Pregled bibliografske jedinice broj: 314726
Anksiozna osjetljivost i psihosomatski simptomi kod djece i adolescenata
Anksiozna osjetljivost i psihosomatski simptomi kod djece i adolescenata // 18. Dani Ramira i Zorana Bujasa, program i sažeci / Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2007. str. 66-66 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 314726 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Anksiozna osjetljivost i psihosomatski simptomi kod djece i adolescenata
(Anxiety sensitivity and psychosomatic symptoms in children and adolescents)
Autori
Vulić-Prtorić, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
18. Dani Ramira i Zorana Bujasa, program i sažeci
/ Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 66-66
ISBN
978-953-175-302-9
Skup
18. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2007. - 15.12.2007
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
anksiozna osjetljivost ; psihosomatski simptomi
(anxiety sensitivity ; psychosomatic symptoms)
Sažetak
Anksiozna osjetljivost se opisuje kao strah od javljanja anksioznih simptoma i tjelesnih senzacija povezanih s anksioznošću, a koji proizlazi iz uvjerenja da ti simptomi i tjelesne senzacije mogu imati negativne tjelesne, psihološke i socijalne posljedice. U dosadašnjim istraživanjima u okviru zdravstvene psihologije anksiozna osjetljivost se pokazala dobrim prediktorom tzv. interoceptivnog straha, tj. straha od tjelesnih senzacija za vrijeme nekih tjelesnih napora ili zdravstvenih tegoba. Tako se pokazalo da je u usporedbi sa simptomima boli, simptomima somatizacije, crtom anksioznosti i simptomima paničnog napada, anksiozna osjetljivost najbolji prediktor straha od boli kod djece. Djeca koja imaju visoke razine anksiozne osjetljivosti doživljavaju iste razine boli značajno intenzivnije u usporedbi s djecom koja imaju prosječne ili niske razine anksiozne osjetljivosti. U istraživanju je sudjelovalo 278 ispitanika u dobi od 10 do 15 godina. Primijenjene su dvije skale: Skala anksioznosti (SKAD-62) i Upitnik psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente (PSS). Uspoređeni su odnosi anksiozne osjetljivosti i psihosomatskih simptoma (kardiovaskularnih, pseudoneuroloških, muskulatornih, respiratornih, gastrointestinalnih, i dr.). Rezultati su analizirani odvojeno za uzorak dječaka i uzorak djevojčica. Pokazalo se da je anksiozna osjetljivost značajno izraženija u uzorku djevojčica, te da su anksiozno osjetljivije djevojčice sklonije doživljavati više boli, slabosti i umora, te gastrointestinalnih psihosomatskih simptoma. Simptomi anksiozne osjetljivosti u velikoj mjeri mogu poslužiti i u objašnjavanju nastanka i održavanja psihosomatskih simptoma, jer se somatski aspekt konstrukta anksiozne osjetljivosti može promatrati u širem kontekstu kognitivne interpretacije tjelesnih simptoma općenito.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-0092660-1430 - Psihosocijalni aspekti zdravlja djece i adolescenata
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Anita Vulić-Prtorić
(autor)