ࡱ> 5@@bjbj22 .XXX |HXd4g2:" fffffff$hRk>f>fOg:::f:f:$::6`X(([ !5Ye<eg0gYk9k8([k([ b:fr>f>f$:PROMETNA POLITIKA U FUNKCIJI ODR}IVOG RAZVOJA dr. sc. Sanja Steiner, dr. sc. Josip Sapunar, dr. sc. Jasna Golubi 1. Uvod Povjesno gledajui prometni je razvitak uvijek korespondirao s gospodarskim rastom te druatveno politi kim statusom zajednice. Od doba gr kog filozofa Heraklita, koji je svoj svjetonazor generalizirao u dvije rije i  panta rei , mogu se uop iti etiri revolucionarna razdoblja prometnog razvitka naju~e povezana s ekonomskim tranzicijama Zapadne Europe: Hanseati ko razdoblje, od trinaestog do aesnaestog stoljea, tijekom kojeg su se razvili plovni sustavi; Zlatno razdoblje aesnaestog i sedamnaestog stoljea, tijekom kojeg se rapidno razvio pomorski promet; Razdoblje industrijske revolucije od polovine devetnaestog stoljea, tijekom kojeg je izum parnog stroja generirao nove transportne oblike, prvenstveno ~eljeznicu; Razdoblje informati ke revolucije, koje ozna uje drugu polovinu dvadesetog stoljea uvoenjem marketinakih i logisti kih na ela u prometni sektor. Dosadaanji prometni razvoj bio je u funkciji infrastrukturne ekspanzije i industrije prijevoznih sredstava, poglavito automotivne industrije. S obzirom na pokazatelje rasta pojedinih prometnih oblika, teoreti ari ozna uju aktualni status prometnog razvitka tzv. petom prometnom revolucijom odnosno razdobljem personalizacije i individualizacije prometa, trend kojeg ne parira postulate odr~ivosti. 2. Sintagma odr~ivog razvitka Prometno planiranje, koje nu~no mora biti u ingerenciji prometnih znanosti i struke, viae se ne mo~e temeljiti na zadovoljavanju prometne potra~nje, nego mora kontrolirati prometni rast i ciljano ga kanalizirati modeliranjem opcija induciranja ~eljenje potra~nje. Poimanje prometnog sustava zahtijeva integrativni intermodalni pristup te poznavanje temeljnih postulata odr~ivog razvitka. Metodologija strategijskog prometnog planiranja temelji se na kompleksu utjecajnih imbenika. Ona podrazumijeva sustavno izu avanje aire problematike  od geoprometne analize i dinamike prometnih tokova do elemenata prometne politike  infrastrukture, gospodarenja i regulative; eksternih troakova prometa; sigurnosti i zaatite okoliaa u prometu; specifikuma gradskog prometa i prostornog planiranja; novih tehnologija u funkciji prometnog razvoja; transport acquisa itd. Sintagma odr~ivog razvitka, koja se terminoloaki uvrije~ila aktualizacijom Rio deklaracije i nastavno Kyoto protokola devedesetih godina proalog stoljea, temelji se na tree pillar koncepciji razvoja, koji podrazumijeva ekonomski rast uvjetovan ekoloakom ravnote~om i druatvenim napretkom. Korelativna i izrazito suportivna funkcija prometa u gospodarskom rastu na globalnoj razini tijekom dosadaanjeg se je razvoja manifestirala strategijskom opcijom  demand oriented planiranja ato je rezultiralo stihijskim rastom onih transportnih modula koji su parirali zahtjeve prometnog tr~iata i tr~iane potra~nje, poglavito rastom cestovnog i zra nog prometa. Takav neuravnote~eni prometni razvoj, dodatno pospjeaen procesima globalizacije, deregulacije i liberalizacije tr~iata, implicirao je poremeaje, kako u uvjetima tr~ianog natjecanja prometnih grana, tako i u u inkovitosti prometnih sustava na razini mre~a, a ponajviae u razvoju specifi nih kategorija prometa, kao ato su javni i gradski promet. Negativna dimenzija prometa, artikulirana pojmom eksternih troakova prometa, veli inom je dosegla ekonomske koristi prometnog sektora pa recentni strategijski dokumenti usvajaju novu opciju goal oriented planiranja, koja diktira odvajanje meuzavisnosti prometnog i gospodarskog rasta te kontrolu rasta, poglavito cestovnog prometa. Smanjenje atetnog utjecaja prometa na ovjeka i ~ivotni okolia podrazumijeva sinkroniziranu primjenu inovativnih tehnologijskih, operativnih i ekonomskih mjera. U kontekstu geopoliti kih promjena u Europi  ujedinjenja Njema ke i raspada bivae Jugoslavije, ehoslova ke i Sovjetskog saveza, kao i proairenja Europske unije, unapreenje prometnog sektora va~na je pretpostavka za dinami nije integracijske u inke. Veina europskih zemalja pokazuje tendenciju ukidanja subvencioniranog statusa prometnog sektora i smanjenja utjecaja dr~avne uprave razli itim oblicima deregulacije, decentralizacije i privatizacije. Jedinstveno tr~iate ozna ilo je zaokret u zajedni koj prometnoj politici Europske unije i rezultiralo liberalizacijom prometnog sektora, uva~avajui pri tom odreena druatvena, ekonomska i prostorna ograni enja. Izazovi jedinstvenog tr~iata proairene Europske unije, naime, trebaju biti praeni zajedni kom prometnom strategijom, implementiranom na nacionalnim razinama odgovarajuom prometnom politikom. Transportna industrija ima va~nu ulogu u privredi Europske unije s udjelom od 7 posto u bruto domaem proizvodu, 7 posto ukupno uposlene populacije, 40 posto svih investicija i 30 posto energetske potroanje. Prometna potra~nja je ozna ena konstantnim rastom u posljednjih dvadeset godina sa stopom od 2,3 posto u robnom prometu, a 3,1 posto u putni kom prometu. Osim suportivne funkcije prometa u ekonomskom razvoju, ravnomjernoj prostornoj distribuciji i socijalnoj koheziji, prometna politika treba odgovoriti zahtjevima smanjenja negativne dimenzije prometa izra~ene veli inom eksternih troakova. 3. Eksterni troakovi prometa Eksterni troakovi prometa su prometom uzrokovani druatveni troakovi, koji nisu internalizirani u prometnom sektoru, ve se naknauju iz ostalih izvora javnog sektora ili zajednice. Postojeim re~imom naplate koriatenja infrastrukture ovi troakovi nisu pokriveni. Eksterni troakovi prometa podijeljeni su u tri glavne kategorije  troakove stradavanja u prometu, troakove one iaenja i troakove zaguaenja. Na razini Europe u kontekstu glavnih smjernica zajedni ke prometne politike, provedena su fundamentalna istra~ivanja s ciljem valorizacije veli ine eksternih troakova. S obzirom na tematsku kompleksnost i nerazvijenu znanstvenu metodologiju procjene te na nedostatak ili ograni enja glede unosa podataka, rezultati tih prvih istra~ivanja na nacionalnim i regionalnim razinama znatno su se razlikovali. Nepodudaranja su bila posebno izra~ena u monetarizaciji eksternih troakova zbog neujedna enih kriterija vrednovanja. Debata o negativnoj dimenziji prometne industrije na okolia u Europi je otvorena po etkom devedesetih godina proalog stoljea, donoaenjem Zelene knjige o utjecaju prometa na okolia, usporedno s odr~avanjem Skupa o zemlji i usvajanjem Rio deklaracije o okoliau i razvoju. Potreba internalizacije eksternih troakova prometa prvi put je notirana u Bijeloj knjizi Europske komisije iz 1992. Zelena knjiga Europske komisije iz 1995 referirala je rezultate prvih fundamentalnih istra~ivanja, po kojima je veli ina eksternih troakova prometa u Europskoj uniji iznosila 4,1 posto bruto domaeg proizvoda sa preciznijom podjelom na troakove stradavanja u veli ini 1,5 posto, troakove one iaenja 0,6 posto i troakove zaguaenja 2 posto bruto domaeg proizvoda. Ta se estimacija koristila u Zelenoj knjizi za argumentaciju potrebe internalizacije eksternih troakova prometa, te u naknadno usvojenoj Bijeloj knjizi za argumentaciju potrebe normiranja izravne naplate troakova infrastrukture. Daljnja istra~ivanja su procijenila da veli ina nepokrivenih eksternih troakova, isklju ujui troakove zaguaenja, za zemlje Europske unije te `vicarsku i Norveaku, prosje no iznosi 7,8 posto njihovog bruto domaeg proizvoda. Ta je veli ina gotovo dvostruka u usporedbi s ranijom procjenom, notiranom u Zelenoj knjizi iz 1995. Istim istra~ivanjem procijenjeni su troakovi zaguaenja u veli ini 0,5-3,7 posto bruto domaeg proizvoda. Ukupni eksterni troakovi podijeljeni su na kategorije: 29 posto nesree, 25 posto one iaenje zraka, 23 posto klimatske promjene, 7 posto buka, 3 posto degradacija prostora i krajobraza, 2 posto dodatni troakovi u gradskim podru jima i 11 posto dodatni troakovi od up-and downstream procesa. Eksterni troakovi segmentirani su po prometnim granama sa sljedeim udijelima  cestovnog prometa 92 posto, zra nog prometa 6 posto, ~eljezni kog prometa 1,7 posto te vodnog prometa 0,3 posto. Recentno, ponovljeno istra~ivanje, koje je obuhvatilo 15 zemalja Europske unije te `vicarsku i Noveaku, za referentnu 2000. godinu, uz izvjesno revidiranje metodologije, rezultiralo je novim prora unom eksternih troakova prometa, isklju ujui troakove zaguaenja, u veli ini 7,3 posto bruto domaeg proizvoda. Istim istra~ivanjem provedena su tri tipa mjerenja troakova zaguaenja, a prora uni veli ine tih troakova variraju, ovosno o metodoloakim aspektima izu avanja problema zaguaenja, od 0,7 do 8,4 posto bruto domaeg proizvoda. Kategorija troakova nesrea i one iaenja sudjeluje s razli itim udjelima u ukupnim eksternim troakovima: 30 posto klimatske promjene, 27 posto one iaenje zraka, 24 posto nesree, 7 posto buka, 3 posto degradacija prostora i krajobraza, 2 posto dodatni troakovi u gradskim podru jima i 7 posto dodatni troakovi od up-and downstream procesa. Indikativni su rezultati istra~ivanja vezani za segmentaciju eksternih troakova po prometnim granama. Cestovni promet generira 83,7 posto ukupnih eksternih troakova, zra ni promet 14 posto, ~eljezni ki promet 1,9 posto i vodni promet 0,4 posto. Dvije treine eksternih troakova uzrokovano je putni kim transportom, a treina robnim transportom. Zajedno s troakovima zaguaenja, eksterni troakovi prometa iznose oko 10 posto bruto domaeg proizvoda. Godine 1997. ECMT Deklaracija Prema odr~ivom prometu u zemljama Srednjoeuropske inicijative prepoznala je strateaki polo~aj regije kao prometne poveznice Europe sa golemim potencijalom prometnog rasta, poglavito cestovnog prometa, te ne~eljenih ekoloakih posljedica tog rasta. Stoga je inicirano pilot-istra~ivanje Ekoloako odr~ivi promet u tranzicijskim zemljama Srednjoeuropske inicijative pod pokroviteljstvom UNEP/OECD, a sa svrhom razmatranja buduih transportnih opcija u skladu sa zahtjevima odr~ivog razvitka. Rezultati istra~ivanja i prvi izra uni eksternih troakova prometa u toj regiji, isklju ujui troakove zaguaenja, u prosje noj veli ini od 14 posto bruto domaeg proizvoda, indikativni su pokazatelji potrebe za sustavnijim pristupom u planiranju prometnog razvoja odnosno radikalnim zaokretom s "demand" na ciljno usmjerenu koncepciju strategijskog planiranja. Ta je potreba joa naglaaenija ako se uzme u obzir stopa ekonomskog rasta u ovoj regiji u veli ini od 3 do 5 posto. Oko polovine eksternih troakova prometa odnosi se na troakove nesrea. Troakovi one iaenja zraka su druga indikativna kategorija s udjelom veim od 40 posto. Cestovni promet generira 87 posto ukupnih eksternih troakova prometa. 4. Instrumenti prometne politike Preciznija valorizacija eksternih troakova s aspekta prometne politike premisa je realnijeg utvrivanja odnosa prihoda i rashoda prometnog sektora. Meutim, za implementaciju koncepcije odr~ivog razvitka dostatne su i dosadaanje spoznaje o kvalitativnoj dimenziji prometa te orijentacijske veli ine nepokrivenih eksternih troakova. Za argumentaciju pozitivnih odnosno negativnih u inaka prometa i potrebe optimizacije prometnih obilje~ja u funkciji dobrobiti ~ivota ljudi, presudna je kvalitativna dimenzija statusa mobilnosti, dok ekonomsko vrednovanje eksternih troakova mo~e biti u funkciji politi kog re~ima provedbe reformi prometnog sustava u smislu boljih gospodarskih u inaka. Polazna odrednica u metodologiji internalizacije eksternih troakova prometa je osiguranje individualne mobilnosti na na in koji e zadovoljiti prava korisnika, ali i ne-korisnika odreene prometne infrastrukture te druatveno-socijalne interese. U kona nici se internalizacija manifestira realnim vrednovanjem i izravnom naplatom koriatenja odreene infrastrukture korisniku. Internalizacija eksternih troakova u prometnom sektoru te smanjenje njihove veli ine mo~e se realizirati na razli ite na ine. Zasada samo sa svrhom pilot istra~ivanja primijenjene su metode izravne naplate koriatenja infrastrukture prema kriterijima duljine putovanja, zna ajki vozila s obzirom na one iaenje gorivom i bukom, gradske/ruralne zone koriatenja te vremena i mjesta koriatenja gradske infrastrukture. Implementacijom gornjih kriterija omoguila bi se pravi nost naplate jer se uzimaju u obzir svi relevantni parametri  od karakteristika vozila, mjesta i vremena do prijeenog puta vozila. Osim izravne naplate u funkciji internaliziranja eksternih troakova prometa, u inkovitost metoda njihovog smanjenja, po pravilu je uvjetovana zakonskom normizacijom i sustavom nadzora. To se poglavito odnosi na ograni enje brzine, edukaciju voza a te sigurnosne standarde vozila, kao i tehni ke norme infrastrukture i signalizacije. Bijela knjiga Europske komisije predlo~ila je paket od 60 specifi nih mjera prometne politike kao instrumenta implementacije na elnih smjernica  revitalizacije ~eljeznica, kvalitativnog unapreenja cestovnog prometa, promocije vodnog prometa, afirmacije intermodalnosti prometa, nadogradnje trans-europske prometneL\^`   " $ 4 6 : < L N Z \ v x z |   » hi_hc'hE@Khc'mHsHhc'hc'CJaJmHsHh> hc'CJaJ h> hc'hc'5CJ\ h> 5 hc'5hc'hc'5 hV8)5hc'CJaJhc'hc'5CJaJh,No5CJaJ8\^ ` (*:,! & F he<^e`gdc' $`a$gdc'$a$gdc'gdc' $^a$gdc'$a$gdc'>    * , > B J L P R Z \ r t   & ( : < L N V X Z \ l n p r   & ( 4 6 8 < J L V X \ ^ b d r t hE@Khc'mHsH hi_hc'^     . 0 < > N P \ ` r t   "$02DFNPfhtx &(<>JLNPVhE@Khc'mHsH hi_hc'^VXbdtv|~  &(FH\^`bvx&(:<NP\`npvxhc'hc'mHsHhE@Khc'mHsH hi_hc'Y "68VXZ\~&(*:<PT\^bdhjrt|~ h/Qhc'hc'hc'CJaJmHsHhc'CJaJmHsHhc'mHsHhE@Khc'mHsH hi_hc'M *,<>HJPT\^fh"$.068:JL^`np  .2JLfhz| hi_hc' hc'5\ h/Qhc'hE@Khc'mHsHX"$*,8<BD\bfh~ &*BDFH\`rtz| "$&:<PT^`vxz| h/Qhc'hE@Khc'mHsH hi_hc'[,BDFHXZnp  &(BD^`nr~$&.046F hW&hc'hc'hc'mHsH hQHhc'hQHhc'mHsH h*hc' h/Qhc'hE@Khc'mHsHLFHXZlnrtvx|~ ##"#$#0#2#v#### $ $%&','**4+D+0016181:1 33333344J4L4ŽŹ hhc' hTLhc'h?>h?>CJaJh?>h?>CJaJ hi"hhM hi"hc'he_h$hc' h/Qhc'hc'mHsH hW&hc'C!%'")L, /0081:1H3d4r8:;,@ZGK6NQUXR[T[[[`gdMf8$a$gd?> $`a$gdc'L4d4r899,:.:::z;|;;;;<2<??,@T@V@AABBCCCCCDDDD D"D$DRDTDXDDDDDEEEbEdEhEjEEEEEEEGGGGRHTH h_R\hc'jhc'0JU hJGEhc' h;\:hc'!jh;\:hc'0JUmH sH jhi"hc'0JU hi"hc'jh83hc'0JU h83hc'hc' hTLhc'>TH@LLLLLLMM\MdMMMMN N.N0N4N6N>N@NHNOO"O2O~OOOOOOOOOP PPPP PrRtRSSTTTUUUURVTV$W&WX X,XXYYZP[R[T[ hrhhM hhc' hrhc' hhLhc' hlhc'hwhc'mH sH h jhc'0JU hhc' hJGEhc'hc'BT[V[[[[&\4\\\.^0^<^>^F_H_`gg2kLkNkm(,<RTX’ĒƒВҒԒHJL̓J^bp֧֮֘ hRhathQhatH* hQhatjhat0JUhhatH* hhatUjhH~hat0JUhath hc' hRhc'hMf8hMf8CJaJhMf8hMf8CJaJ<`ch2k*,LҙD6:d$ & F hh^ha$gdK$a$gdK`gdat $`a$gdat & F he<^e`gdat $`a$gdat`gdc' mre~e, poveanja sigurnosti, u inkovite naplate infrastrukture, postuliranja prava korisnika, poveanja kvalitete gradskog prometa, funkcionalnog istra~iva kog i tehnologijskog razvoja (R&T), upravljanja u incima globalizacije i ekoloakih ciljeva odr~ivog prometnog sustava. Osim Bijele knjige, koja zapravo predstavlja strategijski plan razvoja prometa u proairenoj Europi do 2010., joa dvije strategijske odrednice aktualizirane su sa svrhom ja e afirmacije na ela odr~ivosti u sklopu zajedni ke prometne politike Europske unije: Odredba Kyoto protokola o redukciji od osam posto CO2 polucije izmeu 2008. i 2012. u odnosu na referentni status 1990.; Odredba Zelene knjige o zamjeni 20 posto potroanje konvencionalnog goriva s alternativnim gorivima. Bez intervencije prometne politike, aktualni trend rasta veli ine prometa u Europskoj uniji indicira rast prometom uzrokovane CO2 polucije za 40 posto do 2010. u odnosu na 1990. Uva~avanje protokola i dinamike smanjivanja veli ine antropogenskih emisija, poglavito stakleni kih plinova, pred prometnu industriju postavlja zahtjevne zadae poveanja ekoloake u inkovitosti postojee tehnologije, ali diktira i revolucionarne pomake u smislu razvoja alternativnih propulzija i novih konfiguracija prijevoznih sredstava. U tom smislu, prometna politika pretpostavlja primjenu cijelog instrumentarija tehnologijskih i operativnih mjera  od poveanja u inkovitosti potroanje goriva i menad~menta prometne potra~nje do razvoja i primjene alternativnih goriva. Podru ja istra~ivanja prate strategijski kontekst prometnog razvoja. U sklopu 4. okvirnog programa Europske komisije za istra~ivanje i tehnoloaki razvoj, u podru ju prometa realizirano je 277 projekata podijeljenih po tematskim sadr~ajima, a sukladno smjernicama zajedni ke prometne politike sadr~ajno su prevladavali projekti s ciljem metodoloake standardizacije, prikupljanja i obrade podataka, informatizacije i statisti kog praenja. Rezultati tih istra~ivanja imali su funkciju podrake za politi ku razinu donoaenja odluka. U razdoblju 1997.-2000. ulo~eno je milijardu eura u europske istra~iva ke projekte u podru ju prometa. U sklopu 5. okvirnog programa istra~ivanja u prometno vezane projekte ulo~eno je oko 1,6 milijardi eura, a u sklopu 6. okvirnog programa viae od 2 milijarde eura. Predvieni prora un za istra~ivanja u podru ju prometa i aeronautike u sklopu 7. okvirnog programa za razdoblje 2007.-2013. iznosi viae od 4 milijarde eura. Upravljanje tokovima na integriranoj intermodalnoj prometnoj mre~i primjenom inteligentnih transportnih sustava izazov je, ali i nu~na strategijska opcija zajedni ke prometne politike u Europi. Realizacija regionalnih projekata, primjerice razvoj i implementacija satelitskog sustava Galileo zahtijeva multirateralnu i globalnu usklaenost i kooperativnost. Promet u svakom slu aju ostaje klju ni imbenik integracijskih procesa i u prostornom i u ekonomskom smislu, ali se naglaaeno zahtijeva promijena strukture transportnog rada po prometnim modulima (modal shift) te kvalitativna nadogradnja prometne mre~e odgovarajuim su eljima prometnih oblika i pametnim sustavima upravljanja. Osim planiranja infrastrukturne mre~e u fizi kom, graevinskom smislu, u strategijskim se koncepcijama prometnog razvoja na elo integrativnosti naju~e povezuje s na elima intermodalnosti i odr~ivosti. Prometna politika u funkciji integracijskih procesa, stoga, mora podr~avati stimulativan razvoj logisti ke mre~e, uva~avajui pri tome potrebu ja anja prometnih funkcija prirodnih resursa  pomorskog i rije nog prometa u ukupnoj strukturi prometnog rada. Upravljanje prometom, pored regulatornog, investicijskog i fiskalnog, jedno je od klju nih podru ja prometne politike, koje ima izrazite druatveno-ekonomske u inke  s jedne strane u smanjivanju eksternih troakova prometa, a s druge strane u afirmaciji intermodalnog transporta i logistike. Druatveno-ekonomske beneficije primjene inteligentnih transportnih sustava kao infrastrukturne nadgradnje, u prometnom se in~enjerstvu manifestiraju u: smanjenju prometnih zaguaenja i ekanja smanjenju troakova putovanja poveanju sigurnosti reduciranju atetnih emisija i potroanje goriva poveanju u inkovitosti prijevoznika poboljaanju efektivnosti investicija u mre~nu infrastrukturu. Implementacija na ela integrativnosti, interoperabilnosti i odr~ivosti u prometnoj politici nu~no pretpostavlja aplikaciju ITS rjeaenja u svim fazama prometnog in~enjerstva  od planiranja, projektiranja, izgradnje do organizacije i eksploatacije, te u svim segmentima prometnog sustava  od razvoja prometnica i vozila, transportnih terminala do sustava upravljanja prometom. Razvoj europskog satelitskog sustava Galileo znatno e pridonijeti integraciji ITS rjeaenja u prometnom sektoru, te utjecati na efikasnost, sigurnost i troakove svih prometnih oblika. To se posebno odnosi na implementaciju sustava upravljanja ~eljezni kim prometom ERTMS/ETCS, naprednih CNS/ATM sustava u zra nom prometu koji se razvijaju u sklopu SESAR programa, te RIS sustava u rije nom prometu. 5. Zaklju na razmatranja Iako su strategijski ciljevi neizmjenjeni, tijekom petogodianjeg razdoblja kontekst definiranja europske prometne politike bitno je promjenjen u nekoliko klju nih aspekata: Proairenje Europske unije  dok je zaguaenje i one iaenje primarni problem prometnog sektora petnaest lanica Europske unije, za novih deset zemalja lanica Europske unije realni problem odnosi se na pristupnost. Procesi globalizacije se ubrzavaju i predstavljaju daljnji izazov za konkurentnost europskog tr~iata i ekonomski rast. Cijena nafte i nadalje rapidno raste. Kyoto protokol stupa na snagu, diktirajui poveani anga~man na planu smanjenja polucije u Europi. Prometne mre~e izlo~ene su ugrozi teroristi kih aktivnosti. U zahtjevu prilagodbe tim promjenama, Europska komisija je 2006. usvojila srednjoro nu reviziju Bijele knjige. Novim uvjetima prilagoena agenda do 2009. tretira temelje prometne politike  mobilnost, zaatitu, inovacije i meunarodnu dimenziju. U revidiranoj Bijeloj knjizi nije, meutim, naglaaena strategijska odrednica odvajanja meuzavisnosti prometnog i ekonomskog rasta, ve je koriateno drugo terminoloako odreenje  odvajanje mobilnosti od njezinih negativnih konzekvencija. Iako se u izvornom dokumentu prioritet nalazi u uravnote~enju prometnih grana do 2010. smanjenjem potra~nje za cestovnim prometom instrumentima naplate i revitalizacije alternativnih prometnih oblika, kao ato su ~eljezni ki, pomorski i unutarnji vodni promet, u novom je dokumentu naglasak stavljen na ko-modalnost odnosno optimiranje upotrebe svih prometnih oblika. Ko-modalnost se mo~e postii olakaavanjem prijelaza iz jednog u drugi transportni modul harmonizacijom standarda izmeu ceste, mora, ~eljeznice i rijeke te integracijom razli itih transportnih modula u efikasne logisti ke lance. U tom smislu Europska komisija planira 2007. usvojiti logisti ki akcijski plan. Transport je odgovoran za 71 posto potroanje fosilnog goriva i 26 posto emisija CO2. U pariranju zahtjeva za smanjenje europske ovisnosti o nafti i za odr~ivost prometnog razvoja, Europska komisija e 2007. prezentirati strategijski tehnologijski plan za koriatenje energije u prometu te u 2009. lansirati program o zeleno-pogonjenim vozilima. Primjena novih ITS tehnologija u svim prometnim granama smanjit e troakove, poveati energetsku efikasnost i unaprijediti zaatitu te osigurati nove usluge graanima, poput mogunosti upravljanja prometnim tokovima u realnom vremenu i slijeenje. Mobilnost u gradskim prostorima je svakodnevni problem za europske graane. U nastojanju da potakne lokalne uprave na poja ani anga~man u rjeaavanju problematike zaguaenja, prometnih nesrea i one iaenja okoliaa, Europska komisija planira 2007. usvojiti Zelenu knjigu o gradskom prometu. Do polovine 2008. Europska komisija planira predstaviti model za infrastrukturnu naplatu temeljenu na izra unu svih eksternih troakova, praen s analizom utjecaja internalizacije eksternih troakova za sve prometne oblike. Druatvena i ekonomska u inkovitost prometnog sustava ne indicira se samo tehni kim elementima prometne mre~e ili veli inom transportnog rada, izra~enim duljinom i gustoom prometnica ili prijevoznim u inkom, ve i kvalitativnim aspektima menad~menta prometne potra~nje, koji se artikuliraju sigurnoau u prometu i zaatitom okoliaa, a u kona nici prostornom, demografskom i ekonomskom kohezijom regije. Literatura Steiner, S.: Elementi prometne politike. Skripte. Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006. Boanjak, I., Badanjak, D.: Osnove prometnog in~enjerstva. Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2005. Boanjak, I.: Inteligentni transportni sustavi 1. Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006. Steiner, S.: National Transport Policies Harmonisation in Europe. Electrotechnical Society of Slovenia, 12th International Symposium on Electronics in Traffic "Harmonization of Transport Systems in the European Union", Proceedings, Ljubljana, 2004., V2 External costs of transport  Accident, Environmental and Congestion Costs in Western Europe. INFRAS/IWW, University of Karlsruhe, Zrich/Karlsruhe, 2000. External costs of transport, Update Study. INFRAS/IWW, University of Karlsruhe, Zrich/Karlsruhe, 2004. External costs of transport in Central and Eastern Europe. INFRAS/HERRY, Zrich/Vienna, 2002. European Commission White Paper  European Transport Policy for 2010: Time to Decide , COM (01)370. "Keep Europe Moving - Sustainable mobility for our continent" - Mid-term review of the European Commission s 2001 Transport White Paper, European Communities, 2006.  A Community Strategy for "Sustainable Mobility". Green Paper on the Impact of Transport on the Environment. COM (92) 46 final, 20 February 1992.  Earth Summit - United Nations Conference on Environment and Development (UNCED), Rio de Janeiro, 3-14 June 1992.  The Future Development of the Common Transport Policy: A Global Approach to the Construction of a Community Framework for Sustainable Mobility - White Paper. COM (92) 494 final, 2 December 1992. Bulletin of the European Communities, Supplement 3/93.  Commission Green Paper "Towards fair and efficient pricing in transport - policy options for internalizing the external costs of transport in the European Union",  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=COMfinal&an_doc=1995&nu_doc=691" \o "full text of the act" COM (95) 691 final.  Commission White Paper "Fair payment for infrastructure use: A phased approach to a common transport infrastructure charging framework in the EU",  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=COMfinal&an_doc=1998&nu_doc=466" \o "full text of the act" COM (1998) 466 final.  External costs of transport  Accident, Environmental and Congestion Costs in Western Europe. INFRAS/IWW, University of Karlsruhe, Zrich/Karlsruhe, 2000.  External Costs of Transport  Update Study, Final Report. INFRAS/IWW, University of Karlsruhe, Zrich/Karlsruhe, 2004.  Izvorno:  Towards Sustainable Transport in the CEI Countries .  Izvorno: Joint Pilot Study on Environmentally Sustainable Transport in the CEI Countries in Transition.  External costs of transport in Central and Eastern Europe. INFRAS/HERRY, Zrich/Vienna, 2002.  European Commission White Paper  European Transport Policy for 2010: Time to Decide , COM (01)370.  Final report on the Green Paper  Towards a European strategy for the security of energy supply , (COM/02/321).  Izvor: Boanjak, I., Badanjak, D.: Osnove prometnog in~enjerstva. Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2005.  Izvor: Boanjak, I.: Inteligentni transportni sustavi 1. Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006.  ERTMS/ETCS  European Rail Traffic Management System/European Train Control System.  CNS/ATM  Communications, Navigation, Surveillance/Air Trafic Management.  SESAR  Single European Sky ATM Research Programme.  RIS  River Information Services.  Commission Communication  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/transport/transport_policy_review/doc/2006_transport_policy_review_en.pdf" \o "\"Keep Europe Moving - Sustainable mobility for our continent\" - Mid-term review of the European Commission s 2001 Transport White Paper" \t "_blank" "Keep Europe Moving - Sustainable mobility for our continent" - Mid-term review of the European Commission s 2001 Transport White Paper, 22 June 2006.  Izvorno:  decoupling of transport growth from economic growth . pĚ֚06JN|^Ğ6­:Lxz®֮ "j z|δд<FHJ\djlܹjhh0JU hhhhjhhM0JU h<hKhhM h hKjhK0JUhKhhhat hMf8hat hRhatBd® ~ڵܵ6йZF&t(X: & F hh^hgd  $`a$gdat$a$gdK$ & F hh^ha$gdKµصڵܵʻлܻ6<JL<PRT<齲᫤rgrgh5"<h> CJaJ!jh5"<h> 0JCJUaJhe_nH tH  hTh  h h hT hThNI; hThT hThhh,Nohc'CJaJh,Noh,NoCJaJ hhath7UhatH*jhat0JUhe_hathKh,NoCJaJhKhKCJaJ(:<RT<4JXgdc' & F hh^hgd  & F hh^hgdT$a$gde_$a$gd,No $`a$gdK68(*FHXZ\ dfHJRTVJ㴥vhKh> CJaJmHsHhKh> CJaJmHsH!jhKh> 0JCJUaJh h> CJaJmHsH!jh h> 0JCJUaJh5"<h> B*CJaJphjh5"<h> CJUaJh5"<h> CJaJ!jh5"<h> 0JCJUaJ+dHRJB<>@gdhgdKgdatgdc'JLNP@BDxz÷÷yj_jLj_$hh> 0J>*B*CJaJphhh> CJaJjhh> CJUaJh5"<h> CJaJ!jh5"<h> 0JCJUaJh93h> CJaJmHsHh> CJaJh93h> CJaJh> CJaJmH sH hhh> CJaJmH sH !jhhh> 0JCJUaJhKh> CJaJ!jh93h> 0JCJUaJ<>@he_nH tH h> h5"<h> CJaJ!jh5"<h> 0JCJUaJh5"<h> CJaJmHsH,1h. A!"#$% @`@ c'NormalCJ_HaJmHsHtHJ`J c' Heading 2$h@&^h5CJ\tH DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List :O: Y8headingCJaJmH sH 8B`8 c' Body Text$a$tH p`p c' Footnote Text,Footnote Text CharOJQJmH sH tH @&`!@ c'Footnote ReferenceH*fo1f c'Footnote Text Char Char CJOJQJ_HaJmH sH tH @"`@ c'Caption xx5CJ\aJ@ `R@ 4Footer  p# mH sH tH 4U`a4 at Hyperlink >*phf*9%h&'1y5BE(F5 S h ud./tuv~JTuv &~29J!#$&Q())))z,-L0134d55{678w<=(?@BBBC6C[CCEFFFFpGFHHHFIIxJhKNiO`PQ_RSSSSsTTbU_VVbWW#XXX\YYZ-\]^^^B__`y``zaabRbvb1dsdvd00000]0]0]0] 0] 0] 0] 0]0]p0]0]0]0]0]0]0]0]0]p0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0] 0] 0]0]0]0]0]0]0]0]0] 0] 0] 0] 0] 0] 0]0]0]0]0]0]0] 0] 0] 0] 0] 0]0]H0]0]0]0]0]0]0]0]0]0] 0] 0] 0] 0] 0] 0] 0] 0] 0]0@@0p@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0p@0@0p@0@0@0@0@0@0p@00- VFL4THT[pJ@7:;<=>?@ACDEy{}!`d:@8BFz|~>9N[ W XXX _Toc171218842vd-vd#:Tv;TvTv?Tv@TvDATvBTvCTvDTvdETvFTvGTvHTvdITvJTv_KTv|"LTv`MTv#&&1*.68A9:_;;I@AZYjYjYYYZ]]^^p^}^}^}_/dvd  !"8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsdateZ*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceNamehttp://www.5iantlavalamp.com/Z*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceTypehttp://www.5iantlavalamp.com/h *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttagsV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/V#*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonNamehttp://www.microsoft.com  1219922202006226DayMonthYear####################     -/23<=DF[]`adekrvwy}  !%&()-.9:GHIJOPVX]^adhiklstz{ %&+,./129:@AHJPQZ[efghtu}  "#'(34:<GHRT]^jkuw{|   #$./01;<GHQS\]hisuvw~ +,-.?@GINOTUWX^_hisv(*./34@AIJNOPQXY[\hiuv|}%&34=>HIPQSTVW`akluwz{!"#$.09:BCJLVWXY`ahijkrt ! " # $ , - 7 8 @ A H I J K W X ] ^ y z       # $ , - 6 7 > ? @ A H I R T ] ^ d e n o de}&'*,\] )+TV) * c"e"u"w"""""""##################$$$$$$9%;%%%%%h&j&&&)'*'''((P(Q((((( ) )))))))**D*E***++++++//112233334455 5!5051555758595=5?5U5V5a5d5y5{555J6K6z6{677P8Q8h8i88888888888888899!9"9W9Y999::";#;5;7;v<w<==I>K>'?(?????@@@@BBBBBBBBBBCCfCgCCCCC D DDDDDEEEEEE(F+FFWFXFxFzFFFFFFFFFFFIIIIIIIIJJJJKKbNdNNN^R`RRRRRSS.S0SrSsSuSvSSSSSSSSSTT T TrTsTTTaUbUUUVV;V=VHVJV^V_VVVVVaWbWWW"X$XXXXXXX]^^^t^}^^^^^^^__{``aaaaaaazaaaaaaaabbb3d:dvd-/esv}IJSTtv  %&}1289IJ!!##$$&&P(Q())))y,z,--K0L0113344c5d555z6{67788v<w<=='?(?@@BBBBBBCC5C6CZC[CCCEEFFFFoGpGEHFHHHHHEIFIIIwJxJgKhKNNhOiO_P`PQQ^R`RSSSSrTsTTTaUbU^V_VVVaWbWWW"X#XXXXXX6Y7Y[YoZZZ,\]]]^ ^Y^Z^^D_~___ `w`{``ayaabbQbTbubxb0dvd333333333333333Nesvv))BC6C[CFFSSS(TWWXvdkrXvd Sanja Steiner LUv r9ob .3( Ny6&vNi-.:oY9S`NCZ05J^0=x؟ h-r w5(K_fJg')>Pt`  6Kvqi5t^ih+ ^ 0 > ?J KL ^s 5 G R b Eg  Q h 8n y ' (a=,B0Stxyo*\Kb<-Z`a58W^|q}Y3 !+r6ZAa=*'Y #)?K\Ax g !!z"!U!h#V# 0#R#O$ m%k& }&y+'c'u(V8)*<)B)O)#T*\0+^Q+`,-7-H->.S.O.O/`A/c/:}/ 0h0|0SV1p1+.2>2w2}23Q3Y324A\4g`4566O67q7f7I8Y8Mf8Ev89 9R9 :(:/:]F:p:NI;R;nd;;<x<c=?>u>W?[5?@}:@W@#A%B8BU`BkB}BCnCJoC%E"EfE FDF _FGH]GkG'Hj9H;HI!IQPIuI_J$K_KaKpK8LGLGLLjLhMMN|N O@PQ(QHQMQ-eQuQ{QRTRcS TuTyUWZYJ YHJYfYZ'ZTZ(\h4\?K\] ]]"9]H]^&^p^L_e_Q_q`cs`f9a :apaJuapbcjcd0dQGdpdqdK}d?e5eAfQg hc$hhi}FiIi8VijU2j@5j;njkkr0rkrshs,msCt"t:tuX7uBu0v^vS/wxtxhye-yl9z"pz:{2{T| |4|;|'A|n|=}k} ~D~OOp%Q $2l47V>j}mncR-_Mc>ts_ c@\/]u]J8tt_imD2Fl 0Sa}6G]O]#F)Y9nqC\#)77!Z 1<6F]M!@LWZ u|&*o #DflxoQ @d<69S: [|W(%6v  oAEKz6MB?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F !1Table lWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q