Pregled bibliografske jedinice broj: 315146
Rana višejezičnost (ni)je utopija
Rana višejezičnost (ni)je utopija // Dijete i jezik danas: Dijete i višejezičnost / Vodopija, Irena (ur.).
Osijek: Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2006. str. 285-295
CROSBI ID: 315146 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rana višejezičnost (ni)je utopija
(Early multiculturalism is (not) an uthopia)
Autori
Filipan-Žignić, Blaženka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Dijete i jezik danas: Dijete i višejezičnost
Urednik/ci
Vodopija, Irena
Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2006
Raspon stranica
285-295
ISBN
953-6965-08-9
Ključne riječi
rana višejezičnost, institucionalizacija, modeli uvođenja stranih jezika, kadar za višejezičnost, modeli usavršavanja kadra
(early multilingualism, institutionalisation of multilingualism, models of the introduction of foreign languages into educational institutions, personnel for multilingualism, models of training and further education of the personnel)
Sažetak
U ovom će se radu progovoriti o značenju višejezičnosti u vremenu globalizacije, obzirom da je gotovo 70% ljudi u svijetu višejezično. Kako bi se provjerilo kakva je situacija s ranom višejezičnošću u nas, provedena je anketa o višejezičnosti u djece u Varaždinu koja je pokazala da sva anketirana djeca govore više od jednog jezika (samo cca 7, 7% djece dva jezika, a mnoga čak četiri ili pet). Budući su rezultati istraživanja dokazali da je rana višejezičnost zastupljena u visokom postotku i u nas, navode se i neurolingvistička saznanja koja govore u prilog višejezičnosti, a protiv utemeljenosti strahova roditelja i nekih pedagoga da su djeca koja uče više jezika u školi preopterećena. Danas postoji konsenzus o tome da ranu višejezičnost treba institucionalizirati, no to otvara i mnoga pitanja na koja je potrebno iznaći kvalitetne odgovore kako bi se institucionalizacija mogla uspješno provesti poput redoslijeda jezika, određivanja količine usvojenog znanja te sadržaja iz pojedinih jezika kao i odabira samog modela višejezičnosti i usavršavanja učitelja i profesora za višejezičnost. Namjera je i ovog rada da ukaže na činjenicu da rana višejezičnost nije utopija u našoj stvarnosti, ali da ona to ipak još uvijek jest u našim i evropskim školama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija