ࡱ> 5@ Sbjbj22 .dXX{$$@084<Z.BB"dddddd-------$/Rb1R-Eddddd-dd.***d dd-*d-***-i-d6 d2#-R%\5--*.0Z.=-,1*1i-1i-$dd*ddddd--*(mr. sc. Dragan Damjanovi Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Ivana Lu ia 3 10 000 Zagreb O gradnji i stilu prve vukovarske sinagoge iz 1845. godine Klju ne rije i: Vukovar }idovi Sinagoga Klasicizam Egipatski stil Uvod U povijesti graditeljstva Vukovara ~idovski kultni objekti zauzimaju vrlo istaknuto mjesto, usprkos injenici da je povijest ove zajednice relativno kratka  organizirana djelatnost vukovarske ~idovske opine trajala je tek neato dulje od stotinu godina, od kraja etvrtoga desetljea 19. stoljea do 1945. U tako kratkom vremenu }idovi su, meutim, podigli ak tri sinagogalna objekta; prvu sinagogu, odnosno molitvenu dvoranu, 1845. godine, o kojoj i govori ovaj tekst, novi veliki hram 1889. po projektima uglednog be kog arhitekta Ludwiga Schnea, te zanimljivu grobljansku kapelu, odnosno Ciduk-hadin kuu na mjesnom ~idovskom groblju 1927.-28. godine. Gradnja vukovarske sinagoge 1845. godine zanimljiva je epizoda i povijesti arhitekture klasicizma i povijesti naseljavanja i emancipacije }idova u Hrvatskoj u prvoj polovici 19. stoljea. Koliko se za sada mo~e rei to je, naime, prva namjenski podignuta zgrada za sinagogu uope na podru ju Civilne Hrvatske, odnosno Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Doduae, na podru ju Vojne Krajine postojale su u tom trenutku ve dvije sinagoge  obje u Zemunu, no polo~aj i povijest tamoanje aakenaske i sefardske ~idovske zajednice specifi na je i predstavlja veliko odstupanje u odnosu na povijest ostalih zajednica i u civilnom i u vojnom dijelu Hrvatske. Na podru ju danaanje sjeverne Hrvatske prije vukovarske sinagoge podignuta je i sinagoga u akovcu (1836.), no njezina gradnja proizlazi iz potpuno drugoga konteksta jer je Meimurje tada bilo dio Ugarske, u kojoj je odnos prema naseljavanju }idova bio mnogo liberalniji nego u Hrvatskoj. Tijek izgradnje sinagoge Kada se to no po ela graditi sinagoga ostaje nejasno. Budui da su od arhivskih spisa ostali sa uvani samo ~upanijski spisi, na~alost ne i spisi vukovarskoga Trgovianoga poglavarstva, ne mo~e se utvrditi kada je i je li uope zatra~ena dozvola za njezinu izgradnju, te niti kada je zemljiate, na kojem e ova graevina biti podignuta, unajmio kirurg (lije nik, odnosno ranarnik) Salomon Spitzer. S obzirom na injenicu da su protesti protiv gradnje sinagoge po eli po etkom kolovoza 1845. mo~e se pretpostaviti da je njezina izgradnja pokrenuta najkasnije u srpnju te godine. Gradnja sinagoge izazvala je veliko nezadovoljstvo domaeg stanovniatva, i katoli koga i pravoslavnoga. injenica da se prva sinagoga uope u Hrvatskoj po ela podizati u tako malom mjestu sama po sebi poveim dijelom objaanjava stav vukovarskoga graanstva. U strahu od novoga i nepoznatoga, a joa viae u strahu od konkurencije i gubitka dotadaanjih privilegija, ono je pokuaalo zaustaviti podizanje hrama, nadajui se da e time zaustaviti i daljnje doseljavanje ~idovskog stanovniatva u Vukovar. Protesti koje su graani Vukovara slali raznim institucijama, a ponajprije Srijemskoj ~upaniji radi sprje avanja podizanja sinagoge u po etku su bili neorganizirani i potpuno individualni, a uputili su ih prvi susjedi nove graevine, Andrija Premu~i i Teresija Gsner. Premu~i je tvrdio da je zemljiate na kojem se podizala sinagoga, prije 1822. godine i velikog po~ara, u kojem je izgorio vei dio Vukovara, pripadalo stanovitoj Ru~i Jerkovi, nakon ega ga je }upanija i Vukovarsko vlastelinstvo, jer je bilo maleno, podijelilo na dva dijela - jedan dio pridru~en je cesti, odnosno Gajevoj ulici, radi njezina proairenja, a drugi je dio dodijeljen Premu~iu, kao prvom susjedu Ru~e Jerkovi. Premu~i je, dakle, time poricao ak i mogunost da je Salomon Spitzer uope mogao unajmiti ovo zemljiate, a kamoli joa da se na njemu i gradi. Budui da je na cijelom zemljiatu, dakle i na dijelu koji je pretvoren u put i na komadu za koji je Premu~i tvrdio da je njemu prepuaten, zapo ela gradnja sinagoge, zahtijevao je da se obustave radovi, vjeato se pozivajui ne samo na zaatitu privatnog (svojeg) vlasniatva, nego i na ope dobro, ustvrdivai da e nakon podizanja ove graevine biti, naime, znatno su~ena Gajeva ulica (na ato su se ~alili i ostali susjedi), te da se u slu aju po~ara na njoj nee moi mimoii dvoja kola. Od Premu~ia joa je nezadovoljnija bila Theresia Gsner, koja se odlu ila po~aliti i vukovarskom vlastelinstvu, jer je tvrdila da je od grofa Emerika Eltza dobila jamstvo da se na upitnom zemljiatu nee podizati nikakva graevina. }alila se da e s krova sinagoge, koja se podizala odmah uz njezinu kuu, padati kianica na njezino zemljiate te da e to uzrokovati veliku vla~nost zgrade, zbog ega je tra~ila zabranu daljnje gradnje. Privatne tu~be, meutim, nisu urodile plodom. Komisija sastavljena od Eugena Jeroslavskog, geometra ~upanijskoga graevnog ureda, zatim vlastelinskog fiskala Georga Kontitsa i vlastelinskoga geometra Basilia Mihailovia obavila je uvid na terenu i ustanovila da ni Premu~i ni Gsnerica nemaju nikakve osnove za svoje pritu~be. Propisi doneseni nakon po~ara 1822., na koje se Premu~i pozivao, nigdje ne govore o komadu zemljiata na kojem se podi~e sinagoga. Komisija o ito nije htjela uva~iti usmeno obeanje koje je Premu~i, kako je tvrdio, dobio od vlastelinskoga direktora Kova evia,. }albu Gsnerice vezanu uz vla~nost njezina stana zbog blizine budue sinagoge takoer su smatrali neutemeljenom jer je razdaljina bila tolika da ova graevina nikako nije mogla smetati njezinoj kui. Katastarski plan, nastao doduae petnaestak godina nakon podizanja sinagoge (1863.), pokazuje nam kako ona doista nije bila preblizu niti jednoj graevini, ako je situacija iz te godine joa uvijek odra~avala situaciju iz 1845. Nakon ato privatne tu~be nisu uspjele, sredinom kolovoza iste godine zapo ela je organizirana akcija graana Starog Vukovara, usmjerena k zaustavljanju daljnjeg podizanja sinagoge. Prva je kolektivna molba bila upuena tadaanjem akova kom biskupu Josipu Kukoviu, 11. kolovoza 1845. Ona mnogo viae negoli privatna pisma otkriva pozadinu cijelog sukoba, a neusporedivo je oatrija od neato kasnije molbe koju e isti graani uputiti Srijemskoj ~upaniji. Biskupu se kratko objaanjava da su }idovi po eli graditi svoj molitveni objekt te da se njegova gradnja protivi vukovarskim municipalnim zakonima, te naglaaavaju da je sprje avanje njezina podizanja nu~no da bi se za dulje sprije ilo da se ~idovski narod (Israelitica gens) povea u Vukovaru. O ito je, dakle, da se graanstvo ponajprije boji daljnjeg doseljavanja }idova u Vukovar, isklju ivo, naravno, zbog njihove sve vee uloge u trgovini i obrtima grada, ime su postali jaka konkurencija starim domaim obrtnicima i trgovcima. Biskup Kukovi na kraju je zamoljen da potpomogne molbu graana, ato je on i u inio, poslavai, zajedno s protestnim pismom Vukovaraca, 20. kolovoza 1845. dopis Srijemskoj ~upaniji. Zanimljivo je da je Kukoviev odgovor izrazito diplomati an. Iako reda radi podupire graane, nigdje neposredno ne navodi da je gradnja sinagoge u neskladu sa zakonom. U osnovi cijeli je njegov dopis pozivanje na postojee zakonske odredbe, i to one glavne kojima je reguliran polo~aj }idova u Habsburakoj Monarhiji, na lanak 38. donesen odlukom zajedni kog sabora 1790./1791. godine, koji je ustanovio da se }idovi u svim mjestima, osim rudarskih, ostave u onom stanju u kojem su bili dana 1. 1. 1790., ako bi pako u istom smetani bili, da se unj uzpostave, te na dio 5., lanka 29. zakona iz 1840., kojim su ta prava dodatno raairena, te je domaim i udomljenim }idovima dopuateno da mogu svugdje, opet s iznimkom rudarskih mjesta i gradova stalno prebivati, graditi tvornice, baviti se trgovinom i obrtom, dr~ati si izraelitskih pomonika i nau nikah, posveivati se slobodnim znanostim i umjetnostima, te napokon kupovati gradjanskih nekretnostih u onih gradovih, u kojih je to stariji obi aj dozvoljavao. Tim zakonima nije im bilo dopuateno graditi sinagoge, no da to vukovarski }idovi doista i ine nije se moglo dokazati. Pismo Srijemske ~upanije vukovarskoj ~idovskoj zajednici nije sa uvano, ali sa uvan je njezin odgovor, osobito zanimljiv ne samo sa stajaliata gradnje ove, konkretne sinagoge, nego i za povijest sinagogalne arhitekture u cjelini. Glavni potpisnik teksta, Friedrich Singer (Szinger), isti e kako piae s izri itom namjerom da smiri duhove kraana, te objaanjava nacrt graevine koja se podi~e, a za koju ka~e da neki sumnjaju da e ona slu~iti kao hram ili sinagoga, a zapravo je molitveni dom (domus oratorium, Betthaus). Nastojei opovri ove tvrdnje ak dva puta navodi da se u sastavu graevine nalaze pod istim krovom i kuhinja i dvije pei. Isti e da ni poganske pagode (Pagodae etnicorum), nemaju kuhinju, a kamoli e ih imati ~idovski hram. Poziva se pri tom na ~idovsko vjerovanje da postoji samo jedan hram  onaj jeruzalemski, te da prema tome vukovarska graevina ni s te strane to nikako ne mo~e biti. Naime, iako su se u 19. stoljeu sinagoge redovito u njema kom jeziku, pa i u nas i openito na srednjoeuropskom podru ju, nazivale Tempel (dakle hramom), to je u osnovi nepravilan izraz. Kako je ve spomenuto, postoji samo jedan hram, onaj jeruzalemski, jer se u njemu uvao u Svetinji nad svetinjama Zavjetni kov eg s plo ama zakona dobivenim od Boga. Tek nakon ato su se, nakon ruaenja hrama, }idovi raatrkali po svijetu, po ele su se podizati sinagoge, ne kao nadomjestak ove graevine, jer se u njima ne odr~avaju ~rtveni obredi, nego kao mjesta svih vrsta sastajanja lanova ~idovske opine. Sinagoga, naravno, primarno slu~i za bogoslu~je, no i za profana okupljanja }idova, te za u enje zakona (zbog ega se i u srednjem i u novom vijeku sinagoge esto nazivaju akolama, Schule). U njoj stoga nema oltara, nego samo aron ha-kodea, u kojem se uvaju svici tore i almemor (bima), mjesto s kojeg se vodi slu~ba. Tvrdnja, dakle, da vukovarska ~idovska opina ne gradi hram, doista i stoji sa stajaliata ~idovskih zakona. Meutim, tvrdnja da to nije sinagoga u osnovi nije to na. Termin molitveni dom, koji Friedrich Singer koristi, zapravo je samo formalno, terminoloako poigravanje radi dobivanja zakonskog pokria za podizanje ovog objekta, jer, kako je spomenuto, u tom trenutku joa uvijek nije bilo dopuateno podizanje sinagoga. Iz navedenog objaanjenja pojma sinagoge, o ito je da je Singerov vukovarski molitveni dom bio upravo to te e se nakon dogaaja 1848./49., revolucije i daljnje emancipacije }idova, ova graevina redovito i nazivati sinagogom. Pismo Friedricha Singera iznimno je kompromisno u tonu. Nakon ato je prvim dijelom dopisa pokuaao uvjeriti organe vlasti da ne podi~e hram/sinagogu, obvezao se dalje da e, ako ~upanijska oblast ima neke primjedbe vezane uz samu graevinu, sve potrebno ispraviti, pri tom molei da se ne dira samo u strukturu zida, vjerojatno iz straha da se ne bi previae poveali troakovi podizanja ovog objekta. Osim Singera dopis su potpisali i ostali istaknuti lanovi vukovarske ~idovske opine: Jacobus Borovitz, Benedictus Tander te Abraham Shmuczer. Iako je ve diplomati an odgovor biskupa Kukovia pokazao da molba vukovarskih graana u osnovi nema zakonske podloge, tek nakon iscrpljivanja svih mogunosti, nakon pomirljivog dopisa vukovarske }idovske opine, te izlaganja Eugena Jeroslavskog o projektu za sinagogu pred ~upanijskom skupatinom, 26. kolovoza 1845., duhovi su se donekle smirili. Na ~upanijskoj je skupatini tom prilikom zaklju eno da se graevina mo~e nastaviti graditi jer nema ni ~rtvenik ni druga obilje~ja sinagoge, a budui da je Vukovarcima ipak smetao njezin oblik, prvotni je projekt morao biti modificiran, a graevina trebala biti izgraena kao communium domorum. Nakon kolovoza 1845. viae ne nailazimo niti na jednu tu~bu protiv gradnje sinagoge te se moglo podizanje ove graevine mirno zavraiti. Teako je, meutim, povjerovati da je vukovarsko stanovniatvo doista prihvatilo ovu argumentaciju, da se ne podi~e hram, odnosno sinagoga. Ono se samo pomirilo s nemogunoau zakonskog zaustavljanja njezina podizanja, kako uostalom svjedo i i zapis o gradnji sinagoge iz kronike vukovarskog franjeva kog samostana, koji je kroni ar Kajo Ad~i, kratko zavraio sljedeim rije ima: }idovi gurnuae naae poatovane gradske oce u rebra (astuti einm Judaei bene scierunt pecunia Magistratuales ad suas partes pertrahere...), te su oni najedno bili malo mekai pa je i dozvola odmah bila gotova. Stilske osobitosti graevine Stilsko rjeaenje projekta za prvu vukovarsku sinagogu iznimno je zanimljivo i neuobi ajeno za povijest hrvatske arhitekture 19. stoljea. U arhivu Srijemske ~upanije o uvane su dvije varijante projekta. Prva, tehni ki doraenija i za nas najzanimljiva, vjerojatno je ona koju je vukovarska }idovska opina naru ila od arhitekta, a druga verzija neka je vrsta crte~a nastalog prema prvotnom projektu sa stanovitim izmjenama - dodanim krovom i donekle pojednostavljenom arhitekturom. Prvotni je projekt predviao podizanje pravokutne longitudinalne graevine s jednostavnom arhitektonskom dekoracijom gotovo posve proizaalom iz klasicisti ke arhitekture. Glavno pro elje raa lanjuju jednostavni dorski pilastri postavljeni na vrlo visoki postament, na kojima po iva plitki vijenac, iznad kojeg je, u osi glavnog portala, polukru~ni, takozvani termalni prozor. Bo no je pro elje rijeaeno joa jednostavnije, s dva plitka vijenca, a otvoreno je u gornjem dijelu s tri polukru~na prozora. Usprkos jednostavnosti ovo nam je pro elje crkve stilski mnogo zanimljivije jer je na njemu o ito pozivanje na egipatsku arhitekturu. U osnovi, cijela bo na fasada asocira svojim oblikom na pilone izmeu kojih se ulazi u prostor egipatskoga hrama. Ne samo u opem izgledu, nego i pojedinim detaljima, osobito u na inu rjeaavanja zavranoga, krovnog vijenca, sna~no istaknutog, ali bez profilacija, ponovno se uo avaju elementi derivirani iz egipatske arhitekture. injenica da u prvom projektu nije na graevini uope ucrtan krov dodatno oja ava sli nosti s pilonima egipatskih hramova. Mo~e se ak rei da nije postignut dojam graevine nego neke vrste predimenzioniranog kov ega, te se mo~da time svjesno asocira na Kov eg saveza. Primjena elemenata egipatskog stila na projektu vukovarske sinagoge ne treba uditi, jer je u prvoj polovini 19. stoljea, kada se tek otkrivala egipatska civilizacija, ovaj stil bio relativno uobi ajen, iako nije imao ni pribli~no onako brojne poklonike kao goti ki ili klasicisti ki stil. Zanimljivo je da je taj stil upravo u arhitekturi sinagoga u klasicizmu vrlo est, a njegova je primjena bila dio potrage za adekvatnim stilskim izrazom za ovaj u osnovi novi tip graevine. Mnogobrojni su razlozi za okretanje egipatskom stilu u gradnji sinagoga. Oni su ponajprije dio potrage za historijskim opravdanjem stilskog izbora koje je u arhitekturi 19. stoljea uvijek od klju ne va~nosti, bez obzira na to o graevini koje vjerske sljedbe se radi. Uporiate u proalosti kao razlog za uporabu ovog ili onog stila tra~i se da bi se naglasila starost, tradicija ili, u krajnjem slu aju, specifi nost pojedine vjeroispovijesti. Budui da Salomonov hram nije sa uvan, te stoga nije mogao poslu~iti kao neposredan predlo~ak za gradnju sinagoga, a budui da se u to vrijeme pretpostavljalo da je sli io na njemu suvremene hramove u Egiptu, egipatski je stil bio logi an izbor za sinagogalne gradnje. Osim toga, egipatski je stil samim time upuivao i na starost }idovstva, jer je nastao davno prije i klasi ne, gr ke i rimske, a kamoli srednjovjekovne arhitekture, kojom su se za svoje gradnje koristili kraani. I kona no upotreba ovog stila istodobno je i upuivanje na orijentalno, bliskoisto no, podrijetlo }idova, koje e i kasnije (u drugoj polovici 19. stoljea) poslu~iti kao glavni razlog zbog kojeg e se neomaurska (arapska) arhitektura pretvoriti u glavni stil sinagogalnih gradnji. Najbolji primjer upotrebe egipatskog stila u sinagogalnoj arhitekturi Srednje Europe, bez ikakve je sumnje sinagoga Friedricha Weinbrennera u Karlsruheu (zapo eta 1798., izgorjela 1871.), koju su nasljedovale sli ne graevine u Hannoveru (1827.) i Sulzburgu (1822.). Zanimljivo je da se u arhitekturi sinagoge u Karlsruheu osim openite upotrebe egipatskog stila mogu uo iti joa neki elementi koje e kasnije u Vukovaru upotrijebiti projektant tamoanje sinagoge, kao ato su karakteristi ni lu ni prozorski otvori. Teako je povui neke direktne paralele, one vjerojatno i ne postoje, jer su takvi lu ni prozori ope mjesto klasicisti ke arhitekture, no ipak su navedeni kao eventualan pokaziva  smjera nekim buduim istra~ivanjima. Upotrebom elemenata egipatskog stila prva vukovarska sinagoga zauzima istaknuto mjesto unutar povijesti klasicizma u Hrvatskoj i Slavoniji uope jer se taj stil u nas viae nigdje ne pojavljuje. Dapa e, arhitektura Slavonije u prvoj polovici 19. stoljea obilje~ena je dominacijom konzervativnog baroknoga klasicizma te se i iai oblici klasicizma kao stila javljaju vrlo rijetko, a kamoli da bi se javljali u kombinaciji s egipatskim elementima, kao u vukovarskoj sinagogi. Prvotni projekt, o kojem se do sada govorilo, morao je biti donekle modificiran, zbog, kako je spomenuto, zahtjeva vukovarskih graana. Drugi projekt, to nije re eno crte~, napravio je nesumnjivo domai in~enjer pri Srijemskoj ~upaniji, vjerojatno Jeroslavsky. On dodaje nekoliko elemenata kojima je, vjerojatno, osnovni cilj da graevina izgubi dojam hrama koji je ostavljala prema prvotnom projektu. Glavni je dodatak etveroslivni krov koji je toliko naruaio izgled graevine prema originalnom projektu da je teako rei da je ranije uope i bio predvien. Ako i jest, vjerojatno nije bio predvien u obliku u kakvu je naposljetku izveden. Osim krova u drugom se projektu pojavljuje joa jedan element kojeg nema u prvom - u prostoriju lijevo od glavnog ulaza postavljen je kamin, te dimnjak za njega, ime je graevina postala joa neupadljivija i nakon podizanja vjerojatno je ostavljala dojam malo reprezentativnije kue. Sudei po jednoj sa uvanoj fotografiji sinagoge, nastaloj po svoj prilici negdje po etkom 20. stoljea, mo~da i neposredno prije adaptacije 1910. godine, dakle u vremenu kad je ta graevina ve slu~ila kao kalvinska crkva, ali prije nadogradnje zvonika, i glavno i bo no pro elje sinagoge izvedeno je gotovo potpuno prema izvornom nacrtu. U rjeaenju arhitektonske raa lambe nema bitnih odstupanja, osim ato je izvedena graevina imala cijelu povrainu zida dodatno raa lanjenu horizontalnim i vertikalnim fugama (u~ljebljenjima), koja su oponaaala u ~buci na in gradnje u kamenu. Jedina vea razlika bila je zatvaranje bo nih ulaza na glavnom pro elju, te pravokutnog prozora na bo nom pro elju crkve. Mogue je da su bo ni ulazi u sinagogu zazidani i prije njezine adaptacije u crkvu. Organizacija unutraanjega prostora Vukovarska ~idovska opina od svojeg nastanka do nestanka bila je aakenaska te se stoga i tipoloaki, po organizaciji prostora, obje vukovarske sinagoge, i prva iz 1845., o kojoj govori ovaj tekst, i kasnija iz 1889., prilagouju pravilima aakenaskog obreda. Sudei po sa uvanim nacrtima i spomenutoj raspravi o podizanju sinagoge sama je graevina prvotno bila sastavljena od dvije strukture: jedno je bila sinagoga u u~em smislu te rije i, a drugo nadogradnja koja je odigrala tako va~nu ulogu u smirivanju duhova vukovarskih kraana i osiguravanju pravne podloge za gradnju. Nadogradnja, u kojoj se nalazio jedan hodnik, kuhinja i dnevna soba, kako pokazuju crte~i (slika br. 3. i 4.) , direktno se naslanjala na sinagogu i bila je pokrivena jednostreanim krovom. Prema izvorima, to je bio stan za aahtera, no ne mo~e se potpuno isklju iti ni mogunost da je ova struktura podignuta samo da bi se opravdala konstatacija da se ne gradi hram. No, vratimo se na dio strukture koji nam je najzanimljiviji i koji se u u~em smislu te rije i mo~e nazvati sinagogom. Prostorna je organizacija glavnog korpusa zgrade bila osobito jednostavna. Graevina je imala tri ulaza, od kojih je samo sredianji vodio, kroz predvorje, do centralnog molitvenog prostora namijenjena muakarcima za vrijeme trajanja slu~be. Desni ulaz vodio je u manju pravokutnu prostoriju, u kojoj je se nalazilo stubiate za uspon na galeriju namijenjenu ~enama. U sinagogama, naime, slu~bi Bo~joj ~ene prisustvuju odvojeno od muakaraca. U 19.J L l 24 ".0$$)),,//$7&7z::$=&=>>BpBrBtBCFFFFFDJFJJJJKK K@LbL$O h)-6] h)-6\h)-6\] h)-\jh)-0JU\ h)-6jh)-0JUh)-5CJ$aJ$hXB h)-5h)-5CJ0aJ0h)- h)-CJ\@4\J L l | $a$gd)-$a$gd)-gd)-$a$gd)-  SSJ2),4FLUdZ^cTiViXiiiZmwz>gd)-gd)-$a$gd)- $`a$gd)-$O2OPP4T@TDTFTTTTTHUJUVV^Z`Z^^^ccccgLiPiRiXiikVmttttttdufuzz{{RTz|Žb6rtκ&Uh)-5CJ$aJ$ h)-5 h)-\ h)-CJ$ h)-5\ h)-6]jh)-0JUh)- h)-6MbfhnҢֿؿZ\ $`a$gd)-$a$gd)- stoljeu u tu su se svrhu redovito, uzdu~ cijele sinagoge, podizale galerije, iznad svojevrsnih pobo nih brodova. Budui da u projektu za vukovarsku sinagogu nisu ucrtani, unutar njezine najvee prostorije, nikakvi stupovi, mo~e se pretpostaviti da je za ~ene slu~io samo prostor iznad ulaznog dijela graevine, koji svojim smjeatajem podsjea na korove kraanskih crkvi. Trei ulaz u sinagogu, lijevo od glavnoga, vodio je u prostoriju namijenjenu onima koji su zakasnili na slu~bu. To je prili no neuobi ajena namjena, za koju se nisu mogle pronai paralele ni u hrvatskoj ni u svjetskoj povijesti sinagogalne arhitekture. Glavni molitveni prostor, namijenjen muakarcima, bio je prili no prostrana pravokutna prostorija rasvijetljena trima velikim lu nim, termalnim prozorima, koji su gledali na Gajevu ulicu, te joa dvama, koji su stajali sa strana aron ha  kodeaa, na za eljnom zidu. Niaa za aron  ha kodea postavljena je u stra~njem zidu sinagoge, kako je bilo i ina e uobi ajeno. Budui da nije sa uvana niti jedna fotografija unutraanjosti ove graevine, ak ni iz vremena nakon ato je adaptirana u crkvu, ne mo~e se rei kako je bio rijeaen aron ha-kodea, odnosno da li je imao stilska obilje~ja. Prvotno je bio bez ikakve sumnje provizoran, jer nije ucrtan u projekt iz 1845., ato je za vukovarske }idove bio jedan od va~nijih dokaza da ne podi~u sinagogu. Reprezentativniji je aron ha-kodea nesumnjivo podignut kasnije, nakon ato je to proces emancipacije }idova omoguio. Urbanisti ki smjeataj Prva vukovarska sinagoga podignuta je u Starom Vukovaru, dakle ju~nom, srijemskom dijelu grada uzdu~ Gajeve ulice, otprilike na polovici puta izmeu u~eg centra grada i franjeva kog samostana. Sudei po katastarskom planu iz 1863. godine, ini se da je sinagoga doista svojim sjeverozapadnim uglom malo suzila ulicu, vjerojatno za 3 stope, ato spominje Teresija Gsner u svojem pismu, no, ovakvo je ula~enje bilo nu~no zbog zadanog oblika graevne estice koju je unajmio Salomon Spitzer, tako da je cijelo zemljiate morala prekriti graevina da bi imala dovoljne dimenzije. Malena, viae puta spomenuta nadogradnja uz sinagogu bit e brzo poruaena, jer je nema ve pri prvoj katastarskoj izmjeri Vukovara iz 1863. godine. }idovska ju je opina nesumnjivo uklonila pedesetih godina 19. stoljea, nakon ato viae nije bilo potrebno opravdavati pravu funkciju graevine, dakle poslije donoaenja zakona koji su doveli do potpune liberalizacije naseljavanja }idova u sve dijelove Monarhije i gradnje njihovih kultnih objekata. Ruaenjem se htjelo pretvoriti sinagogu u soliternu, slobodno-stojeu graevinu, kako to i dolikuje kultnom, javnom objektu. Budui da zemljiate pravokutnog oblika ispred sinagoge nikad nije bilo izgraeno, graevina je stajala na jednoj od strana svojevrsnog malog trga na uzbrdici, ato je monumentaliziralo njezine relativno skromne dimenzije i izgled. Upravo zbog polo~aja na uzbrdici visina zida strukture bila je neato vea na portalnoj, ulaznoj strani, negoli na za eljnoj strani ove graevine. Katastarski plan jasno pokazuje da sinagoga nije bila potpuno pravilno orijentirana, kako je bilo uobi ajeno u arhitekturi ovog tipa gradnje, istok  zapad, s aron ha-kodeaom na isto noj strani graevine i ulazom na zapadu. Zbog datosti terena morala su se napraviti stanovita odstupanja od pravilne geografske orijentacije te je graevina polo~ena u smjeru sjeverozapad  jugoistok. Projektant sinagoge Niti jedan od sa uvana dva projekta/crte~a vukovarske sinagoge iz 1845. godine nije potpisan, pa se na~alost ne mo~e ustanoviti tko je njezin projektant. Mo~da je to ve spomenuti mjernik Eugen Jeroslavsky (Jaroslavsky), koji se u spisima o gradnji pojavljuje nekoliko puta, no samo u ulozi nadzornika legalnosti poslova. Jeroslavsky se doselio u Vukovar po svoj prilici 1829., kada po inje raditi kao mjernik u graevnom uredu Srijemske ~upanije, gdje ostaje sve do aezdesetih godina 19. stoljea. Bez obzira na to ato je nadzirao gradnju ne mo~e se potpuno isklju iti mogunost da je i projektirao taj objekt, jer je vukovarska ~idovska zajednica u tom trenutku teako mogla nai nekog drugog graditelja (bar u samom mjestu). U prilog ovoj teoriji iala bi i injenica da je projektant sinagoge morao dobro poznavati datosti terena, jer se graevina nalazila na padini. S druge strane, veze s lokalnom sredinom relativno mlade zajednice joa uvijek nisu bile, kako uostalom cijela situacija oko gradnje sinagoge i pokazuje, osobito vrste, a budui da su }idovi Vukovara bili uglavnom trgovci, te su mnogo putovali u vee centre Monarhije, mo~da su projekte naru ili u Be u, Peati ili nekom drugom gradu. U prilog ovoj teoriji govori pak stilska kvaliteta projekta, a osobito upotreba egipatskoga stila, jer je malo vjerojatno da je taj stil poznavao domai graditelj. Prodaja sinagoge maarskoj kalvinisti koj zajednici i kona na sudbina graevine Vukovarska je ~idovska zajednica do kraja 19. stoljea izrasla u jednu od najveih i najbogatijih ~idovskih opina Hrvatske. Stara sinagoga viae nije ni izgledom, a ni veli inom zadovoljavala svojoj svrsi te 1889. zapo inje izgradnja novog velikog hrama po projektu be kog arhitekta Ludwiga Schnea u neposrednoj blizini starog hrama, u istoj Gajevoj ulici, neato bli~e centru. Nakon zavraetka nove sinagoge odlu ilo se, 1894./1895. godine, prodati staru zgradu mladoj maarskoj kalvinisti koj opini, koja ju je adaptirala u crkvu. Sudei po sa uvanoj fotografiji ova adaptacija nije zahvatila pro elja graevine, nego, vjerojatno, samo njezinu unutraanjost. Tek 1910. godine, nakon ato je i vukovarska maarska zajednica znatno narasla i brojem i utjecajem pristupilo se podizanju zvonika ispred glavnog pro elja, ime je ono potpuno zaklonjeno. Adaptaciju je izvraila tvrtka Banheyer i sin po projektu vukovarskog arhitekta Frana Funtaka, tada na hrvatskoj razini vrlo va~nog arhitekta, a njome je realiziran prvi armiranobetonski zvonik u Hrvatskoj. Prodaja objekta namijenjena kultu za ostale dvije monoteisti ke abrahamisti ke sljedbe (kraanske i muslimanske) posve je neuobi ajena. Promjena vlasniatva nastaje samo u slu aju potpune promjene stanovniatva iseljavanjem, ili nakon ratova (pretvaranja katoli kih bogomolja u muslimanske i obrnuto, ili katoli kih u pravoslavne i obrnuto). Meutim, kod }idova takva promjena nije bila tako rijetka upravo zbog druk ijeg, ve spomenutog, specifi nog shvaanja sinagoge ne kao sakralnog objekta, nego kao sredianje zgrade okupljanja mjesnog }idovstva. Stoga ne treba uditi ato je vukovarska ~idovska opina bila spremna svoju prvu sinagogu prodati jednoj kraanskoj sljedbi. Nakon nestanka ~idovskih zajednica u Drugom svjetskom ratu i neke e druge hrvatske sinagoge biti ustupljene kraanskim sljedbama, poput donjogradske osje ke, koja je prodana Pentekostalnoj crkvi. Na~alost, takva e praksa katkad dodatno pogoraati i onako nesretnu sudbinu malobrojnih sa uvanih hrvatskih sinagoga, poput vukovarske velike sinagoge, koja je prodana za graevinski materijal. Zahvaljujui injenici da je bila pretvorena u kalvinsku crkvu, prva je vukovarska sinagoga, meu rijetkima u nas, pre~ivjela netaknuta Drugi svjetski rat. Na~alost, nakon velike poplave u Vukovaru 1965. zemljiate na kojem je stajala postalo je vrlo nestabilno, a budui da je kalvinska zajednica smanjena, ato iseljavanjem ato asimilacijom, graevina se rijetko upotrebljavala, ako se ikada i upotrebljavala, te se pristupilo, na~alost, njezinu ruaenju. Potpuno je poruaen kompleksni graevni sklop iznimno zanimljive arhitekturne proalosti koji je u sebi uklju ivao i prvu sinagogu i prvi armiranobetonski zvonik u Hrvatskoj uope. *Zahvala Za prijevod tekstova s latinskog zahvaljujem se asist. Jeleni Marohni i prof. dr. sc. Bruni Kunti-Makvi s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Popis ilustracija: Katastarski plan Starog Vukovara iz 1863. godine (br. 7.), S Davidovom zvijezdom ozna ene su obje sinagoge. Nova velika iz 1889. (ucrtana naknadno na stari plan) na katastarskoj je estici br. 92. Stara iz 1845., neato ju~nije postavljena, na katastarskoj je estici br. 89 (izmjerio Franz Sommer, izrisao i prora unao Vinc. KovaYik 1863.); HDA, Fond br. 1421., Dr~avna geodetska uprava. Prvotni projekt za vukovarsku sinagogu iz 1845.; Hrvatski dr~avni arhiv, Fond br. 31., Srijemska ~upanija, kutija br. 739., dosje br. 2944. Drugi, modificirani projekt za glavno pro elje vukovarske sinagoge, 1845.; HDA, S}, kut. br. 739, dosje br. 2944. Drugi, modificirani projekt za bo no pro elje i tlocrt vukovarske sinagoge, 1845.; HDA, S}, kut. br. 739, dosje br. 2944. Prva vukovarska sinagoga, fotografija vjerojatno iz prvog desetljea 20. stoljea, kad je graevina ve slu~ila kao kalvinska crkva, Gradski muzej Vukovar. Uvodni apstrakt: lanak govori o izgradnji prve vukovarske sinagoge, 1845. godine, koja je ujedno i prva namjenski graena zgrada za sinagogu u tadaanjoj Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Protiv njezine gradnje ustalo je katoli ko i pravoslavno stanovniatvo. Projektirana je u klasicisti kom stilu s reminiscencijama na egipatsku arhitekturu. Du~i sa~etak: Prva vukovarska sinagoga, podignuta 1845. godine, prva je namjenski graena zgrada za sinagogu uope na tlu tadaanje Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Njezina izgradnja dovela je do velikog nezadovoljstva meu domaim veinskim katoli kim i pravoslavnim stanovniatvom, koje je nastojalo zaustaviti njezino podizanje, isti ui da se ono kosi s komunalnim zakonima, da e graevina jako suziti airinu Gajeve ulice, uz koju je izgraena i tako ote~ati prometovanje, a zapravo se strahovalo da e podizanje sinagoge potaknuti daljnje doseljavanje }idova u Vukovar, koji su predstavljali veliku konkurenciju domaim obrtnicima i trgovcima. Graani Vukovara ulo~ili su svoje prosvjede i organima Srijemske ~upanije i tadaanjem akova kom biskupu Josipu Kukoviu, no nisu uspjeli zaustaviti gradnju jer je }idovska opina osigurala pravnu podlogu za svoj graevinski pothvat. Opravdavajui se da se gradi molitvena kua (Domus oratorium, Betthaus), a ne hram ili sinagoga (koje se u to vrijeme joa nisu smjele podizati u Hrvatskoj), potvrujui te tvrdnje injenicom da je jedna od prostorija u nuzzgradi slu~ila kao kuhinja, Friedrich Singer, tadaanji predsjednik vukovarske ~idovske opine, uspio je zavraiti gradnju. Prva vukovarska sinagoga bila je vrlo malena zgrada, no stilski vrlo uspjela i zanimljiva, jer se osim klasicisti kih elemenata, tipi nih za arhitekturu prve polovice 19. stoljea, koji prevladavaju na glavnom pro elju, javljaju i elementi egipatskog stila (egyptian revival) u rjeaenju bo noga pro elja, koji su ina e relativno esti u sinagogalnoj arhitekturi tog vremena, no koje nigdje dalje u tadaanjoj arhitekturi Hrvatske ne susreemo. Ova je graevina slu~ila vukovarskoj ~idovskoj zajednici kao sinagoga do 1889., kada ju je zamijenio monumentalni neoromani ko-neomaurski hram. Stara je graevina potom 1894./1895. prodana kalvinskoj opini, kojoj je sve do ruaenja, aezdesetih godina 19. stoljea, slu~ila kao crkva.  Zlatko KARA , Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma, Muzej za umjetnost i obrt i Kulturno druatvo Miroslav `alom Freiberger, Zagreb, 2000., 19.; Zlatko KARA , Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma, Historicizam u Hrvatskoj, Knjiga I., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000., 168.; U nastavku teksta citati se odnose na prvi citirani tekst, odnosno knjigu g. Zlatka Kara a.  U prijevodu s hebrejskog naziv ove graevine bio bi  kua Pravednog suda , u osnovi rije  je o svojevrsnoj grobljanskoj kapeli. Danas je ova sinagoga jedina sa uvana od triju spomenutih u Vukovaru.  O tom objektu mo~e se viae doznati iz lanka Dragan DAMJANOVI, }idovske vjerske graevine vukovarskog in~enjera Frana Funtaka, Prostor, Znanstveni asopis za arhitekturu i urbanizam, 12., 2004., br. 2. (28.), Zagreb, 2005., 129.-140.  Najdulji osvrt na gradnju sinagoge donosi Slavko GAVRILOVI, Jevreji u Sremu u XVIII. I prvoj polovini XIX veka, Srpska akademija nauka i umetnosti, posebna izdanja, knjiga DXCI, Odeljenje istorijskih nauka, knjiga 14., Beograd, 1989., 40.-41. Kratke informacije o podizanju ove sinagoge nalazimo i u: Placido BELAVI, Poviest samostana i ~upe vukovarske, Tiskara Sriemskih novina, Vukovar, 1908., 121.; Placido BELAVI, Crtice iz proalosti Vukovara, Tiskara Novo doba, Vukovar, 1927., 57.- 58.; Z. KARA , Arhitektura sinagoga, 12.  Rudolf KLEIN, Sinagogalna arhitektura na tlu Hrvatske u kontekstu Austro-ugarske Monarhije, Dva stoljea povijesti i kulture }idova u Zagrebu i Hrvatskoj, Studia Iudaico-Croatica, 3., Zagreb, 1998., 160.; Z. KARA , Arhitektura sinagoga, 12.  Hrvatski dr~avni arhiv (dalje HDA), Fond br. 31., Srijemska ~upanija (dalje S}), Kutija br. 739., dosje br. 2944., Dopis graana Starog Vukovara na biskupa akova kog Josipa Kukovia od 20. 8. 1845.; Zemljiate je unajmljeno na 32 godine; S. GAVRILOVI, Jevreji, 41. Zanimljivo je da je Salomon Spitzer bio prvi }idov koji je uope bio zaposlen u slu~bi Srijemske ~upanije. Nakon pet godina rada u Vukovaru kao lije ni ki pomonik imenovan je honorarnim ~upanijskim kirurgom; S. GAVRILOVI, Jevreji, 32. U trenutku kada se na ovom zemljiatu po ela graditi sinagoga Spitzer je ve preaao na katoli anstvo (S. GAVRILOVI, Jevreji, 41.), mo~da i zato da bi osigurao zakonsko pokrie za ovu gradnju.  P. BELAVI, Crtice, 57-58.  Protiv doseljavanja }idova u Vukovar ve je niz godina domae Trgova ko druatvo poduzimalo neuspjeane akcije (S. GAVRILOVI, Jevreji, 31.-38.), pa se mo~e pretpostaviti da su i u akciji protiv gradnje sinagoge/molitvene kue odigrali va~nu ulogu, iako se nigdje ne spominju.  HDA, S}, Kutija br. 738., dosje br. 2917, dopis Andrije Premu~ia na srijemskog ~upana Josipa }itvaja od 2. kolovoza 1845. Premu~i je tvrdio da mu je director Kovacsevics, vjerojatno upravitelj imanja obitelji Eltz, poru io: kaxi toj babi da njen Placz polak u drum, a polak tebi pripada, a ona da nesme na tom placzu nishta vishe zidati.  Isto  HDA, S}, Kut. 738., dosje br. 2917., Dopis Theresije Gsner Srijemskoj ~upaniji od 3. kolovoza 1845. godine  HDA, S}, Kut. 738, dosje br. 2917., Dopis komisije Srijemskoj ~upaniji od 8. kolovoza 1845.  Sudei po Belavievu kratkom navodu (P. BELAVI, Crtice, 57-58.) o gradnji sinagoge i pravoslavci su bili oatri protivnici njezine izgradnje, no na~alost, to se nije moglo potkrijepiti arhivskim izvorima, jer arhiv vukovarske parohije nije sa uvan. O ito je, meutim, da su pravoslavci dio potpisnika pisma biskupu Kukoviu.  HDA, S}, Kut. Br. 739, dosje br. 2944., Dopis graana Starog Vukovara akova kom biskupu Josipu Kukoviu od 11. 8. 1845. Dopis su potpisali graani Starog Vukovara: Paul Romanovitz, Georg Biraseln(?), Joseph Pakledinacz, Adam Fay, Anton Magitz, Theodor Petrovitz, Andria Mihaljevicz, Const. Michailovich, Anton Matusch, Pavo Hudich(?), Georg Csiritz.  HDA, S}, Kut. Br. 739., dosje br. 2944., Dopis akova kog biskupa Josipa Kukovia Srijemskoj ~upaniji od 20. 8. 1845.  `andor BRESZTYENSZKY, Izraeliani i vraenje patronatskoga prava, Zagreb, 1890., 7.; Ljiljana DOBROV`AK, Privremena prisutnost }idova u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji u 17. i 18. stoljeu, Povijesni prilozi, 29./2005., 187.  BRESZTYENSZKY, Izraeliani, 7.  Naravno, vukovarski graani.  HDA, S}, Kut. Br. 739., dosje br. 2944., Dopis vukovarskih }idova, na elu s Friedrichom Singerom, Srijemskoj ~upaniji od 26. 8. 1845.  Snjeaka KNE}EVI, Zagreba ka sinagoga, Radovi instituta za povijest umjetnosti, 23., 1999., 121.-122.  Kao na primjer praake sinagoge, Cornelius GURLITT, Handbuch der Architektur, IV. Teil, Entwerfen, Anlage und Einrichtung der Gebude, Stuttgart, 1906., 4.; Harmen THIES, Synagogen-Idee und Bild, Synagogenarchitektur in Deutschland vom Barock zum  Neuen Bauen , Braunschweig, 2002., 10.-11.  H. THIES, Synagogen-Idee & , 10., 13.  Mogue je da se upravo zbog spomenutog terminoloakog poigravanja pojavljuju u literaturi podaci koji gradnju prve vukovarske sinagoge datiraju u puno kasnije razdoblje, tako Melita `vob navodi da je izgraena 1857., Melita `VOB, }idovi u Hrvatskoj  ~idovske zajednice, 2. izdanje, Zagreb, 2004., 599. Budui da je iste godine (1857., prema: Brane CRLENJAK, Razvitak vukovarskih ulica, Vukovar, 2005., 62.) podignuta zgrada ~idovske akole, nedaleko od sinagoge, vjerojatno je ta injenica dovela do navoenja pogreanog podatka.  HDA, S}, Kut. Br. 739., dosje br. 2944., Dopis vukovarskih }idova, na elu s Friedrichom Singerom, Srijemskoj ~upaniji od 26. 8. 1845.  S. GAVRILOVI, Jevreji, 41  P. BELAVI, Crtice, 58. Govorei o istom dogaaju neato ranije, Belavi nadodaje: Osokoljeni tim uspjehom stadoae }idovi kue i zemlje kupovati, no budui da im je to bilo zabranjeno, moradoae sve natrag prodati.; P. BELAVI, Poviest samostana, 121.  Ne mo~e se utvrditi zaato projektant nije ucrtao krov, mo~da ga doista prvotno nije bio ni predvidio.  Jer se do tada sinagoge uglavnom nisu smjele podizati.  Ulrich KNUFINKE, Synagogen des Klassizismus, Synagogenarchitektur in Deutschland vom Barock zum  Neuen Bauen , Braunschweig, 2002., 33; Ulrich KNUFINKE, Karlsruhe, Synagoge Kronenstrasse, Synagogenarchitektur in Deutschland vom Barock zum  Neuen Bauen , Braunschweig, 2002., 57.  U. KNUFINKE, Synagogen des Klassizismus, 33.  Isto.  Za sada se mo~e rei, bar ato se ti e unutraanjosti Hrvatske, da joa nisu obavljena cjelovita istra~ivanja arhitekture klasicizma. O klasicizmu u Slavoniji osnove informacije mogu se dobiti u lanku: Anela HORVAT, O klasicizmu u Slavoniji, Osje ki zbornik, XVII., Osijek, 1979., str. 289.-330.  S. GAVRILOVI, Jevreji, 41.  Zvonik je nadograen po projektu vukovarskog in~enjera Frana Funtaka i prvi je realizirani armiranobetonski zvonik u Hrvatskoj uope  S. GAVRILOVI, Jevreji, 41.; aahter je ritualni mesar.  Z. KARA , Arhitektura sinagoga, 15.-16.  Iznad predvorja, prostorije za uspon na galeriju i prostorije za one koji su zakasnili na slu~bu.  S. GAVRILOVI, Jevreji, 41.  Vjerojatno je i takav smjeataj graevine, na putu za franjeva ku crkvu, uvelike uzrokovao onako oatru protuakciju katoli kog stanovniatva.  HDA, Fond br. 1421., Dr~avna geodetska uprava, katastarski plan Starog Vukovara br. 7., iz 1863. godine, izmjerio Franz Sommer, izrisao i prora unao Vinc. KovaYik.  HDA, S}, Kut. 738., dosje br. 2917., Dopis Theresije Gsner Srijemskoj ~upaniji od 3. kolovoza 1845.  Naravno, postoji mogunost da ova nadogradnja nikada nije bila izvedena.  Ovo pomicanje osobito je izra~eno ako se polo~aj sinagoge na katastarskom planu usporedi s polo~ajem parohijalne pravoslavne crkve Svetog Nikole, koja je pravilno orijentirana sukladno pravilima kulta.  Iz izvora se mo~e zaklju iti samo da tadaanji in~enjer/mjernik vukovarskog vlastelinstva zasigurno nije autor projekta sinagoge, jer spomenuti graanin Vukovara Andrija Premu~i u svom pismu izmeu ostalog isti e: Danas pako Csivuti bez Ingyinira Spainskog Zidajuchi Sinagogu sav taj Placz i josht mog sobstvenog placza 1 komad uzeshe na zidanje!; HDA, S}, Kut. 738., dosje br. 2917., dopis Andrije Premu~ia od 2. kolovoza 1845.  Branko VUJASINOVI, Povijesni pregled graevne slu~be u Hrvatskoj od 1770. do 1918. godine; Graevni godianjak, Zagreb, 2003./2004., 372.  Isto, 391.-392. Eugen Jeroslavsky zabilje~en je posljednji put kao mjernik Srijemske ~upanije u 1864. i 1865. godini.  S kojima je domai geometar bez ikakve sumnje dobro upoznat.  Prema kasnijim navodima (P. BELAVI, Crtice, 58.;  Posveta crkve , Sriemske Novine (Vukovar), br. 66., 17. 8. 1910., 2.-3.) kupoprodaja ove graevine obavljena je 1894., no vukovarski gradski tisak spominje dogaaj tek 1895. ( Kalvinska bogomolja u Vukovaru , Sriemske Novine (Vukovar), br. 34., 27. 4. 1895., 3.) pa je mogue da je Belavi neto no datirao dogaaj.  Mo~e se pretpostaviti da je adaptacija i unutraanjosti bila vrlo provizorna jer su u kalvinskim crkvama zabranjene slike i kipovi (dopuateni su tek vitraji), pa se mo~e pretpostaviti da je u sinagogu unesena samo propovjedaonica.  Dragan DAMJANOVI, Vukovarski arhitekt Fran Funtak  Prva faza stvaralaatva (1910.  1918.), Anali Zavoda za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 18., 2002., 124.-128. Damjanovi, Prva vukovarska sinagoga PAGE  PAGE 1 ֿ^`$~Z>Z FJLjd   `   t tvV h)-] h)-6] h)-\ h)-5\h)-CJaJh)-5CJaJ h)-6jh)-0JU h)-5h)-h)-5CJ$aJ$G FHJLTlPD|~^`bd $ & Fa$gd)-$a$gd)- $`a$gd)-  t:d"("##N&)*+,L,^-..v0045$a$gd)-$a$gd)-V<tdZftdhv(:<8Fbdfh^ 2!"""("*"v"####&$2$N&P&)))***2**+++++,,,L,N,P,\-^-`---..jh)-0JU\ h)-6h)-6\] h)-\jh)-0JU h)-5\ h)-6]h)-N..0..://80v0x0002233444555566.64666P6\6678"8082899r9t99P::n;;;<<<<=>d>f>h>>>>>>?????? @"@8@`@t@v@A@A^Aξ h)-6CJh)-6CJ] h)-CJjh)-0JCJU h)-\ h)-6] h)-6h)-jh)-0JUI546089r9;<<d>>? @t@JVKFLLOtQSgd)- $ a$gd)-$a$gd)-^ApAvAxAzABBCCC,DDDBEDEFFIJ@JJKVKXKFLHLLLMMNMlMNNNNOOtQvQQ0R2RR SSS SnSpS|S~SSSSSSSSSSSSſſſŴſhXB0JmHnHu h)-0Jjh)-0JUhXB h)-] h)-6] h)-6jh)-0JUh)- h)-\h)-6\]?S SjSlSnSSSSSSSSSh]h&`#$ ,1h. A!"#$% @@@ )-NormalCJ_HaJmHsHtH@@@ )- Heading 1$$@&a$5\DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> )- Footnote TextCJaJ@&@@ )-Footnote ReferenceH*4 @4 )-Footer  p#.)@!. )- Page Number4B@24 )- Body Text$a$0>@B0 )-Title$a$CJ(6U@Q6 )- Hyperlink >*B*phdR@bd )-Body Text Indent 2, uvlaka 2$`a$4@r4 )-Header  !WE P{D9"!!o$"&&/)P+-06c9;w<)?A`CvGL PPTJVyV WY\[^^_]`zd^efl  !"#$%&'()**+,-./01aNh[ 1 F  t zCMfk2P5? f"N##$&$ld.L[ijHIJcd }w{&2)R+-0000027e9>@ByFIIIIIIIJiMRmUnUoUpUUU[]]]]]]]vbwbxbbbfkmmmm)n*n+n>n?n@nAnoQpp=qqqqqqqJsKsLsMs[s\s{{|h}U~ob8M{ˆ#J֍Tm͔rՕ9W<FmU*+PQR[\]hijm000000p000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00 00 00 00 000p0p0p0p0p000p0p00p0p0p@0p@0@0@0@0p@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0p@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@00д4@0@0My00My00My00My00@0@0My000'2???B$OV..^ASTX5SSUWYSV'.29;B!!ijWYEGHJcd  PR{}MODF8<z{"!$!x!z!!!1"4"##o$q$%% &$&U&W&}&&&&`'b'((/)2)P+R+--0000224455K6L6V6W6Y6Z666c9e9;;w<y<)?+?@@AABB`CbCvGxGIIIILLNNOO PPPPPPSS.S/S*T,TTTTTUUmUpUUUUUJVLVyV{V WWYYZZ-\.\\]]][^]^^^____]`_`vbxbbbzd|d^e`eHfIfffmm)n+n>nAnPpQpppqqqqJsMs[s]sww{{ {K{M{{{||||||h}j}}} ~"~U~W~~~iknq \^bdhjUW̓σփ؃/18:LO{}ˆĈ#%݊ߊoqËIL8:֍؍ ɐːTVÒŒRTmo͔ϔܔޔrt˕͕Օו9;VY<> *,FH*,QSmoUW)+Pjm-.KLZ[hjGJbd |}vwz{&&1)2)Q+R+--00002277d9e9>>@@BBxFyFIIIIJJhMiMRRlUpUUU~[[\]]]ubxbbbffkkmmmm(n+n=nAnooPpQppp EHloTW)+Ojm{+jm korisnikJV""^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.JV>GL)-XB{h}5~m @!@>Ol``B`F``UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1hJQ\h>\h>!4zz2QH ?)-mr korisnik korisnik Oh+'0p  , 8 DPX`hmrr korisnik korkor Normal.dot korisnik3orMicrosoft Word 10.0@F#@!"-@.#-\h՜.+,0 hp  ffzgitl>zA mr Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@1t2#-1Table1WordDocument.dSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q