Naslov
SOCIJALNE ZALIHE KAO PREDIKTORI ŽIVOTNOG ZADOVOLJSTVA: ŠTO NAM NAJVIŠE TREBA OD DRUGIH?
(Social Provisonos as predictors of life satisfaction: What we need from others?)

Autori
Nekić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prevencija-(Re)habilitacija-Psihoedukacija-Kroz interdisciplinarnost, Knjiga Sažetaka / Lopižić, Josip - Jasrebarsko : Naklada Slap, 2007, 124-124

Skup
15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 14.11.2007. - 17.11.2007

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
socijalne zalihe; zadovoljstvo životom
(social provisions; life satisfaction)

Sažetak
Govoreći o specifičnostima svakog pojedinog odnosa Weiss (1973) je uveo termin socijalne zalihe (eng. social provisions). One označavaju karakteristike odnosa s drugima, odnosno ono što nam treba u odnosima s drugima da bi se osjećali adekvatno podržanima. Weiss govori o šest socijalnih zaliha socijalnih zaliha: vođenje, privrženost, socijalna integracija, briga za druge, potvrda vlastite vrijednosti, i pouzdani oslonac. Vođenje i pouzdani oslonac su zalihe koje su osobito relevantne u kontekstu rješavanja nekog problema jer uključuju mogućnost dobivanja informacija ili savjeta tj. sigurnost da se na druge može računati kada je pomoć potrebna. Provizije koje su jednako važne i u periodu stresa i kada on nije toliko izražen su potvrda vlastite vrijednosti i briga za druge (Cutrona i Russell, 1987). Potvrda vlastite vrijednosti se odnosi na prepoznavanje vlastitih kompetencija, vještina koje su isto tako vrednovane od drugih, dok briga za druge ulazi u domenu onih karakteristika koje također imaju svoje implikacije na samopoštovanje pojedinca. Po ovoj zalihi Weissov model je jedinstven jer upućuje na jedan od važnijih aspekata interpersonalnih veza, a to je osjećaj pojedinca da je potreban drugima i da pridonosi dobrobiti drugih. Nadalje, privrženost, uključuje emocionalnu vezanost koja pridonosi osjećaju sigurnosti, a socijalna integracija uključuje osjećaj pripadnosti grupi u kojoj se s ostalim članovima dijele slični interesi, vjerovanja i razmišljanja. Iako je ovaj konstrukt nastao kao teorijski okvir za definiranje usamljenosti i njenih antecedenata, smatrali smo da bi u okviru pozitivne psihologije otkrivanje značajnih socijalnih zaliha pomoglo u utvrđivanju individualnih razlika u životnom zadovoljstvu. Stoga je cilj je ovog istraživanja bio utvrditi ulogu socijalnih zaliha u objašnjenju životnog zadovoljstva, tj. utvrditi koje socijalne zalihe najviše pridonose životnom zadovoljstvu. Na uzorku od 202 ispitanika u dobi od 18 do 25 godina primijenjena je Skale socijalnih zaliha (Cutrona i Russell, 1987) i Skala životnog zadovoljstva (Penezić, 1996). Dobiveni rezultati pokazuju da postoji statistički značajna pozitivna povezanost između socijalnih zaliha i životnog zadovoljstva. Vrijednosti koeficijenata korelacije kreću se u rasponu oko umjereno visokih. Od svih šest socijalnih zaliha uvrštenih u regresijsku analizu, potvrda vlastite vrijednosti, zatim, socijalna integracija i privrženost su značajne prediktorske varijable životnog zadovoljstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA