Naslov
Sekvenca secesije - arhitekt Lav Kalda
(A Sequence of the Secession - Architect Lav Kalda)

Autori
Radović Mahečić, Darja

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 30 (2006), 30; 241-264

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Lav Kalda; arhitektura moderne; Zagreb; bečka moderna;
(Lav Kalda; modern architecture; Zagreb; Viennese modernism;)

Sažetak
Arhitekt Lav Kalda, protagonist hrvatske secesije, svojim opusom pojačava konzistenciju svoje epohe. Predstavnik je generacije koja se formirala u duhovnoj klimi bečke moderne, a koja se privučena živom graditeljskom aktivnošću trajno nastanila u Zagrebu. Kaldin je opus opsežan, invencijom bogat i raznorodan, a definiralo ga je u cijelosti razdoblje oslobođene imaginacije na prijelazu 19. u 20. stoljeće, tj. fermentacije moderne. U posljednjim desetljećima dunavske monarhije potraga za modernom formom sastojala se istodobno iz prekida s akademskom praksom historicizma kasnog 19. stoljeća i širokog raspona paralelnih nastojanja i oblikovnih istraživanja na spoju kozmopolitske kulture modernoga grada i nacionalnog karaktera arhitektonskih jezika, u kojima ukrašavanje i ornament imaju nadalje veliku važnost. Pa iako nije bio niti radikalan, niti je sustavno primjenjivao pionirska moderna i eksperimentalna rješenja, a elemente secesijske estetike zadržao i u dvadesetim i tridesetim godinama 20. stoljeća, Kaldina “ solidnost” , jednostavna monumentalnost, vješta kompozicija i visoka razina izvedbe učinile su njegove građevine prisutnima: u gotovo svim pregledima hrvatske arhitekture prve polovine 20. stoljeća, u člancima koji govore o stambenim i poslovnim zgradama njegova doba, o industrijskoj arhitekturi, o različitim vidovima postupnog nastupa moderne arhitekture u gradu Zagrebu, kao i o postanku projektnih atelijera koji su profesionalno i inovativno rješavali raznorodne zadatke zahvaljujući stalnom protoku mladih pripravnika. Ovo je prva monografska studija o djelovanju arhitekta Kalde (Bilovec, Češka 1880. – Zagreb, 1956.), koji je projektirao i gradio preko 150 javnih i privatnih zgrada: poslovnih i stambenih palačatrgovačkih i industrijskih zgrada te obiteljskih kuća, među kojima su najznačajnije: Podružnica Austro-Ugarske banke u Jurišićevoj ulici i Trgovačko-obrtnička komora na Rooseveltovom trgu, stambene zgrade Dom Društva Merkur u Perkovčevoj i Dom Općinskih činovnika u Dalmatinskoj ulici te Češki narodni dom u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA