Pregled bibliografske jedinice broj: 313050
Neželjeni učinci mikotoksina nađenih na kukuruzu u Republici Hrvatskoj
Neželjeni učinci mikotoksina nađenih na kukuruzu u Republici Hrvatskoj // Glasilo biljne zaštite, 7 (2007), 5; 299-395 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 313050 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neželjeni učinci mikotoksina nađenih na kukuruzu u Republici Hrvatskoj
(Adverse effects of mycotoxins common in maize in the Republic of Croatia)
Autori
Peraica, Maja ; Domijan, Ana-Marija ; Ivić, Dario ; Cvjetković, Bogdan
Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 7
(2007), 5;
299-395
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
fumonizini; zearalenon; okratoksin A; trihoteceni
(fumonisins; zearalenone; ochratoxin A; trichothecenes)
Sažetak
Mikotoksini su prirodni toksini vrlo različitih kemijskih struktura koje proizvode gljivice. Bolesti uzrokovane mikotoksinima nazivaju se mikotoksikoze, a mogu imati mutageno, genotoksično kao i karcinogeno djelovanje. Većina mikotoksina nema alergena svojstva. Ljudi i životinje izloženi su mikotoksinima uglavnom putem hrane i to najčešće zbog kontaminacije žitarica. Mikotoksikoze se javljaju rijetko i to kao epidemije najčešće u tropskim i suptropskim krajevima gdje visoka vlažnost i temperatura pogoduju rastu gljiva i stvaranju mikotoksina. Poznavanje simptoma mikotoksikoza važno je zato što uvoz hrane iz tropskih krajeva povećava mogućnost njihovog nastanka u zemljama s umjerenom klimom. U veterinarskoj medicini obično se lakše prepoznaju jer se u intenzivnom uzgoju veliki broj životinja hrani istom hranom, a u ljudi liječnici ih prepoznaju obično onda kada se jave u više osoba koji žive i hrane se zajedno (npr. djeca u domovima, radnici u tvornicama, vojnici u kasarnama i sl.). Na bolesti uzrokovane mikotoksinima liječnici bi trebali pomišljati u onim slučajevima kada se bolest javila u više ljudi, a do poboljšanja simptoma ne dolazi uobičajenom terapijom za zarazne bolesti. Mikotoksikoze su danas rijetke u zemljama s razvijenom poljoprivredom zbog visokih standarda agrotehničkih mjera koje su nezamjenjive u suzbijanju gljiva općenito, a posebno onih koje stvaramu mikotoksine. Primjena dobrih agrotehničkih mjera posebno je važna zato što nije lako odstraniti mikotoksine iz žitarica, nema jedinstvene metode kojom bi se mogli ukloniti različiti mikotoksini, a svaki postupak uklanjanja mikotoksina znatno povećava cijenu proizvoda. Poznato je da je nalaz niskih koncentracija mikotoksina u žitaricama čest, te da se u pojedinom uzorku žitarica može naći i više različitih mikotoksina. Višestruka kontaminacija mikotoksinima može biti posljedica kontaminacije s više različitih gljiva kao i mogućnosti da jedan biotop plijesni proizvodi različite mikotoksine. Višestruka kontaminacija mikotoksinima nađena je u uzorcima žitarica sakupljenim kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Nalaz višestruke kontaminacije posebno je značajan stoga što najnoviji podaci o karcinogenom djelovanju mikotoksina upućuju na to da izloženost niskim koncentracijama različitih kombinacija mikotoksina značajno povećavaju mogućnost nastanka tumora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
022-0222148-2142 - Toksični učinci mikotoksina na ljude i životinje (Peraica, Maja, MZOS ) ( CroRIS)
178-1191193-2764 - Horologija fitopatogenih gljiva na vrstama od posebne važnosti u flori Hrvatske (Miličević, Tihomir, MZOS ) ( CroRIS)
178-1781844-2692 - Identifikacija fitopatogena molekularnim i drugim metodama (Cvjetković, Bogdan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Maja Peraica
(autor)
Dario Ivić
(autor)
Bogdan Cvjetković
(autor)
Ana-Marija Domijan
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRINDEX Humanities Index
- CAB