Naslov
Karbonatni facijesi plitkovodnih taložnih sustava od kimeridža do gornjega alba u zapadnoj Istri
(Carbonate facies of shallow water depositional systems from Kimmeridgian to the Upper Albian in Western Istria)

Autori
Vlahović, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.04

Godina
1999

Stranica
327

Mentor
Tišljar, Josip; Velić, Ivo

Ključne riječi
litostratigrafska klasifikacija; formacija; član; nekonformitetima ograničena jedinica; mlađa jura; starija kreda; Jadranska karbonatna platforma; zapadna Istra; Hrvatska
(litostratigraphic classification; formation; member; unconformity bounded unit; Late Jurassic; Early Cretaceous; Adriatic Carbonate platform; Western Istria; Croatia)

Sažetak
U području zapadnoistarske antiklinale istražen je slijed plitkovodnih karbonatnih naslaga debljine između 460 i 550 m ograničen dvjema dugotrajnim, regionalno zabilježenim emerzijama. Cijeli je slijed opisan kao nekonformitetima ograničena jedinica definirana donjom granicom, na kojoj nedostaju naslage od najstarijega titona ili najmlađega kimeridža do mlađega titona u rasponu od 6 do 9 milijuna godina, i gornjom granicom koju obilježava nedostatak naslaga mlađega gornjega apta i donjega alba, a na nekim lokalitetima i donjoaptskih vapnenaca (stratigrafski hijatus varira između 11 i 19 milijuna godina). Stijenska tijela između ta dva regionalno zabilježena diskontinuiteta opisana su kao litostratigrafske jedinice. Ukupno je prema odrednicama Međunarodnoga stratigrafskog vodiča izdvojeno 6 formacija, a unutar njih još 7 članova. Istraživano područje predstavljalo je sjeverozapadni dio Jadranske karbonatne platforme. Ona se tijekom mezozoika, zajedno s drugim platformama koje su nastale na Apulijskome promontoriju ili Adria ploči, nalazila na središnjemu dijelu Mediteranskoga praga. Platforma je zahvaljujući svome geotektonskome položaju bila izolirana od kontinentalnih utjecaja. Klima je u istraživanome razdoblju bila topla i pretežito vlažna, o čemu među ostalim svjedoče i fosilni ostaci dinosaura zabilježeni kroz razdoblje od približno 35 milijuna godina. Akomodacijski je prostor stvaran stabilnom subsidencijom, čiji su iznosi korigirani utjecajima lokalne sinsedimentacijske tektonike u kimeridžu, starijemu berijasu, mlađemu otrivu i najmlađemu baremu, aptu i albu te mogućim utjecajima eustatskih promjena u kimeridžu, srednjemu valendisu, otrivu i starijemu baremu i na prijelazu barem-apt. Izračunati rezultantni obroci taloženja razmjerno su mali. Izuzetno mali obroci taloženja donjoaptskih vapnenaca prvenstveno su posljedica nepovoljnih okolišnih uvjeta, a ne nedostatka akomodacijskoga prostora. Tektonska obilježja ukazuju na reaktivaciju naslijeđenih srednjotrijaskih struktura tijekom mlađih razdoblja mezozoika, duž kojih je opetovano dolazilo do fragmentacije i regionalnih ili lokalnih morfoloških promjena. Karbonatni sedimenti taloženi tijekom istraživanih razdoblja predstavljaju tipične naslage unutarnjega dijela platforme, pretežito karakterizirane dobro razvijenim ciklusima oplićavanja naviše kojih je zabilježeno više od 650. Analizom slijeda naslaga utvrđen je značajan utjecaj autocikličnih procesa, o čemu svjedoči izrazita lateralna i vertikalna promjenljivost ciklusa te nepravilnost debljina i udjela subtajdalnih i intertajdalno/supratajdalnih članova u sukcesivnome slijedu ciklusa oplićavanja naviše.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA