. Ronilice se intenzivno koriste u svim fazama ciklusa razvoja naftnih podvodnih buaotina. Nakon donoaenja odluke o buaenju, detaljnije kartiranje dna potrebno je za optimalan izbor lokacije buaotine i trasa 46 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007), 161, 41-62 cjevovoda, te naposljetku kvalitetnu izradu izvedbenog projekta. Monta~a i konstrukcija naftne platforme i ostale infrastrukture, kao i polaganje cjevovoda, vrai se pomou raznovrsnih teakih daljinski upravljanih alata, specijaliziranih vozila i naprava, ali bespilotne radne ronilice se pritom intenzivno koriste za asistenciju, nadzor i potporu. Bespilotne ronilice razli itih vrsta takoer imaju istaknutu ulogu pri inspekcijama, odr~avanju i iaenju postojeih podvodnih objekata i infrastrukture. Sli ni poslovi pomou bespilotnih ronilica obavljaju se za preostale korisnike iz sfere gospodarstva. Na moru, pored naftne i plinske infrastrukture postoje podvodni komunikacijski kablovi, kanalizacijski i drugi vodovi, akvakulturni objekti, postrojenja za iskoriatavanje energije vjetra i drugih obnovljivih izvora energije. Uz obalu su smjeatene luke, nasipi i temelji mostova. Svi ovi objekti mogu dobro iskoristiti podvodne robote pri projektiranju, gradnji i odr~avanju. Kao vrlo korisna metoda pri odr~avanju brodova pokazala se podvodna inspekcija brodskog korita pomou male daljinski upravljane ronilice. Ova klasa podvodnih vozila naala je airoko podru je primjene i u inspekcijama i odr~avanju podvodnih struktura u unutarnjim vodama, prije svega brana, razli itih spremnika za vodu i druge tekuine, nuklearnih reaktora, ribnjaka. Prema tome, AUV su prvenstveno mala ili manja podvodna plovila bez posade, koja se kreu samostalno kroz more, a slu~e u znanstveno-istra~iva ke i komercijalne svrhe ograni enog opsega. Koriste za istra~ivanje mora i oceana, gdje omoguavaju dosada nezamisliva istra~ivanja hidro-termalnih otvora i ostalih misterija na velikim dubinama. Njima se mo~e kretati ispod polarnog leda i kroz podvodne kanjone nepristupa ne za vea plovila i preopasne za ronioce, te vraiti istra~ivanja le~iata nafte i minerala ispod morskog dna. Drugo, sve vee, va~nije i financijski zanimljivije podru je je i upotreba AUV u komercijalne svrhe: pregled podvodnih instalacija, cjevovoda, platformi, polaganje opti kih kabela i ostalih instalacija.? Upravo u ovom podru ju ronilice mogu nai veu primjenu i u Jadranskom moru. Najnovija istra~ivanja u SAD usmjerena su na razvoj AUV koja bi mogla prevoziti teret (podvodne kablove do njihovih finalnih destinacija, znanstvene mjerne instrumente, sonare itd.)8, no postojee AUV nisu namijenjene za prijevoz tereta (za razliku od ronilica tipa ROV), ve samo za krae misije istra~iva kog tipa koje se vrai sa znanstvenim ili komercijalnim ciljem. U bliskoj budunosti o ekuje se zna ajna primjena bespilotnih ronilica u podru ju zaatite okoliaa i bioloake raznolikosti. Aktualni je domai primjer pojava invazivnih vrsta u Jadranu iz roda zelenih algi Caulerpa (Taxifolia, Racemosa)9. Naime, alga stvara 1 Showalter, S.: "The Legal Status of Autonomous Underwater Vehicles", The Marine Technology Society Journal, Spring 2004, Vol. 38, No. 1, str. 80. g Griffiths, G.: "Technology and Applications of Autonomous Underwater Vehicles", Taylor&Francis, London, 2003., cit. prema Showalter, op.cit. 1. str. 80. 9 Mand~uka, S., "Inteligentni podvodni sustavi i tehnologije - Detekcija invazivnih vrsta", Pozvano predavanje "lnteligentni podvodni sustavi i tehnologije lPSlT06", Zagreb, 2006., CD-ROM N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007), 161,41-62 gustu mre~u koja u potpunosti prekriva sve tipove morskog dna, aktivna na dubinama od povraine pa do otprilike 100 metara dubine. Vremenom dolazi do truljenja detritusa i razvoja anoksi nog sloja (u kojem se razvija otrovni plin sumporovodik) te uzrokuje zna ajno mijenjanje prirodnih pridnenih zajednica morskog dna (potiskuju ih). Kako ne postoje predatorni ni nametni ki organizmi koji bi ograni avali rast populacije (nema prirodnih neprijatelja) njihovo airenje je u potpunosti prirodno neograni eno. Ovakve sustave mogue je koristiti posebno u fazi detekcije staniata ovih vrsta, jer uporaba klasi ne tehnologije (ronioci) ima itav niz nedostataka i ograni enja. 1. 3. Stanje u svijetu U posljednjih desetak-petnaest godina veoma je intenzivan razvoj ovog podru ja u svijetu. Izlaskom iz specijalno vojne primjene, a prije svega zna ajnom komercijalizacijom ovih tehnologija u naftnom pomorskom rudarstvu, ova djelatnost i pripadne tehnologije su dobile novi uzlet. Osim pojedinih specijalnih ureaja, danas u svijetu u trendu je njihovo integriranje u slo~ene motrila ke sustave. U nastavku je prikazano stanje po pojedinim karakteristi nim ureajima. Tegljeni sustavi ili tegljene ronilice (sl. 3.a) najjednostavniji su od podvodnih robotskih ureaja, i pri klasifikacijama se esto svrstavaju negdje u grani no podru je prema jednostavnijim napravama. Ovi ureaji su hidrodinami kog oblika trupa i nemaju vlastitog pogona, ve ih kroz vodu vu e mati ni brod. Namijenjeni su poslovima raznovrsnih mjerenja, izrade karata pojedinih parametara vode i morskog dna, kao i tra~enja razli itih objekata u odreenom akvatoriju. Ovisno o zadatku, mogu nositi razli ite mjerne senzore, uklju ujui sonare i video kamere, i potrebnu prateu opremu. Oni mogu ploviti na najpovoljnijoj dubini ili visini iznad morskog dna, opisivati valovite putanje po dubinskoj dimenziji, i u ograni enoj mjeri manevrirati. Manevriranje ronilice ostvaruje se u velikoj mjeri manevriranjem samog mati nog broda, a precizno pozicioniranje, voenje po putanji ili zaustavljanje nije mogue. U usporedbi sa slo~enijim ronilicama, tegljeni sustavi posti~u nisku cijenu, jednostavnost i robusnost - i to i konstrukcije ureaja i njegove kasnije upotrebe. Meu specijalne sustave u podvodnoj robotici uglavnom se svrstavaju velike radne naprave specijalizirane za neku operaciju koja tra~i posebne alate i veliku snagu, kakvo je na primjer iskapanje i usisavanje mulja sa morskog dna. Kao zasebna klasa mogu se ovdje izdvojiti pridnena vozila, koja putuju po morskom dnu na saonicama ili gusjenicama (sl. 3.d). Opremljena su plugom ili vodenim mlaznicama za kopanje rova i slu~e za zakapanje u sediment podmorskih kablova i cjevovoda. Energiju za gibanje im daje tegljenje, a mo manevriranja im je openito mala. Pridnena vozila mogu biti vrlo velika, dimenzija usporedivih s kopnenim buldo~erima i mase od dobrano iznad 50 tona za zakapanje cjevovoda. 48 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 Daljinski upravljane ronilice (ROVovi - sl. 3.b) jesu slobodno-plivajui ureaji koji se kroz vodu kreu pomou vlastitih propuizora. One imaju veliku mo manevriranja i ostvaruju visoku preciznost voenja, ali im je brzina gibanja relativno mala. Ronilica je veznim kabelom (engl. tether, umbilical) povezana s mati nom platformom, naj eae mati nim brodom, odakle operateri njome upravljaju. Preko kabela ROV komunicira s mati nom platformom i napaja se elektri nom energijom. Od opreme ROVovi nose raznovrsne senzore, meu njima video kamere koje daju sliku za operatera i s njima povezane reflektore, a oni vei od njih (')opremljeni su manipulatorima. Kao takvi mogu ! obavljati vrlo airok raspon poslova, a najkarakteristi nije su radne manipulativne operacije i slo~eniji zadaci mjerenja, tra~enja, inspekcije i nadzora. Vee daljinski upravljane ronilice svrstavaju se u radnu klasu (engl. work class). One su gotovo uvijek modularne grae i sastoje se od osnovnog tijela ronilice (mehani ki kostur, propulzori, osnovni senzori, elektri ki i hidrauli ki podsustav, komunikacija s povrainom, i drugo) i veeg prostora za dodatne senzore, manipulatore i specijalizirane alate koji se montiraju u skladu sa zadatkom ronilice. Ova dodatna oprema naj eae se nalazi na donjem dijelu ronilice i mo~e se ugraditi u relativno lako izmjenjive saonice, kompaktan paket pri vraen s donje strane glavnog tijela ronilice. Ronilica mo~e nositi korisni teret velikih dimenzija i mase, te koristiti alate vrlo velike snage. Vee radne ronilice imaju hidrauli ki sustav za propulziju, manipulatore i rukovanje veznim kabelom, dok one manje i novije izbjegavaju hidrauliku i koriste samo elektri ne komponente. Zadaci radnih ronilica uklju uju izvoenje i asistenciju pri izvoenju raznovrsnih podvodnih radova i operacija, slo~enije oceanografske misije u dubljoj vodi sa uzimanjem uzoraka i velikim mnoatvom senzora, kao i detaljne inspekcije. Tipi ne radne ronilice duga ke su oko 2 m i teake 2 - 4 tone, ali postoje modeli u rasponu od oko 100 kg do blizu 10 tona. Promatra ke ronilice (engl. observation class) su ekonomski manje istaknute od radnih, ali su zato daleko mnogobrojnije od njih. One su predviene za istra~ivanje, tra~enje i inspekciju, a ime im dolazi otud ato nemaju sna~ne manipulatore, pa mogu tek iznimno obavljati jednostavnije radne operacije. Karakteristi na duljina im je 0,5 - 1 m, a masa od ispod 10 do preko 100 kg. Promatra ke ronilice puno su ni~e cijene od radnih i spretnije su za transport, a jednostavno se mogu porinuti sa manje brodice ili nepokretne platforme. Kao specijalna pod-klasa promatra kih ronilica, koja posljednjih godina prolazi ubrzano airenje i razvoj, mogu se izdvojiti minijaturni mikro-ROV-ovi, najmanje promatra ke ronilice koje se koriste za inspekciju i potragu unutar ograni enog podru ja u razmjerno plitkoj vodi. Neke od njih svoje zadae obavljaju u umjetnim strukturama ispunjenim tekuinom, kao ato su unutraanjost nuklearnih postrojenja, spremnici vode i nafte i cjevovodi veeg promjera. Zahvaljujui brzoj minijaturizaciji, ovakve ronilice mogu koristiti senzore, kamere i opremu za koje bi ranijih godina bila potrebna mnogo vea platforma, tako da ve mogu obavljati mnoge slo~ene zadatke. Pritom im je cijena 49  N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007), 161,41-62 zna ajno ni~a, a transport do mjesta intervencije, porinjavanje i upotreba jednostavniji nego za vee ronilice, Zbog malih dimenzija, najmanje ronilice se mogu zavui u prostore nedostupne veim robotima i ljudskim roniocima. Njihova najvea ograni enja jesu mala snaga, mali domet i nemogunost suprotstavljanja izra~enijim valovima i strujama. Autonomne ronilice (AUVovi - sl. 3.c) jesu slobodno-plivajue ronilice bez veznog kabela. Zahvaljujui nepostojanju fizi ke veze s povrainom one posti~u velik stupanj neosjetljivosti na meteoroloake uvjete,'te vee brzine gibanja i br~e i spretnije manevriranje. Mada im operateri putem be~i nih akusti kih komunikacijskih veza mogu zadavati naredbe visoke razine i bar donekle pratiti napredovanje ronilice, zbog slabog propusnog opsega takve komunikacije klasi no daljinsko upravljanje nije mogue. Umjesto toga autonomne ronilice rade prema pre-programiranoj (unaprijed zadanoj) misiji, koristei umjetnu inteligenciju za praenje odvijanja misije, donoaenje upravlja kih odluka i pravilnu reakciju na neplanirane dogaaje. Budui da umjetna inteligencija joa uvijek ne mo~e zadovoljavajue rijeaiti slo~enije zadatke s puno (a)  (c)  (b)  (d) Slika 3. Primjeri bespilotnih ronilica. a) dubinski tegljeni sustav SIS-3000 (Benthos, SAD); b) daljinski upravljana ronilica Triton SP (Perry Slingsby Systems, UK); c) autonomna ronilica Hugin 3000 (Kongsberg Simrad, Norveaka;fotografija operatora C&C Technologies, SAD); d) pridneni gusjeni ar za zakapanje cjevovoda PTT (Soil Machine Dynamics, UK) 50 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 nepredvidivoga, njihove su mogunosti ograni ene. Daljnja ograni enja nastupaju zbog vezanosti za vlastiti izvor energije, zbog ega je trajanje misije ograni eno, a upotreba energetski skupih ureaja (manevarski propulzori, video-kamere sa reflektorima, manipulatori) problemati na. Ipak, autonomne ronilice jesu nova tehnologija u punom zamahu razvoja, tako da svaka nova generacija sna~no proairuje granice njihovih mogunosti. Zadaci na kojima su se ve dokazale uklju uju mjerenje, istra~ivanje, potragu i inspekciju nad airokim akvatorijem, mogue uz uzimanje uzoraka i druge sli ne jednostavne operacije. Veina sadaanjih autonomnih ronilica jesu krstarea vozila, predviena da se za normalnog rada ne zaustavljaju niti mnogo manevriraju ve se sve vrijeme kreu prema naprijed. Neke od njih, meutim, imaju mogunost djelomi ne ili potpune stabilizacije u mjestu za slu aj pobli~eg ispitivanja pronaenih zanimljivih objekata. Pritom postoji jasna razlika izmeu malih i velikih vozila. Male ronilice tipi no imaju duljinu od 1,5 - 3 m uz masu od oko 30 - 200 kg, dok su velike sa duljinom 4 - 7 m i masom od oko 1 tone ili viae. Male ronilice imaju puno ni~u cijenu i jednostavnije su za upotrebu, ali su im zato i mogunosti skromnije: tipi an domet im je do oko 50 km i do 12 h autonomnog rada, a namijenjene su uglavnom radu u priobalnim vodama. Velike ronilice pak mogu postii domet od viae stotina kilometara i viae od 48 h autonomnog rada; njihovo primarno podru je rada je otvoreni ocean i dubine od oko 300 m i viae. 2. PRAVNO UREENJE AUTONOMNIH PODVODNIH RONILICA (AUV) 2.1. Uvodne napomene Razvoj i upotreba podvodnih tehnologija i robotike odvijaju se br~e od razvoja prateih pravnih propisa. Nu~no je, stoga, zapo eti sa sustavnim prou avanjem ove problematike i u hrvatskoj pravnoj teoriji. Od svih vrsta ronilica opisanih u prvom dijelu ovog rada, pravno su najintrigantnije ronilice tipa AUV. Ronilice tipa ROV, zbog svoje fizi ke veze (kabela) sa brodom ili platformom s koje se njima upravlja u stvarnom vremenu, mogu se smatrati dijelom broda. S obzirom na to, sve posljedice njihovog djelovanja, uklju ujui pitanje odgovornosti za atetu koju po ine, kao i onu koja se po ini ronilicama, uklju ivati e primjenu pravnih pravila za mati ni brod. 10 Pitanje definiranja razli itih vrsta ronilica u kontekstu pravnih pravila koja se na njih 10 Brown, E.D., Gaskell, N.lI.: The Operation of Autonomous Underwater Vehicles, Volume Two: Report on the Law, Society for Underwater Technology, London 1999., str. 91. Pitanje odgovornosti za atetu ronilica bilo kojeg tipa u malobrojnoj je pravnoj literaturi vrlo oprezno tretirano. U ovom napisu ne mo~emo ui meritorno u problem odgovornosti, ve pokuaati neato detaljnije polo~iti "temelje", odnosno odgovoriti na dva pitanja koja prethode raspravi o odgovornosti: pitanju ato je ronilica (definirati pojam) i na koji na in, prema kome mo~emo eventualno kanalizirati odgovornost za atetu i osigurati neka druga prava (registracija ronilice). 51 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~nka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007), 161,41-62 primjenjuju za razli ite slu ajeve i potrebe iznimno je zahtjevan i te~ak posao. Naime, definicija ima mnogo i stvaraju se zbog niza razli itih razloga. Treba, stoga, shvatiti da e se rasprava o definiranju pojma ronilica, ili aire, podvodnih plovila i mogunosti njihove registracije u daljnjem tekstu odnositi na sve objekte koji se kao takvi mogu definirati u tehni kom smislu, tj. sve tipove ronilica. Ipak, valja prihvatiti injenicu da nee uvijek postojati to no preklapanje definicija koje su prihvatljive tehni kim i pravnim krugovima. S obzirom na to, u hipotetskom buduem konkretnom slu aju koji e uklju ivati priJI1jenu pravnih pravila na ronilice, valjat e definirati o kojem se tipu ronilice radi (ROY, AUY ili drugi, shvaenih kao differentia specifica), te na posebna pravna pravila koja se na taj tip ronilica primjenjuju. U ovoj prvoj, uvjetno re eno tehni koj fazi definiranja samih ronilica, odlu ili smo se za koriatenje aireg termina podvodnog plovila (genus proximum, koji uklju uje ronilicu i podmornicu) kod pokuaaja uvoenja pojma unutar pomorskog zakonodavstva i otvaranja mogunosti za registraciju tih objekata.  .  : < @ d f ` d pr "FH`ୠuuuguhlKhL$6CJ]aJhL$CJOJQJRH^JaJhL$6CJ]aJhL$CJaJhL$CJaJhL$5CJRH\\aJh,5CJRH\\aJjhL$CJUaJhL$CJRHCaJhL$CJaJhL$CJaJhL$CJaJjhL$UmHnHu hL$RH\hL$" ~. h $d$^a$gd,$P d]P^ a$gd,$P d,]P^ a$gd,$d]^a$gd,$g<]g^<a$gd,$g 4]g^ a$gd,dgdL$gdL$, > : < > @ d2gdL$gdL$$d]^a$gdL$$a$gdL$$kd$]k^a$gdL$ $9^9a$gd, $da$gd,$1 d^1 a$gd,@ b f ^ ` b d `!d]^!gdL$!d]^!gdL$Cd]^CgdL$$9d]^9a$gdL$d<gdL$gdL$ fd^fgdL$dgdL$dgdL$ $d ]$gdL$ `pN<N&(HR < 'ܽ~vkckckchL$CJaJhL$6CJ]aJhL$CJaJh,CJaJhL$CJaJhL$>*CJaJ#jjhX*hL$CJUaJjhL$CJUaJhL$CJaJhL$CJ RHoaJ hL$CJaJhL$5CJRH\\aJhL$6CJ]aJhL$6CJ]aJhL$56CJ\]aJ$HPRTVXZ\^`bdfhjlnprd@]^gdL$gdL$d2`]^gdL$$d7]a$gdL$$ d]^ `a$gdL$rtvxz|~D#(0z2223 d9^` gdL$ & F<d^`^`a$gdL$$d^`a$gdL$$dK^`a$gdL$ dE]gdL$gdL$d2[]^gdL$ hlhnhhhippppp2qTvfvzz{Ѓ҃ԃB>FHVB϶ϡϕψ~nf\QhL$6CJ]aJhL$CJ RHaJ hL$CJaJhL$CJOJQJRHW^JaJhL$CJRHZaJhL$6CJRHY]aJj.hL$CJUaJhL$6CJ]aJhL$CJRHVaJhL$6CJRHW]aJjhL$CJUaJhL$CJaJhL$CJaJhL$CJaJjhL$CJUaJhL$6>*CJ]aJhio(pppp2qquzk$d4]^`a$gdL$$ d]^ a$gdL$ .d$l^.gdL$ >d-`^>gdL$^gdL$ dgdL$ d^gdL$ $d^$gdL$$ dA]^ a$gdL$ d@]gdL$ zzz{x΃ЃԃB>FHzhd]^gdL$$d^a$gdL$d2x]^gdL$^gdL$ d8gdL$$d]^`a$gdL$$dA]^`a$gdL$ dE]gdL$gdL$  d7[^ gdL$ HVF.B| d@]gdL$gdL$d7s]^gdL$d2]^gdL$$  d9] ^ `a$gdL$$dK]a$gdL$ dE]^ gdL$BF&|ZȠ&2rJlbfڳȵ *4phv굪zmeZehL$6CJ]aJhL$CJaJhL$5CJRH[\aJhL$CJaJhL$6CJRHn]aJhL$6CJ]aJhL$CJOJQJRH^JaJhL$5CJ\aJhL$CJaJh,CJaJhL$CJOJQJRH^JaJhL$CJ RHmaJ hL$6CJ]aJhL$CJaJhL$CJ OJQJ^JaJ   "$&2rJ$ d` a$gdL$ d ^gdL$$dK]^a$gdL$ d@]gdL$J (*4vR|x$d$]a$gdL$$d]^`a$gdL$ d] ^`gdL$$d8]^`a$gdL$d@]^gdL$gdL$ d7 ^gdL$$ d` a$gdL$ vz.<VR| *,.0:<>HJLNXZ^ŷůyqejhL$CJUaJhL$CJaJj-qhL$CJUaJhL$CJaJhL$5CJ\aJhL$hL$5CJ\aJhL$CJaJhL$CJaJjhL$UmHnHuhL$CJOJQJ^JaJhL$CJOJQJRHW^JaJhL$6CJ]aJhL$CJaJhL$CJRH8aJ# *,0:>H{d]]^gdL$d]]^gdL$ dgdL$d]]^gdL$dgdL$gdL$$d9^`a$gdL$ $dFa$gdL$dE]^gdL$  & FdgdL$ HJNXZ\^&(26u d] ^gdL$$d9^`a$gdL$$dA^a$gdL$d@]^gdL$ d^gdL$$d^a$gdL$dgdL$d]]^gdL$gdL$ dgdL$ ^jp(26 2 4X455777749ɼɪɠію{{yl{َahL$5CJ\aJhL$5CJRH[\aJUhL$6CJ]aJhL$CJaJhL$CJaJhL$CJRHoaJhL$CJ RHVaJ hL$CJ aJ hL$CJRH\aJhL$5CJRHZ\aJhL$CJaJhL$CJaJhL$CJaJhL$CJaJhL$CJRH\aJhL$6CJRHY]aJ# 4X4vdd]^gdL$$ d>]^` a$gdL$$dF]^a$gdL$d@]^gdL$gdL$ d-[^gdL$$ d7] ^a$gdL$$d$^`a$gdL$ d^gdL$ U nastavku emo pokuaati prikazati postojeu pravnu regulativu u Republici Hrvatskoj koja bi se mogla odnositi na AUY, te osnovna pravna pitanja na koja, kao svojevrsna prethodna pitanja, valja odgovoriti kako bi se rasprava o ovoj tematici mogla otvoriti i usJI1jeriti. 2.2. Pravna definicija AUV Sva podvodna plovila mo~emo podijeliti u dvije osnovne grupe: podmornice (s posadom) i ronilice (bez posade)Y Daljnja podjela ronilica u tehni kom smislu izlo~ena je u pod 1. (Uvod) supra. U daljnjem tekstu nastojat emo iznai odgovor na pitanje da li je airi pojam podvodnog objekta, te slijedom toga i u~i pojam ronilice, trenutno definiran u hrvatskom pomorskom pravu. Prema odredbi l. 5. st. 1. to . 2) Pomorskog zakonika (dalje: PZY2 sve pomorske objekte mo~emo podijeliti u tri grupe: plovne objekte (objekte namijenjene za plovidbu morem); plutajue objekte (objekte stalno privezane ili usidrene na moru) i II Podmornice se, nadalje, mogu podijeliti prema namjeni na vojne i komercijalne. U doba izrade Pomorske enciklopedije komercijalne podmornice nisu igrale nikakav zna aj, te se kompletna problematika podmornica razmatrala u okviru vojne tehnologije i naoru~anja, kao i pravila koja su se na njih primjenjivala. U meuvremenu podmornice su razvijene i za mirnodopske komercijalne svrhe (znanstvenoistra~iva ke, turisti ke i dr.), te je i ovaj pojam potrebno uklju iti u raspravu o propisima pomorskog i drugih grana prava koje se primjenjuju na civilna podvodna plovila. Pomorska enciklopedija, Svezak 6 (Pe-Rh), Zagreb 1983., II. izdanje, Jugoslavenski leksikografski zavod., str. 138-152. 12 PZ, NN 18112004. 52 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 3. nepomi ne odobalne objekte (objekte u potpunosti ili djelomi no ukopane u morsko dno ili polo~ene na morsko dno). Osim ove tri kategorije, PZ ne ostavlja prostora uklju ivanju drugih plovila u pojam pomorskog objekta, pa time niti u podru je na koje se odnose odredbe ovog zakona. Od navedene tri, jedina kategorija u koju bismo eventualno mogli uvrstiti podmornice i ronilice jesu plovni objekti. U to ki 3) istog lanka, PZ daje definiciju onoga ato se u smislu toga zakona mo~e smatrati plovnim objektom, i daje numerus clausus takvih objekata: 1. brod (plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, ija je duljina vea od 12 metara, a bruto tona~a vea od 15, ili je ovlaaten prevoziti viae od 12 putnika)13; 2. ratni brod (plovni objekt, uklju ujui podmornicu, koji je pod zapovjedniatvom pripadnika Oru~anih snaga Republike Hrvatske, a ija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je du~an isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske dr~avne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo u ini poznatim)14 3. jahta (plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlaaten prevoziti ne viae od 12 putnika)15 4. brodica (plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija je duljina vea od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva vee od 5 kW)16 Osim ovih, PZ ne definira druge pojmove koji bi bli~e ili bolje odgovarali potrebi definiranja ronilica i podmornica. Slijedom iznesenoga, mo~emo zaklju iti kako se pojam podmornice definira samo kao ratni brod, dok ostale podmornice nisu izri ito definirane. S obzirom da postoje i komercijalne podmornice, postoje dva mogua rjeaenja: a) njih se ne mo~e smatrati pomorskim objektima jer nisu izri ito definirane odredbama PZ-a, te se odredbe istog propisa na njih ne mogu primijeniti; b) ukoliko su ratne podmornice ratni brod, komercijalne podmornice se analogijom mogu smatrati brodom ukoliko zadovoljavaju kriterije veli ine i zapremnine koji se tra~e za brod prema odredbi l. 5. st. 1. to . 5. PZ-a. Podmornice su, tako, kategorija podvodnih plovila koje direktno ili posredno (analogijom) mo~emo definirati unutar postojeih odredaba PZ-a (de lege lata). 13 PZ, l. 5. st. 1. to . 4). 14 PZ, l. 5. st. 1. to . 6). 15 PZ, l. 5. st. 1. to . 20). 16 PZ, l. 5. st. 1. to . 15). 53 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 Mo~emo li i na AUV primijeniti navedene definicije PZ-a ? Kao i kod komercijalnih podmornica, nude se dva mogua odgovora: a) AUV, kao niti druga podvodna plovila, ne spominju se u definicijama PZ-a, te se, slijedom toga, odredbe tog propisa na njih ne primjenjuju; b) AUV su obuhvaene definicijom broda ili brodice ukoliko zadovoljavaju kriterije iz l. 5. st. 1. to . 4) i 15). a. To zna i da bismo AUV koji je du~i od 12 metara i ima BRT veu od 15 mogli smatrati brodom, a b. veu od 2,5 metra ili ija je snaga porivnih strojeva vea od 5 kW mogli smatrati brodicom.17 Prema konstrukcijskim karakteristikama AUV navedenim u prvom dijelu ovog rada, nije vjerojatno da bi u ovom trenutku, kao niti u bliskoj budunosti, postojale AUV koje bi mogle biti definirane kao brod, prvenstveno zbog injenice da se radi o podvodnim plovilima koja nikada ne prevoze ljude i nisu namijenjena prevo~en ju tereta, te redovito nemaju zapremninu veu od 15 BRT. Njihova du~ina tek kod najveih i najskupljih modela dose~e du~inu od 5 i viae metara, dok niti jedan poznati model nije duga ak 12 metara. Jasno je, stoga, da se AUV ne mogu, u okviru postojeih odredaba PZ-a, smatrati brodom. Za razliku od toga, u engleskoj pravnoj doktrini vodi se rasprava o tome mogu li se ronilice smatrati brodom, te slijedom toga na njih primijeniti pravila pomorskog prava koja vrijede za brodove. Ova je rasprava mogua s obzirom da u tom i sli nim pravnim sustavima common law-a definicija broda polazi od funkcije sposobnosti takvog objekta da se koristi za plovidbu (used in navigation), a ne striktno tehni kih karakteristika takvog plovila poput onih u naaem PZ-u, te je prakti na korist od rezultata rasprave po ovom pitanju u anglo-saksonskom pravnom krugu za nas malena.18 Jedina preostala mogunost jest definirati AUV kao brodicu, ukoliko je njezina du~ina vea od 2,5 metra, ili ima pogonski ureaj snage vee od 5 kW. Ipak, ova mogunost ostavlja prostora raspravi o konstrukcijskim karakteristikama brodice, tj. da li su to plovni objekti namijenjeni za kretanje ili plovidbu po povraini mora, ili pak obuhvaaju i objekte koji se kreu prvenstveno kroz more kao medij, tj. ronei ispod morske povraine, a mogu se - iznimno- kretati i po morskoj povraini. Namee se zaklju ak kako odredbe PZ-a nisu kreirane imajui u vidu razvoj podvodne roboti ke tehnologije. injenica da privatne i pravne osobe razvijaju, grade, kupuju i iskoriatavaju ovakve podvodne robote tipa ROV i AUV za sobom povla i pitanje mogunosti zaatite njihovih financijskih i ostalih interesa prvenstveno definiranjem ovih 17 Smatramo da se AUV ne bi mogle, zbog svrhe svojeg postojanja i iskoriatavanja, definirati kao jahte, pa je ta mogunost ovdje i ispuatena kao nepotrebna. Takoer, ispuatena je i karakteristika broda da (alternativno s BRT) prevozi viae od 12 putnika, s obzirom da se kod AUV radi o plovilima bez posade. 18 Brown E.D., Gaskell N.lI.: "The Operation ... ", op.cit. 8, str. ,84-85. 54 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 objekata. O ito je da su postojee odredbe PZ-a sasvim insuficijentne u tom smislu, i da bi se u nekom buduem pravnom sporu u kojem bi valjalo prvo definirati koja se pravna pravila primjenjuju na AUV teako moglo doi do zaklju ka da se ti objekti mogu definirati unutar PZ-a, te se slijedom toga na njih ne bi mogla primijeniti pravila pomorskog prava. Posebnu pa~nju zavrjeuju odredbe Pravilnika o brodicama i jahtama iz 2005. godine (dalje: Pravilnik)l9, kojeg je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka donijelo temeljem PZ-a. U lanku 9. Pravilnika nalazimo odredbe prema kojima se "odredbe ove Glave Pravilnika u svezi projektiranja i graenja", te " ... u svezi zahtjeva za ispuane plinove" i " ... buku" ne primjenjuju na, izmeu ostalog, ronilice20, iako pojam ronilice uope nije definiran - niti u Pravilniku, niti u PZ-u kao propisu temeljem kojeg je ovaj podzakonski akt donesen.21 Ovakvo negativno pravno normiranje ronilica smatramo sasvim nezadovoljavajuim: ukoliko je pojam ovog podvodnog plovila dovoljno zna ajan da ga se izri ito isklju i od primjene odreenog opsega podzakonskih normi, valjalo bi prvenstveno definirati pojam pozitivno. U okviru definicija zakonskog (PZ) ili podzakonskog (Pravilnik) akta pomorskog prava trebalo bi, dr~imo, dati pozitivnu definiciju ovakvih objekata, ime bi ih se uklju ilo u opseg objekata/plovila na koja se odnose norme pomorskog imovinskog i upravnog prava. Tek nakon toga bilo bi prihvatljivo njihovo izri ito isklju ivanje iz podru ja normiranja nekog dijela odredaba ovih propisa. Postojeim rjeaenjem dolazimo do apsurdnog zaklju ka: potencijalni interesent iz postojeih normi hrvatskog pomorskog prava niti zna ato su ronilice, niti koja prava i obveze mu pravo u vezi s njima daje i namee, ali zna da se odreena pravila u vezi projektiranja, graenja, ispuanih plinova i buke na njih ne odnose. 2. 3. Registrarno pravo Upis pomorskih objekata u odgovarajui upisnik ili o evidnik iznimno je va~an za definiranje pravnog odnosa izmeu dr~ave i njezinog pravnog poretka s jedne strane i doti nog pomorskog objekta sa druge strane. Upisom u odgovarajui upisnik ili o evidnik pomorski objekti, tj. odreeni krug osoba na strani pomorskog objekta (vlasnik, a u slu aju broda i brodar, odnosno kompanija22) stje u niz prava, ali i obveza u odnosu na dr~avu u iji upisnik/o evidnik su upisani, kao i prema svim drugim pravnim subjektima (erga omnes). Ratio upisivanja pomorskih objekata u razli ite registre le~i 19 NN 27/2005. 20 l. 9. st. 2. to . 8.; l. 9. st. 4. to . 1.; l. 9. st. 6. 21 v. l. 3. Pravilnika. 22 Za svojstvo brodara v. l. 5. to ka 32) PZ-a. Za svojstvo kompanije v. l. 5. to ka 34) PZ-a. Pravni temelj za prelazak svojstva brodara sa vlasnika na drugu osobu mogu biti ugovor o zakupu te slu aj kada hipotekarni vjerovnik svoju nenamirenu tra~binu osiguranu hipotekom na brodu (u gradnji) odlu i naplatiti koriatenjem prava na deposesiju hipotekarnog du~nika ( l. 255. PZ-a). 55 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007), 161,41-62 u injenici da se redovito radi o pokretninama velike ili vrlo velike vrijednosti, te je njihovim vlasnicima potrebno pru~iti odreenu veu zaatitu i sigurnost poslovanja. U inak upisa je javnopravan, i temeljem njega Hrvatska nad upisanim objektima stje e pravo obavljati nadzor nad upravnim, gospodarskim i tehni kim poslovima. Brod i jahta koji su upisom stekli hrvatsku dr~avnu pripadnost imaju pravo i du~nost vijanja hrvatske zastave, uz iznimku broda bez posade.23 Uspostavlja se, dakle, stvarna veza izmeu tih plovila i dr~ave zastave, toliko va~na i u imovinsko-pravnim odnosima vezanim uz iskoriatavanje brodova i jahti. U nastavku emo, ukratko, prikazati hrvatski sustav upisnika i o evidnika pomorskim objekata, kako bismo lakae mogli ukazati na polo~aj i problematiku (ne)upisivanja ronilica i s time povezanim pitanjem stjecanja prava i obveza. Pomorski objekti, ovisno o vrsti, mogu se upisati u slijedee upisnike:24 1. Brodovi: upisnik trgova kih brodova; upisnik ribarskih brodova; c. upisnik javnih brodova; 2. Jahte: a. upisnik jahti; 3. Plutajui objekti: a. upisnik plutajuih objekata; 4. Nepomi ni odobalni objekti: a. upisnik nepomi nih odobalnih objekata. Uz ove, postoje i: upisnik brodova u gradnjF5; 2. upisnik jahti u gradnji. Svi se ovi upisnici vode po uzoru na zemljiane knjige. Sastoje se od glavne knjige i zbirke isprava, a glavna knjiga se sastoji od ulo~aka koji se pak sastoje od listova A, B i " C. U list A (opisni list) upisuju se podaci o pomorskom objektu koji se upisuje i njegovi tehni ki podaci. U list B (vlasni ki list) upisuju se podaci o vlasniku objekta i eventualna . osobna ograni enja vlasnika u vezi s raspolaganjem sa pomorskim objektom. Ukoliko 23 l. 180. PZa R,'" 24 l. 196. PZo ) I I 25 Definicija broda u gradnji, prema l. 5. st. I. to . 29) PZ-a, ,jest gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili sli nog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova". Uz to, u to . 30) istog lanka daje se i definicija postojeeg broda, kao onog broda koji nije u gradnji. Ne postoji definicija jahte il gradnji. Analizom definicija plovnog objekta i broda u gradnji dolazimo do zaklju ka da bismo stricto sensu samo brod i jahtu mogli smatrati plovnim objektom, bez obzira na injenicu da se i brod u gradnji mo~e koristiti za plovidbu morem tijekom zavraetka izgradnje i probne plovidbe. 56 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 se, kod brodova, osoba vlasnika i brodara/kompanije ne podudaraju, obavezan je i upis ovih potonjih u list B upisnika brodova u koji se brod upisuje. List C (teretni list) posebno je zna ajan. U njega se upisuju stvarni tereti, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo prvokupa i druga ograni enja raspolaganja pomorskim objektom kojima je podvrgnut vlasnik optereenog objekta, zabrane optereivanja i otuivanja itd.26 U pogledu stjecanja stvarnih prava na plovnim, ali i drugim pomorskim, objektima (uz iznimku brodica, o problematici kojih e biti rije i infra) va~no je istai da upravo upis tih prava u odgovarajue upisnike ima konstitutivno zna enje. To zna i da se pravo vlasniatva i druga stvarna prava na plovnom objektu mogu stei, prenijeti, ograni iti i ukinuti jedino upisom u registar u koji je objekt upisan.27 Upravo voenje upisnika brodova po uzoru na zemljiane knjige omoguava, izmeu ostalog, financiranje (kreditiranje) brodogradnje i nabavku novih brodova, osiguravanjem vjerovni kih tra~bina upisom stvarnog tereta - hipoteke - u list C odgovarajueg upisnika u kojeg je optereeni brod upisan. Na taj se na in osigurava efikasan na in financiranja kupoprodaje i gradnje novih brodova, a vjerovnicima (obi no bankama) se daje adekvatno sredstvo osiguranja njihovih dugoro nih tra~bina po osnovi kredita vlasnicima tako nabavljenih brodova. Ovakva mogunost postoji samo za pomorske objekte, tj. one objekte za koje se upisnici vode po uzoru na zemljiane knjige. Nadalje, upis vlasnika i drugih osoba na strani broda omoguava efikasno kanaliziranje odgovornosti za razli ite tra~bine koje iskoriatavanjem broda i drugih pomorskih objekata mogu nastati, osiguravajui time pravnu sigurnost u mogunost lakaeg obeateenja oateenika zbog injenice da se iz upisnika uvijek mo~e saznati prva pasivno legitimirana osoba: vlasnik broda ili brodar. Upis brodica i jahti prema odredbama PZ-a i Pravilnika zavrjeuje posebnu pa~nju, s obzirom na svoju inovativnost u odnosu na dosadaanja rjeaenja.28 Prema odredbi l. 202 PZ i l. 22 Pravilnika brodica se upisuje u o evidnik (evidenciju) brodica, i to, prema svojoj namjeni, u: O evidnik (evidenciju) brodica za osobne potrebe; O evidnik (evidenciju) brodica za gospodarske namjene; O evidnik (evidenciju) javnih brodica. 26 I. 199.-201. PZ-a. 27 Iznimka od ovog pravila su stjecanje privilegija kao zakonskog zalo~nog prava na brodu koje se stje e u asu nastanka tra~bine, te zakonski slu ajevi originarnog stjecanja broda iz l. 215. PZ-a, za koje takoer nije potreban upis kao konstitutivan in stjecanja prava. Marin, 1.: Registri plovnih objekata i zrakoplova, Hrvatsko registarsko pravo: registri pravnih osoba, nekretnina, pokretnina i prava, (opa rdg. T. Josipovi), Narodne novine, Zagreb 2006., str. 127-128. 28 Upis jahti neemo u ovom napisu detaljnije razmatrati, s obzirom da nema zna aja za daljnju raspravu o ronilicama. 57 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 Doti ni o evidnici su javne knjige, a izvodi iz o evidnika imaju dokaznu snagu javne. isprave.29 Time je zadovoljena publicitet na funkcija ovih registara, te se atite subjekti koji se, postupajui savjesno, pouzdaju u podatke upisane u o evidnike brodica. Novina tJ Pravilnika je da se oni, osim kao javne knjige, vode i elektroni kom obradom podataka (dalje: EOP), koja e biti centralizirana i sadr~avati e bazu podataka za cijelu Hrvatsku (EOP o evidnik uz pisani o evidnik).30 Do osnivanja EOP o evidnika, upis brodica obavlja se i dalje u skladu s postupkom propisanim ranijim podzakonskim aktom koji je u ovom dijelu ostao na snazi, tj. Pravilnikom o brodicama. 31 Dosadaanji sistem upisa brodica u o evidnike karakterizira to ato se u njih nisu mogla upisivati stvarna prava, s obzirom da su imali (i joa uvijek imaju, gdje nije ustrojen EOP o evidnik) samo list A i B, a ne i list C. S obzirom da su vee i skupe brodice esto nabavljane na kredit, u praksi je postojao problem nemogunosti upisa hipoteke u o evidnike brodica, i osiguravanja takvih kreditnih tra~bina. Problem je rijeaen odredbom l. 190. PZ-a, tj. mogunoau upisa brodica za prijevoz tereta u upisnik brodova, a brodica za prijevoz putnika ili onih za aport i razonodu u upisnik jahti, iako ina e ne udovoljavaju kriterijima veli ine koji se propisuju za brod. U slu aju takvog upisa u upisnik brodova ili jahti brodicu je valjalo brisati iz o evidnika brodica.32 Meutim, ovakav je re~im "dvostrukog upisa" izazivao probleme preglednosti i pravne sigurnosti u praksi, te se Pravilnikom nastojalo rijeaiti ovakvo pragmati no, ali nepregledno i konfuzno stanje. Tako Pravilnik predvia da o evidnici brodica, poput upisnika brodova i jahti, po prvi puta u naaem pravu, imaju i list C (teretni list). Time se otvara mogunost stjecanja stvarnih prava na brodicama, i nestaje potreba za odredbom PZ-a o mogunosti "funkcionalnog" upisa brodica u upisnike brodova i jahti. Ipak, time se otvara i rasprava o tome da li je Pravilnik time postao viae od provedbenog propisa, izvorno kreirajui sadr~aj o evidnika brodica sa listovima A, B i C, kojega u ranijoj hrvatskoj regulativi nije bilo.33 Ovo je svakako vrlo va~na novina, koja e u potpunosti izjedna iti prava i mogunosti vlasnika brodica, 29 l. 205. PZ-a. 30 l. 23. st. 4. Pravilnika. 31 NN 81/94, 77/01 i 122/04. Prema odredbi l. 1021. st. I. l. 17. PZ-a nadle~ni ministar obvezan je u roku od tri godine od dana stupanja na snagu PZ (tj. do 2008 godine) donijeti propise o voenju postupaka EOP upisa, obrascima i ovlasti lu kih kapetanija za upis. Ovaj je rok ispoatovan donoaenjem Pravilnika, no potrebno je ekati da se EOP o evidnici brodica stvarno i ustroje u praksi. Prema informacijama iz nadle~nog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, o ekuje se njihovo ustrojavanje do kraja 2007. godine. 32 l. 207. st. I. to . 5) i 6) PZ-a. V. objaanjenje uz biljeaku br. 40 u izmi, 1.: "Postupak upisa i brisanja jahti, brodica, plutajuih nepomi nih i odobalnih objekata prema novom Pomorskom zakonu", Pravo i porezi 5/2006., str. 23. 33 Tako Marin, 1.: op. cit. 18, str. 123. Zanimljivo je da se u komentaru Prijedloga Pomorskog zakonika govori samo o mogunosti "funkcionalnog" upisa brodica u upisnik jahti i brodova, s obzirom na potrebu financiranja njihove nabave i osnivanja stvarnih prava, iz ega slijedi da se u toj fazi u resornom Ministarstvu joa nije razmialjalo o ustrojavanju o evidnika brodica po uzoru na zemljiane knjige. V. Prijedlog Pomorskog zakonika, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, lipanj 2004., Zagreb, str. 244-245. 58 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 brodova i jahti po ustrojavanju EOP o evidnika brodica, prvenstveno olakaavajui kreditiranje nabavke skup(lj)ih brodica. Iz svega navedenog mo~emo zaklju iti da postojee hrvatsko pomorsko pravo osigurava mogunost upisa (registracije) svih postojeih kategorija pomorskih objekata u razli ite upisnike ili o evidnike, koji su (ili e u najskorije vrijeme biti) funkcionalno izjedna eni po pitanju opsega prava koja pru~aju vlasnicima tih objekata. Va~nost upisa, vezano uz problematiku ronilica, valja prvenstveno promatrati u dva pravca: 1. Upisom podataka o objektu (ime, oznaka) u list A i vlasnika u list B posti~e se sigurnost i zaatita eventualnih vjerovnika ije tra~bine nastanu u vezi s iskoriatavanjem tih objekata. Time se na nedvojben na in, s podacima dostupnim svim zainteresiranim osobama kroz sustav javne knjige, kanalizira odgovornost prema vlasniku ronilice prema kojima se mo~e usmjeriti tu~beni zahtjev. Otvara se pitanje postoji li mogunost da se krug osoba upisanih u list B proairi i eventualno obuhvati i nekoga osim vlasnika, te time i tu osobu (pravnu ili fizi ku) u ini odgovornom i za tra~bine nastale iz iskoriatavanja ronilice. Ovo pitanje, kao i ostala vezana uz modalitete odgovornosti za iskoriatavanje ronilica tipa AUV ostavljamo za neku iduu raspravu, jer kompleksnost njegove razrade prelazi opseg ovog napisa. 2. Vlasnicima objekata se daje mogunost upisa stvarnih prava u list C upisnika! o evidnika, ime se olakaava financiranje nabavke esto vrlo skupih pomorskih objekata. Iz ranije rasprave o mogunostima definiranja ronilica unutar postojeih odredaba PZ-a, a u svezi s mogunostima njihovog eventualnog upisa u neki od postojeih upisnika! o evidnika, mo~emo iznijeti nekoliko zaklju nih razmatranja, bez pretenzije na kona nost ili sveobuhvatnost ovih teza. One bi trebale poslu~iti tek kao iskra, poticaj na daljnju raspravu i iznala~enje najboljih rjeaenja u airem krugu stru ne javnosti, a sve u smjeru eventualnih izmjena i poboljaanja relevantnih propisa de lege ferenda. 3. ZAKLJU NA RAZMATRANJA Razvoj tehni kih dostignua u izgradnji ronilica i njihova sve aira primjena u znanstveno-istra~iva kim i komercijalnim zadacima vezanim prvenstveno za industriju nafte i plina namee potrebu razvoja pravnog okvira koji bi pru~io podraku i sigurnost njihovim vlasnicima, investitorima i korisnicima u svakodobnom koriatenju ovih podmorskih robota. U promialjanjima pravnih pitanja valja raditi zna ajnu distinkciju izmeu ronilica tipa ROV koje su vezane fizi kom vezom (kabelom) za brod s kojega se u stvarnom vremenu upravljaju i onih tipa AUV koje su bespilotne (poput svih ronilica) i veinom autonomne u svojem radu. Samostalnost kretanja i rada AUV-ova kroz more kao medij namee potrebu njihovog definiranja - radi li se o pomorskom objektu s odreenim specifi nostima, odnosno mo~emo li na njih, u slu aju neispravnog 59 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 funkcioniranja i time prouzro ene atete primijeniti pravila pomorskog prava? Ukoliko je odgovor pozitivan, valjalo bi ronilice, kao i tradicionalno ostale plovne objekte isklju uju iz kruga potencijalno opasnih stvari. To tim viae ato njihove tehni ke karakteristike upuuju da se radi o relativno malim i malobrojnim podvodnim plovilima koja se kreu_ vrlo malom brzinom i od kojih prijeti statisti ki vrlo mala vjerojatnost za nastanak atete okoliau. Ovakav bi zaklju ak, dakle, bio dugoro no vrlo zna ajan za pitanje odgovornosti osobe prema kojoj bi se mogao upraviti zahtjev na naknadu ovako nastale p atete. Mo~emo li ronilice definirati unutar pomorskog prava de lege lata? Iz naae analize slijedi da to u ovom asu ne bi bilo mogue. Ronilice se ne bi mogle proglasiti brodom, dok bi se, u slu aju da su du~e od 2,5 m ili imaju porivni stroj snage vee od 5 kW, ili eventualno mogle smatrati brodicom. Ipak, ovakvo rjeaenje nije nipoato izvjesno, jer s postoji mogunost dubioze vezane uz pitanje mogu li brodice roniti, ili su to samo ona plovila koja plove po morskoj povraini, a ne kroz more kao medij? Valjalo bi stoga razmisliti o noveli PZ-a, kojom bi se u krug taksativno nabrojanih plovnih objekata uvrstila i podvodna plovila, u ato bi bile uklju ene komercijalne podmornice i ronilice, a iste objekte bi valjalo uvodno definirati i u l. 5. PZ-a. Time bi, de lege ferenda, po VI prvi puta u hrvatskom pomorskom pravu dobili pozitivnu definiciju ovih plovila. Prvi i a' najva~niji korak u kreiranju pravnog okvira odgovornosti za iskoriatavanje AUV time bi bio poduzet. Drugi korak uklju ivao bi omoguavanje upisa ronilica u neki od postojeih, ili u eventulni novi upisnik ili o evidnik, tj. uvoenje registrarnog sustava za ova plovila. i Upis imena, oznake (istaknutih i na trupu ronilice), podataka o vlasniku i ostalih va~nih podataka u registar/o evidnik omoguio bi zadovoljavanje publicitetne funkcije i pru~anje pravne sigurnosti svima koji bi eventualno pretrpjeli atetu od ovih objekata, i" ime bi se zna ajno povisila razina pravne sigurnosti vezana uz njihovo iskoriatavanje. ' S druge strane, vlasnicima bi se omoguilo lakae financiranje nabavke ili gradnje ronilica, ime bi se potaklo daljnje razvijanje, istra~ivanje i koriatenje ove napredne tehnologije. Pri tome bi valjalo razmisliti o mogunosti da se, na razini podzakonskog akta, razlikuje re~im predvien za upis (registraciju) ronilica tipa ROV (fakultativan upis, s obzirom da se radi o plovilima koja se mogu smatrati dijelom broda i slijedom e' toga slijediti pravni re~im odgovornosti broda), od onih tipa AUV za koje bi se mogao predvidjeti obvezatan re~im upisa. Definiranje ronilica unutar PZ-a i podzakonskih akata, kao i mogunost njihove registracije utjecala bi na povoljnije uvjete njihovog osiguranja, ato bi, posredno, utjecalo na motiviranost vlasnika i korisnika u razvoju ove tehnologije. Pri tome valja razlikovati osiguranje samog trupa ronilice s jedne strane, i osiguranje odgovornosti vlasnika ili druge osobe na strani ronilice od ateta koje ona svojim radom mo~e prouzro iti. Upravo ovo drugo podru je je vrlo osjetljivo, i sigurniji pravni re~im za ronilice smatramo da bi 60 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007), 161,41-62 omoguio lakae rjeaavanje ovog pitanja koje je zasad otvoreno i gorue za sve subjekte uklju ene u iskoriatavanje ronilica u Jadranu. Iz analize postojeeg sustava upisa pomorskih objekata u Hrvatskoj proizlazi da ronilice ne bismo mogli, bez izmjene propisa, upisati u o evidnik brodica (za osobne potrebe ili gospodarske namjene), s obzirom da ih se ne mo~e a priori definirati kao brodice, niti postoje provedbeni podzakonski propisi (Pravilnik) koji bi proairivali pravo na upis u te o evidnike i na druga, sli na, plovila. Iz toga slijedi da bi valjalo razmisliti o izmjeni postojeeg Pravilnika, ili eventualno donoaenja novog specifi nog podzakonskog akta o podvodnim plovilima, kojima bi se specificirale materijalne i postupovne odredbe o upisu takvih plovila u a) neki od postojeih o evidnika brodica ili b) kreiranju jednog novog upisnika/o evidnika za podvodna plovila (eventualno samo pri jednoj Lu koj kapetaniji, s obzirom na mali broj takvih plovila). Ne treba se bojati da e mali, sofisticirani roboti tipa AUV preplaviti Jadran. Valja, ipak, uo iti iznimno va~nu injenicu da su naai znanstvenici i gospodarstvenici pioniri razvoja i koriatenja naprednih podvodnih tehnologija, i da ta injenica zaslu~uje adekvatno uklju ivanje pravne struke u ovoj ranoj fazi. Statisti ka vjerojatnost nastanka veih ateta koriatenjem nekoliko ronilica vrlo je mala, ali bi u inak (impact) takve atete - bilo da se radi o veem oateenju podvodnih naftovoda, plinovoda, kabela ili velikoj ateti na naftnoj platformi - mogao biti vrlo velik, i uklju ivati zna ajne, mo~da katastrofalne posljedice po poslovanje njihovih vlasnika. S druge strane, razvoj ovakve roboti ke tehnologije vrlo je skup. Mobilizacija sredstava za stalno usavraavanje ronilica i rizici s time povezani vrlo su tegotni za institucije koje su u to uklju ene. Problemi s kojima se pritom suo avaju sve su viae pravne prirode i zahtijevaju odgovor na pitanje - kako u osigurati ronilicu ija je vrijednost i do nekoliko miliona ameri kih dolara i za koje rizike? Da li je rizik atete iz ovakvog pothvata osigurljiv? Do koje granice odgovaram za eventualne atete koje nastanu iskoriatavanjem ronilice? Odgovaram li ja kao vlasnik ili su to eventualno proizvoa  neispravne ronilice, zakupoprimac ili netko etvrti? Mogu li nabaviti ronilicu na kredit? Odgovori na ova, i mnoga druga pitanja koja su se ve javila, zahtijevaju promialjen pristup i eventualne izmjene postojeeg zakonodavstva. Pravo e i sada, u slu aju eventualne velike atete, nai na ina da utvrdi atetnika i njegovu odgovornost za naknadu atete. Bez prethodno verziranog promialjanja i odgovora na pitanje gdje se ronilice mogu smjestiti u cjelokupnom pravnom sustavu, lako se mo~e dogoditi da se na njih primijene opa pravila graanskog prava o naknadi atete u punom opsegu i iznosu nastale atete. Ukoliko ne uu a priori u krug pomorskih objekata, mogu je i scenarij da budu proglaaene opasnom stvari u morskom okoliau, ime bi vlasnik ronilice ili druga pasivno legitimirana osoba postala odgovorna na temelju objektivne odgovornosti, s vrlo ograni enim mogunostima osloboenja od odgovornosti. U kona nici, financijske implikacije ovakvog - pogreanog - tijeka razmialjanja mogle bi dovesti do vrlo ozbiljnih, ak katastrofalnih, posljedica po znanstvene institucije i privredne subjekte koji su bili 61 N. Radionov Radenkovi, S. Mand~uka, Autonomne podvodne ronilice: novi pojam hrvatskog pomorskog prava PPP god. 46 (2007),161,41-62 dovoljno hrabri, napredni i stru ni da se upuste u razvoj i koriatenje podvodne roboti ke tehnologije. Dugoro ni interes Hrvatske svakako je stvaranje platforme za unaprjeenje svih, pogotovo visoko sofisticiranih, na ina zaatite, istra~ivanja i koriatenja resursa Jadranskog mora. Stoga je zacijelo va~nije stvoriti sigurne i povoljnije pravne uvjete za njihov rad, nego stihijski prepustiti slu aju da pogodi vlasnika svojom statisti kom neumitnoau. Broj ronilica je vrlo malen, ali je njihova vrijednost ono ato zavrjeuju naau pa~nju. Broj vlasnika ronilica joa je manji, ali je njihova financijska eksponiranost u razvoju tehnologije od aireg druatvenog zna aja iznimna. Pravna zaatita njihovih interesa trenutno je najmanja, usudili bismo se rei gotovo nepostojea. Nadamo se da e ovaj, prvi u nizu, napisa o ovoj temi pomoi da ovo stanje uspjeano i brzo prevladamo. Summary: AUTONOMOUS UNDERWATER VEHICLES New Term in Croatian Maritime Law Croatia is witnessing a strong development of underwater robotic technology. Underwater vehicles, specifically autonomous underwater vehicles (AUV), play a significant role in protection and research of the Adriatic Sea, but can also be used in commercial or tourist purposes. However, legal issues concerning the underwater robotic technology, e.g. de.fining underwater vehicles within the existing Croatian legal system, are not dealt with in a satisfactory way. The article suggests, de lege ferenda, that underwater vehicles should be de.fined as underwater objects, which would form aseparate category of maritime objects with in the Croatian Maritime Code. In that case, a possible application of principles of Obligation Law, that would, in author's opinion, prove to be too onerous and unjustified for both owners and operators, would be denied in cases of indemnity demands resulting from the usage of underwater vehicles. Furthermore, a registry system for underwater objects, such as the one for ships, boats and yachts, is advocated, thus enabling an improved legal protection of both owners of the underwater vehicles and potentially injured parties. Key words: autonomous underwater vehicles, maritime objects, underwater objects, robotics, ROV, AUV. 62 X45F788849>>>>?up`d@]^gdL$gdL$ d[]^ gdL$!d]^!gdL$$d7q]^a$gdL$ & F@d^`@gdL$ d9] ^`gdL$$  d>^ ` a$gdL$$3d]`3a$gdL$ 49:9>>>>>?CCCDJBJXJKKKKKKK8RZR`RuukhL$CJ RHYaJ hL$CJRHjaJhL/hL$6CJ ]aJ hL$6CJRHZ]aJhL$6CJ]aJhL$5CJ\aJhL$CJaJhL$CJaJhL$CJOJQJ^JaJhL$CJOJQJRHW^JaJhL$CJ RHUaJ hL$CJaJhL$CJ OJQJRH^JaJ *?@,DvE(HBJK8NfO QZRPSXSn$dL]a$gd,.d].^gdL$  d] ^` gdL$$ dC]^` a$gdL$  $d>] ^ `$gdL$$d4^`a$gdL$  d<] ^` gdL$ `RRRRRSSPSXSZSdTXX__``*b.bhhkk>kLkkkl qqrrssj{{~~ƾzmhL$5CJRH[\aJhL$CJRHZaJhL$CJRHnaJhL$CJ RHZaJ hL$CJ RHWaJ hL$6CJ]aJhL$CJH*aJhL$CJaJhL$CJaJhL$CJOJQJ^JaJhL$CJOJQJRHP^JaJhL$CJ RHVaJ hL$CJ RHYaJ hL$CJaJ&XSZSdT\U|VdW(XX\2bfhkkd]^gdL$$  d7] ^ a$gdL$$d9]^`a$gdL$d]^`gdL$dA]^`gdL$ d@]gdL$gdL$ kkkloj{{8X ucd]^gdL$dO]^gdL$$dY]`a$gdL$ d ]^ gdL$$d9]`a$gdL$$dF]^a$gdL$ dE]^ gdL$gdL$d2[]^gdL$ 8>X^ր܀  $‡ƇΈ҈ptĒ۹{qg[KhL$CJOJQJRHU^JaJhL$OJQJRH5^JhL$CJRHYaJhL$CJ RH[aJ hL$CJ!OJQJRH[^JaJ!hL$>*CJaJhL$CJH*aJhL$CJOJQJRH^JaJhL$CJaJhL$hL$CJaJhL$CJOJQJRHR^JaJhL$CJ RHSaJ hL$CJaJhL$CJ RHWaJ hL$CJaJhL$6CJ]aJ  $ʌoT & F<d+D^`D 4>H 0dݲݨݲݝݲͅzrhL$CJaJhL$6CJ]aJhL$CJaJhL$CJOJQJRH^JaJhL$6CJ]aJhL$CJ RHXaJ hL$CJ aJ $hL$6CJOJQJRHE]^JaJhL$CJaJhL$CJ aJ hL$CJaJhL$CJ RHVaJ hL$CJH*aJhL$CJaJ+ԯܯޯwedx]^gdL$d]^gdL$dE]^gdL$d]^gdL$ .d`.gdL$ d{gdL$4dE]4^gdL$  & FdgdL$gdL$ d2^gdL$d<|]^gdL$ <>24<>H>~p dF]gdL$dE]^gdL$gdL$d2]^gdL$dd]^gdL$$d7]^a$gdL$ds]^gdL$dx]^gdL$$d7]^a$gdL$ >40ds  d@gdL$ dX^gdL$  & FdgdL$gdL$d2]^gdL$$d<]`a$gdL$d]^gdL$$ d9^` a$gdL$$d4]`a$gdL$ fhtogdL$  d^ gdL$  d^ gdL$$wd]w^`a$gdL$wd9]w^gdL$d]^`gdL$d9]^gdL$d]^gdL$d]^gdL$ 4PHZ$  nHR\:"&&,,,,ꏁyqyߏmhL$hL$CJaJhL$CJaJhL$CJOJQJ^JaJhL$CJOJQJRHX^JaJ$hL$6CJOJQJRH2]^JaJhL$CJOJQJRH=^JaJhL$CJOJQJRHX^JaJhL$5CJRH[\aJhL$6CJ]aJhL$CJaJhL$CJOJQJ^JaJ'"FHPR\,:"N"t d] ^gdL$$d9]`a$gdL$ dF]gdL$ d@]gdL$gdL$ d2^gdL$$d9]`a$gdL$ dA]^ gdL$dE]^gdL$ N""n#+,,,,gdL$ d^gdL$ d] ^gdL$$d]^a$gdL$2d ]^2gdL$$d]^a$gdL$50P:pL$. A!h"##h$h% 2 00P. A!C"M#h$h% 2 00P. A!S"=#h$h% 2 00P. A!h"7#$h% 2 00P. A!S"=#h$h% 2 00P. A!S"=#h$h% N 00P:p,. A!S"=#h$h% P0   2 00P. A!S"=#h$h% 2 00P. A!S"=#h$h% 2 00P. A!C"M#h$h% /0P. A!h";#h$h% /0P. A!"#h$h% /0P. A!h"@#h$h% /0P. A!h"7#$h% /0P. A!h"E#h$h% 2 00P. A!h"##h$h% /0P. A!h"Z#h$h% /0P. A!h"(#h$h% 2 00P. A!h"(#h$h% H 00P. A!h"(#h$h% P0  2 00P. A!h"(#h$h% 2 00P. A!h"(#h$h% /0P. A!h"S#h$h% /0P. A!h"##h$h% /0P. A!h"J#h$h% /0P. A!h",#h$h% /0P. A!h"f#h$h% /0P. A!"#h$h% /0P. A!h"X#h$h% /0P. A!h"#h$h% /0P. A!h"S#h$h% /0P. A!h"G#h$h% /0P. A!h"S#h$h% /0P. A!h"-#h$h% n1[ǾY-"JPNG  IHDR>0PLTEU~ pHYs.#.#x?vtIME ֎tEXtAuthorH/tEXtDescriptionCreated by DPE, Copyright IRIS 2005 tEXtCopyright:tEXtCreation time5 tEXtSoftware]p: tEXtDisclaimertEXtWarningtEXtSourcetEXtComment̖tEXtTitle'IDATx_Gkvv}d7p.솼p; P7#tXy!<+ %wؐȄI蒇D~8./DD'!Ec,/x?{~W_igݟտ!DIIId ؖ>R' JQW֓NК=17ݝ-w?J7yZh.+J:0i 4nٰ0~66^6ZWI/ѿ𶬗fݍ2ɾb hIDATxQ/M7-Az#5_ !݆  AOE`!j4=a4QEB*E!h"FMQ7DGE94AȌ    !4Q"H!v]$*U q H]$ɡW mW|OMa \T(Hm@xW9z?S,(E?1{5=bv/,B/,s=Q(A+}{`?A.IDATGVDJt |cUgh"cJEm7VyA%"2w7ܴqL59D&!s}Ըl&_AOԥg>O w֗'{+MmzJ_U: ģC{dy2O (dfFG8zvם|qtIDAT<R>v9G7 KK$JK@2jb7y\0ugũLz Q 4U0C-Qb Ȱ67KK)1z=j+G[uwcWMxI3$-.MaMbpHr胪=eYs_KTp[8}9&߆IDAT04ozMKSA|asЕ)=s3CpEISTmJ߫Ť)wTCt}:}w,)൴7o>٢]u^U޵jԂFlQw^ \Zk8M[XXZu >A.z':-Ԣq85u(uAB`=v>]IZ8 =Bg2#r"g窧-i-~ClhWZ8?La!NIDAT'b X}{_ {VEAapb 0n%h6?t`!˚m~RE:g94&r~"m;RQv~vYs&[S4&>z}%2i%)3},uJ',}z9fK׀=aFyeÜe5×h s_p>/==?)tg/>7s1D #!q\5nRIDAT!ƥ*όY^ }\k$* lU"'ܕvE]{X5{ҽ7U#}O-mnw.m}nWiKF%A0iM%d{8)n8-堿~y2ԷiKI&BM6Rjkuడǧ-e]ܙ^SpZۮ/UR(@rBSQA @*).R R3CRIV>HPv>0O= +A  k91R>FJz*:qM7qOcMI6.zvp5}CHis?c>{>m'k>~>|>y؜qOFۺv]zqzNaO#`>70b$ޤE*X.j#0tX!hb|3Y1CGp~-2>z[x! $̙@H"H"H!E03,=  FC3e]j4 =AgDi@fm`0::`}_g4uEB I<IDATMfHYwc"#"h'ζABN(쌻OnV'>P R)].R R)B%?r2/Ҳ3 TIN@U$?H"H"H!E EB A T(AA ))R R)?P) f2w ;c~C.A|21O3f8ٜ)z&wY Uqm)UAZIDATw thA5h.AlP!}n@!ͻ"8nޭ. (TnGjsn@!Wwb"n%x n@:͢s n (޵Kۀrmdw0s<\rԲ;C>!0ΐ`A-\{ȯ"H"H!%Y$|% Ð$HzE,rt4O Z܈kSԦbvgȇCpNj2'4;C*lIDATN%  S3ЧȻgן>E.l>E3]`)rAG*)r?bϠOKmCB"\dh~8v.}c FH-v.ȧ6G[>g/Țj$&=ሿ̹$K/@Cr._5 /gd2~Y$hJw=@.6$',ɁZ'g(kR` 759FؿVՐ3!:piEН<";%﹋{IDATq&.9 y|@*ٱEN#5zDy ?䤤ENB^&+rPC6#α&i#$-r6X.k/_5ljx@J^!_5{,bY.A퇀 YC0ol 䔬ɨD~@fD"sH] e˚JDp:!yGeMF%"8COڼ ?䴴͈s#m%F#IDAT{di=~Ȇ.m4,qm: Р *%'m3"w/KDN!|C,|FϾu䍆 =n_jhc֥mF$ʾf7yi \dϖځ3WAL|slzA@I u.i>卆Op21R^1TUr0x*_7_&L5o͡6;s0 0Sa&y>uʓ:IDATA ӭ C-4`jH3"OLbc X GI>a%GL=٧>+p8 ]" sc|PP8ny%V a7cܵYu#t.|r|QQ$2h #WX7{G/3M_OzG MiǺF/,eGkAC?g; IDATd]YLFa{ֽ?q&dEXYKs ˔2#.j~*\.GպYv!չϪM~7oҸrdUY5qAR@/.2Wrz"|@p倐goBUEHm5E˲O3.ݐ&|{GWIDAT'W xf -*i%ٰ(^BEA&/sLWPN sKԶk15w5gAHu{ Z Mfu=Ѽ aЙo=q~b>osn۶ע@ ^=לq6A`9xZpAZ{ o|~MP@o̙%j- AuQ 1< ׫>*\֟.^CJiIDATJ F@ʕe qL2 KKy\췢$ 3a$X d=m.H0 xd~V3@І"$ d5|̍U$[Z~Lf=ֱ5Al]lGˁ!j'rg!}K+Q4KIDAT;FNz =:+m#v|c.rSgco.Z Up FIENDB`nCNYܳHdgzPNG  IHDR( lyPLTEU~ pHYs.#.#x?vtIME 7*Á4tEXtAuthorH/tEXtDescriptionCreated by DPE, Copyright IRIS 2005 tEXtCopyright:tEXtCreation time5 tEXtSoftware]p: tEXtDisclaimertEXtWarningtEXtSourcetEXtComment̖tEXtTitle'IDATx핽 0 y:zGСC!-b0gr>I!˾qY~ v[uu>qCb,W׿<ҝݓ:n bJHw-zvZݴ;;\q{ֳTꏥjOL|啕gvWykQ"]UD}J-'GMBא98j쓷.KtD[y zphկQ3F$I$I$2$H$q4$IFǭ-aVbL | nLIDATI$I ?' @!ᚱ%jHtRKv{SeLzvv&%sQ~UHIENDB`jDd >  # A"bK{oYDhnK{oYPNG  IHDR\\ؔoPLTEU~ pHYs.#.#x?vtIME 7*Á4tEXtAuthorH/tEXtDescriptionCreated by DPE, Copyright IRIS 2005 tEXtCopyright:tEXtCreation time5 tEXtSoftware]p: tEXtDisclaimertEXtWarningtEXtSourcetEXtComment̖tEXtTitle'IDATx?%9jjdsby=Lz? xjĥHEh˸ AZϔ]~3 $~vWechY{il~blXTXK'Sf`ac=<x=KKsdžaQ'G3aGh{?ֿzX`EX+;qR &ɎS=L_bo񁵃A7IDATTYGݜˮ_emyUß3-Vamb[0 0g`SÌև#d4eǥI c~o; 7nvg'` ;9umx/L[ t!߆7K, VAW}ar c` K0L?qaڑ"|cweX35W|:8SXg0pt upD,P:<@3}O8bzNxELIrܘ,Ha/2?XbasqfAiXA,E}eh(<5#;xiapZDX1vcvpCck  NMpNDøz V}g:J4xDuAVpC2 %X0kvIDAT4XB҄hEX sYYOJtq"9i`٣&/W p602=V9 w10t1?Qsi.,t$ѶA5OՎL8RIӫ OM w1Nn?gg=M8: wvPxX%,5#y Ipw6V]6U#<"(µ}sƀ+LS*Oݗ+p];a0+/VkygIDATљIp`v4e]+R<X"-.捨@ݽ)-bj(k p3ݴbq `S&+Q'ND\IjMZôެb+'lbb/axeZT>ppH"8Z7X~ 5JGa @%ܾt}q%ΫĠ1"zA]c ☴Ax }ť9vpisPIDAT.4WVcwig#w{) ZTku5.*J)^R ~Tg0ZpSk\4)֛paPVTE K#<ȸ+f`}I4N$@R~EO/Zg+oZew8z9b}QRKEp)1:7vixoa`#ak8Cױ=p"L5a.Mn|]a% v)(fpgC.7AG)[bx.ZyY5cv3WͦhaIDATYrȚ0oK`3;z,&}"s =.+Fnbإ)qޙppE$›x@$6?6?$ak:/`%6oCM_J9 ')U>rx(Ӿ(>1pY(. 'M9[Y[Yc^ 8^#>ζ3_.cc5}[bvgqv >a3uu 6הwݪMQ3IDATԵ>;C8CPN{*{i^|+z< kv-J y~vF)^n۔OÏf_}cvق[ʿ/¶_T%V Ğmق^~鯴4CſbcU>uf'A7S$ѨT?ڞYQ0vjǾz|UG#6`8Y]5'b` S!` ¡; 8<`IDAT|  # A"bd&kt/l Ҷ@:hn8&kt/l ҶPNG  IHDR@[PLTEU~ pHYs.#.#x?vtIME  #>!tEXtAuthorH/tEXtDescriptionCreated by DPE, Copyright IRIS 2005 tEXtCopyright:tEXtCreation time5 tEXtSoftware]p: tEXtDisclaimertEXtWarningtEXtSourcetEXtComment̖tEXtTitle'IDATxp՝߮dkK"C{Az P- rf&9.Å&MK:Ż*Rd&i g{8a"r3 ?&D n&1rՏ]iZ(}}b!̃8gq H$mr8@F#~o=eO$ԑ3߅A0u\ Pʘ(3-I'W u@ř4gtxTߒU7T @{Sq&IDATգg暊3){=;Ra&֖H ԍWeGL3k V Tc?8XT ִd zTިr/VBLS 6\1f02oQwE6 j-'VЂ̸n=7&ͭ [x=9G8ѝ#ͺ2 mfL&3.^71R[#I6♥zi 3Hx]1A3HNaYIDAT]i}lC/fY 414!|օ 3${ CHLib~-+LN ,Y^4b9Qr@IOy\!|٘a'ġ^͍TQ]FHl״wS1GƊLm eQ+;&Yu 20C$2їD&ܙgTBDL7%&!f [D}Csg+}FMJDR)IDAT]["ۿ5B|1[5sc;a'B%&əA4J*q K nT| 2gg$8$?KyvLLYh "gZht/yP`ڦeL[)S"k$cBry cfK Y!(rT̔"DBmI*19QBS$[.jarR&%$dI\S0&3HzeKe ,2k&)@Pk 21cߡIDAT^=rХ1@ @{ JE!9R9h+)@zjhaI>w%)SV2$F;8Q)@2LBB*+`TO! 13zy J䴩;{ )3ÜU!0lM`eܘ)=\R7rfBLw+k tsR&>.0IDAT$Cb6xıU-+cODLc>K)Rl"LMPNŴ>Tg K L&2yn.WChs12IuLwNڵ"QH _Ս _R25ѢfknH̠ZBZ<-1&aԙbHH3qc:ɖdeL\E+FzyfȜζZĺ:3qEI?tgga6J1q@ ܙj #432,p,- [j^SYm\IDAT#PRt Ff66kŊacI)ܥX5Ԑ~WK)fZRzRdnL7b&8&j(z؜iĴVc0VT=ILt?!2%q=Eژ_YgU-.c.1K6]#~B j[}96B5}(3b_Ҥ' A bث-IdV%PW՘1M3=Nd 3'dezJ?IDAT$Xوހ N!Ypebs\0MP6QS6_R%3 ɭ^M|T9>2c19E`MƔ#'4.ci eATDZr&{YM06KJOTEi3"f:`L³0aOCY%*L>(ѓ&|BIl+I`Lf䦵g|ܡm9Y]N5MLcႉYiy^$ʈ%3'S̜|fͣIDAT$V>o12m|8E޶JO&,3ؓǴ GmL8,Ͽ;DjqBٺeb>Kz(vm0Z01ͦ9WݘI٥̿V2: LvLQĴKq]=8 N'D,m3Ѷ 1v(Jć|19OeAIVDPNk)̜v_ >_,󭬟),wY&n9dOܝ1r!ʦ-l[gzw P;IDAT%YF);J b?rҴ)V(1OՓS_7[ HǺӉ׻T!o@{(1m|5'|S4=uKu3eg+X< [)$WcNcq%#_ 8v;=|fW*Sc( Fʝ/#u( ֯3:0f‚*4;3K(2œ<$.][6c( 6.IDAT7Lt-)ޱ[yS HЊƉJ ؁] T|K@8vRvt!á4S^btJ+EXȴwP<C5y R4zu^ ]lS++hdW[ӀP*aifG" 7؉>D^zZ?]_zI8\Y9xZS`Ud? 0u:MO7jl>3C*L74qWYkZ @:IDAT=Pc| ]~ s>doP4d|N^ ,Dz6v`UkH2Rj|UKc j* ߶Zx׍+8M 3p}8jp}P)zǗ'`\kpl[(r1/iST Gt1iZ=wfiйWڮ9 ,,w2'(08=L=_??˿뛟4ѷ vynرjCqM~9ulor'` U>k=%|Y[:HrY}lz@'pwn衳G?^^i w:Y{gO[0%f>n`r4IDATN TYQuO1]/mDg==?zwksVo2Wpc_LQ>PAԾ,4/msꖍ;&׽а?vvO}fv5rGkΟ@lRnWT$ ZZjy{m_qXVH"FWIyq,: nFx߯uۧX$SA$S>"o=tz /MN_]{SX#=ُڼIDAT精 z2~TWƷx<}oeu;{Eazӣ x`{!gӊ4r=?x(\v>[4NjN^l:>z~u` xe\g[iϷO}kՕ#J` kI5 -̮Sgv>G^d` /zr9^M<B}goi)Tˉ{ Е]npaFIDAT$B>q6 :#,]AWM 6܋Z wuS玾u[둞Ca(.&o ?V{L;s{] _~8'wB~bhƁ;'xOi0S#[ ,nĪnCxf N󗾸c$Ddd=xOOnhc#? h5xy̮oycoV'Ϧ&!-; /wv|d?g(?g#T|_ھIDATAsGMW^h:}0 O!<EjgPžD/3PRbMaw69RaI&kAGW]MQԿނtFBE5Uz@Lt5]ѿ9f3,[ItۑSs(?̊p؃<߃_?w<+˞q*1[y\%q9e̎@x2TD|/aP0,l);xTG;$IDATr(D2U(L̚iQax?q!L"zXRonΊxYam^7)(;n#MP.U_{j*1 R-%( t a+ A; cI>,0Ε xk"alf0v5;'R' #=J>?07'LK-_>6[m(<ȉxT2m"Jedg5:2s0G{_d }E?IDATʢFXqDaБ!8/NHLhS"^Xr]r0g-ZS"?qYꝅȜLɓhraNȘ3,e湮>>g:0A]o\eꡧ90$򙴾LwUI'J(IDAT0+qA.)]ٰ%̠J09xa.?S|('k䞶s:bz0e iaa-zPX$w0I1NSfۏ0N_ՙ)_[o\+4 ˶fDD4C2ͭeafV *qyZ ΔUOOjï0ŕ'qTW@=1 ܺ2a`(3Йvm%ͮ; °%2gN3zIDAT:E}p˼:n/rPvi-?sc: ۝ Vf)e|f @Xr4x_y[w|1iog2մܪ}aGW2&zJaMtٙۮ<0Ӊn%fe/Oඞעnjb3#IRe?ir%)73yqꆄjPѿJW)c:3cyRB`rJEOfrřPh#/d\B,4->L 23కc]QW tǤdIDATm+Zzٖ, K*SY)TQ(3!l2PQfQY ̢'?̢`i/b+,"2+TN&[yffJ2y`J]aYlJ~ɤ灹XltBSIɌ(mm <灩ܦ-<=IDATgf 4`r|<2lz̯"s0`Li0 4`Li0 4`̯^$R`//6 X֨+1Ky?;xK^ʠm`O~[k?㓬`UMa/}N1TIENDB`ABDd >  # A"bAL`wyA0/nAL`wyPNG  IHDRP|A-PLTEU~ pHYs.#.#x?vtIME  #>!tEXtAuthorH/tEXtDescriptionCreated by DPE, Copyright IRIS 2005 tEXtCopyright:tEXtCreation time5 tEXtSoftware]p: tEXtDisclaimertEXtWarningtEXtSourcetEXtComment̖tEXtTitle'IDATx}}{YŋbY>1T 8b_HUJR*i"}3`,]i!Қ|(.U-e 7Q-drRb=shfafg~_t~{(OT;H2̓T<߸g^{"fO @|U@~VRԪEԶ|ZҖ6 7V=To4;˶PU PP PP PpP[VB-T/BIDATB-T/BB-T/t]GׅUCjz p_olYu. :ց=ԧ8,8lvZP;kB]BU T;lf}\z$MBA3 Aq`矢=toh; 6d6P[*]\eW)8-iLQcq0bJT[OT mcV偿jlr) c],fIDATƩUMU=\"y 1YvBA-}=*n+KxdX CG +eݣ^!b_@0U]0걅:Y0{jthl* Cb[TZga}&pFGaFg#_Z: 3jZSQZÌl 7jpJVkGEEς7ТrR*uPy CqR~FZih J2WYBMcChQa\}"PP zNsIDAT^Z^ha8 ڪ ~@Qg't8Pؐ]T'\VΙ0A[MUmZ^/TI XղZ@V]@6 >תAeU/t=^P`iAY:P8JЂB]@ѪJ^-T/Re0pt}Y5,jzjzjzTcmzjzjzjzjzj:0*TQх 1FZ.OuYIDAT]?GpB5  ,  3XBH|Qʚxs|_PM_Rʘ]-IjwL)#C5 }AM`?%pa/?Pc@MaveA@DueW?PGÄGj"HXP'- *|@2fS>f =* Dj)78ʤƝ@1CΤ\V @Q;EEg·IDATq뉮$Kn@hIgVnz'BEX:fzUBC@5fCjmLET8y;n@gS0K"du ->ו3gШXQꎔ#(}9`zN!TE!GVM[$@NP ]ψQN4k?S@ns9EM/Pł2 gWNPbnD("&*GmsM㕓) SWǒOX5nzCe?G}IDAT˧$9@,.ђ(pd,@Cಾ4zU4g.9ןT4ъ~ގxXy$Vs-T/էݹNq6׳iX4笮Q9@GQ Fo&#  ,G- p' ``hጲhz0/BB-T/BB-T/BB-T/BB-T/BB-T/dcPyOQ9M꼣h`N_)L%gʮ^d>\O~IDATP!řoD:g|` Pk+L ڻ-TgCAP!lNYgAYw[0VMa˩6 zw*PKzj ~xP/HƒZlT\0'i!B>j(GZ ުN @|Qkzg U$BB<=RT=PP յkO Pui|tJ33VeWT.^G=$1z*DgDsמ J T-h$T"YpdHKuIDATeʹTg4i}qZ *&Z%#T@`\J3 2^ȲyM"* 4C%9Xk:c!@J'e.PjZWMx5Vh@L€KzR xU`tm JjTV]?  ibvxQ1ʨPs&D^'Ԩ~ X T~-*лORfh_x7 UU*vGIDATj@A.UV,IU*4꾀nNtUc"ˢ5jUӴ䨺 wzVeBC[Us{i+x=T֜^Th%@*<ĊVP NfM(IB>*J]aI&R2 @4l`gw?Kͱ6JDǁm#~u%**VquLT~Ć]O"|pc4@B9ܗCIUMɪq-SnIDATdX2Pv%͞.f1ƪʵ.j =JYjB J9^g u뺯/-_-8ao*YqBVYV0p5^ a*)M+:[IXih 4V xe4#U 3WP֔‹&!jDy~p`HcUm@+o\:Z3-`xseAն G!uJX%PHV7eIDAT%3ETPDs*S~`KwDf6b5(BQ-IDAT维^FJDC?jZCi/՝ֻIfў}wʬJWHQ咡R(?}hhҪ]y/eQ=2J*FʢUw;OuC&P{DoLelȨ *(]At!nR7%C]-XؚZkI竰*wUa*qf*SwD;9?Hyt&VDӪTf>CƊP7>I;ULsT'KۛIDATh̪Sj1bpdW.1Bb/ফkj?d*:T2?tYffQMxqfb6945bo梁)JU w9*K9=U@`E %H.qVzܛzَR]G7P?rTK K@ݭM|#,L섟fz ]O\id_Jm" YB{Q G~5jX_ m'ԃS~ŻTTIDATvRrԛk!óࣾ 3G /Q_?84 UXCU^,{Q#IL%T!az^e.07hE@XI,|#t"PEXVʦT͈).*WIP;%# sC3؋MDA yC2TG!2 |@'J,\opw*OĪT5APobI9p|ZWUfBOTB,Y,IDATֳ4?(#|t}5!1;??T1SbbJ+,'8ɮ{7A-m R夯ͪQZ,xFP]}tz/_׶t<&2&`B^EQ/ݨ}]L7dX[U8]f3,|Zw`_z3u]\a4")m8x*OGvW IDAT|oIk7+x<(?KRʯ|aXIcO>+&'i\-_˕lYPՎK=3lK\\J;һ!EX[%UOm@e"Ψqc8elDVanDM"VIDAT+ؐ2]P%TXkБYI}KpTI*O*C1UDm/we\<ʵVmL@P7 6I'aT{#GMQiRnDfIMI@g+Zʟz#jIhQ΄IHlBS/3%*` ]j~ެoպ?E_lY}6TfjLPwO[ySIXkvЦJ2YBIDAT:ʤvV]8S]U(m:]_*Fϖ3*wϧj~P Y&we(g~SU=Yn-CЬ2lG,JubiFZ즞S';ew%y7Vuh Ԓf7Qt!fXrOiY@$.eMdJx8+z:7*M̱QKTEYZv[dcQU" '5,!a 5FIiYIDAT^ZBllbϫFP ˩:he*YN`;KqkPQX[UUh`>zKTw'jU Qqܣ!r:ee 5Kw|HUFJRݪSdG"e$vnkx[ei`WۖSDх&4KMj{auw2嵩Ux[D@iwbdI^MBm-'VIDAT?_uZծ HBX+2\.i>H~5w|TͬR.ZԾñ+FV*t}qWNQl&cRZCe\e8q1fUOU30 sqEJQ h‹ng3Vq2;,#J%Fb&e3TU` Ӎ.@P G'@zbO)*R_RIJ[4(P(^%V7CIDAT@?פ=nsq>8A2~̪QXw\EpVUD.rbY_ՙbUJ"ts@UAJ[@4ɢTf~qq:?Xo-*w*@YF!+Mzd$U-+[/m o e/*aY͹͌UkpPmQ[/2,]`jlffɚTF .Vm%Յ*'c (EkFK$&%Q}IDATԭeNzJԤI#`̌ =~ӶUQ9R֨—Jm&D!-a.caڰ**I.Fuq)< eU[`>Ug{,"XN *ͪd.@ Վ*nٺjG19C1n\ oe"Kmj^9{zjmr b()R#Bj,tT:14ox%tV% \~IDATPj!z[]'V *iD sx~>mkaoqQ7x2CWv$lT)\Fzv`*ZڶRㄪˑU1+{s]q}նYq7 "|ΓZˣ"q]2U/OG3͛ 4߽{ㆶ=2 KD+U7wO'}.=$42j<=lL2{|` ?8ch[Ui$.U2q!C<zےlKIP'򰪧eܹĨ{\;66gh&*,2 Z ֲHk-섈FD->n(uIDATǪb:nn#^}r\*Tr^9 BeiPYrkuCe†jDPؠvNk{"TCt8fU`Z@元ZDGJm@ l%j8Ч)m%NDL1YF+hkOf)mSS. *ke}!)J٨ ȡ Mz:xB͑ғ 5Y;V:4Q eczRiV&dl/IDATB/릨&U SsSODB2[s!R*tZbͰjPAU*v(Q4dL#֊ꇋ TsIdoZ rTdU^$Y6 ъl ]Gc? U*KVRIm⾼X"ʨPْv`<qU-Wq{s"Cj>KE+nswW׀ژ-2VUQ7>IDATb&6 Tv_ߦM^hVe@g}ڹ`Ydzbh?*W# b>_#D2JԆȞHD 'dcqs9$a#V8&;1m:8/f_g5h :ުV`SIUVq $~a!DA~'&$@hn!-\M5\2VM3hܼPΒg_\)j-kf@ arΦ謠0*6Qyvo]ڐ̪ZĄ%%CmUfd*_6 ئ y];IDATb%9TJV]oxRȭȠQ SjAZ^::TĪz"V΋k>_T o[zM4dr'v=!Y@5-=;';oç΀^|!|2a"ks}_W~unttN"|mH0oBAd\u.~O'n\_V~CќP7zמVwnLc}yN2pBа_aWG=N5KIDAT{6?u'-w?~L*&%彭+Q/n>~]<;sw @ Ԟ2Q,P=Y= |Obu`w(cMu+gϯ_XO}'LmJ/ze?}vr:nоuT~/v,!?rOLm|?S Of6GbOoX92۟ɳcV/$U#җ5kIDATcOVxt m(EMr9Hs RcT[@?Yo|N+ŁT*W-  / k]TQћnK%W&oHI ԫg`}/u,FaȲ%B\fԗhAu5P"ş]7!])q;} 0p J3枕Oc?_v/|i(&ӈD2Txrső?ݟ'ވ(`K]IDATKJHG=+~LO0CW2DĦAѬɓ3Q0X0=BJF$AU1-QA0*/$O̙3W}FSKCȃ3铣WSPR.OCCRJ8<jWt2_)P$> ^x{,cB(GyLJT=Hz(K TciIDAT(QK?CSaQ~p6'61Aɥ2Lw=vt^\o/P*%a%ձɱ8Lx14 \*aez&ON ?9)ëmZ⿔B!~v`zOg~0FA- 3}%yuj3 x <Υbf7 ;V*TT>_HC43/⟾w]%j R[x~ݓj1IDATӍ+%d[B jr7,]:{A&TZ-I:U_ZjYsA''OxI.5. d#dTn1H~5*{x8CUӀ(4K_Meꩌy S;Ói QȽ#4I@tA}$Nx)*4`jiP~ ]L B` (| MGIDATbY;:5?6{ԯj[GbP}.4Z>iixJ bBo1֢~F|p`&-ԯP:KZ@^9}$&ZDCNJtT&X5݅>ݢ>Z, +"%c\a_lJ%vf~'ySWZ9)sD$Vb:bj0#ѕ2r(q(kJj'Z5n~$Zy@iIDATt&h&(i| S"P p?gbj U]OWF@ E1AyJ1?=iX )Qz^1-X)F+Q6,rRrWPE7+cU1*_~V1*l3/^4*O z0|iDyBY͵Cm *% B$K~\5,LʮQ-+BqŰdUӰؐ_3) 5Y;M'V.#d IDATM֎dIɪ8 %Alԡh4*/ X1gnV8Ty O6EnoV^]7nZw{Tu.1fTjnnL;h_tUJIGG4v V*=@gQIb% 3 dl였/58tT1bm`$V: h,q2z`1sTEL16gKόXX54IDAT>=,F yyU2^"p4F VK3GL*,i$G$_DBjߪ6##M,3V.{(=UʝJ,j|b;CH /FpF syv *?і6)SO{Vgui$UG/ZL_ Z\X܀,.9nJa,C|0HZɯ1Kj*5 NbZ59%IDATo(:U+bk0XYs%P-v:w3]U̹r҉MT핫ӫ1PS_ӬMa.D'b5a0ĺWW_>U&"Q㿻ul(|rwZ2'|f$z~lC zMsFզOZdnІeOxKT[<]Yڲj`:29HW_|Åae+^DeEI7-y#aIDATYsz'\yv TFq3z'cSw.Z;簺k"G7:;y uX*pʷݷnB +>EN=Ϭwv>(Ϭwv_՞Uƶ&dU**6}2bgfP}FK=9YBPB/|쮁:g8RΞH:G;2H jRr䭼>ॷSPY%)t@u[5j4:YdIDATE;yŐ0+Qh :לQ'6]%JzVWS*n~ >jFuk\Bi[>!MoɝBLU2Ҕjg[%nQ 5_ݛ*zg6",^ٻG}{Xzzer58^|+5PUx/+Zꨪe: .>7*0с!jU5pB##V:j@ըa_yv͊pRu2IDATotnYcoML*Gcbwޑp*7v4WYdP Tnvs7_ jY5윑>F4P5}mWٶ Mltх7TUzC˗,?c2es|J);6=yEDGʍV۾Ϩ-Cҫ߻և*͎G>꒻}F5+PƳE45@*nWŲIDAT*$:id FtwǷ!Bb%L)J\Hm[W͔1J~2VaՄU'?-OUPK#BdUuk+#!!OO%J`T2[YR@`mu8~t"X?Vh* `G#tTUʕ~5^t?U DDWv,Ibk.:zo[#l IDATJ`PjAF| ?9{y)O QFxg$qϓVwb*Tq3+6HnSYpb6n& 2q5ȶP|?\K,rLVnUٓB{kOn&ʠ3ȳWg#k[b B< #OCB>Ɂ)UiO@X*؃/: jjj,SIDATJgH;vuDE@u߇sJEԳǥLm/ vHU:Uu~z0ʴA嗺}RX*u T =n@)v{ $RYfU~-D|ވ}H=VKAU4B TC}#X5j=Z,@ՊR˫ Ej)Tת:T=EuSMTeVN)Tqe_j$6JDu*|6IDATW?>Fo9bsXhwg䏚^=Do~n&Ejy22MTeX.XtXV **ۿ_Yx_X%0&;˝^?]F?-p?}7B30 F:CZ6B&76.$#T!z%%V.@onRw5+G-EuBN9ថf:[; ΊJ(iEm!fCQuJHFJwt8uIDATr+)P_֘mpjYOtW%OWX8jY%jzHo]ç`uÈ o9\;O}sG` \ xoH'~>ҳ7728r8VM(Q{fvH]yğЛ'<\8FPnZ<_;y콉+@)P`-`?\ *s6p8rb"^l(PY%*w/6 &;Gwo" (P|L,zZ2IDATN ĪDbUnDϩFC]|PVeAnwk{+r5=TLj#Gf&CQV)DsW?By[(PJ*6m@Խ@TpuMMx{3ÀʫQ\]|l]:ۻPuq%GꊥsK;È=Ek{wN}Cg`UVz!8IDAT8O|[ǷGԨO Km9&Ӄ0XUfR`߬ܓ k~59 Y5>T⋹?T,  5F-GuYuPkgFÀPz%+vS1O0$V×+[oI 4 `UJZߑLc*E)Uo UYSԦB`A-hQ (PVE?s0Ԭ?=?+# IDATaV >׊J7Nq_jffbx:Ԅƪja]qgϙWi&Go|/tUwu< 53})@WBJi3>y8ugߺkQײ{rxyp{Ӄ3Wwz%xTVusNM//\Z׷/tnrP[×jY{=[:0EE7SԢ ],XIɆr+cK Wme@Ub,IDATQmRK/-D;ӔPכ?8!IENDB`Dd  >  # A"be㏒lLBFqqne㏒lLBFPNG  IHDR k-PLTEU~ pHYs.#.#x?vtIME ֎tEXtAuthorH/tEXtDescriptionCreated by DPE, Copyright IRIS 2005 tEXtCopyright:tEXtCreation time5 tEXtSoftware]p: tEXtDisclaimertEXtWarningtEXtSourcetEXtComment̖tEXtTitle'IDATx];sw p(Bv*u&A R QDQFjPp]7O5RQU®4' H^UK}{wf53ngwGcHnwvv>;;w~,B!ȵ'wEbD 3=g/Dx{u>3 \%(?GuG8"&4 _#Cc|g~jIDAT3g'_Cг -!L(0@_Z3Ip=OܾB1ӊ4c0_2uP*BZzo(-Ju-cLء>_2aB_#<@/!TXKV f(vvy$D.gL$ =C^)tc⹲oB٧G|Yϔ.SAܫR82es` umIDATg_6G:}KGA*0 Á10BR4Y,Sѫ Uk5dGN kgh>|$AB'M K%tE$YU:!:&J ,!4,pJB{lX+݂%KF2!6VZ&hfdͪ"i@۟/pTA |6ࢮ h`X$["P7 T4`5媂VH IDATZe8 \Vڟ%ѓr(aΨJ)glNM (B#4-)JDp͋t(W`^i-@Eg` "]$036+ㄛ82)FPaJ+)IxN#mhBC-^ Q`Z&4 rA!%֡:&TB4q!pF]pHļJY&vUVP~Tk i.崹a.#(g uw[:HiDVIDAT\gJ0#N(KEH # B^/ >"!"i$:CHӰkG0#Қ, Ox@k%3: '. a)"3h¥!ɇHWZ$ τ$\pG$bi 'R0W$Z% NV|@B\k m1ĄdhG$ D  o)w".F()v#' Np4 q>$4v;]IDAT < C1"H_NpR#pE2譩PngixCd팠5TOP%9!jMX~r^ᒧwx_۵دϏlۄӳeUHGxȉWZms5aC|gy%`K'6nC$ 4 441[y)uзSqgS>lPX 1rTl.V,YIDAT*fVEOrB%ԙS_HŠzPkmeA*cw.֪4., OXbk 'Ԩͅt!o _蔞H>7#}9hH 8 8 ; x!] ج݄$8` "#C+Cc]@p` pNqZ$C4^%gnF#UQ.IDAT$o^90܂yxEq]512stO'= gcW7`|MO,!aEK1oJ$MPdԌ0,MIN|*'?>nBxEF<3BE({¶caT Ⱦ+?[G ߭Eɐ怙oFA#dή_Z+@\TLg !3jX=?o˾봶IDAT3|2=Q|;dsQS 䲻bk05" ɎۖI ٔo/,a2 L}崙_UpH8$؇ w@pLG\mw< k9" CB J]pAZԌ0BI@a 4|yC!pij9 =H㔋J8:'CO!]45Ҥ6p`zGpQF,IDAT* wB -X5'u$ 8B:[ !L`~?f??# o $%:VLzqEo%=­k:+??U5$tq63ea_;EeK-*o˘dk7& +V/ lUiRķ#](Efr&SA,Iy\ &;܏0 =IDATEAw3kHM~ܲ#j|KAUe[^}.JjJV Wx#r6 C➕U^s /O)oAEP֡E›kD) *"HA,y_AJIB.! nBd6IPG0քrC>%%2nJZ9tjk$L.' !]*Hh:gS)B=B̖q~_$ ӂݘZ ,4?jC Bm1ӽɪj!`wX\Q~>{;BZ<|2Ի6S^hc8IDATqvx*5= 镥ռ=ǧ~&r^fIx1;]X|mZ!sZ0ѣ|!bJϔD*WiĈ=>mo^A5팬d+@qGznac+̟sȨzx6iB^JpTG{] ;T6~WxGoWK5 7Z/ߡ;{,$F7)atTGHJi(dzBKӧ2[.\q;+?hX[hGKSYi>QFi,澵)6uQnIDATߤb`%B ^<ѩ67 hI KtChp.BЛYV'z"x#H m^l{gΗ>2qn1BLM >Al =ư@PLi=+# +df XQ$#&y*.1 縜D bQ>] $zv]i;e>AJ|ŽW+ߒޗv,+&6 J7nmeIDATR }FNf^nL^1'[ :'mv@^gO9Y'M&]Rl8vz!^?x ܇p??"hIENDB`Dd  >  # A"bO66'J10ݿ?u+n#66'J10ݿ?uPNG  IHDR 7 PLTEU~ pHYs.#.#x?vtIME ֎tEXtAuthorH/tEXtDescriptionCreated by DPE, Copyright IRIS 2005 tEXtCopyright:tEXtCreation time5 tEXtSoftware]p: tEXtDisclaimertEXtWarningtEXtSourcetEXtComment̖tEXtTitle'IDATxoluHC:,uuԇ V.Pr,k/rja3+r+i?n8]:R N/ )T+2‚ XlT?4┷jH5mQ"uG=N&|߽{͛ٝ=BVWA`A눛TK)^l֦Ŋ8XŊuy Xպ/X)^^J)/ ֌ J /Y%'TV\Liq8ᘱamČjlA%lIDATXB>^, R6n,v1f*o!cǂ9qlue`U4lAaXʊfضbr)9FH)2U㥺ؒ/֩fKkR/Ki+mX 2 qW2'e°1٭PLM:fkۧŎMh[5y,bf#hc26~s$A`r*VV ui+$% IJ 5դ`%U^Iڮ,]V"VB]PRIDATiڮbWl]ش5r]YXI]Ţd`W,mJ6{mjiڮbWX՚#č:lmr z@l̟zdNkk.X='sl P#֑cMAr,Z\n3wa<Y[]Gkg|@MTk먬0a>O[j{ˤ\?w:m;w͉hk,2),~T}3x ZOg}ȏ<:9{k[ v 웘)>zSwAX-ז[v;}ԣ[ǟl[Wթq?M.2+~mQ˖.5π^.a-z⏭dX&W7wm{IDATw=Lmg/PN_L`|mAw%L6)XY-V @X jt6B[C :;*]@!vuC)+jٜ)}X/U&o\ k R-a{Bub8pjd1,,>g?)m+#aV۳"O }}cL[#-O (y#0NS#8hwLP%Pۙ~җl-aSu$eJ9IDATk,Hsh!m7ۂhH/c0z>jnZ`v .pmK-vpJ TTH{e`C6>%\[:~08_3p7.Im/qMCc [Gk4څ:2uDr/*!}3-tZXVzts ج0}@E7`I ~:G:NePUIDATj8fTxk4nzթĮ??g%#hVתҳq$X9N򹯓muX*nWlHqVdߢ>AE/2TJٛ xZGCKO.* 1m)ouּ7jeJr6UOxF+ Zh6BYc.5mXotAu}d3amJQ2Z0jni[zx<}Sm6>vGnAkIDAT2T">(Ǟ1Gb"|^mPS xY|oW'vD4~jRؚ x (ꞅPaĝ3);]s .eFCesTh.*#9Ɂ=2D na5v"?鸕:#:z3`ևPHѭ7%Y^IaAS]ep ܑK7ݍZBqXu{TŪgeIDAT#`ik`9Jp]zm3L _yE_4&lbֶUY+0& 8{<ߪoc'v,a_2Z1,L p (a˃-UL s mcEX3t%iH}XniK;ũC5cږxޥ*Wz:EE}h Œz&\m q\Iw aX?tw*xfݡVS^w-IDATU"X77arNYf.tXaI:m\tv2ClWSXpHm,J3Yt,l8waR:otDcU]ݵUPx'S Evf,6@~Q9p,^dLgX4T(W/mE+rA[]Z|t[`5joϝJ,2&{ok}+IE:d0K \êw0K+,/ձdw-9V2Z8VwӋ|@a{%G6>3uR%"ږ].kz[;QIDATR 5N Vwc+El9FXMF=b-1P33 {~:fc3Qwc_$:<4jɞd(y/ +blK,x\e'"d2=Zjgñ:mvmHg;ǠZB~{~ePJ64үbve)mؑڪHfEYtvkG$ 8vkߔ QN]l@Gle9t!p=IDAT$ű= ?=T&O[ð\PgU-bwO<JiuG)ubD@wuboC+/|c]9ʊ4 DIDATTb)kj `3Ћ1ΪЁY.t}<,elV Op60Ḣ-~xN~AU =~v6ZXLXP]u %>Su2XzQja%TG Ʉ`)! L#X ~a*#"bd6eR"kn`kme5RXBIQ#c!hŮaAJIDAT D‚PjW4ĤjcCNdp aaAjztl!E )(FŐm"}$6"I>#Ȯ?NOFy=2mQZ"aX᤮>)9P#"a* +;;ԆP6.Ŷ2"XNJIK ت)ŝ~,7V9CX7~Ō-,X(Syr`\-cYlBHw)lu&1Av(T[[πIDATK{w9X ~+ kj?ފWRvXcCqc4o荥ĤQ͓y8f,@s\X]e [BM׼]A[X~/76fY6i\|$)](r+ [miǑl%mGmG*XulmۑONLuϝ lDmF Fb:[ +-&I.M/o_3[u,F'.ö;n%IDATBuѶ`4_omX~u9غ`%[wO!*.5!X+`\QLJʧĂ],4_bV_{B7"acjS ikK76!Xٔd?Td Vŷ_lS%zr෍BCoõ7lI pZ 5M;b =1c -SּFŒO5O{ޖKOk}z% 00ߝ4XIDAT#ߚ64fRHg`s5s.ɻ+:E06am_ TMF?6R1zf*{# ]akf=U[~X'Љ$k.,YጬTlW^A[?\ba.ж`Cl ҄mZa?Sڜ_& >2VM9 ˆ1"|NUd&upom>7[E6׃;]9ￌዝ;J^^jYd:_f1qZ'o$V{wNXl1h7[~=!#ɵd_gbkіIDAT,{ Vܓ$[z)>Yzwom)Y Bv)l['+R>'CfR;l4؟=x |8; 7X\4{gdgwt4mcY֘%-iB{ZyNSZs'K‡?byF  m\ʃ_Pvџ&a8 #|\+aWq0ȫ4Q. ePw5vǶm@6meIDATKo`X3dRM1`?#KcUb@-Ҵc,4]J r"i%=X&#jyWNʠbWU*v!%KB6Y sS¹2cg\px]w=F6 nIENDB`@@@ L$NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListJOJ L$Style1$7$8$H$CJ_HaJmHsHtHU) "U0d9$?|LXekk-k/klxUǚհܼ_qPV7VkVVVW;WWWW'XXXXXXYPYYYY0ZdZZZZ+[\[[[[ \Q\\\?FGHIJKCDFTUVWXYZw13K\0$ ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C cm=c|O""""g#&)-.0/P0T0U0034i4j4l4446_9c9d99<====!>?#?$??ADHIJ!KK{L|L}L~LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMOOQUXXXY[X\)a>ceeeeufg kkkkkkkkk$k%k'k,k-k.k/klllm~osSsis`vxxxsy}~ B;PTUڄP }+ciAušƚǚL rު5R(<u45IOckа԰հZֹ Ai`׼ۼܼݼbcEFYxyyz0]Z^_`QR !XYklpq~ VJNOR00000000000000000000000000000000@0@00@0@0000000000000000000000000000000000000000000 0 0000000 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000 0 000000000000000000000000000000000000000000000000 0 000000 000000000000000 0 0 000000 00000000000000000000000000 0000000000000@0000000@000000000000?FGHIJKCDFTUw13K\0Ry0y0y0y00y00y00y00y00y00y00y00y00y00y00y00{00y00 y00y00y00y00{00y00y0y0y00y00y00y00y00y00y00y0y0y0{00X`'hBv^49`RĒ|,!#( @ r3MhzHJHX4?XSk ʌƗ>N", "$%&')*,  /060PXX/Xb$1[ǾY-"J\b$CNYܳHdgzr@D(    3 8A& SSSS3"  3 8A& SSSS3"B S  ?eP 4@{@KUW_`hisv{}6BLVJRv~09qy{~  <DFILTU]^fhl  # * / 7 h p     % & 0 1 8 : < D J L T U ] ^ e f o p r s v ~ F N O Y ^ f {   QY_h&'16>S[@!H!!!!!Y"a""""""""""##"#g#q#r#z#"$*$$$&&z&&&&s'{'s({())8*@***++++,,--&...9.D.E.M.......5/=/D/J/Q/X/Y/\/]/a/f/q/t/z///////X0`0a0k0p0x0001292P2X244b5j5*727k8s8g9o9p9z99999:::%:?:I:H<P<c=k=F>N>P>X>>>'?/?0?:???G?\?d?@@AAAABBDDGGHHHHIIII'J1JWJ_JaJjJlJtJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK#K,K3K=K>KAKBKNKOKQKRK\K]KgKhKpKsKKKKKKKKLL.L:LLLLLLLLLMMMMM N6N?NvNNHQRQQQ~RRoSySSSTTTTMUWUUUUVVVX XXXXXXXXX/Y7Y9Y?YYYZZ4Z:ZFdjy"ow[c!",19NVfn 367;<>?GHPQT^`akntu!"%&./28;<@ACDHIKLVWYZabjlsuz{ "#&(+,34<>@AEFMOST^_ghnoqrz~ !#$./2489>@BCKLS^`adelmpq|} ()026:=BEFKMRSVW]_abkmqrz{}~ !+,35=R>?EKBFSZvw03JK[\/0# $ ' C bclm<=bc{|NO""""""f#g#&&))--..//0/ 060O0P0S0U0003344h4l4444466^9_9b9d999;=<=== >!>??"?$???AADDHHIIJJ K!KKKzLLMMOOOOQQUUXXXXYY[[W\X\(a)a=c>ceeeetfufgg kkkkkk#k'k+k/kllllmm}o~ossRsSshsis_v`vxxxxrysy}}~~ AB:;OPSUلڄOP  |}*+bchi@AtušŚǚKL qr~ݪު45QR'(;<tu36HINPbdjkͰаӰհYZչֹ @Ahi_`ּ׼ڼݼacDFXYwyxz/0\]YZ]`PR!WYjloq}~ UVIJMRDZw3K|eekkk%kB+R(<A׼ݼZ`JORR?e"L ƪSAfnPLlf!/UL ƪvcL ƪdW~H @OJQJ^Jo(.@OJQJ^Jo(.@OJQJ^Jo(.@OJQJ^Jo(.@OJQJ^Jo(.@OJQJ^Jo(.vcSASA,^!/U?e"PLdW~|^ @OJQJ^Jo(.L$,@ J .^   $*04?CKWw}P@@ @@@@ @.@P@\@h@p@@@@@@2UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New"q H H%%!hhr42QKP)?L$2KRSE 007KRSE 007$      Oh+'0p   , 8 DPX`h KRSE 007Normal KRSE 0072Microsoft Office Word@Ik@X\"@&\"%՜.+,D՜.+,0 hp  PHANTOM  TitleX 8@ _PID_HLINKSA ZF.http://www.spawar.navy.millrobots/pubs/oceans=fz#http://www.rov.org/education.html.=  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F e?]"Data ;1TablenWordDocumentquSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q