Naslov
Stanje šumskih ekosustava i sastojinski oblici u NP &laquo ; Krka&raquo ;
(Status of Forest Ecosystems and Forest Stands in Krka National Park)

Autori
Dubravac, Tomislav ; Krejči, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka"-Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak / Drago Marguš - Šibenik : Nacionalni park Krka, 2007, 1-1192

ISBN
978-953-7406-01-6

Skup
Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka"-Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 05.10.2005. - 08.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
šume; sastojinski oblici; prirodna obnova; mladi naraštaj; hrast medunac; hrast crnika
(forests; forests form; natural regeneration; young growth; pubescend oak; holm oak)

Sažetak
Šumama na području NP &laquo ; Krka&raquo ; glavno obilježje daju dva šumska ekosustava. Prvi, eumediteranski dio čine mješovite šume hrasta crnike i crnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić/1956/1958), drugi, submediteranski šuma medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939). Temeljna vrsta drveća eumediteranskog dijela je hrast crnika (Quercus ilex L.) s degradacijskim oblicima makije i gariga, a submediteranskog hrast medunac (Quercus pubescens Willd) s gotovo svim degradacijskim stadijima (panjače hrasta medunca, šikare bjelograbića i crnoga jasena te drače i šibljaci, kao i vegetacija travnjaka i kamenjara). Temeljne vrste četinjača NP &laquo ; Krka&raquo ; su alepski bor (Pinus halepensis Mill.) u području eumediterana i crni bor (Pinus nigra Arn.) u području submediterana. Istraživanja u ovome radu donose rezultate prikupljene tijekom izradbe studije: &laquo ; Istraživanje i kartiranje šuma i šumskog zemljišta Nacionalnoga parka &laquo ; Krka&raquo ; . Dio tih multidisciplinarnih istraživanja odnosi se na istraživanja stanja šuma i sastojinskih oblika. Poseban naglasak stavljen je na rezultate s pokusne plohe postavljene u staroj sačuvanoj sjemenjači hrasta medunca. Sastojina pripada šumskoj zajednici šume medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939). Ploha je dimenzija 90x50 m (0, 45 ha), a unutar nje postavljena je potploha dimenzija 30x30 m. Snimljene su horizontalne projekcije krošanja i napravljen vertikalni profil sastojine. Izmjera mladoga naraštaja obavljena je na dvije “ pruge” 30 x 2 m (ukupno 120 m2), i to izmjerom svega drvenastog raslinja po vrstama i načinu postanka, svrstanog u sedam visinsko-starosnih razreda. Opstanak i razvoj šumskih ekosustava usko je povezan s pojavom mladoga naraštaja autohtonih vrsta (crnika, medunac, zelenika, planika, lemprika, bjelograbić, makljen, crni jasen, dub). Istraživanja su provedena na pokusnoj plohi u sastojini hrasta medunca i na predjelu Mačkovica, ispod starih stabala hrasta crnike, gdje pojavnost i brojno stanje podmlatka ukazuju na mogućnost prirodne obnove. Međutim, njihova opstojnost i daljni razvoj je upitan s obzirom na kategoriju zaštite Nacionalnoga parka. Navedene autohtone vrste treba pomagati, odnosno štititi, poradi njihovog pozitivnog učinka na smanjenje erozije tla i otpornosti na požar, a sve u cilju održavanja stabilnosti i trajnosti šumskih ekosustava ovoga područja. S obzirom na orografiju terena i, osobito, na antropogeni i zoogeni utjecaj na ovom području u prošlosti, temeljni uzgojni oblik su panjače s nizom degradacijskih stadija, a najveći udio čine šikare hrasta medunca (20%). Daljnje praćenje razvoja brojnosti i preživljenja mladih biljaka hrasta medunca na pokusnoj plohi u idućem razdoblju ukazat će na trend njegova razvoja. Ovdje svakako treba pripomenuti važnu činjenicu, a to je neprovođenje ikakovih uzgojnih zahvata s obzirom na kategoriju zaštite Nacionalnoga parka &laquo ; Krka&raquo ; . Mogućnost zadovoljavajuće prirodne obnove, na što ukazuju i rezultati istraživanja u drugim nacionalnim parkovima, upitna je. Taj zaključak, uz slične spoznaje mnogih šumarskih znanstvenika, upućuje da šumski ekosustavi nacionalnih parkova poradi svoje uloge, stabilnosti i potrajnosti (održivog razvoja) zahtijevaju drukčiji način zaštite u smislu aktivnoga pomaganja pozitivnih prirodnih procesa s ciljem trajne samoobnovljivosti tih sastojina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Drvna tehnologija

POVEZANOST RADA