Naslov
Mitska zoofilija: i sveta i svetogrdna
(The mythic zoophilia: both sacral and sacrilegious)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Stanje i tendencije mitoloških istraživanja u hrvatskoj znanosti / Prica, Ines ; Jelavić, Željka ; Marjanić, Suzana - , 2007

Skup
Stanje i tendencije mitoloških istraživanja u hrvatskoj znanosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 31.05.2007. - 01.06.2007

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
mitska zoofilija; bajke; predaje; mitske životinje
(mythic zoophilia; fairy tales; oral tradition; mythic animals)

Sažetak
U priopćenju ću se osvrnuti na mitski modus zoofilije gdje životinja simbolizira davateljicu plodnosti i rodnosti. Naime, prema arhaičnim vjerovanjima vjenčanja ljudi sa životinjama često su vodila osnivanju plemena. Na tragu priča o muževima i ženama-životinjama – u okviru čega podsjećam npr. na južnoslavenske bajke o vilinskom prascu te ježu i gušteru mladoženji kao i pjesme o zmiji mladoženji – Bruno Bettelheim detektira kako spomenute mitske matrice nemaju samo odlike bajke već i totemizma. Pritom u okviru razmatranja mitske zoofilije zadržat ćemo se i na detekciji psihologa Marijana Košičeka o tome da mitovi rijetko tematiziraju mušku zoofiliju jer muškarac figurira kao oploditelj, nositelj plodotvornoga sjemena. Prema interpretaciji androcentrične matrice mitska erotska privlačnost između žene i životinje pokazuje kako je žena bliža navodnoj "mračnoj unutrašnjosti životinje" (N. Visković). Tragom navedenoga podsjećam kako su uspostavljene etičke korespondencije između zoofilije i nakaznosti (svetogrđa), kojom su obilježene mitske binomne ikonografije humano-animalno nalik na kiborge iz žanra znanstvene fantastike. Npr. u okrilju mitske zoofilije možemo spomenuti južnoslavenske predaje o Atili koji je zbog svojih pustošenja i okrutnosti prozvan flagellum Dei (bič Božji), a čije je nakazno rođenje povezano, naravno, uz grijeh njegove majke (obrazac ženske zoofilije) koja je imala spolne odnose sa psom i navedenom ikonografijom (pola čovjek, pola pas) ušao u mitski sklop kao "Atil pasoglavi". Naime, u usporedbi s Istokom, gdje je sjedinjenje ljudskoga i životinjskoga moguće i pri stvaranju božanskih bića (kao u slučaju Buddhina rođenja), u kristijaniziranoj je europskoj mitologiji navedeno sjedinjenje uglavnom pripisivano iniciranju nakaznosti, monstruoznosti kao i heretičkim matricama te vještičarstvu. Ipak, kao što je utvrdio Midas Dekkers, i kršćanstvo je isto tako utemeljeno na navodnoj bestijalnosti, podsjećajući da je i Krist rođen sjedinjenjem Djevice i golubice (Duha Svetoga).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA