Pregled bibliografske jedinice broj: 313149
Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoške kompetencije
Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoške kompetencije // Pedagogija: prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja / Previšić, V., Šoljan, N.N., Hrvatić, N. (ur.).
Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2007. str. 275-291 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 313149 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoške kompetencije
(Intercultural sensibility as a part of pedagogic competence)
Autori
Elvi Piršl
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pedagogija: prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja
/ Previšić, V., Šoljan, N.N., Hrvatić, N. - Zagreb : Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2007, 275-291
ISBN
978-953-99167-2-3
Skup
Pedagogija: prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.09.2007. - 21.09.2007
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
interkulturalizam; interkulturalna kompetencija; interkulturalna osjetljivost; etnocentrizam; etnorelativizam; metakognicija; metakognitivna zrelost; Razvojni model interkulturalne osjetljivosti; identitet
(interculturalism; intercultural competence; intercultural sensibility; ethnocentrism; ethnorelativism; metacognition; metacognitive maturity; Developmental Model of Intercultural Sensibility; identity ;)
Sažetak
Razvoj i napredak čovječanstva u sklopu globalizacijskih procesa nemoguć je bez dodira i interakcije među različitim kulturama. Promicanje interkulturalizma ne ogleda se samo u važnosti unošenja interkulturalnih sadržaja i vrednota u odgoj i obrazovanje, već i u osvješćivanju svakog pojedinca o vlastitim kompetencijama, kulturnom podrijetlu i identitetu. Pitanje interkulturalne kompetencije postaje sve važnije tijekom posljednjih godina , pojavom globalizacije i svjetskih kontakata ne samo među velikim kompanijama, organizacijama i pojedincima, koji se ne mogu zamisliti bez uspješne komunikacije, već posebno u sklopu odgojno-obrazovnog sustava. Razvoj interkulturalne kompetencije i osjetljivosti pridonosi ne samo kvalitetnijem odgoju i obrazovanju i školskom ozračju, već i smanjenju etnocentrizma, predrasuda, stereotipa, nejednakosti i diskriminacije u društvu. Razvoj interkulturalne kompetencije i osjetljivosti pridonosi ne samo kvalitetnijem odgoju i obrazovanju i školskom ozračju, već i smanjenju etnocentrizma, predrasuda, sterotipa, nejednakosti i diskriminacije u društvu. Razvoj interkulturalne kompetencije zahtijeva određenu metakognitivnu zrelost koju obilježava visok stupanj samosvijesti, samoprocjene, povećanu perceptivnu sposobnost i sklonost prema razmišljanju o stečenom iskustvu. Postoje mnogobrojna istraživanja, modeli ispitivanja i mjerenja interkulturalne kompetencije i osjetljivosti, a u radu je prikazan Bennettov Razvojni model interkulturalne osjetljivosti (Developmental Model of Intercultural Sensitivity- DMIS) čiji je cilj osvješćivanje stavova i ponašanja svake osobe ili grupe. Na kraju se ističe ne manje važna uloga učitelja/nastavnika koja se ogleda u osposobljavanju učenika/studenta za komunikaciju i prihvaćanje ljudi različitog kulturnog podrijetla, kako u školi, tako i u društvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301761-1769 - Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima (Hrvatić, Neven, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli