Naslov
O gradnji i stilu prve vukovarske sinagoge iz 1845. godine
(About the Building and Style of the First Synagogue in Vukovar (1845))

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Povijesni prilozi=Historical contributions (0351-9767) 32 (2007), 32; 241-257

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Vukovar; židovi; sinagoga; klasicizam; egipatski stil
(Vukovar; Jews; Synagogue; classicism; Egyptian Revival)

Sažetak
Prva vukovarska sinagoga, podignuta 1845. godine, prva je namjenski građena zgrada za sinagogu uopće na tlu tadašnje Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Njezina izgradnja dovela je do velikog nezadovoljstva među domaćim većinskim katoličkim i pravoslavnim stanovništvom, koje je nastojalo zaustaviti njezino podizanje, ističući da se ono kosi s komunalnim zakonima, da će građevina jako suziti širinu Gajeve ulice, uz koju je izgrađena i tako otežati prometovanje, a zapravo se strahovalo da će podizanje sinagoge potaknuti daljnje doseljavanje Židova u Vukovar, koji su predstavljali veliku konkurenciju domaćim obrtnicima i trgovcima. Građani Vukovara uložili su svoje prosvjede i organima Srijemske županije i tadašnjem đakovačkom biskupu Josipu Kukoviću, no nisu uspjeli zaustaviti gradnju jer je Židovska općina osigurala pravnu podlogu za svoj građevinski pothvat. Opravdavajući se da se gradi molitvena kuća (Domus oratorium, Betthaus), a ne hram ili sinagoga (koje se u to vrijeme još nisu smjele podizati u Hrvatskoj), potvrđujući te tvrdnje činjenicom da je jedna od prostorija u nuzzgradi služila kao kuhinja, Friedrich Singer, tadašnji « ; predsjednik» ; vukovarske židovske općine, uspio je završiti gradnju. Prva vukovarska sinagoga bila je vrlo malena zgrada, no stilski vrlo uspjela i zanimljiva, jer se osim klasicističkih elemenata, tipičnih za arhitekturu prve polovice 19. stoljeća, koji prevladavaju na glavnom pročelju, javljaju i elementi egipatskog stila (egyptian revival) u rješenju bočnoga pročelja, koji su inače relativno česti u sinagogalnoj arhitekturi tog vremena, no koje nigdje dalje u tadašnjoj arhitekturi Hrvatske ne susrećemo. Ova je građevina služila vukovarskoj židovskoj zajednici kao sinagoga do 1889., kada ju je zamijenio monumentalni neoromaničko-neomaurski hram. Stara je građevina potom 1894./1895. prodana kalvinskoj općini, kojoj je sve do rušenja, šezdesetih godina 19. stoljeća, služila kao crkva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA