Pregled bibliografske jedinice broj: 315585
1.5. Razina i utjecaj onečišćenja na području većih naselja-"vruće točke" Biomarkeri zagađenja 1.5.1.Sustavno određivanje metalotioneina u probavnoj žlijezdi dagnji
1.5. Razina i utjecaj onečišćenja na području većih naselja-"vruće točke" Biomarkeri zagađenja 1.5.1.Sustavno određivanje metalotioneina u probavnoj žlijezdi dagnji, 2007. (izvještaj).
CROSBI ID: 315585 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
1.5. Razina i utjecaj onečišćenja na području većih naselja-"vruće točke" Biomarkeri zagađenja 1.5.1.Sustavno određivanje metalotioneina u probavnoj žlijezdi dagnji
(1.5. Level and impact of contamination in the urban "hot spot" areas Biomarkers of pollution 1.5.1. Systematic determination of metallothioneins in the digestive gland of Mytilus galloprovincialis)
Autori
Ivanković, Dušica ; Pavičić, Jasenka ; Erk, Marijana ; Dragun, Zrinka ; Filipović Marijić, Vlatka ; Raspor, Biserka
Izvornik
Izvještaj projekta Jadran za 2006. godinu
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj
Godina
2007
Ključne riječi
biomarkeri; metalotioneini; izloženost dagnji metalima
(biomarkers; metallothioneins; exposure of Mytilus galloprovincialis to metals)
Sažetak
Tijekom 2006. godine proveli smo dva terenska uzorkovanja dagnji u priobalnom području Dalmacije, od Zadra do Omiša. U skladu s projektom, postaje uzorkovanja dagnji označene su kao "vruće točke". Suradnice Laboratorija za biološke učinke metala, Zavoda za istraživanje mora i okoliša, Instituta Rudjer Bošković., obavile su rad na terenu i uzorkovanje dagnji. Prilikom skupljanja dagnji na određenoj postaji izmjerena je temperatura i salinitet vode, što je uneseno u Tablicu. Na svakoj od postaja skupljeni su kompozitni uzorci probavnih žlijezdi dagnji, koji se sastoje od 20 pojedinačnih uzoraka istog tkiva. Osim toga zabilježeni su biometrijski pokazatelji i određen indeks kondicije dagnji. Kompozitni uzorci probavnih žlijezdi dagnji pohranjeni su na terenu u tekući dušik. Povratkom u Zagreb uzorci su do daljnje obrade i analize pohranjeni u zamrzivač temperature oko -80 C. Obrada tkiva probavne žlijezde dagnje uključuje homogenizaciju, centrifugiranje i odvajanje vodotopljive frakcije, koja sadrži metalotioneinine. Odvajanje metalotioneina od ostalih vodotopljivih proteina i nisko molekularnih sastojaka provodi se taloženjem s organskim otapalima. Koncentracija metalotioneina određuje se spektrofotometrijski iz umjernog pravca određenog s glutationom. Metoda izolacije metalotioneina i njihovog određivanja spektrofotometrijskom metodom provodi se prema preporuci MED POL PHASE III, Programa za ocjenu i kontrolu zagađenja u mediteranskom području, MAP Technical Report Series No. 120, UNEP, Athens, 1999, str. 169-174. Koncentracija metalotioneina određuje se barem u dva poduzorka sa po dva neovisna mjerenja svakog poduzorka, čime se provjerava pouzdanost i usporedivost rezultata. Stoga je i u Tablici iskazana srednja vrijednost i standardna devijacija masenog udjela metalotioneina. Niska relativna pogreška ukazuje da je postupak izolacije i određivanja metalotioneina precizan i ponovljivi, što je osnovni uvjet za primjenu metalotioneina kao pokazatelja izloženosti metalima u prirodno rasprostranjenim skupinama dagnji. U priloženoj Tablici rezultati određivanja metalotioneina iskazani su kao maseni udjeli metalotioneina u vlažnom tkivu probavne žlijezde. Rasponi srednjih vrijednosti masenih udjela metalotioneina u vlažnom tkivu probavne žlijezde za pojedina dalmatinska područja u srpnju 2006. godine iznose: CRO5 (100 do 108)x10-6 CRO6 (113 do 168)x10-6 CRO8 (73 do 134)x10-6 a u prosincu 2006. godine iznose: CRO5 – školjke nisu uzorkovane CRO6 (110 do 211)x10-6 CRO8 (83 do 125)x10-6 Iz toga zaključujemo da su u srpnju 2006. godine u području CRO5 zabilježeni manji rasponi vrijednosti masenih udjela metalotioneina izoliranih iz probavnih žlijezdi dagnji, dok su u područjima CRO6 i CRO8 ustanovljene veće razlike između postaja. Značajne razlike između postaja u područjima CRO6 i CRO8 ustanovljene su također i u prosincu 2006. godine, s tim da je u području CRO6 zabilježen veći raspon nego u prethodnom uzorkovanju. Da bi objasnili razlog odstupanja u područjima CRO6 i CRO8 potrebno je rezultate metalotioneina povezati s cjelovitom bazom podataka, koja sadrži osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje vode u kojoj obitavaju dagnje, biometrijske pokazatelje, indeks kondicije kao pokazatelj reproduktivnog ciklusa dagnji, koncentracije ukupnih citosolskih proteina kao i koncentracije citosolnih metala koji pobuđuju sintezu metalotioneina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
098-0982934-2721 - Stanične promjene u vodnih organizama pobuđene metalima (Erk, Marijana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb
Profili:
Marijana Erk
(autor)
Vlatka Filipović Marijić
(autor)
Biserka Raspor
(autor)
Jasenka Pavičić
(autor)
Dušica Ivanković
(autor)
Zrinka Dragun
(autor)